Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 487 final

2017/0224(COD)

EMPTY

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji

{SWD(2017) 297 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Budući da su važan izvor rasta, radnih mjesta i inovacija, izravna strana ulaganja uvijek su bila ključna za gospodarski i društveni razvoj Europske unije. Omogućila su znatne koristi za Uniju i njezine građane, podržavaju ciljeve Komisijina plana ulaganja za Europu i pridonose drugim Unijinim projektima i programima. Zbog toga EU održava okruženje otvoreno za ulaganja i pozdravlja strana ulaganja.

U svojem nedavnom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije objavljenom 10. svibnja 2017. Komisija je potvrdila da je otvorenost stranim ulaganjima i dalje temeljno načelo i glavni izvor rasta u EU-u, ali je istovremeno prepoznala da je bilo zabrinutosti zbog stranih ulagača, osobito poduzetnika u državnom vlasništvu, koji preuzimaju europska poduzeća s ključnim tehnologijama zbog strateških razloga te da ulagači iz EU-a često ne uživaju ista prava ulaganja u zemlji iz koje potječe ulaganje. Komisija je potvrdila da je potrebno pomno razmotriti taj problem i poduzeti odgovarajuće mjere.

Unija će i dalje biti otvorena prema izravnim stranim ulaganjima, ali mora donijeti snažne i efikasne politike kojima će se s jedne strane otvoriti prema drugim gospodarstvima i osigurati da svi poštuju ista pravila, a s druge strane zaštititi ključnu europsku imovinu od ulaganja koja bi štetila pravno utemeljenim interesima Unije ili njezinih država članica. Komunikacija Komisije koja prati ovaj prijedlog sadržava opširni pregled odgovora politike na izazove globalizacije u području izravnih stranih ulaganja. Ovaj prijedlog predstavlja odgovor politike za zaštitu pravno utemeljenih interesa u pogledu izravnih stranih ulaganja koja izazivaju zabrinutost zbog sigurnosti ili javnog poretka u Uniji ili njezinim državama članicama.

Cilj je nacrta uredbe uspostaviti okvir za države članice, a u nekim slučajevima i za Komisiju, za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji te državama članicama istovremeno omogućiti da uzmu u obzir vlastitu situaciju i nacionalne okolnosti.

Predložena uredba pruža pravnu sigurnost za države članice koje imaju uspostavljen mehanizam za provjeru 1 izravnih stranih ulaganja ili koje žele uspostaviti takav mehanizam, s obzirom na isključivu nadležnost Unije u području zajedničke trgovinske politike, koja obuhvaća izravna strana ulaganja, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) i člankom 207. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

Predloženim okvirom za omogućavanje uzimaju se u obzir postojeće razlike među državama članicama u pogledu provjere izravnih stranih ulaganja. Gotovo polovina država članica već ima uspostavljene mehanizme za provjeru, dok preostale države članice nemaju takve mehanizme. Nadalje, postojeći mehanizmi za provjeru razlikuju se u opsegu i postupcima: ex-ante/ex-post; dobrovoljni/obvezni; opća/sektorska pokrivenost; poduzeća/imovina; primjenjuju se na ulaganja iz drugih država članica i trećih zemalja ili samo iz trećih zemalja, itd. 2

Predloženom uredbom ne zahtijeva se od država članica da uspostave mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja ili da ga primjenjuju. Njezin je cilj uspostaviti okvir za omogućavanje državama članicama koje već imaju mehanizam za provjeru ili ga žele uvesti te osigurati da svaki takav mehanizam za provjeru ispunjava određene osnovne zahtjeve, kao što su mogućnost pravne zaštite protiv odluka, nediskriminiranje između različitih trećih zemalja i transparentnost.

Cilj joj je i uspostaviti mehanizam za suradnju država članica i Komisije kako bi se međusobno informirale o izravnim stranim ulaganjima koja bi mogla biti prijetnja sigurnosti ili javnom poretku te kako bi u tom pogledu razmjenjivale informacije. Taj bi mehanizam za suradnju trebao omogućiti i dubinsku raspravu država članica i Komisije te bolju koordinaciju svake odluke na temelju provjere koju donese predmetna država članica ili više njih. Nadalje, mehanizam za suradnju trebao bi povećati svijest država članica i Komisije o planiranim ili provedenim izravnim stranim ulaganjima koja bi mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak.

Predloženom uredbom predviđa se i da bi Komisija mogla provesti provjeru iz razloga sigurnosti i javnog poretka u slučaju da izravna strana ulaganja mogu utjecati na projekte ili programe u interesu Unije. Stoga se predloženom uredbom predviđa dodatan alat za zaštitu takvih projekata i programa uz postojeće sektorsko zakonodavstvo Unije.

Da bi se ostvarila predviđena suradnja država članica i Komisije te omogućila opravdana provjera od strane druge države članice ili Komisije u slučaju mogućeg utjecaja na projekte ili programe u interesu Unije, predloženom uredbom od država članica zahtijeva se da obavijeste druge države članice i Komisiju o svakom izravnom stranom ulaganju koje se provjerava u okviru njihovih nacionalnih mehanizama za provjeru. Predloženi mehanizmi za suradnju omogućit se državi članici da izrazi svoju zabrinutost u pogledu izravnih stranih ulaganja u drugoj državi članici i da dostavi primjedbe. Komisija također može izdati neobvezujuće mišljenje o takvim izravnim stranim ulaganjima. Konačno, predlaže se da države članice i Komisija mogu od slučaja do slučaja zatražiti neke osnovne informacije u vezi s određenim izravnim stranim ulaganjem kako bi mogle dodatno ocijeniti utječe li takvo ulaganje na sigurnost ili javni poredak ili bi moglo utjecati na njih.

Ovaj se prijedlog ne smatra inicijativom u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT).

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Cilj je prijedloga poduprijeti opće ciljeve politike Unije kako su utvrđeni u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji, osobito u pogledu njezinih odnosa s ostatkom svijeta kako bi se očuvale vrijednosti i interesi Unije te pridonijelo zaštiti njezinih građana, mira, sigurnosti te slobodne i poštene trgovine.

Prijedlog je u potpunosti u skladu s Komunikacijom „Trgovina za sve” 3 iz 2015. u pogledu uspostave režima utemeljenog na pravilima među ostalim za ulaganja te je u skladu s Komisijinim „Dokumentom za razmatranje o svladavanju globalizacije”, objavljenim 10. svibnja 2017.

Predloženom uredbom uspostavlja se odgovarajuća ravnoteža između, s jedne strane, cilja rješavanja legitimne zabrinutosti u pogledu određenih izravnih stranih ulaganja i, s druge strane, potrebe za raspolaganjem otvorenim i poticajnim režimom za takva ulaganja u Uniji uz istovremenu potpunu usklađenost sa zakonodavstvom EU-a i međunarodnim obvezama. Ovaj prijedlog popraćen je komunikacijom u kojoj se utvrđuje njegov širi kontekst.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predložena uredba dopunjuje druge politike i inicijative Unije, s njima je u skladu i ne utječe na njih, što posebno uključuje sljedeće politike i inicijative.

Slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana

Izravno strano ulaganje kretanje je kapitala na temelju članka 63. UFEU-a. Člankom 63. UFEU-a zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja. Mehanizmi za provjeru ulaganja mogu predstavljati ograničenje slobodnog kretanja kapitala koje, međutim, može biti opravdano ako je potrebno za postizanje ciljeva definiranih u Ugovoru te razmjerno tim ciljevima, uključujući iz razloga zaštite javnog poretka i javne sigurnosti (članak 65. UFEU-a) ili prevladavajućih razloga od općeg interesa kako ih definira Sud Europske unije.

Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda, iako države članice imaju diskrecijsko pravo u pogledu određivanja zahtjeva javnog poretka i javne sigurnosti u kontekstu nacionalnih potreba, 4 te javne interese države članice ne mogu utvrđivati jednostrano bez ikakve kontrole institucija EU-a i moraju se strogo tumačiti: na javne se interese smije oslanjati samo ako postoji stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja temeljnom interesu društva 5 . Ograničenja temeljnih sloboda ne smiju se pogrešno primjenjivati kako bi zapravo služila isključivo u gospodarske svrhe. Nadalje, mehanizmi za provjeru ulaganja trebali bi biti u skladu s općim načelima zakonodavstva EU-a, osobito načelima proporcionalnosti i pravne sigurnosti. Ta načela zahtijevaju da se postupak i kriteriji za provjeru ulaganja definiraju na nediskriminirajući i dovoljno precizan način. Potencijalni ulagači moraju moći unaprijed znati za takve mehanizme i zatražiti sudsko preispitivanje.

Predložena uredba u skladu je s tim zahtjevima. Njome se potvrđuje da države članice mogu provjeravati izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka te utvrđuju osnovni postupovni zahtjevi za mehanizme za provjeru uspostavljene u državama članicama, kao što su transparentnost, nediskriminiranje među različitim trećim zemljama i sudsko preispitivanje.

Izravno strano ulaganje može dovesti do poslovnog nastana ulagača iz treće zemlje u EU-u, tj. kada se takvim ulaganjem stječe kontrolni udio u poduzetniku sa sjedištem u EU-u. Člankom 49. UFEU-a zabranjuje se ograničavanje prava poslovnog nastana državljana jedne države članice na državnom području druge države članice. Dok se članak 63. UFEU-a primjenjuje i na kretanja kapitala iz trećih zemalja, članak 49. UFEU-a ne primjenjuje se na poslovni nastan državljana trećih zemalja u EU-u. Stoga predložena uredba ne utječe na odredbe Ugovora o slobodi poslovnog nastana.

Uredba EU-a o koncentracijama

Izravna strana ulaganja mogu biti u obliku spajanja, stjecanja ili zajedničkih pothvata koji čine koncentracije obuhvaćene područjem primjene Uredbe EU-a o koncentracijama 6 . U vezi s takvim koncentracijama, člankom 21. stavkom 4. Uredbe EU-a o koncentracijama omogućuje se državama članicama da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu pravno utemeljenih interesa ako su u skladu s općim načelima i drugim odredbama prava Unije. U tu svrhu, člankom 21. stavkom 4. drugim podstavkom javna sigurnost, pluralizam medija i pravila opreza izričito se smatraju pravno utemeljenim interesima. Odluke na temelju provjere donesene u skladu s predloženom uredbom radi zaštite tih interesa nije potrebno priopćiti Komisiji na temelju članka 21. stavka 4. trećeg podstavka ako su one u skladu s općim načelima i drugim odredbama prava Unije. Suprotno tome, ako država članica namjerava donijeti odluku na temelju provjere u skladu s predloženom uredbom radi zaštite drugih javnih interesa, to mora priopćiti Komisiji u skladu s člankom 21. stavkom 4. trećim podstavkom ako se odluka odnosi na koncentraciju koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe EU-a o koncentracijama. Komisija će osigurati dosljednost u primjeni predložene uredbe i članka 21. stavka 4. 7 U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka 1. predložene uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe EU-a o koncentracijama trebalo bi tumačiti na dosljedan način, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama prava Unije.

Energetika

Tijekom godina Unija je donijela zakonodavstvo za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u Uniji i njezinim državama članicama. Direktivom o kritičnoj infrastrukturi 8 od država članica zahtijeva se da utvrde europsku kritičnu infrastrukturu i pripreme sigurnosne planove. Direktive o električnoj energiji i plinu iz tzv. trećeg energetskog paketa (Direktiva 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije 9 ; Direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina 10 ) sadržavaju odredbe kojima se zahtijeva procjenjivanje posljedica koje mogu nastati za sigurnost opskrbe predmetne države članice, ali i EU-a u cjelini, kada sustav prijenosa plina ili električne energije države članice kontrolira operator iz treće zemlje. Osim toga, Uredba o sigurnosti opskrbe plinom 11 posebno je usmjerena na pitanja sigurnosti opskrbe te se njome od država članica zahtijeva da provedu procjene rizika, na nacionalnoj i regionalnoj razini, radi procjene svih mogućih rizika za plinski sustav, uključujući rizike povezane s kontrolom infrastrukture bitne za sigurnost opskrbe iz trećih zemalja, te da izrade sveobuhvatne planove prevencije i interventne planove s mjerama za ublažavanje tih rizika. Slično tome, u prijedlogu uredbe o pripremljenosti za rizike 12 sadržane su slične odredbe za sektor električne energije. Subjekti iz energetskog sektora izričito su navedeni kao ključne usluge i u direktivi o sigurnosti mrežne infrastrukture 13 .

Sirovine

Kako bi odgovorila na rastuću zabrinutost u pogledu osiguravanja sirovina za gospodarstvo Unije, Komisija je 2008. pokrenula Europsku inicijativu za sirovine. To je integrirana strategija kojom se utvrđuju ciljane mjere za osiguravanje i poboljšanje pristupa sirovinama za EU. Jedna od prioritetnih mjera te inicijative bilo je utvrđivanje popisa ključnih sirovina na razini EU-a. Taj popis sadržava sirovine koje dosežu ili prelaze pragove i za gospodarsku važnost i za rizik opskrbe. Komisija je 2011. utvrdila prvi popis i pridržavala se obveze njegova ažuriranja barem svake tri godine kako bi odražavao razvoj tržišta, proizvodnje i tehnologije 14 . Drugi popis objavljen je 2014., a novi se popis objavljuje usporedno s ovom uredbom.

Popis ključnih sirovina trebao bi pomoći u poticanju europske proizvodnje ključnih sirovina i olakšati pokretanje novih rudarskih djelatnosti i djelatnosti recikliranja. Komisija je posljednjih godina uzela u obzir popis ključnih sirovina u brojnim mjerama u području trgovine, međunarodnih odnosa, istraživanja i inovacija, baze znanja i kružnog gospodarstva. EU podupire dodatne političke inicijative država članica koje su uključene i u pripremu popisa ključnih sirovina.

Kibersigurnost i elektroničke komunikacije

Predložena uredba bit će dopuna politikama EU-a u području elektroničkih komunikacija, kibersigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i industrijske konkurentnosti u proizvodima i uslugama za kibersigurnost. U Zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strategiji kibersigurnosti za Europsku uniju predstavljena je vizija otvorenog, sigurnog i zaštićenog kiberprostora 15 . Nakon nje je uslijedila Uredba br. 283/2014 16 kojom se utvrđuju projekti od zajedničkog interesa u području transeuropskih mreža u okviru telekomunikacijske infrastrukture. Osim toga, Direktivom 2016/1148 uvode se obveze pripravnosti u pogledu kibersigurnosti za države članice te zahtjevi u pogledu pripravnosti i obavješćivanja za operatore ključnih usluga i pružatelje digitalnih usluga 17 . U srpnju 2016. Komisija je najavila pokretanje javno-privatnog partnerstva za kibersigurnost i dodatne tržišno usmjerene mjere politike za poticanje industrijskih kapaciteta u Europi 18 . Za navedene svrhe upotrebljavaju se i sredstva EU-a iz programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe 19 . U rujnu 2017. Komisija je objavila i komunikaciju kojom se utvrđuje sveobuhvatan pristup EU-a kibersigurnosti, uključujući na globalnoj razini. Predložila je i uredbu o uspostavljanju okvira EU-a za sigurnosno certificiranje za kibersigurnost kako bi se spriječila fragmentacija tržišta i korisnicima omogućilo da lakše utvrde jesu li proizvodi i usluge IKT-a, uključujući povezane objekte, kibersigurni.

Zračni promet

Predložena uredba neće utjecati na Uredbu (EZ) br. 1008/2008 o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici 20 , s obzirom na to da se njome ne uspostavlja mehanizam za provjeru ulaganja. Uredbom (EZ) br. 1008/2008 kao jedan od uvjeta za izdavanje operativne licencije poduzetniku kojemu je dozvoljeno obavljati zračni prijevoz putnika, pošte ili tereta za naknadu ili najamninu utvrđeno je da više od 50 % poduzetnika mora biti u vlasništvu države članice ili državljana država članica te ga oni moraju učinkovito nadzirati (članak 4.).

Bonitetna procjena stjecanja u financijskom sektoru

Zakonodavstvom EU-a u financijskom sektoru predviđene su ovlasti nadležnih tijela za provedbu bonitetne procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskim institucijama (tj. kreditnim institucijama, investicijskim društvima te društvima za osiguranje i reosiguranje). Njime su utvrđeni zahtjevi u pogledu obavješćivanja, postupovna pravila i kriteriji ocjene za provedbu tih procjena. Cilj je tih odredbi osigurati dobro i razborito upravljanje financijskim institucijama. Ta su pravila utvrđena u Direktivi 2007/44/EZ o pravilima postupanja i kriterijima procjene za bonitetnu procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskom sektoru, Direktivi 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, Direktivi 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i Direktivi 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata 21 . 

Predložena uredba neće utjecati na pravila EU-a o bonitetnom nadzoru stjecanja kvalificiranih udjela u financijskom sektoru, koji će ostati zaseban postupak s posebnim ciljem.

Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom

Predložena uredba neće utjecati na kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom koja je uređena Uredbom (EZ) br. 428/2009 22 . Trgovina robom s dvojnom namjenom podliježe kontrolama radi sprečavanje rizika koji takva roba može predstavljati za međunarodnu sigurnost. Kontrole proizlaze iz međunarodnih obveza te su u skladu s obvezama dogovorenima u multilateralnim režimima kontrole izvoza. Režim EU-a za kontrolu izvoza uređen je Uredbom (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom kojom se predviđaju zajednička pravila kontrole, zajednički popis robe s dvojnom namjenom te koordinacija i suradnja radi podupiranja dosljedne provedbe i izvršenja u čitavoj Uniji. Ta je Uredba obvezujuća i izravno se primjenjuje u cijelom EU-u.

Europska svemirska politika

U Komunikaciji Komisije o svemirskoj strategiji za Europu Komisija je naglasila važnost rješavanja osjetljivosti europskih lanaca opskrbe. Uspostava okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja podupire taj cilj.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Izravna strana ulaganja nalaze se na popisu pitanja iz područja zajedničke trgovinske politike u skladu s člankom 207. stavkom 1. UFEU-a. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) UFEU-a Europska unija ima isključivu nadležnost u pogledu zajedničke trgovinske politike. U skladu s time samo Unija može donositi i usvajati pravno obvezujuće akte u tom području.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Nije primjenjivo. Europska unija ima isključivu nadležnost u pogledu izravnih stranih ulaganja, koja se nalaze na popisu pitanja iz područja zajedničke trgovinske politike u skladu s člankom 207. stavkom 1. UFEU-a.

Proporcionalnost

Odredbe u ovom prijedlogu ograničene su na ono što je nužno kako bi se postigli ciljevi uredbe te su stoga usklađene s načelima proporcionalnosti.

Prijedlogom se uspostavlja okvir koji državama članicama omogućuje provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Predloženom uredbom od država članica ne zahtijeva se da donesu mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja niti se iscrpno utvrđuju materijalnopravne ili postupovne značajke za mehanizme za provjeru. Njome se samo utvrđuju osnovni zahtjevi koji bi trebali biti zajednički mehanizmima država članica za provjeru.

Prijedlogom se uspostavlja mehanizam za suradnju među državama članicama radi razmjene informacija o izravnim stranim ulaganjima planiranima ili provedenima na državnom području jedne ili više država članica. Njime se predviđa i mogućnost da druge države članice i Komisija dostave primjedbe o takvom ulaganju, no konačna odluka o odgovarajućem odgovoru ostavlja se državama članicama u kojima se ulaganje planira provesti ili je provedeno.

Nadalje, u prijedlogu se uvodi mogućnost da Komisija provjerava izravna strana ulaganja koja bi mogla utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Projekti ili programi u interesu Unije obuhvaćaju osobito one koji uključuju znatna financijska sredstva EU-a ili su uspostavljeni na temelju zakonodavstva Unije o kritičnoj infrastrukturi, kritičnoj tehnologiji ili kritičnim resursima. Kako bi se osigurale transparentnost i pravna sigurnost, u prilog uredbi uključen je okvirni popis projekata ili programa u interesu Unije. Opseg provjere ostaje ograničen na vjerojatne prijetnje sigurnosti i javnom poretku. Komisija će moći dati mišljenje državama članicama u kojima se ulaganje planira provesti ili je provedeno, a konačna odluka o odgovarajućem odgovoru prepušta se tim državama članicama.

Konačno, iako već postoji niz zahtjeva na razini EU-a i država članica o objavljivanju većinskih vlasničkih udjela 23 , ti se zahtjevi ponajprije odnose na uvrštena društva i ne sadržavaju obvezu pružanja informacija potrebnih za obavljanje cjelovite procjene planiranih ili provedenih izravnih stranih ulaganja. Predloženom uredbom stoga se uvodi sredstvo s pomoću kojeg države članice i Komisija mogu zatražiti informacije radi provedbe predložene uredbe, pri čemu se ograničava opterećenje država članica, ulagača i poduzeća iz EU-a time što se od njih ne zahtijeva da unaprijed pruže te informacije.

Odabir instrumenta

Člankom 207. stavkom 2. UFEU-a predviđa se da Europski parlament i Vijeće uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom usvajaju mjere kojima se utvrđuje okvir za provedbu zajedničke trgovinske politike.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Predložena uredba nova je politička inicijativa koja je povezana s isključivom nadležnosti za izravna strana ulaganja kao dijela zajedničke trgovinske politike, koja je Uniji dodijeljena Ugovorom iz Lisabona. Dosad nije bilo zakonodavstva o provjeri izravnih stranih ulaganja na razini EU-a.

Savjetovanja s dionicima

S obzirom na materijalno područje primjene Komisijina prijedloga uredbe te osobito s obzirom na njezin cilj, među ostalim, osiguravanja koordinacije na razini EU-a za provjere izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, Komisija je provela savjetovanja s državama članicama koje su aktivno tražile intervenciju EU-a u tom području politike, ali i s drugim državama članicama neovisno o tome imaju li nacionalne mehanizme za provjeru ulaganja.

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Pri izradi svojeg prijedloga uredbe Komisija se prije svega koristila stručnim znanjem i iskustvom država članica koje imaju uspostavljene mehanizme za provjeru ulaganja i primjenjuju ih. Prijedlogom se uzima u obzir i iskustvo trećih zemalja u provjerama izravnih stranih ulaganja. U tom pogledu Komisija se oslonila na informacije koje su joj dostavili glavni trgovinski partneri u postupku neformalnih savjetovanja ili dobivene u okviru trgovinskih pregovora te na informacije koje su dostupne široj javnosti.

Pri izradi prijedloga Komisija je osigurala da je on u skladu s najboljom praksom OECD-a kako je utvrđena u njegovim Smjernicama za politike ulaganja zemlje primateljice u pogledu nacionalne sigurnosti.

Procjena učinka

Unija ima jedno od najotvorenijih gospodarstava za ulazna izravna strana ulaganja. Priljev ulaganja u EU u stalnom je porastu. Ona su sve više usmjerena na određene sektore i natprosječno velika poduzeća te sve više potječu od poduzeća u državnom vlasništvu ili ulagača snažno povezanih s vladama. Za razliku od toga, na globalnoj su razini od 2016. u porastu ograničenja izravnih stranih ulaganja.

Nedavno su u nizu preuzimanja europskih poduzeća sudjelovali ulagači snažno povezani sa svojim vladama čija je strategija usmjerena na kupnju europskih poduzeća koja razvijaju tehnologije ili održavaju infrastrukture koje su bitne za izvođenje ključnih funkcija u društvu i gospodarstvu. Krajnji je rizik da bi takvo ulaganje moglo biti štetno za sigurnost i javni poredak Unije ili njezinih država članica. Kombinacija tih zbivanja izazvala je zabrinutost europskih građana, poduzeća i država članica. Ti razlozi za zabrinutost zahtijevaju pažljivu analizu i odgovarajuće mjere, kao što je Komisija najavila u dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije, objavljenom 10. svibnja 2017. 

S obzirom na brze promjene u gospodarskoj stvarnosti i sve veću zabrinutost građana i država članica, ovaj se prijedlog iznimno predstavlja bez popratne procjene učinka. Prijedlog je na proporcionalan način posebno usmjeren na glavna pitanja utvrđena u ovoj fazi. Ostali elementi dodatno će se ocijeniti u studiji najavljenoj u komunikaciji koja prati ovu uredbu. U međuvremenu Komisijinu prijedlogu uredbe priložen je radni dokument službi koji pruža činjenični opis stranih preuzimanja u EU-u na temelju dostupnih podataka te kratku analizu predmetnog pitanja.

U komunikaciji Komisije priloženoj prijedlogu uredbe najavljuje se dubinska analiza tokova ulaganja u EU-u, osobito onih u strateške sektore ili imovinu, zbog kojih može doći do zabrinutosti u pogledu sigurnosti ili javnog poretka. Analiza će obuhvatiti prikupljanje podataka, analizu trendova i procjenu utjecaja, među ostalim na temelju studija slučaja. Njezini će se rezultati uključiti u postupak donošenja odluka.

Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Predloženom uredbom uvodi se sredstvo za države članice i Komisiju da zatraže informacije radi provjere izravnih stranih ulaganja koja izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti ili javnog poretka. Pri osmišljavanju obveza informiranja nastojalo se ograničiti opterećenje država članica, ulagača i poduzeća iz EU-a, primjerice nezahtijevanjem da određene informacije dostave unaprijed već samo na zahtjev. Gdje god se u predloženoj uredbi predviđa mogućnost da države članice dostave primjedbe ili da Komisija da mišljenje, utvrđeni su vrlo strogi rokovi kako bi se smanjilo opterećenje država članica koje se koriste mehanizmima za provjeru te u konačnici ulagača koji se podvrgavaju provjeri.

Temeljna prava

Predložena uredba ne utječe na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Nema drugih posljedica za proračun osim administrativnih troškova (vidi financijski izvještaj priložen ovom prijedlogu).

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Praćenje provedbe provest će se u suradnji s državama članicama kako bi se osiguralo da nadležna tijela učinkovito i dosljedno provode zahtjeve iz predložene uredbe. U tu svrhu prijedlogom se od država članica zahtijeva da uspostave kontaktne točke, a u pratećoj komunikaciji spominje se uspostavljanje koordinacijske skupine sastavljene od predstavnika država članica, koji će se sastajati redovito kako bi, među ostalim, razmotrili bilo koje pitanje povezano s provedbom ove uredbe.

Komisija će provesti evaluaciju ove uredbe najkasnije tri godine nakon njezina stupanja na snagu kako bi ocijenila njezin stvarni učinak te učinkovitost, djelotvornost i mjeru u kojoj su njezini rezultati usklađeni s ciljevima. Komisija će dostaviti rezultate te evaluacije Europskom parlamentu i Vijeću.

Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Predmet, područje primjene i definicije (članci 1. i 2.)

Ovom se uredbom nastoji uspostaviti sveobuhvatan okvir za omogućavanje provjere izravnih stranih ulaganja unutar Unije. Člankom 1. potvrđuje se da države članice i Komisija mogu provjeravati izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Razlozi za provjeru ulaganja definirani su u skladu s odgovarajućim zahtjevima za uvođenje ograničavajućih mjera iz razloga sigurnosti ili javnog poretka propisanih Sporazumom o WTO-u (uključujući posebno članak XIV. točku (a) i članak XIV. a GATS-a) i drugim sporazumima o trgovini i ulaganjima ili sporazumima čije su stranke Unija ili države članice.

Za potrebe ove uredbe člankom 2. utvrđuje se niz primjenjivih definicija. U njemu se osobito pojašnjava da izravna strana ulaganja obuhvaćaju širok raspon ulaganja kojima se uspostavljaju ili održavaju trajne i izravne veze između ulagača iz trećih zemalja i poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost u državama članicama. Njime nisu obuhvaćena portfeljna ulaganja.

Okvir Unije za provjeru ulaganja (članci 3. i 4.)

Nekoliko država članica ima uspostavljene nacionalne mehanizme na temelju kojih se može ograničiti kretanje kapitala među ostalim između država članica i trećih zemalja iz razloga javnog poretka ili javne sigurnosti. Istovremeno izravna strana ulaganja pripadaju području zajedničke trgovinske politike, a u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) UFEU-a Unija ima isključivu nadležnost u pogledu zajedničke trgovinske politike. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, člankom 3. stavkom 1. potvrđuje se da države članice mogu nastaviti primjenjivati i mijenjati postojeće ili donositi nove mjere za provjeru ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti i u skladu s predloženom uredbom.

Osim toga, Komisija bi trebala moći provesti provjeru izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, što je predviđeno člankom 3. stavkom 2. Projekti i programi u interesu Unije služe Uniji u cjelini i predstavljaju važan doprinos gospodarskom rastu, zapošljavanju i konkurentnosti za gospodarstvo i industriju Unije. Projekti i programi u interesu Unije mogu obuhvaćati znatna financijska sredstva EU-a ili biti uspostavljeni na temelju zakonodavstva Unije o kritičnoj infrastrukturi, kritičnim tehnologijama ili kritičnim resursima. Kako bi se osigurala transparentnost, okvirni popis projekata i programa u interesu Unije nalazi se u Prilogu 1.

Kao pomoć državama članicama i Komisiji u primjeni uredbe u članku 4. predviđen je otvoreni popis čimbenika koji se mogu uzeti u obzir pri provjeri izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Tim se popisom čimbenika nastoji osigurati i jasnoća za ulagače koji namjeravaju provesti ili su proveli izravna strana ulaganja u Uniji. Pri utvrđivanju može li izravno strano ulaganje imati učinak na sigurnost ili javni poredak, države članice i Komisija trebale bi uzeti u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući učinke na kritičnu infrastrukturu, tehnologije, među ostalim i ključne razvojne tehnologije, te resurse koji su bitni za sigurnost ili održavanje javnog poretka. U tom bi pogledu države članice i Komisija trebale moći uzeti u obzir i činjenicu je li strani ulagač izravno ili neizravno pod kontrolom vlade treće zemlje, uključujući putem znatnog financiranja.

Sprječavanje izbjegavanja (članak 5.)

Kako bi se osigurala učinkovitost njihovih mehanizama za provjeru i odluka na temelju provjere, države članice trebale bi moći primjenjivati, mijenjati ili donositi mjere potrebne za sprječavanje njihova izbjegavanja. Takve mjere mogu uključivati provjeru, u skladu s pravom EU-a, izravnih ulaganja koja provode poduzetnici osnovani u skladu s pravom države članice i koji su u vlasništvu ili pod kontrolom stranog ulagača, ako je riječ o ulaganju na temelju umjetnih dogovora unutar EU-a koji ne odražavaju gospodarsku stvarnost i kojima se izbjegavaju mehanizmi za provjeru. Međutim one ne bi trebale utjecati na temeljne slobode utvrđene u skladu s UFEU-om.

Postupovni okvir za provjeru koju provode države članice (članak 6.)

U članku 6. utvrđuju se bitni elementi postupovnog okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja od strane država članica. Takav postupovni okvir omogućit će ulagačima, Komisiji i drugim državama članicama da bolje razumiju na koji se način provodi provjera ulaganja te osiguraju da se provjera provodi na transparentan način i bez diskriminiranja među različitim trećim zemljama. Ti elementi osobito uključuju uspostavljanje vremenskih okvira za provjeru, koji moraju uzeti u obzir rokove za provjeru na razini EU-a. Postupovnim okvirom za mehanizme država članica za provjeru trebala bi se uspostaviti i mogućnost da ulagači zatraže pravnu zaštitu protiv odluka na temelju provjere.

Mehanizam za suradnju (članak 8.)

Uredbom se osigurava mehanizam koji državama članicama omogućuje da surađuju i uzajamno si pomažu u slučaju kada izravno strano ulaganje može utjecati na njihovu sigurnost ili javni poredak. Države članice na koje to može utjecati trebale bi imati mogućnost dostavljanja primjedbi državama članicama u kojima se ulaganje planira provesti ili je provedeno bez obzira na to ima li bilo koja od predmetnih država članica uspostavljen mehanizam za provjeru ili provodi provjeru ulaganja. Ta suradnja trebala bi omogućiti državama članicama da razmjenjuju informacije i koordiniraju, ako je to moguće, svoj odgovor na izravna strana ulaganja, ovisno o slučaju.

Države članice koje provode provjeru izravnih stranih ulaganja trebale bi obavijestiti ostale države članice o provjeri koja je u tijeku. To bi tim državama članicama trebalo omogućiti da u ranoj fazi dobiju primjedbe drugih država članica i da ih na koristan način uzmu u obzir u postupku provjere. Nadalje, to će drugim državama članicama omogućiti da razmotre je li potrebna provjera povezanog izravnog stranog ulaganja koje se također planira provesti ili je provedeno na njihovu državnom području s pomoću njihova mehanizma za provjeru.

Država članica koja provodi provjeru trebala bi omogućiti drugim državama članicama da dostave primjedbe u razumnom roku od 25 radnih dana. Država članica koja provodi provjeru trebala bi omogućiti dovoljno vremena da se u okviru njezina mehanizma za provjeru primjereno razmotre primjedbe drugih država članica, no zadržava ovlast za donošenje konačnih odluka u pogledu izravnog stranog ulaganja koje je podvrgnuto provjeri.

Komisija bi također trebala biti obaviještena o izravnim stranim ulaganjima koja se provjeravaju u okviru mehanizma za provjeru države članice iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Komisija bi trebala imati i mogućnost da u razumnom roku dostavi primjedbe (u obliku mišljenja) državi članici u kojoj je provjera u tijeku ili u kojoj se ulaganje planira provesti ili je provedeno. Kako bi uzela u obzir primjedbe država članica, Komisija bi trebala imati dodatni rok od 25 radnih dana za odlučivanje o tome hoće li dostaviti takvo mišljenje državama članicama u kojima se ulaganje planira provesti ili je provedeno.

Uključene države članice mogu dostaviti primjedbe, a Komisija može uputiti primjedbe državi članici u kojoj se izravno strano ulaganje planira provesti ili je provedeno, čak i ako ta država članica nema mehanizam za provjeru ili ne provodi provjeru tog ulaganja. U takvom slučaju ta država članica može u okviru šire izrade politika uzeti u obzir te primjedbe i mišljenje.

Komisijina provjera projekata ili programa u interesu Unije (članci 3. i 9.)

U predloženoj uredbi u članku 3. stavku 2. uvodi se mogućnost da Komisija provodi provjeru izravnih stranih ulaganja koja bi mogla utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Prilog predloženoj uredbi donosi okvirni popis takvih projekata ili programa u interesu Unije kako bi se osigurala potrebna transparentnost za ulagače i za države članice.

U tim posebnim slučajevima Komisija može uputiti mišljenje državama članicama u kojima se ulaganje planira provesti ili je provedeno ako smatra da bi to ulaganje moglo ugroziti sigurnost ili javni poredak. Razlozi za provjeru uvijek su sigurnost i javni poredak, a Komisija bi trebala moći razmotriti više čimbenika, uključujući one nabrojene u članku 4. U svojoj provjeri Komisija bi trebala uzeti u obzir i postojanje posebnog zakonodavstva na razini EU-a 24 .

Predmetne države članice moraju u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije, a u slučaju nepridržavanja njezina mišljenja moraju dostaviti obrazloženje. Te države članice kojima je upućeno mišljenje i koje provode provjeru izravnih stranih ulaganja u okviru svojih mehanizama za provjeru moraju pri provjeri u obzir uzeti mišljenje Komisije. Države članice kojima je upućeno mišljenje i koje ne provode provjeru trebale bi razmotriti načine na koje ga mogu uzeti u obzir putem svojeg mehanizma za provjeru ili, u nedostatku takvog mehanizma, u okviru šire izrade politika.

Zahtjevi u pogledu obavješćivanja i informiranja (članci 7. i 10.)

Člankom 7. zahtijeva se od država članica da u određenom roku obavijeste Komisiju o svojim mehanizmima za provjeru te o svim izmjenama takvih mehanizama. Osim toga, države članice morat će Komisiji dostavljati godišnja izvješća o primjeni svojih mehanizama za provjeru, koja uključuju barem: informacije o ulaganjima koja su podvrgnuta provjeri, uključujući navođenje sektora, podrijetla i vrijednosti ulaganja podvrgnutog provjeri te informacije o odlukama na temelju provjere kojima se ulaganje zabranjuje ili podvrgava ispunjavanju uvjeta. I države članice koje nemaju uspostavljen mehanizam za provjeru trebale bi izvješćivati o izravnim stranim ulaganjima provedenima na njihovu državnom području na temelju informacija koje su im dostupne.

Kako bi se olakšala suradnja s drugim državama članicama i Komisijina provjera izravnih stranih ulaganja, člankom 10. utvrđuje se obveza za sve države članice, neovisno o tome imaju li mehanizam za provjeru, da osiguraju minimalne razine informacija o izravnim stranim ulaganjima iz područja primjene uredbe. Država članica trebala bi takvu minimalnu razinu informacija o izravnim stranim ulaganjima staviti na raspolaganje na zahtjev druge države članice ili Komisije. Relevantne informacije uključuju aspekte kao što je vlasnička struktura stranog ulagača i financiranje planiranog ili provedenog ulaganja, uključujući dostupne informacije o subvencijama koje su odobrile treće zemlje.

Povjerljivost (članak 11.)

Člankom 11. osigurava se da se informacije dobivene tijekom primjene uredbe upotrebljavaju samo za svrhe za koje su zatražene te da sve povjerljive informacije budu zaštićene.

Kontaktne točke (članak 12.)

Kako bi se osigurala neometana i učinkovita provedba uredbe, a posebno kako bi se ojačala komunikacija i suradnja među državama članicama, te između država članica i Komisije, člankom 12. od država članica zahtijeva se da u okviru svojih uprava uspostave kontaktne točke za provjeru izravnih stranih ulaganja, koje se može kontaktirati u pogledu svih pitanja koja se odnose na provedbu uredbe.

Osim toga, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije koja prati ovaj prijedlog, Komisija će osnovati koordinacijsku skupinu za provjere izravnih stranih ulaganja koja će se sastojati od predstavnika država članica i Komisije. Ta će se skupina redovito sastajati kako bi razmotrila pitanja koja se odnose na izravna strana ulaganja u EU-u, uključujući ona koja proizlaze iz provedbe uredbe. Ta bi skupina mogla predstavljati forum za razmjenu informacija među državama članicama o, među ostalim, tokovima i trendovima izravnih stranih ulaganja te o najboljoj praksi za provjeru izravnih stranih ulaganja.

2017/0224 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Izravna strana ulaganja pridonose rastu Unije jačanjem konkurentnosti, stvaranjem radnih mjesta i ekonomije razmjera, dovođenjem kapitala, tehnologija, inovacija i stručnog znanja te otvaranjem novih tržišta za izvoz iz Unije. Izravnim stranim ulaganjima podupiru se ciljevi Komisijina Plana ulaganja za Europu i pridonosi drugim projektima i programima Unije.

(2)U Uniji i državama članicama vlada okruženje otvoreno za ulaganja i to je načelo sadržano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) te ugrađeno u međunarodne obveze koje su Unija i njezine države članice preuzele u pogledu izravnih stranih ulaganja.

(3)U skladu s međunarodnim obvezama preuzetima u okviru Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i sporazumā o trgovini i ulaganjima sklopljenih s trećim zemljama, Unija i države članice mogu donijeti mjere ograničavanja u pogledu izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, uz određene uvjete.

(4)Neke su države članice uvele mjere na temelju kojih mogu ograničiti kretanje kapitala među državama članicama i između država članica i trećih zemalja iz razloga javne politike ili javne sigurnosti. Te mjere odražavaju ciljeve i zabrinutost država članica u pogledu izravnih stranih ulaganja i na temelju njih se donosi niz različitih mjera u smislu područja primjene i postupka. Druge države članice nemaju uspostavljen takav mehanizam.

(5)Trenutačno ne postoji sveobuhvatan okvir na razini EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka.

(6)Izravna strana ulaganja pripadaju području zajedničke trgovinske politike. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) UFEU-a Europska unija ima isključivu nadležnost u pogledu zajedničke trgovinske politike.

(7)Važno je pružiti pravnu sigurnost i osigurati koordinaciju i suradnju na razini cijelog EU-a uspostavom okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Time se ne dovodi u pitanje isključiva odgovornost država članica za očuvanje nacionalne sigurnosti.

(8)Okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja državama članicama i Komisiji trebao bi omogućiti sredstvo za sveobuhvatno uklanjanje rizika za sigurnost ili javni poredak te prilagodbu promjenjivim okolnostima uz istodobno zadržavanje potrebne fleksibilnosti kako bi se državama članicama omogućilo da provode provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka uzimajući u obzir svoju pojedinačnu situaciju i nacionalne okolnosti.

(9)Trebao bi biti obuhvaćen širok raspon ulaganja kojima se uspostavljaju ili održavaju trajne i izravne veze između ulagača iz trećih zemalja i poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost u državi članici.

(10)Države članice trebale bi moći poduzeti potrebne mjere u skladu sa zakonodavstvom Unije radi sprječavanja izbjegavanja njihovih mehanizama za provjeru i odluka na temelju provjere kako bi zaštitile sigurnost ili javni poredak. Tim bi mjerama trebala biti obuhvaćena ulaganja koja se provode u Uniji na temelju umjetnih dogovora koji ne odražavaju gospodarsku stvarnost i kojima se izbjegavaju mehanizmi za provjeru i odluke na temelju provjere u slučajevima kada je ulagač u krajnjem vlasništvu ili pod krajnjom kontrolom fizičke osobe ili poduzetnika iz treće zemlje. Time se ne dovodi u pitanje sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje kapitala koji su ugrađeni u UFEU.

(11)Kao pomoć državama članicama i Komisiji pri primjeni Uredbe primjereno je osigurati popis čimbenika koji se mogu uzeti u obzir pri provjeri izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Tim će se popisom ulagačima koji namjeravaju provesti ili su proveli izravna strana ulaganja u Uniji osigurati veća transparentnost postupka provjere. Popis čimbenika koji mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak ne bi trebao biti konačan.

(12)Pri utvrđivanju može li izravno strano ulaganje imati učinak na sigurnost ili javni poredak države članice i Komisija trebale bi moći uzeti u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući učinke na kritičnu infrastrukturu, tehnologije, među ostalim i ključne razvojne tehnologije, te resurse koji su bitni za sigurnost ili održavanje javnog poretka i čije bi narušavanje, gubitak ili uništenje imalo znatan učinak u državi članici ili u Uniji. U tom bi pogledu države članice i Komisija trebali moći uzeti u obzir i činjenicu je li strani ulagač izravno ili neizravno pod kontrolom vlade treće zemlje, primjerice putem znatnih financijskih sredstava, uključujući subvencije.

(13)Primjereno je utvrditi ključne elemente postupovnog okvira za provjeru izravnog stranog ulaganja u državi članici kako bi se ulagačima, Komisiji i drugim državama članicama omogućilo da razumiju na koji se način provodi provjera ulaganja te kako bi se osiguralo da se provjera provodi na transparentan način i bez diskriminiranja među trećim zemljama. Ti bi elementi trebali obuhvaćati barem utvrđivanje rokova za provjeru te mogućnost da strani ulagači zatraže sudsku zaštitu u pogledu odluka na temelju provjere.

(14)Trebalo bi uspostaviti mehanizam koji državama članicama omogućuje da surađuju i uzajamno si pomažu u slučaju kada izravno strano ulaganje u jednoj državi članici može utjecati na sigurnost ili javni poredak drugih država članica. Države članice trebale bi imati mogućnost dostaviti primjedbe državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno ulaganje, neovisno o tome je li u državama članicama koje dostavljaju primjedbe ili u državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno ulaganje na snazi mehanizam za provjeru ili je u tijeku provjera ulaganja. Primjedbe država članica trebalo bi proslijediti i Komisiji. Komisija bi prema potrebi trebala moći izdati mišljenje državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno ulaganje, neovisno o tome raspolaže li ta država članica mehanizmom za provjeru ili je u tijeku provjera ulaganja te neovisno o tome jesu li druge države članice dostavile primjedbe.

(15)Nadalje, Komisija bi trebala moći provesti provjeru izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na projekte i programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Komisija bi na taj načina na raspolaganju imala instrument za zaštitu projekata i programa koji služe Uniji u cjelini i predstavljaju važan doprinos njezinu gospodarskom rastu, zapošljavanju i konkurentnosti. To bi posebno trebali biti projekti i programi koji uključuju znatna financijska sredstva EU-a ili su uspostavljeni na temelju zakonodavstva Unije o kritičnoj infrastrukturi, kritičnim tehnologijama ili kritičnim resursima. Radi veće jasnoće u prilogu bi trebalo navesti okvirni popis projekata ili programa od interesa za Uniju u pogledu kojih Unija može provesti provjeru izravnih strana ulaganja.

(16)Ako Komisija smatra da bi izravno strano ulaganje moglo utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, Komisija bi trebala imati mogućnost u razumnom roku uputiti mišljenje državama članicama u kojima se planira provesti ili je provedeno takvo izravno strano ulaganje. Države članice trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije, a u slučaju nepridržavanja Komisijina mišljenja trebale bi dostaviti obrazloženje u skladu sa svojom obvezom lojalne suradnje na temelju članka 4. stavka 3. UEU-a. Komisija bi osim toga trebala imati mogućnost od tih država članica zatražiti potrebne informacije za provedbu provjere tih ulaganja.

(17)Kako bi se olakšala suradnja s drugim državama članicama i provedba provjere izravnog stranog ulaganja od strane Komisije, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svojim mehanizmima za provjeru i svim njihovim izmjenama te dostavljati redovita izvješća o primjeni svojih mehanizama za provjeru. Iz istog razloga i države članice koje nemaju mehanizam za provjeru trebale bi izvješćivati o izravnim stranim ulaganjima provedenima na njihovu državnom području na temelju informacija koje su im dostupne.

(18)U tu je svrhu važno osigurati i minimalnu razinu informacija i usklađenosti u pogledu izravnih stranih ulaganja koja su obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe u svim državama članicama. Države članice u kojima se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje trebale bi staviti na raspolaganje te informacije na zahtjev država članica ili Komisije. Relevantne informacije uključuju aspekte kao što je vlasnička struktura stranog ulagača i financiranje planiranog ili provedenog ulaganja, uključujući dostupne informacije o subvencijama koje su odobrile treće zemlje.

(19)Komunikaciju i suradnju na razini države članice i Unije trebalo bi ojačati uspostavom kontaktnih točki za provjeru izravnih stranih ulaganja u svakoj državi članici.

(20)Države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita povjerljivih i drugih osjetljivih informacija.

(21)Najkasnije tri godina od stupanja na snagu ove Uredbe Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće o primjeni ove Uredbe. Ako se u izvješću preporučuje izmjena odredbi ove Uredbe, uz njega se prema potrebi može priložiti odgovarajući zakonodavni prijedlog.

(22)Provedba ove Uredbe od strane Unije i država članica trebala bi biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima za uvođenje ograničavajućih mjera iz razloga sigurnosti ili javnog poretka propisanih zakonodavstvom EU-a, Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u), Sporazumom o WTO-u (uključujući posebno članak XIV. točku (a) i članak XIV.a GATS-a) i drugim sporazumima o trgovini i ulaganjima ili sporazumima čije su stranke Unija ili države članice.

(23)Ako izravno strano ulaganje čini koncentraciju koja ulazi u područje primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 25 , provedba ove Uredbe ne bi trebala dovoditi u pitanje primjenu članka 21. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004. Ova Uredba i članak 21. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebali bi se primjenjivati na dosljedan način. U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka 1. ove Uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebalo bi tumačiti na dosljedan način, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije.

(24)Ova je Uredba u skladu s drugim postupcima obavješćivanja i provjere utvrđenima u sektorskom zakonodavstvu Unije te ih ne dovodi u pitanje.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir na temelju kojeg države članice i Komisija provode provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji iz razloga sigurnosti ili javnog poretka

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„izravna strana ulaganja” znači sva ulaganja stranih ulagača s ciljem uspostave ili održavanja trajnih i izravnih veza između stranog ulagača i poduzetnika ili poduzeća kojima se stavlja na raspolaganje kapital radi obavljanja gospodarske djelatnosti u državi članici, uključujući ulaganja koja omogućuju učinkovito sudjelovanje u upravljanju poduzećem koje obavlja gospodarsku djelatnost ili sudjelovanje u kontroli nad tim poduzećem;

2.„strani ulagač” znači fizička osoba iz treće zemlje ili poduzetnik iz treće zemlje koji namjeravaju provesti ili su proveli izravno strano ulaganje;

3.„provjera” znači postupak koji omogućuje ocjenjivanje, istragu, odobravanje, uvjetovanje, zabranu ili poništavanje izravnih stranih ulaganja;

4.„mehanizam za provjeru” znači instrument opće primjene, kao što je zakon ili propis, te prateći administrativni zahtjevi, provedbena pravila ili smjernice, kojima se utvrđuju uvjeti i postupci za provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka;

5.„odluka na temelju provjere” znači mjera donesena na temelju primjene mehanizma za provjeru;

6.„poduzetnik iz treće zemlje” znači poduzetnik osnovan ili na drugi način organiziran u skladu sa zakonima treće zemlje.

Članak 3.

Provjera izravnih stranih ulaganja

1.Države članice mogu primjenjivati, izmijeniti ili donijeti mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka u skladu s ovom Uredbom i uz uvjete koji su u njoj utvrđeni.

2.Komisija može provoditi provjeru izravnih stranih ulaganja koja bi mogla utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka.

3.Projekti i programi u interesu Unije posebno uključuju projekte i programe koji uključuju znatan iznos ili znatan udio financijskih sredstava EU-a ili su obuhvaćeni zakonodavstvom Unije o kritičnoj infrastrukturi, ključnim tehnologijama ili kritičnim resursima. Okvirni popis projekata i programa u interesu Unije nalazi se u Prilogu 1.

Članak 4.

Čimbenici koji se mogu uzeti u obzir pri provjeri

Pri provjeri izravnog stranog ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka države članice i Komisija mogu razmotriti moguće učinke na, među ostalim:

kritičnu infrastrukturu, uključujući energetsku, prijevoznu, komunikacijsku, svemirsku i financijsku infrastrukturu i infrastrukturu za pohranu podataka te osjetljive objekte;

kritične tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, robotiku, poluvodiče, tehnologiju s mogućom dvojnom namjenom, kibersigurnost te svemirsku ili nuklearnu tehnologiju;

sigurnost opskrbe ključnim resursima; ili

pristup osjetljivim informacijama ili mogućnost kontroliranja osjetljivih informacija.

Pri utvrđivanju može li izravno strano ulaganje utjecati na sigurnost ili javni poredak, države članice i Komisija mogu uzeti u obzir je li strani ulagač pod kontrolom vlade treće zemlje, uključujući putem znatnih financijskih sredstava.

Članak 5.

Sprječavanje izbjegavanja mjera

Države članice mogu primjenjivati, izmijeniti ili donijeti potrebne mjere za sprječavanje izbjegavanja mehanizama za provjeru i odluka na temelju provjere.

Članak 6.

Okvir za provjeru koju provode države članice

1.Mehanizmi za provjeru uspostavljeni u državama članicama moraju biti transparentni i ne smiju diskriminirati među trećim zemljama. Države članice posebno utvrđuju okolnosti u kojima se pokreće provjera, razloge za provjeru te primjenjiva detaljna postupovna pravila.

2.Države članice utvrđuju rokove za donošenje odluka na temelju provjere. Ti im rokovi omogućuju da uzmu u obzir primjedbe država članica iz članka 8. i mišljenje Komisije iz članaka 8. i 9.

3.Povjerljive informacije, uključujući poslovno osjetljive informacije koje su stavili na raspolaganje strani ulagači i predmetni poduzetnik moraju biti zaštićene.

4.Strani ulagači i predmetni poduzetnici moraju imati mogućnost tražiti sudsku zaštitu u pogledu odluka na temelju provjere koje su donijela nacionalna tijela.

Članak 7.

Obavijest država članica o mehanizmima za provjeru i godišnje izvješćivanje

1.Države članice obavješćuju Komisiju o svojim mehanizmima za provjeru najkasnije do […] (30 dana od stupanja na snagu ove Uredbe). Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj promjeni postojećeg mehanizma za provjeru ili o uspostavi novog mehanizma za provjeru najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu mehanizma za provjeru.

2.Države članice koje primjenjuju mehanizam za provjeru Komisiji dostavljaju godišnje izvješće o primjeni njihovih mehanizama za provjeru. U izvješću se za svako izvještajno razdoblje posebice navode informacije o sljedećem:

(a)izravnim stranim ulaganjima koja su provjerena ili su u postupku provjere;

(b)odlukama donesenima na temelju provjere kojima se zabranjuju izravna strana ulaganja;

(c)odlukama donesenima na temelju provjere kojima se za izravna strana ulaganja uvode uvjeti ili mjere za ublažavanje rizika;

(d)sektorima, podrijetlu i vrijednosti izravnih stranih ulaganja koja su provjerena ili su u postupku provjere.

3.Države članice koje ne primjenjuju mehanizme za provjeru Komisiji na temelju dostupnih informacija dostavljaju godišnje izvješće o izravnim stranim ulaganjima koja su provedena na njihovu državnom području.

Članak 8.

Mehanizam za suradnju

1.Države članice o svim izravnim stranim ulaganjima koja se provjeravaju u okviru njihovih mehanizama za provjeru obavješćuju Komisiju i druge države članice u roku od pet radnih dana od početka provjere. Države članice koje provode provjeru pri dostavljanju tih informacija, ako je primjenjivo, nastoje navesti smatraju li da izravno strano ulaganje koje je predmet provjere može biti obuhvaćeno područjem primjene Uredbe (EZ) br. 139/2004.

2.Ako neka država članica smatra da bi izravno strano ulaganje koje se planira provesti ili je provedeno u drugoj državi članici moglo utjecati na njezinu sigurnost ili javni poredak, ta država članica može uputiti primjedbe državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje. Primjedbe treba proslijediti i Komisiji.

3.Ako Komisija smatra da bi izravno strano ulaganje moglo utjecati na sigurnost ili javni poredak u jednoj ili više država članica, može donijeti mišljenje upućeno državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje. Komisija može donijeti mišljenje neovisno o tome jesu li druge države članice dostavile primjedbe.

4.Komisija ili država članica koja opravdano smatra da bi izravno strano ulaganje moglo utjecati na njezinu sigurnost ili javni poredak mogu od države članice u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje zatražiti sve informacije potrebne za dostavljanje primjedbi iz stavka 2. ili za davanje mišljenja iz stavka 3.

5.Primjedbe iz stavka 2. ili mišljenja iz stavka 3. moraju se uputiti državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje u razumnom roku, a u svakom slučaju najkasnije u roku od 25 radnih dana od primitka informacija iz stavaka od 1. do 4. U slučaju kada mišljenje Komisije slijedi nakon primjedbi drugih država članica, Komisija za donošenje mišljenja ima na raspolaganju dodatnih 25 radnih dana.

6.Država članica u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje mora uzeti u obzir primjedbe drugih država članica iz stavka 2. te mišljenje Komisije iz stavka 3.

7.Suradnja između država članica na temelju ovog članka odvija se putem kontaktnih točki iz članka 12.

Članak 9.

Okvir za provjeru koju provodi Komisija

1.Ako smatra da bi izravno strano ulaganje moglo utjecati na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, Komisija može donijeti mišljenje upućeno državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje.

2.Komisija od države članice u kojoj se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje može zatražiti sve informacije koje su potrebne za donošenje mišljenja iz stavka 1.

3.Komisija upućuje svoje mišljenje predmetnoj državi članici u razumnom roku, a u svakom slučaju najkasnije u roku od 25 radnih dana od primitka informacija koje je Komisija zatražila u skladu sa stavkom 2. Ako država članica ima uspostavljen mehanizam za provjeru iz članka 3. stavka 1. te su Komisiji dostavljene informacije o izravnom stranom ulaganju koje je u postupku provjere u skladu s člankom 8. stavkom 1., mišljenje se dostavlja najkasnije u roku od 25 radnih dana od primitka tih informacija. Ako su za donošenje mišljenja potrebne dodatne informacije, rok od 25 dana počinje teći od dana primitka dodatnih informacija.

4.Mišljenje Komisije dostavlja se drugim državama članicama.

5.Države članice u kojima su planiraju provesti ili su provedena izravna strana ulaganja moraju u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije, a u slučaju nepridržavanja njezina mišljenja moraju dostaviti obrazloženje.

Članak 10.

Zahtjevi u pogledu informacija

1.Države članice osiguravaju da se informacije koje zatraže Komisija i druge države članice u skladu s člankom 8. stavkom 4. i člankom 9. stavkom 2. Komisiji i državama članicama koje su ih zatražile dostave bez nepotrebne odgode.

2.Informacije iz stavka 1. ovoga članka posebno sadržavaju informacije o:

(a)vlasničkoj strukturi stranog ulagača i poduzetnika u kojem se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje, uključujući informacije o krajnjem većinskom dioničaru ili dioničarima;

(b)vrijednosti izravnih stranih ulaganja;

(c)proizvodima, uslugama i poslovnim djelatnostima stranog ulagača i poduzetnika u kojem se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje;

(d)državama članicama u kojima strani ulagač i poduzetnik u kojem se planira provesti ili je provedeno izravno strano ulaganje obavljaju poslovnu djelatnost;

(e)financiranju ulaganja, na temelju informacija koje su dostupne državi članici.

Članak 11.

Povjerljivost

1.Informacije dobivene u okviru primjene ove Uredbe upotrebljavaju se samo u svrhu za koju su zatražene.

2.Države članice i Komisija osiguravaju zaštitu povjerljivih informacija dobivenih u okviru primjene ove Uredbe.

Članak 12.

Kontaktne točke

Za provjeru izravnih stranih ulaganja svaka država članica imenuje kontaktnu točku za provjeru izravnih stranih ulaganja („kontaktna točka za izravna strana ulaganja”). Komisija i ostale države članice moraju uključiti kontaktne točke za izravna strana ulaganja u sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe.

Članak 13.

Ocjena

1.Najkasnije tri godina od stupanja na snagu ove Uredbe Komisija ocjenjuje primjenu Uredbe i o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Države članice sudjeluju u tom postupku te Komisiji dostavljaju informacije potrebne za pripremu izvješća.

2.Ako se u izvješću preporučuje izmjena odredbi Uredbe, uz izvješće se može priložiti odgovarajući zakonodavni prijedlog.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji

1.2.Odgovarajuća područja politike 

Zajednička trgovinska politika, članak 207. UFEU-a

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

x Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 26  

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Nije primjenjivo.

1.4.2.Posebni ciljevi i posebni cilj br. [ ]

Posebni ciljevi

Nije primjenjivo.

Posebni cilj br.

Nije primjenjivo.

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Cilj je prijedloga poduprijeti opće ciljeve politike Unije kako su utvrđeni u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji, osobito u njezinim odnosima s ostatkom svijeta radi očuvanja njezinih vrijednosti i interesa te pridonošenja zaštiti njezinih građana, mira, sigurnosti te slobodne i poštene trgovine. Prijedlog je u potpunosti u skladu s Komunikacijom „Trgovina za sve” iz 2015. o uspostavi sustava za trgovinu i ulaganja utemeljenog na pravilima. Predložena uredba nadovezuje se na Komisijin dokument za razmatranje od 10. svibnja 2017. o svladavanju globalizacije u kojem se naglašavaju prednosti i izazovi globalizacije. U navedenom se dokumentu naglašava čvrsta predanost Europske unije izgradnji otvorenog, održivog i poštenog poretka utemeljenog na pravilima putem međunarodne suradnje. Ta se načela u potpunosti primjenjuju na izravna strana ulaganja („FDI”) koja su dio zajedničke trgovinske politike EU-a (vidi članak 207. stavak 1. UFEU-a). FDI je važan izvor rasta, radnih mjesta i inovacija. EU-u i ostatku svijeta donio je znatne koristi. Iz tog razloga EU želi održati otvoreno okruženje za ulaganja. Međutim, u dokumentu se usto pojašnjava da EU neće oklijevati s poduzimanjem mjera ako strane zemlje ili poduzeća provode nepoštene prakse ili potaknu zabrinutost u pogledu sigurnosti i javnog poretka. U dokumentu za razmatranje potvrđena je sve veća zabrinutost zbog strateških stjecanja ključne europske imovine od strane stranih ulagača. U tom kontekstu Komisija smatra da je prikladno uspostaviti okvir za države članice, a u određenim slučajevima i za Komisiju, za provjeru izravnih stranih ulaganja (FDI) u Uniji.

Nadalje, predloženom uredbom pruža se pravna sigurnost za države članice koje imaju mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja ili koje žele donijeti takav mehanizam, s obzirom na to da Unija ima isključivu nadležnost za djelovanje u području zajedničke trgovinske politike, uključujući izravna strana ulaganja, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) i člankom 207. stavkom 1. UFEU-a.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Predloženom uredbom predviđa se da Komisija u roku od tri godine od stupanja uredbe na snagu mora sastaviti izvješće o primjeni uredbe te ga dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću. Ako Komisija smatra da uredba ne doprinosi u dovoljnoj mjeri utvrđenim ciljevima politike, uz izvješće može priložiti prijedlog za izmjenu uredbe.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Kako bi mogle poduzimati potrebne mjere u pogledu mogućeg učinka međunarodnih prekograničnih preuzimanja na sigurnost i javni poredak, trenutačno 13 država članica EU-a primjenjuje mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja te zadržava pravo na ograničavanje stranih ulaganja koja su prijetnja njihovim ključnim interesima. Unija ima isključivu nadležnost za djelovanje u području zajedničke trgovinske politike na temelju članka 3. stavka 1. točke (e) i članka 207. UFEU-a; izravna strana ulaganja sastavni su dio zajedničke trgovinske politike. Stoga je primjereno da Unija osigura okvir na temelju kojeg države članice mogu primjenjivati ili donijeti mehanizam za provjeru.

Osim toga, predloženom Uredbom želi se uspostaviti okvir za države članice i, prema potrebi, Komisiju, pri provjeri određenih izravnih stranih ulaganja u EU-u s ciljem zaštite sigurnosti i javnog poretka.

Predloženom uredbom uspostavlja se sustavni mehanizam za suradnju putem kontaktnih točki između država članica i Komisije u vezi s izravnim stranim ulaganjima.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i dodana je vrijednosti koju bi inače države članice ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

U nekim se državama članicama primjenjuju mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja, dok u drugima ne postoji takav mehanizam. Unija ima isključivu nadležnost za djelovanje u području zajedničke trgovinske politike na temelju članka 3. stavka 1. točke (e) i članka 207. UFEU-a; izravna strana ulaganja sastavni su dio zajedničke trgovinske politike. Stoga je primjereno da Unija osigura okvir na temelju kojeg države članice mogu primjenjivati ili donijeti mehanizam za provjeru.

Osim toga, Komisija bi trebala moći izdati savjetodavno mišljenje predmetnim državama članicama ako smatra da bi izravno strano ulaganje moglo utjecati na sigurnost ili javni poredak u pogledu projekata ili programa u interesu Unije, kao što su Galileo, Obzor 2020., Ten-T ili Ten-E. Komisija bi trebala moći izdati savjetodavno mišljenje i u slučaju da smatra da izravno strano ulaganje u jednoj državi članici utječe na sigurnost ili javni poredak u drugoj državi članici.

Očekivana ostvarena dodana vrijednost EU-a (ex-post)

Do sada nije postojala strukturirana koordinacija ili suradnja između država članica i Komisije u vezi s ovim pitanjima. Predloženom uredbom i pratećom komunikacijom Komisije predlaže se uspostava kontaktnih točki i najavljuje uspostava skupine za suradnju kako bi se omogućila bolja koordinacija, suradnja i razmjena informacija te utvrdile najbolje prakse. Predloženom se uredbom utvrđuje jasna obveza država članica da razmjenjuju informacije međusobno i s Komisijom putem mreže kontaktnih točki. Očekuje se da će to dovesti do bolje koordinacije pri procjeni rizika za sigurnost i javni poredak te da će se u svim državama članicama povećati svijest o ovim osjetljivim pitanjima bez obveze da uspostave sustav za provjeru izravnih stranih ulaganja.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Ovo je nova inicijativa te nema prethodnih iskustava. Komisija će morati izgraditi relevantno stručno znanje.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Predložena uredba dopunjuje druge politike i inicijative Unije, s njima je u skladu i ne utječe na njih, što posebno uključuje sljedeće politike i inicijative.

Slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana

Izravno strano ulaganje kretanje je kapitala na temelju članka 63. UFEU-a. Člankom 63. UFEU-a zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja. Mehanizmi za provjeru ulaganja mogu predstavljati ograničenje slobodnog kretanja kapitala koje, međutim, može biti opravdano ako je potrebno za postizanje ciljeva definiranih u Ugovoru te razmjerno tim ciljevima, uključujući iz razloga zaštite javnog poretka i javne sigurnosti (članak 65. UFEU-a) ili prevladavajućih razloga od općeg interesa kako ih definira Sud Europske unije.

Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda, iako države članice imaju diskrecijsko pravo u pogledu određivanja zahtjeva javne politike i javne sigurnosti u kontekstu nacionalnih potreba, te javne interese države članice ne mogu utvrđivati jednostrano bez ikakve kontrole institucija EU-a te ih treba strogo tumačiti: na javne se interese smije oslanjati samo ako postoji stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja temeljnom interesu društva. Ograničenja temeljnih sloboda ne smiju se pogrešno primjenjivati kako bi zapravo služila isključivo u gospodarske svrhe. Nadalje, mehanizmi za provjeru ulaganja trebali bi biti u skladu s općim načelima zakonodavstva EU-a, osobito načelima proporcionalnosti i pravne sigurnosti. Ta načela zahtijevaju da se postupak i kriteriji za provjeru ulaganja definiraju na nediskriminirajući i dovoljno precizan način. Potencijalni ulagači moraju moći unaprijed znati za takve mehanizme i zatražiti sudsko preispitivanje.

Predložena uredba u skladu je s tim zahtjevima. Njome se potvrđuje da države članice mogu provjeravati izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka te utvrđuju osnovni postupovni zahtjevi za mehanizme za provjeru uspostavljene u državama članicama, kao što su transparentnost, nediskriminiranje među različitim trećim zemljama i sudsko preispitivanje.

Izravno strano ulaganje može dovesti do poslovnog nastana ulagača iz treće zemlje u EU-u, tj. kada se takvim ulaganjem stječe kontrolni udio u poduzetniku sa sjedištem u EU-u. Člankom 49. UFEU-a zabranjuje se ograničavanje prava poslovnog nastana državljana jedne države članice na državnom području druge države članice.

Dok se članak 63. UFEU-a primjenjuje i na kretanja kapitala iz trećih zemalja, članak 49. UFEU-a ne primjenjuje se na poslovni nastan državljana trećih zemalja u EU-u. Stoga predložena uredba ne utječe na odredbe Ugovora o slobodi poslovnog nastana.

Uredba EU-a o koncentracijama

Izravna strana ulaganja mogu biti u obliku spajanja, stjecanja ili zajedničkih pothvata koji čine koncentracije obuhvaćene područjem primjene Uredbe EU-a o koncentracijama. U vezi s takvim koncentracijama, člankom 21. stavkom 4. Uredbe EU-a o koncentracijama državama članicama omogućuje se da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu pravno utemeljenih interesa pod uvjetom da su u skladu s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije. U tu svrhu, člankom 21. stavkom 4. drugim podstavkom javna sigurnost, pluralizam medija i pravila opreza izričito se smatraju pravno utemeljenim interesima. Odluke na temelju provjere donesene u skladu s predloženom uredbom radi zaštite tih interesa nije potrebno priopćiti Komisiji u skladu s člankom 21. stavkom 4. trećim podstavkom Uredbe EU-a o koncentracijama pod uvjetom da su u skladu s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije. Suprotno tome, ako država članica namjerava donijeti odluku na temelju provjere u skladu s predloženom uredbom radi zaštite drugih javnih interesa, to mora priopćiti Komisiji u skladu s člankom 21. stavkom 4. trećim podstavkom Uredbe EU-a o koncentracijama ako se odluka odnosi na koncentraciju koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe EU-a o koncentracijama. Komisija će osigurati dosljednost u primjeni predložene uredbe i članka 21. stavka 4. Uredbe EU-a o koncentracijama. U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka 1. predložene uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe EU-a o koncentracijama trebalo bi tumačiti na dosljedan način, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama prava Unije.

Energetika

Tijekom godina Unija je donijela zakonodavstvo za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u Uniji i njezinim državama članicama. Direktivom o kritičnoj infrastrukturi (Direktiva Vijeća 2008/114/EZ) od država članica zahtijeva se da utvrde europsku kritičnu infrastrukturu i pripreme sigurnosne planove. Direktive o električnoj energiji i plinu iz tzv. trećeg energetskog paketa (Direktiva 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije; Direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina) sadržavaju odredbe kojima se zahtijeva procjenjivanje posljedica koje mogu nastati za sigurnost opskrbe predmetne države članice, ali i EU-a u cjelini, kada sustav prijenosa plina ili električne energije države članice kontrolira operator iz treće zemlje. Osim toga, Uredba o sigurnosti opskrbe plinom posebno je usmjerena na pitanja sigurnosti opskrbe te se njome od država članica zahtijeva da provedu procjene rizika, na nacionalnoj i regionalnoj razini, radi procjene svih mogućih rizika za plinski sustav, uključujući rizike povezane s kontrolom infrastrukture bitne za sigurnost opskrbe iz trećih zemalja, te da izrade sveobuhvatne planove prevencije i interventne planove s mjerama za ublažavanje tih rizika. Slično tome, u prijedlogu uredbe o pripremljenosti za rizike sadržane su slične odredbe za sektor električne energije. Subjekti iz sektora energetike izričito su navedeni kao ključne usluge i u direktivi o NIS-u (Direktiva 2016/1148 o sigurnosti mrežne infrastrukture).

Sirovine

Kako bi odgovorila na rastuću zabrinutost u pogledu osiguravanja sirovina za gospodarstvo Unije, Komisija je 2008. pokrenula Europsku inicijativu za sirovine. To je integrirana strategija kojom se utvrđuju ciljane mjere za osiguravanje i poboljšanje pristupa sirovinama za EU. Jedna od prioritetnih mjera te inicijative bilo je utvrđivanje popisa ključnih sirovina na razini EU-a. Taj popis sadržava sirovine koje dosežu ili prelaze pragove i za gospodarsku važnost i za rizik opskrbe. Komisija je 2011. utvrdila prvi popis i pridržavala se obveze njegova ažuriranja barem svake tri godine kako bi odražavao razvoj tržišta, proizvodnje i tehnologije. Drugi popis objavljen je 2014., a novi se popis objavljuje usporedno s ovom uredbom.

Popis ključnih sirovina trebao bi pomoći u poticanju europske proizvodnje ključnih sirovina i olakšati pokretanje novih rudarskih djelatnosti i djelatnosti recikliranja. Komisija je posljednjih godina uzela u obzir popis ključnih sirovina u brojnim mjerama u području trgovine, međunarodnih odnosa, istraživanja i inovacija, baze znanja i kružnog gospodarstva. EU podupire dodatne političke inicijative država članica koje su uključene i u pripremu popisa ključnih sirovina.

Kibersigurnost i elektroničke komunikacije

Predložena uredba bit će dopuna politikama EU-a u području elektroničkih komunikacija, kibersigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i industrijske konkurentnosti u proizvodima i uslugama za kibersigurnost. U Zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strategiji kibersigurnosti za Europsku uniju predstavljena je vizija otvorenog, sigurnog i zaštićenog kiberprostora. Nakon nje je uslijedila Uredba br. 283/2014 kojom se utvrđuju projekti od zajedničkog interesa u području transeuropskih mreža u okviru telekomunikacijske infrastrukture. Osim toga, Direktivom 2016/1148 uvodi se obveza pripravnosti u pogledu kibersigurnosti za države članice te zahtjevi pripravnosti i obavješćivanja za operatore ključnih usluga i pružatelje digitalnih usluga. U srpnju 2016. Komisija je najavila pokretanje javno-privatnog partnerstva za kibersigurnost i dodatne tržišno usmjerene mjere politike za poticanje industrijskih kapaciteta u Europi. Za navedene svrhe upotrebljavaju se i sredstva EU-a iz programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe. U rujnu 2017. Komisija je objavila i komunikaciju kojom se utvrđuje sveobuhvatan pristup EU-a kibersigurnosti, uključujući na globalnoj razini. Predložila je i uredbu o uspostavljanju okvira EU-a za sigurnosno certificiranje za informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se spriječila fragmentacija tržišta i korisnicima omogućilo da lakše utvrde jesu li proizvodi i usluge IKT-a, uključujući povezane objekte, kibersigurni.

Zračni promet

Predložena uredba neće utjecati na Uredbu (EZ) br. 1008/2008 o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici, s obzirom na to da se tom uredbom ne uspostavlja mehanizam za provjeru ulaganja. Uredbom (EZ) br. 1008/2008 kao jedan od uvjeta za izdavanje operativne licencije poduzetniku kojemu je dozvoljeno obavljati zračni prijevoz putnika, pošte ili tereta za naknadu ili najamninu utvrđeno je da više od 50 % poduzetnika mora biti u vlasništvu države članice ili državljana država članica te ga oni moraju učinkovito nadzirati (članak 4.).

Bonitetna procjena stjecanja u financijskom sektoru

Zakonodavstvom EU-a u financijskom sektoru predviđene su ovlasti nadležnih tijela za provedbu bonitetne procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskim institucijama (tj. kreditnim institucijama, investicijskim društvima te društvima za osiguranje i reosiguranje). Njime su utvrđeni zahtjevi u pogledu obavješćivanja, postupovna pravila i kriteriji ocjene za provedbu tih procjena. Cilj je tih odredbi osigurati dobro i razborito upravljanje financijskim institucijama. Ta su pravila utvrđena u Direktivi 2007/44/EZ o pravilima postupanja i kriterijima procjene za bonitetnu procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskom sektoru, Direktivi 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, Direktivi 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i Direktivi 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata.

Predloženom uredbom državama članicama daje se ovlaštenje da primjenjuju ili uspostave mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka. To neće utjecati na pravila EU-a o bonitetnom nadzoru stjecanja kvalificiranih udjela u financijskom sektoru, koji će ostati zaseban postupak s posebnim ciljem.

Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom

Predložena uredba neće utjecati na kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom koja je uređena Uredbom (EZ) br. 428/2009. Trgovina robom s dvojnom namjenom podliježe kontrolama radi sprečavanje rizika koji takva roba može predstavljati za međunarodnu sigurnost. Kontrole proizlaze iz međunarodnih obveza te su u skladu s obvezama dogovorenima u multilateralnim režimima kontrole izvoza. Režim EU-a za kontrolu izvoza uređen je Uredbom (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom kojom se predviđaju zajednička pravila kontrole, zajednički popis robe s dvojnom namjenom te koordinacija i suradnja radi podupiranja dosljedne provedbe i izvršenja u čitavoj Uniji. Ta je Uredba obvezujuća i izravno se primjenjuje u cijelom EU-u.

Europska svemirska politika

U Komunikaciji Komisije o svemirskoj strategiji za Europu Komisija je naglasila važnost rješavanja osjetljivosti europskih lanaca opskrbe. Uspostava okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja podupire taj cilj.


Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski utjecaj od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđene metode upravljanja 27  

 Izravno upravljanje Komisije

koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   koje obavljaju izvršne agencije

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Nije primjenjivo.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Nije primjenjivo.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Nije primjenjivo.

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Nije primjenjivo.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………...……………]

Dif./Nedif. 28 .

zemalja EFTA-e 29

zemalja kandidatkinja 30

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX.YY.YY.YY]

Dif./Nedif.

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./Nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX.YY.YY.YY]

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjuje u proračunskoj tablici koja se odnosi na administrativne proračunske podatke (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na mrežne stranice sustava DECIDE radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

[Naslov……………...……………………………………………………………….]

GU: <…….>

Godina
N 31

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1)

Plaćanja

(2)

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2 a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 32  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva 
za GU <…….>

Preuzete obveze

=1+1a +3

Plaćanja

=2+2a

+3






UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

Plaćanja

(5)

•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA<….>
višegodišnjeg financijskog okvira

Preuzete obveze

=4+ 6

Plaćanja

=5+ 6

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

Plaćanja

(5)

•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. do 4.
višegodišnjeg financijskog okvira

(referentni iznos)

Preuzete obveze

=4+ 6

Plaćanja

=5+ 6





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: TRGOVINA

• Ljudski resursi

0,828

0,828

0,828

0,828

0,828

• Ostali administrativni rashodi

0,088

0,088

0,088

0,088

0,088

UKUPNO GU TRADE

Odobrena sredstva

0,916

0,916

0,916

0,916

0,916

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: COMP

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU COMP

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: CNCT

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU CNCT

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: ENER

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU ENER

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: FISMA

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO za GU FISMA

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: GROW

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU GROW

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: MOVE

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU za mobilnost i promet

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: RTD

• Ljudski resursi

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO DG RTD

Odobrena sredstva

0,276

0,276

0,276

0,276

0,276

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

GU: TRADE-DEL

• Ljudski resursi

0,238

0,238

0,238

0,238

0,238

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU TRADE-DEL

Odobrena sredstva

0,238

0,238

0,238

0,238

0,238

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

Pravna služba

• Ljudski resursi

0,138

0138

0,138

0,138

0,138

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO pravna služba

Odobrena sredstva

0,138

0,138

0,138

0,138

0,138

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5.
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

3,224

3,224

3,224

3,224

3,224

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N 33

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. do 5.
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Preuzete obveze

3,224

3,224

3,224

3,224

3,224

Plaćanja

3,224

3,224

3,224

3,224

3,224

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

x    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 34

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 35 ...

- Rezultat

- Rezultat

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2 ...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N 36

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

3,136

3,136

3,136

3,136

3,224

Ostali administrativni rashodi

0,088

0,088

0,088

0,088

0,088

Međuzbroj za NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

3,224

3,224

3,224

3,224

3,362

Izvan NASLOVA 5. 37
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni
rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

3,224

3,224

3,224

3,224

3,362

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
N

Godina
N+1

Godina N+2

Godina N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

02 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

03 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

06 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

08 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

09 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

12 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

20 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

6

6

6

6

25 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

1

1

1

1

32 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

20 01 01 02 (Delegacije)

1

1

1

1

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 38

XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  39

- u sjedištima

- u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

22

22

22

22

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Dužnosnici će morati:

– djelovati kao kontaktne točke i obrađivati obavijesti koje dostave države članice u skladu s člankom 8., pripremati sastanke kontaktnih točki i osigurati usklađenost u odnosu na savjetodavna mišljenja Komisije;

– provjeravati izravna strana ulaganja na temelju sigurnosti i javnog poretka u vezi s projektima i programima u interesu Unije; navedeno se znanje mora izgraditi

– osigurati usklađenost s drugim politikama EU-a, osobito s pravnom stečevinom EU-a u području slobodnog kretanja kapitala, s uredbom o koncentracijama te s pravnom stečevinom EU-a u području energije.

Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

x    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNA sredstva sufinanciranja



3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Utjecaj prijedloga/inicijative 40

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode. 

(1) Mehanizam koji državi omogućuje da nadzire strana ulaganja u poduzećima/sektorima koji se smatraju strateški važnima i da im se usprotivi pod određenim uvjetima.
(2) Ta razmatranja ne dovode u pitanje potpunu usklađenost svih mehanizama za provjeru sa zakonodavstvom EU-a.
(3) COM(2015) 497, 14.10.2015.
(4) Predmet C-265/95, Komisija protiv Francuske („jagode”), točka 33.
(5) Predmet C-463/00, Komisija protiv Španjolske, točka 34. Predmet C-212/09 Komisija protiv Portugala, točka 83. i predmet C-244/11 Komisija protiv Grčke, točka 67.
(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).
(7) Kako bi se osiguralo neometano služenje mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja na nacionalnoj razini te postupkom u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe EU-a o koncentracijama, moglo bi biti korisno da države članice navedu vjerojatnost da transakcija bude obuhvaćena područjem primjene Uredbe EU-a o koncentracijama kada obavješćuju Komisiju i druge države članice o početku postupka provjere u skladu s člankom 8. stavkom 1. predložene uredbe.
(8) Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).
(9) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).
(10) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).
(11) Nova uredba kojom se stavlja izvan snage Uredba (EU) br. 994/2010 trenutačno je u procesu donošenja. Očekuje se da će stupiti na snagu tijekom jeseni 2017.
(12) COM(2016) 862, Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ.
(13) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije, SL L 194, 19.7.2016., str. 1.
(14) Komunikacija „Hvatanje ukoštac s izazovima na tržištima roba i sirovina”, COM(2011) 25.
(15) JOIN(2013) 1 final, 7.2.2013.
(16) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ, SL L 86, 21.3.2014., str. 14.
(17) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.
(18) Komunikacija Komisije COM(2016) 410 „Jačanje europskog sustava kibernetičke sigurnosti i poticanje konkurentne i inovativne industrije kibernetičke sigurnosti”.
(19) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ.
(20) SL L 293, 31.10.2008., str. 3.
(21) Direktiva 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 92/49/EEZ i direktiva 2002/83/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ i 2006/48/EZ o pravilima postupanja i kriterijima procjene za bonitetnu procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskom sektoru (SL L 247, 21.9.2007., str. 1–16.), Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338–436.), Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1–155.), Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349–496.).
(22) Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom, SL L 134, 29.5.2009., str. 1.
(23) Vidi osobito Direktivu 2004/109/EZ od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.); Direktivu 2004/25/EZ o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30.4.2004., str. 12.).
(24) Vidi primjerice Direktivu 2008/114 o utvrđivanju europske kritične infrastrukture, Direktivu 2009/73 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i Direktivu 2009/72 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, Uredbu 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom, Direktivu 2016/1148 o sigurnosti mrežne infrastrukture, novu uredbu o zaštitnim mehanizmima za osiguravanje opskrbe plinom kojom se stavlja izvan snage Uredba 994/2010.
(25) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).
(26) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(27) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(28) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(29) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(30) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(31) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(32) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(33) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(34) Rezultati znači proizvodi i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta, itd.)
(35) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.
(36) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(37) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(38) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje, UNS = upućeni nacionalni stručnjaci, UsO = ustupljeno osoblje, MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(39) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(40) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 487 final

EMPTY

PRILOG

 

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji

{SWD(2017) 297 final}


PRILOG

Popis projekata ili programa u interesu Unije iz članka 3. stavka 3.

Programi europskog GNSS-a (Galileo i EGNOS):

Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

Copernicus:

Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus: SL L 122/44, 24.4.2014.

Obzor 2020.:

Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ, uključujući u njoj utvrđene mjere koje se odnose na ključne razvojne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, robotika, poluvodiči i kibersigurnost.

Transeuropske mreže u sektoru prometa (TEN-T):

Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010, SL L 348, 20.12.2013., str. 1–128.

Transeuropske mreže u sektoru energetike (TEN-E):

Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009, SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

Transeuropske mreže u sektoru telekomunikacija:

Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ.