OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Borba protiv izbjegavanja plaćanja i utaje poreza jedan je od glavnih političkih prioriteta u Europskoj uniji (EU) za stvaranje povezanijeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta. U tom je smislu Komisija posljednjih godina predstavila niz inicijativa za promicanje pravednijeg poreznog sustava. Povećanje transparentnosti jedan je od ključnih stupova strategije Komisije za borbu protiv izbjegavanja plaćanja i utaje poreza. Posebno je važna razmjena informacija među poreznim upravama radi dostavljanja informacija koje su im potrebne za učinkovito obavljanje njihovih dužnosti.

Državama članicama sve je teže zaštiti svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja jer strukture poreznog planiranja postaju sve sofisticiranije te se njima iskorištava povećana mobilnost kapitala i ljudi unutar jedinstvenog tržišta. Stoga je pravilno funkcioniranje tržišta ugroženo narušavanjem tržišnog natjecanja i nedostatkom pravednosti. Te se strukture obično sastoje od aranžmana koji su razvijeni diljem različitih poreznih jurisdikcija s pomoću kojih se oporeziva dobit premješta u područja s povoljnijim poreznim režimima ili se smanjuje ukupna porezna obveza poreznog obveznika. Države članice zato trpe znatna smanjenja poreznih prihoda, što ih sprječava u primjeni poreznih politika koje pogoduju rastu.

Nedavnim curenjem povjerljivih informacija u medije, uključujući „dokumente iz Paname”, istaknuto je kako se čini da su određeni financijski posrednici aktivno pomogli svojim klijentima da iskoriste aranžmane agresivnog poreznog planiranja za smanjenje poreznog opterećenja i sakriju novac offshore (izvanteritorijalnim) instrumentima. Dok neke složene transakcije i korporativne strukture mogu imati posve legitimnu svrhu, jasno je da bi neke druge aktivnosti, uključujući offshore strukture, mogle biti manje opravdane ili čak nezakonite. Različite i složene strukture koje često uključuju poduzeće sa sjedištem u jurisdikciji koja ima niske poreze ili nije transparentna, upotrebljavaju se za stvaranje udaljenosti između stvarnih vlasnika i njihovog bogatstva radi osiguranja niskih razina oporezivanja ili potpunog izbjegavanja oporezivanja i/ili pranja novca ostvarenog kriminalnom aktivnošću. Određeni porezni obveznici koriste fiktivna poduzeća registrirana u poreznim oazama ili državama u kojima se primjenjuje čuvanje bankarske tajne i imenuju nominalne direktore za prikrivanje svog bogatstva i prihoda, a koji često dolaze od nezakonite aktivnosti, skrivajući identitet stvarnih vlasnika društva.

Osim toga, Zajednički standard izvješćivanja (CRS) u pogledu informacija o računima u stranim financijskim institucijama na snazi je u EU-u na temelju pravila utvrđenih u Direktivi Vijeća (EU) 2014/107 od 9. prosinca 2014. 1 i primjenjuje se na informacije povezane s poreznim razdobljima od 1. siječnja 2016. Stoga je ključno da se informacije koje možda nisu obuhvaćene područjem primjene ove Direktive dobiju tako da se za posrednike propiše obveza izvješćivanja o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja.

Predloženim zakonodavstvom nadopunjuju se druga pravila i inicijative, kao što je četvrta direktiva o sprečavanju pranja novca 2 i njezina trenutačna revizija, koji se suprotstavljaju postojećem nedostatku transparentnosti ili nesigurnosti u pogledu stvarnog vlasništva. Cilj je povećati transparentnost i pristup pravim informacijama u ranoj fazi jer bi to trebalo omogućiti tijelima da povećaju brzinu i točnost svojih ocjena rizika i da donose pravodobne i informirane odluke o načinima zaštite svojih poreznih prihoda. Konkretno, ako porezna tijela dobiju informacije o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja prije njihove primjene, trebala bi moći ući u trag tim aranžmanima i odgovoriti na porezne rizike koje oni predstavljaju poduzimajući odgovarajuće mjere za njihovo suzbijanje. U tom bi smislu bilo idealno kada bi se informacije mogle dobiti unaprijed, odnosno prije primjene i/ili uporabe određenog aranžmana. To bi omogućilo poreznim tijelima da pravodobno ocijene rizik od tih aranžmana i, prema potrebi, reagiraju tako da uklone nedostatke u propisima i tako spriječe gubitak poreznih prihoda. Krajnji je cilj osmisliti mehanizam koji će djelovati kao sredstvo odvraćanja, odnosno mehanizam koji će odvratiti posrednike od osmišljavanja i plasiranja takvih aranžmana.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Upućeno je nekoliko poziva EU-u da preuzme vodeću ulogu u tom području i dodatno istraži ulogu posrednika. Europski parlament posebno je pozvao na poduzimanje oštrijih mjera protiv posrednika koji pomažu pri utaji poreza 3 . Države članice na neslužbenom Vijeću ECOFIN-a održanom u travnju 2016. 4 pozvale su Komisiju na razmatranje inicijativa o pravilima obveznog otkrivanja na temelju mjere 12. projekta protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) OECD-a i skupine G20 5 u cilju uvođenja djelotvornijih načina odvraćanja posrednika koji pomažu u utaji poreza. U svibnju 2016. Vijeće je iznijelo zaključke o vanjskoj strategiji i mjerama protiv zlouporabe oporezivanja 6 . U tom kontekstu, ECOFIN je pozvao i Komisiju „na razmatranje zakonodavnih inicijativa o pravilima obveznog otkrivanja na temelju mjere 12. OECD-ovog projekta BEPS u cilju uvođenja djelotvornijih načina odvraćanja posrednika koji pomažu u utaji poreza ili izbjegavanju plaćanja poreza” 7 .

U cilju povećanja transparentnosti mjerom 12. OECD-a i skupine G20 preporučuje se uvođenje režima obveznog otkrivanja aranžmana agresivnog poreznog planiranja, ali se ne utvrđuju minimalni standardi koje je potrebno poštovati. Konačno izvješće o mjeri 12. objavljeno je kao dio niza mjera BEPS-a u listopadu 2015. Mjere protiv BEPS-a, po preporuci OECD-a odobrila je skupina G20, a većina država članica EU-a u svojstvu članica OECD-a preuzela je obvezu njihove provedbe. Nadalje, trenutačna predsjedavajuća država skupine G20, Njemačka, utvrdila je poreznu sigurnost kao jedan od svojih glavnih prioriteta 8 . Stoga bi pravodobno dostavljanje informacija poreznim upravama o razvoju i uporabi potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja poslužilo kao dodatni alat za poduzimanje mjera protiv određenih aranžmana poreznog planiranja, što u konačnici povećava poreznu sigurnost i u cijelosti je u skladu s prioritetima skupine G20.

Komunikacija iz srpnja 2016. o daljnjim mjerama za povećanje transparentnosti i borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza 9 sadržava ocjenu Komisije o prioritetnim područjima djelovanja u narednim mjesecima na razini EU-a i međunarodnoj razini. Povećanje transparentnosti djelovanjem posrednika utvrđeno je kao jedno od područja budućih mjera.

Predloženi zakonodavni akt usmjeren je na ostvarivanje transparentnosti u oporezivanju, što je preduvjet učinkovite borbe protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te agresivnog poreznog planiranja. Tijekom posljednjih nekoliko godina države članice EU-a dogovorile su niz zakonodavnih instrumenata u području transparentnosti u okviru kojih nacionalna porezna tijela moraju usko surađivati u pogledu razmjene informacija. Direktiva Vijeća 2011/16/EU 10 zamijenila je Direktivu 77/799/EEZ 11 i označila početak pojačane administrativne suradnje među poreznim tijelima u EU-u. Njome su uspostavljeni korisni alati za bolju suradnju u sljedećim područjima: razmjena informacija na zahtjev, spontana razmjena, automatska razmjena o opsežnom popisu stavki, sudjelovanje u administrativnim istragama i usporedni nadzori; i obavješćivanje drugih poreznih tijela o poreznim odlukama.

Budući da je predviđeno da će se informacije koje su posrednici otkrili poreznim tijelima automatski razmjenjivati s drugim poreznim tijelima, automatska razmjena informacija ključni je element predloženog zakonodavnog akta. To je posljednja u nizu inicijativa EU-a kojima se utvrđuje obveza automatske razmjene informacija o poreznim pitanjima:

·Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja („DAC”): Direktivom se propisuje obvezna automatska razmjena informacija, ako su informacije dostupne, u pogledu pet nefinancijskih kategorija prihoda i kapitala, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015.: 1. dohodak od nesamostalnog rada; 2. naknade direktora; 3. proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim direktivama; 4. mirovine i 5. vlasništvo nad nekretninama i prihod od imovine i imovinskih prava;

·Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 16. prosinca 2014. 12 , u pogledu automatske razmjene informacija o financijskim računima između država članica na temelju Zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS) OECD-a koja propisuje automatsku razmjenu informacija o financijskim računima nerezidenta;

·Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. 13 , u pogledu obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom;

·Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. 14 , u pogledu obvezne automatske razmjene informacija o izvješćivanju po zemljama (CbCR) među poreznim tijelima.

·Prijedlog Komisije za Direktivu 2016/0107 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. 15 u pogledu otkrivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica. Predloženim je pravilima propisano objavljivanje informacija o porezu na dobit koje bi široj javnosti omogućile pristup podacima koji se odnose na oporezivanje multinacionalnih poduzeća na temelju izvješćivanja po zemljama. To je još uvijek prijedlog o kojem se raspravlja u okviru Parlamenta i Vijeća u skladu s redovnim postupkom.

·Sporazumi između država članica i trećih zemalja 16 u pogledu automatske razmjene informacija o financijskim računima na temelju Zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS) OECD-a.

Važno je pojasniti da postojeći porezni instrumenti na razini EU-a ne sadržavaju izričite odredbe koje zahtijevaju da države članice razmjenjuju informacije ako saznaju za mehanizme utaja i/ili izbjegavanja plaćanja poreza. Direktiva o administrativnoj suradnji sadržava općenitu obvezu nacionalnih poreznih tijela da u određenim okolnostima spontano prenose informacije drugim poreznim tijelima unutar EU-a. To uključuje gubitak poreza u državi članici ili porezne uštede proizašle iz umjetnih prijenosa dobiti unutar skupina poduzeća. Cilj postojeće inicijative je da se s pomoću posrednika otkriju potencijalno agresivni aranžmani poreznog planiranja te da se na njih primjeni obvezna automatska razmjena informacija.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije (moguće buduće inicijative važne za područje politike)

Učinak odvraćanja predloženog ex ante otkrivanja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja može se povećati ako se obveza otkrivanja informacija poreznim tijelima proširi na revizore koji odobravaju financijska izvješća poreznog obveznika. Tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti ti revizori obrađuju znatne količine podataka. Na taj način oni mogu otkriti aranžmane koji bi se mogli smatrati praksama agresivnog poreznog planiranja. Otkrivanjem takvih aranžmana tijelima proširilo bi se obvezno otkrivanje sličnih mehanizama koje je propisano za posrednike, projektante, promotore, savjetnike itd. Stoga bi se u budućnosti moglo planirati provođenje takve inicijative u zakonodavstvu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pravna je osnova za zakonodavne inicijative u području izravnog oporezivanja. Premda nema izričitog upućivanja na izravno oporezivanje, članak 115. odnosi se na direktive o približavanju nacionalnih zakona jer oni izravno utječu na uspostavu i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Za ispunjavanje ovog uvjeta nužno je da se predloženi akt EU-a u području izravnog oporezivanja usmjeri na ispravljanje postojeće neusklađenosti u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. U mnogim slučajevima to bi značilo da se mjerama EU-a isključivo uređuju prekogranične situacije.

Manjak transparentnosti olakšava aktivnosti određenih posrednika koji sudjeluju u promicanju i prodaji aranžmana agresivnog poreznog planiranja s prekograničnim učinkom. Kao posljedica navedenog, države članice izložene su premještanju dobiti koja bi inače bila ostvarena i oporezivana na njihovom državnom području u jurisdikcije s niskim porezima i često svjedoče smanjenju svojih poreznih osnovica. Osim toga, takvom situacijom nastaju uvjeti nepravednog poreznog natjecanja za poduzeća koja odbijaju sudjelovati u takvim protuzakonitim aktivnostima. Krajnji ishod navedenog su poremećaji u pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Iz navedenog proizlazi da se ovakva situacija može riješiti samo jedinstvenim pristupom usmjerenim na poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, kako je propisano člankom 115. UFEU-a.

•Supsidijarnost

Iskustvo pokazuje da nacionalne odredbe protiv agresivnog planiranja ne mogu biti u potpunosti djelotvorne. Razlog je taj što znatni broj struktura koje su razvijene radi izbjegavanja plaćanja poreza ima prekograničnu dimenziju, dok se istovremeno povećava mobilnost kapitala i osoba, posebno na integriranom tržištu kao što je unutarnje tržište EU-a. Potreba za zajedničkim djelovanjem na razini EU-a radi poboljšanja trenutačnog stanja stvari postala je očita i može biti koristan doprinos postojećim inicijativama na tom području, posebno u kontekstu Direktive o administrativnoj suradnji („DAC”). Ovo je još izraženije s obzirom da se pokazalo da postojeći instrumenti na nacionalnoj razini mogu biti samo djelomično djelotvorni u povećanju transparentnosti.

U tom je smislu unutarnjem tržištu potreban pouzdani mehanizam za rješavanje nedostataka u propisima na jedinstven način i ispravljanje postojećih narušavanja s pomoću osiguravanja pravodobnih i odgovarajućih informacija za porezna tijela o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja s prekograničnim učincima.

Uzimajući u obzir da je obvezno otkrivanje usmjereno na obavješćivanje poreznih tijela o aranžmanima s dimenzijom koja prelazi jednu jurisdikciju, nužno je da se svaka takva inicijativa pokrene kroz djelovanje na razini EU-a radi osiguravanja jedinstvenog pristupa utvrđenom problemu. Neusklađeno samostalno djelovanje država članica dovelo bi do neujednačenih pravila u pogledu obveze posrednika o otkrivanju aranžmana. Posljedica toga vjerojatno bi bio nastavak nepravednog poreznog natjecanja.

Čak i kada je samo jedna država članica uključena u potencijalno agresivni aranžman poreznog planiranja ili niz takvih aranžmana s trećom zemljom, postoji prekogranični element koji može dovesti do rizika od poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Naime, ustroj unutarnjeg tržišta sazdan je na načelu slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala te je povezan s dobrobitima koje proizlaze iz direktiva o oporezivanju poduzeća. Proizlazi da stvarnu razinu zaštite unutarnjeg tržišta općenito određuje upućivanje na najslabiju državu. Iz tog razloga potencijalno agresivni prekogranični aranžman poreznog planiranja koji uključuje jednu državu članicu u stvarnosti utječe na sve države članice.

Prepuštanje odluke o ovom pitanju pojedinačnim nacionalnim inicijativama značilo bi to da bi se neke države članice mogle odlučiti na djelovanje, a druge ne. To je posebno tako s obzirom na to da mjera 12. BEPS-a nije minimalni standard te da bi se njezina provedba u EU-u mogla znatno razlikovati. U stvari, 39 od 131 dionika u javnoj raspravi odgovorilo je da se zahtjevi u pogledu transparentnosti ne bi uveli da nema mjere na razini EU-a, a 107 dionika navelo je da bi se vjerojatno ili vrlo vjerojatno uveli različiti zahtjevi u pogledu transparentnosti. Iz tih bi se razloga uvođenjem obveze izvješćivanja diljem zakonodavstva u EU-u u pogledu razmjene informacija riješili utvrđeni problemi te bi se doprinijelo poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Štoviše, mjera o otkrivanju na razini EU-a donijet će dodanu vrijednost u usporedbi s pojedinačnim inicijativama država članica na tom području. To je zato što će otkrivanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja, posebno ako je praćeno razmjenom informacija, omogućiti poreznim tijelima da dobiju potpunu sliku utjecaja prekograničnih transakcija na ukupnu poreznu osnovicu. Stoga je EU u boljem položaju za osiguravanje djelotvornosti i cjelovitosti sustava razmjene informacija od pojedinačnih država članica.

•Proporcionalnost

Predloženi odgovor politike ograničen je na rješavanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja s prekograničnim učinkom. S obzirom da utvrđeni poremećaji u funkcioniranju unutarnjeg tržišta obično prelaze granice pojedine države članice, ograničavanje zajedničkih pravila na prekogranične situacije unutar EU-a predstavlja minimum nužan za djelotvorno rješavanje problema. Stoga predložena pravila predstavljaju proporcionalni odgovor utvrđenom problemu s obzirom da ne prelaze ono što je nužno za ostvarivanje ciljeva Ugovora u pogledu boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta bez poremećaja.

•Odabir instrumenta

Pravna osnova za ovaj prijedlog je članak 115. UFEU-a, kojim se izričito utvrđuje da zakonodavstvo u ovom području može biti provedeno samo u pravnom obliku Direktive. Stoga nije dopustivo upotrebljavati nijedan drugi oblik pravnog akta EU-a kada je riječ o donošenju obvezujućih pravila u pogledu izravnog oporezivanja.

Osim toga, predložena Direktiva predstavlja petu izmjenu Direktive o administrativnoj suradnji od 2014.; ona stoga slijedi direktive Vijeća 2014/107/EU, (EU) 2015/2376, (EU) 2016/881 i (EU) 2016/2258.

3.REZULTATI EX POST PROCJENA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Procjene

Predloženim zakonodavstvom izmjenjuje se Direktiva o administrativnoj suradnji (DAC) kako bi se osiguralo obvezno otkrivanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja te kako bi takvi aranžmani bili obuhvaćeni automatskom razmjenom informacija među poreznim tijelima. Stoga je obrazloženje predloženih izmjena povezano s rješavanjem novog pitanja u cilju jačanja napora država članica u suzbijanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Predložene se izmjene ne odnose na ispravljanje utvrđenih nedostataka osnovnog instrumenta (to jest DAC-a), nego se njima proširuje njegovo područje primjene na dodatno pitanje pri čemu je potreba za djelovanjem utemeljena na saznanjima iz aktivnosti OECD-a u okviru mjere 12. i savjetovanja Komisije s dionicima.

DAC se do sada nije procjenjivao. Prvo izvješće u tom smislu planirano je za 1. siječnja 2018. Nakon toga Komisija će svakih pet godina podnositi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi DAC-a. U tom su se smislu države članice obvezale na dostavljanje potrebnih informacija i statističkih podataka Komisiji radi procjene djelotvornosti administrativne suradnje.

Predloženo zakonodavstvo izrađeno je na troškovno najprihvatljiviji način. Prema tome, predviđenim će se okvirom nakon potrebnih prilagodbi iskoristiti postojeći informatički alati za razmjenu informacija koji su prvobitno uspostavljeni za omogućivanje razmjene o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom (DAC 3).

•Savjetovanja s dionicima

Europska je komisija 10. studenoga 2016. pokrenula javno savjetovanje kako bi prikupila povratne informacije o daljnjim koracima EU-a u pogledu načina odvraćanja savjetnika i posrednika koji omogućuju mehanizme potencijalno agresivnog poreznog planiranja.

Predstavljen je niz mogućnosti i dionici su uputili ukupno 131 odgovor s povratnim informacijama. Najveći dio odgovora dobiven je od trgovinskih, poslovnih i strukovnih udruženja s 27 % odgovora i privatnih osoba s 20 % odgovora. U zemljopisnom smislu, najveći dio odgovora došao je iz Njemačke s 24 % od ukupnog broja odgovora.

Među svim ispitanicima, njih 46 odgovorilo je da su dobili stručne porezne savjete i u više od pola slučajeva te su savjete dobili od poreznih savjetnika, to jest od najveće profesionalne skupine (52 %). Osim toga, 30 ispitanika odgovorilo je da su pružali porezne savjete, a pola ih je navelo da su ostali u kontaktu s poreznim tijelima.

•Države članice

Načelo na kojem se temelji predloženi akt u skladu je s kretanjima u međunarodnom oporezivanju, kao što su ona prikazana u kontekstu projekta OECD-a i skupine G20 protiv BEPS-a. Većina država članica su članice OECD-a koji je organizirao opsežna javna savjetovanja s dionicima o svakoj mjeri protiv BEPS-a u razdoblju od 2013. do 2015. Stoga su države članice koje su članice OECD-a sudjelovale u dugotrajnim i detaljnim raspravama o mjerama protiv BEPS-a unutar OECD-a te se smatra da su dovoljno obaviještene o toj inicijativi.

Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju (TAXUD) organizirala je 2. ožujka 2017. sastanak IV. radne skupine na kojem su države članice imale priliku raspravljati o obvezi posrednika o otkrivanju potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja praćenog automatskom razmjenom informacija među poreznim tijelima.

Osim toga, Komisija je organizirala ciljane rasprave s predstavnicima država članica koje već imaju praktično iskustvo s pravilima obaveznog otkrivanja na nacionalnoj razini.

•Procjena učinka

Komisija je provela procjenu učinka relevantnih mogućnosti politika o kojoj je Odbor za nadzor regulative 24. svibnja 2017. dao pozitivno mišljenje (SEC(2017) 307) 17 . Odbor za nadzor regulative iznio je niz preporuka za poboljšanja koja su uzeta u obzir u završnom izvješću o procjeni učinka (SWD(2017) 236) 18 .

Različite mogućnosti politike ocjenjene su u odnosu na kriterije djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti u usporedbi s osnovnim scenarijem. Izazov je bio kako razviti proporcionalni sustav usmjeren na najagresivnije oblike poreznog planiranja. U izvješću OECD-a o mjeri 12. BEPS-a navedeni su primjeri pristupa poreznih tijela u nizu jurisdikcija diljem svijeta, uključujući tri nacionalna režima obveznog otkrivanja koja postoje u EU-u, to jest u Irskoj, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini.

Tijekom javnog svjetovanja sastavljen je popis mogućnosti politike za dionike. Neke od tih mogućnosti odnose se na vrstu odgovarajućeg pravnog instrumenta za predloženu inicijativu. To jest, odnose se na pitanje jesu li bolje rješenje obvezujući propisi ili neobvezujuće mjere u obliku preporuke ili kodeksa postupanja. Među mogućnostima koje su utemeljene na obvezujućim pravilima, dionici su bili pozvani da prvenstveno razmotre mogućnost dogovaranja zajedničkog okvira za otkrivanje informacija poreznim tijelima ili s druge strane spajanje otkrivanja s automatskom razmjenom objavljenih podataka među poreznim tijelima diljem EU-u.

Nakon savjetovanja s dionicima postalo je jasno da sve dostupne mogućnosti politike koje uključuju obvezujuća pravila vode do sličnog ishoda. Stoga ako postoji (obvezno) otkrivanje podataka poreznim tijelima, njime se uvijek omogućuje neki oblik razmjene informacija. To je zato što su spontane razmjene dio općeg okvira Direktive o administrativnoj suradnji. Stoga je razmjena informacija prisutna u različitim oblicima u okviru svih mogućnosti politike koje uključuju otkrivanje podataka.

Nadalje, smatralo se da bi jedina prava usporedba mogućih politika u praksi mogla biti usporedba konteksta u kojem postoji obveza otkrivanja informacija o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja (zajedno s razmjenom informacija) i konteksta u kojem takva obveza ne postoji, to jest takozvani status quo. Osim toga, mogućnost ograničavanja razmjene informacija na spontane razmjene ne čini se dosljednim s nizom inicijativa koje je Komisija nedavno poduzela u području transparentnosti. Stoga okvir za razmjenu informacija, u pravilima koja primjenjuju Zajednički standard izvješćivanja (CRS) u EU-u i u prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom, uključuje automatske razmjene.

Najpoželjnija mogućnost

Najpoželjnija mogućnost je zahtjev državama članicama i. da utvrde izričitu obvezu svojih nacionalnih poreznih tijela u pogledu obveznog otkrivanja potencijalno agresivnih mehanizama poreznog planiranja s prekograničnim učinkom; te ii. da osiguraju da njihova nacionalna porezna tijela automatski razmjenjuju ove informacije s drugim državama članicama koristeći mehanizam koji je propisan u DAC-u.

Dobrobiti najpoželjnije mogućnosti

Obveza izvješćivanja u okviru režima obveznog otkrivanja povećat će pritisak na posrednike da se suzdrže od osmišljavanja, plasiranja i provedbe potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja. Isto tako, porezni obveznici bit će manje skloni osmišljavanju ili uporabi takvih mehanizama ako znaju da će ti sustavi morati biti prijavljeni u okviru režima obveznog otkrivanja. Trenutačno porezna tijela imaju ograničena saznanja o aranžmanima poreznog planiranja izvan njihove zemlje te bi im se takvim otkrivanjem mogle pružiti pravodobne informacije s pomoću kojih bi bile spremne brzo odgovoriti poduzimanjem operativnih mjera, zakonodavnih i/ili regulatornih promjena. Osim toga, podaci bi se mogli upotrijebiti za ocjenu rizika i u svrhe revizije. Te dobrobiti pomoći će državama članicama da zaštite svoje izravne porezne osnovice i ostvare ili prikupe porezne prihode. Režimom obveznog otkrivanja također će se pomoći stvaranju jednakih tržišnih uvjeta za poduzeća s obzirom da su velika poduzeća sklonija uporabi takvih mehanizama radi izbjegavanja plaćanja poreza u prekograničnom kontekstu od srednjih i malih poduzeća (MSP-ovi). Iz društvene perspektive, režimom obveznog otkrivanja omogućit će se pravednije porezno okruženje s obzirom na prethodno navedene dobrobiti.

Troškovi najpoželjnije mogućnosti

Troškovi prijedloga u odnosu na nacionalni porezni prihod ovise o načinu na koji će države članice prilagoditi svoja zakonodavstva i dodijeliti sredstva za ispunjavanje svojih obveza otkrivanja. Međutim, predviđeno je da će postojeći sustavi izvješćivanja i razmjene informacija, kao što su središnji direktorij za prethodna porezna mišljenja, osigurati okvir za omogućivanje automatske razmjene informacija o aranžmanima poreznog planiranja o kojima se izvješćuje među nacionalnim tijelima.

Troškovi posrednika trebali bi biti vrlo ograničeni s obzirom da su informacije koje se izvješćuju vjerojatno dostupne u sažecima kojima se sporni mehanizam promiče poreznim obveznicima. Samo u ograničenom spletu okolnosti od poreznih bi se obveznika zahtijevalo da sami izvješćuju o takvim mehanizmima i snose troškove u pogledu obveza izvješćivanja.

Primjerenost propisa

Prijedlog je osmišljen na način da se njime u najvećoj mogućoj mjeri smanji regulatorno opterećenje za posrednike, porezne obveznike i javne uprave. Najpoželjnija mogućnost politike predstavlja proporcionalni odgovor utvrđenom problemu s obzirom da se njome ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje ciljeva Ugovora u pogledu boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta bez poremećaja. Zajednička će pravila biti ograničena na stvaranje minimalnog nužnog zajedničkog okvira za otkrivanje potencijalno štetnih aranžmana. Na primjer:

i. Pravilima se utvrđuje jasna odgovornost za izvješćivanje, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje.

ii. Zajednička pravila ograničena su na rješavanje potencijalno agresivnih mehanizama poreznog planiranja s prekograničnim učinkom unutar EU-a.

iii. Nije propisana obveza objavljivanja za porezne mehanizme koji se izvješćuju, nego automatska razmjena među državama članicama EU-a.

iv. Izricanje sankcija za neispunjavanje nacionalnih odredaba kojima se Direktiva prenosi u nacionalno pravo ostat će u nadležnosti država članica.

Nadalje, usklađenim se pristupom obuhvaća to područje do trenutka u kojem su nadležna nacionalna tijela upoznana s potencijalnim agresivnim aranžmanima. Stoga države članice odlučuju na koji način će obraditi slučajeve nezakonitih aranžmana.

Pravni instrumenti

U pogledu zakonodavnih mogućnosti razmatrale su se tri mogućnosti:

i.preporuka Komisije (neobvezujući instrument) kojom bi se potaknule države članice na uvođenje režima obveznog otkrivanja i upućivanje na skupinu za kodeks postupanja pri oporezivanju poslovanja;

ii.kodeks EU-a o postupanju za posrednike (neobvezujući instrument) za neke regulirane profesionalne djelatnosti;

iii.direktiva EU-a (obvezujući instrument) kojom bi se zahtijevalo da države članice uvedu sustav obveznog otkrivanja zajedno s razmjenom informacija.

Vrednovanjem različitih mogućnosti utvrđena je najpoželjnija mogućnost u obliku direktive. Analiza pokazuje da ova mogućnost ima jasne prednosti u smislu djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti jer se njome obrađuju utvrđeni problemi uz najmanje troškove. Osim toga, mogućnost donošenja Direktive ima prednost u odnosu na nepoduzimanje nikakve mjere.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Vidjeti Zakonodavni financijski izvještaj.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu djelotvornosti automatske razmjene informacija, kao i postignutih praktičnih rezultata. Države članice također dostavljaju sve relevantne informacije i popis statističkih podataka koje utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. (provedbene mjere) za procjenu ove Direktive. Svakih pet godina nakon 1. siječnja 2013., Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću. Rezultati ovog prijedloga (kojim se izmjenjuje DAC) obuhvaćeni su u izvješću o procjeni koje se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, a koje će biti objavljeno 1. siječnja 2023.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije primjenjivo

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Predloženo zakonodavstvo uglavnom se sastoji od sljedećih elemenata:

·Otkrivanje poreznim tijelima zajedno s automatskom razmjenom informacija (AEoI)

Predloženom Direktivom propisuje se obveza posrednicima da otkrivaju potencijalno agresivne aranžmane poreznog planiranja poreznim tijelima ako su sudjelovali u takvim aranžmanima u okviru vršenja svojih profesionalnih dužnosti, na način da su ih osmišljavali ili promicali. Obveza je ograničena na prekogranične situacije, to jest situacije koje se odvijaju u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji. Stoga se zbog mogućeg učinka na funkcioniranje unutarnjeg tržišta samo u takvim okolnostima može opravdati potreba provođenja zajedničkog skupa pravila umjesto rješavanja tog pitanja na nacionalnoj razini. Radi osiguravanja maksimalne djelotvornosti predloženih mjera s obzirom na prekograničnu dimenziju aranžmana o kojima se izvješćuje, objavljene informacije automatski će se razmjenjivati među nacionalnim poreznim tijelima. U praksi je pravilima propisano da se razmjena provodi dostavljanjem otkrivenih aranžmana u središnji direktorij kojem pristup imaju sve države članice.

Komisija će također imati ograničeni pristup razmijenjenim informacijama (to jest na razini za koju je ovlaštena u pogledu prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom) radi nadzora nad pravilnim funkcioniranjem Direktive.

·Tko snosi teret otkrivanja

Obveza otkrivanja odnosi se na one „osobe” to jest fizičke ili pravne osobe ili subjekte bez pravne osobnosti) koje su utvrđene kao posrednici.

Nepostojanje posrednika u smislu Direktive

Posrednik može biti izuzet od obveze otkrivanja na temelju njegove obveze čuvanja profesionalne tajne odvjetnika ili jednostavno zbog toga što posrednik nije prisutan u Uniji. Također se može dogoditi da nema posrednika jer porezni obveznik interno osmišljava i provodi mehanizam. U takvim okolnostima porezna tijela neće izgubiti priliku za primanje informacija o aranžmanima koji se odnose na poreze i koji bi mogli biti povezani s agresivnim poreznim planiranjem. Umjesto toga, obveza otkrivanja tada se prenosi na poreznog obveznika koji upotrebljava taj aranžman.

·Više od jedne osobe smatra se posrednikom ili poreznim obveznikom

Uobičajeno je da posrednik održava prisutnost u nekoliko država članica putem ureda, tvrtki itd. te da u pružanje poreznih savjeta o određenim aranžmanima uključuje i druge neovisne aktere. U takvim okolnostima samo je posrednik koji je odgovoran u odnosu na poreznog obveznika ili više njih u pogledu osmišljavanja i provedbe aranžmana obvezan podnositi potrebne informacije poreznim tijelima.

Ako je obveza podnošenja informacija prenesena na poreznog obveznika, a više od jedne povezane strane ima namjeru uporabe prekograničnog poreznog aranžmana o kojem se izvješćuje, samo porezni obveznik koji je nadležan za sporazum o aranžmanu ili aranžmanima s posrednikom snosi teret podnošenja informacija.

·Rok za otkrivanje i automatsku razmjenu informacija

S obzirom na to da objavljivanje ima veće izglede za uspješnost predviđenog odvraćanja ako bi se relevantne informacije poreznim tijelima dostavile ranije, predloženim se aktom propisuje da se prekogranični aranžmani o kojima se izvješćuje objave prije same provedbe tog mehanizma ili tih mehanizama. Imajući u vidu tu pretpostavku, predstavnici su obvezni otkrivati aranžmane o kojima se izvješćuje u roku od pet dana nakon što se takvi aranžmani stave na raspolaganje poreznom obvezniku za provedbu.

Ako se zbog nepostojanja odgovornog predstavnika otkrivanje prenosi na porezne obveznike, rok za otkrivanje malo je dulji, to jest pet dana počevši od dana nakon primjene prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili poduzimanja prvog koraka u nizu takvih aranžmana.

Naknadna automatska razmjena informacija o tim aranžmanima odvija se tromjesečno. Zahvaljujući ranijem otkrivanju tih informacija, porezna tijela koja su najsnažnije povezana s aranžmanom dobit će dostatni poticaj za pravodobno poduzimanje mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

·Popis obilježja umjesto utvrđivanja agresivnog poreznog planiranja

Postoji rizik da bi nastojanja u pogledu utvrđivanja pojma agresivnog poreznog planiranja mogla biti uzaludna. To je zbog toga što su se aranžmani agresivnog poreznog planiranja razvili i postali posebno složeni te se stalno mijenjaju i prilagođavaju obrambenim protumjerama poreznih tijela. U tom je smislu predloženim propisom obuhvaćen skup obilježja i elemenata transakcije koji snažno ukazuju na izbjegavanje plaćanja poreza ili zlouporabu poreznih pravila. Te karakteristike i elementi nazivaju se „obilježja” i dovoljno je da je pojedinačni aranžman obuhvaćen područjem primjene jednog od njih da bi se o njemu izvješćivala porezna tijela.

·Automatska razmjena informacija s pomoću zajedničke komunikacijske mreže (CCN) EU-a

Kad je riječ o operativnim aspektima obvezne automatske razmjene informacija, u predloženoj se Direktivi upućuje na mehanizam uveden Direktivom Vijeća (EU) 2015/2376, to jest na zajedničku komunikacijsku mrežu (CCN). Ta će mreža služiti kao zajednički okvir za razmjene i u tom će se smislu povećati područje njegove primjene.

Informacije će se evidentirati u sigurnom središnjem direktoriju o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. Države članice također će primijeniti niz praktičnih rješenja uključujući mjere za standardiziranje upućivanja svih potrebnih informacija s pomoću izrade standardnog obrasca. To će uključivati utvrđivanje jezičnih zahtjeva za predviđenu razmjenu informacija te odgovarajuću nadogradnju CCN-a.

·Djelotvorne sankcije za neispunjavanje obveza na nacionalnoj razini

Predloženim se aktom državama članicama prepušta utvrđivanje sankcija primjenjivih u slučaju kršenja nacionalnih pravila kojima se Direktiva prenosi u nacionalne pravne sustave. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale provedbu zajedničkog okvira. Sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.

·Provedbene mjere

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu predložene Direktive i točnije, obvezne automatske razmjene informacija među poreznim tijelima, Komisiji su dodijeljene provedbene ovlasti za sljedeće:

i.donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući jezična rješenja;

ii.donošenje potrebnih praktičnih rješenja za nadogradnju središnjeg direktorija o administrativnoj suradnji u području oporezivanja.

Ove se ovlasti provode u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

·Delegirani akti

Radi rješavanja moguće potrebe za ažuriranjem obilježja na temelju informacija dobivenih iz otkrivenih aranžmana, Komisija je ovlaštena za donošenje zakonskih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

2017/0138 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 19 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 20 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kako bi se u obzir uzele nove inicijative u području porezne transparentnosti na razini Unije, tijekom zadnjih godina donesen je niz izmjena Direktive Vijeća 2011/16/EU 21 . U tom je kontekstu u Direktivi Vijeća (EU) 2014/107 22 uveden zajednički standard izvješćivanja (CRS) za informacije o financijskim računima unutar Unije. Standard je razvijen u okviru Svjetskog foruma OECD-a i njime se propisuje automatska razmjena informacija o financijskim računima poreznih nerezidenata te se uspostavlja okvir za tu razmjenu informacija na svjetskoj razini. Direktiva 2011/16/EU izmijenjena je Direktivom Vijeća (EU) 2015/2376 23 kojom je predviđena automatska razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom te Direktivom Vijeća (EU) 2016/881 24 kojom je predviđeno otkrivanje i obvezna automatska razmjena informacija među poreznim tijelima u pogledu izvješćivanja po zemljama o multinacionalnim poduzećima. Imajući u vidu koristi koje porezna tijela mogu imati od informacija o sprječavanju pranja novca, u Direktivi Vijeća (EU) 2016/2258 25 utvrđena je obveza država članica da poreznim tijelima omoguće pristup postupcima dubinske analize klijenata koje primjenjuju financijske institucije na temelju Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . Iako je Direktiva 2011/16/EU nekoliko puta izmijenjena kako bi se poreznim tijelima pružila snažnija sredstva za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i porezne utaje, u postojećem poreznom okviru i dalje postoji potreba za jačanjem posebnih aspekata transparentnosti.

(2)Državama članicama sve je teže štititi svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja jer su strukture poreznog planiranja postale vrlo složene te se njima često iskorištava povećana mobilnost kapitala i ljudi unutar jedinstvenog tržišta. Te se strukture obično sastoje od aranžmana koji su razvijeni diljem različitih poreznih jurisdikcija s pomoću kojih se oporeziva dobit premješta u područja s povoljnijim poreznim režimima ili se smanjuje ukupna porezna obveza poreznog obveznika. Države članice zato trpe znatna smanjenja poreznih prihoda, što ih sprječava u primjeni poreznih politika koje pogoduju rastu. Stoga je ključno poreznim tijelima država članica omogućiti raspolaganje sveobuhvatnim i relevantnim informacijama o potencijalno agresivnim poreznim aranžmanima. Te bi informacije poreznim tijelima omogućile brzo reagiranje na štetne porezne prakse i uklanjanje nedostataka u propisima donošenjem akata ili provedbom odgovarajućih procjena rizika i poreznih nadzora.

(3)S obzirom na to da većina potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja obuhvaća više od jedne jurisdikcije, otkrivanjem informacija o tim aranžmanima ostvarili bi se dodatni pozitivni rezultati ako bi se te informacije razmjenjivale i među državama članicama. Konkretno, automatska razmjena informacija među poreznim tijelima ključna je kako bi se tim tijelima pružile potrebne informacije koje bi im omogućile poduzimanje mjera u slučajevima u kojima su uočene agresivne porezne prakse.

(4)Imajući u vidu mogući doprinos transparentnog okvira za razvoj poslovnih aktivnosti u suzbijanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza na unutarnjem tržištu, upućen je poziv Komisiji da pokrene inicijative o obveznom otkrivanju potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja u skladu s točkom 12. projekta OECD-a o sprječavanju smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). Europski parlament u tom je kontekstu pozvao na oštrije mjere protiv posrednika koji pružaju potporu u aranžmanima koji mogu dovesti do porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

(5)Potrebno je podsjetiti kako se čini da su određeni financijski posrednici i drugi pružatelji usluga poreznog savjetovanja aktivno pomagali svojim klijentima u prikrivanju novca offshore instrumentima. Nadalje, iako je zajednički standard izvješćivanja (CRS) koji je uveden Direktivom (EU) Vijeća 2014/107 27 važan korak u uspostavi transparentnog poreznog okvira u Uniji, barem kad je riječ o informacijama o financijskim računima, sustav se može dodatno poboljšati.

(6)Otkrivanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja s prekograničnom dimenzijom može djelotvorno doprinijeti naporima u stvaranju okružja pravednog oporezivanja na unutarnjem tržištu. Imajući to u vidu, korak u pravom smjeru bilo bi uvođenje obveze za posrednike o obavješćivanju poreznih tijela o određenim prekograničnim aranžmanima koji bi se mogli upotrijebiti za izbjegavanje plaćanja poreza. Kako bi se uvela sveobuhvatnija politika bilo bi važno i da nakon otkrivanja, kao sljedeći korak, porezna tijela razmjenjuju informacije s istovrsnim tijelima drugih država članica. Takvi sporazumi također bi trebali unaprijediti djelotvornost zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS). Nadalje, bilo bi ključno Komisiji dopustiti pristup dovoljnoj količini informacija kako bi mogla nadzirati pravilno funkcioniranje ove Direktive. Pristup Komisije tim informacijama ne bi značio da se države članice oslobađa od obveze prijave državnih potpora Komisiji.

(7)Potvrđuje se da bi otkrivanje potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja imalo veće izglede za uspješnost predviđenog odvraćanja ako bi se relevantne informacije poreznim tijelima dostavile u ranoj fazi, to jest prije nego su otkriveni aranžmani stvarno provedeni. Ako se obveza otkrivanja prebacuje na porezne obveznike, bilo bi praktično obvezu otkrivanja potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja propisati za neznatno kasniju fazu jer porezni obveznici nisu nužno upoznati s prirodom tih aranžmana u trenutku njihova nastanka. Kako bi se rasteretilo administrativno upravljanje u državama članicama, naknadne automatske razmjene informacija o tim aranžmanima mogle bi se obavljati tromjesečno.

(8)Obvezu otkrivanja trebalo bi propisati za sve aktere koji su obično uključeni u osmišljavanje, plasiranje, organiziranje ili upravljanje primjenom prekogranične transakcije o kojoj se izvješćuje ili niza takvih transakcija, kao i za osobe koje za to pružaju pomoć ili savjet, čime bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječili nedostaci u predloženom pravnom okviru. Nužno je imati na umu da u određenim slučajevima obvezu otkrivanja nije moguće primijeniti na posrednika zbog njegove obveze čuvanja profesionalne tajne odvjetnika ili zbog nepostojanja posrednika jer je, primjerice, porezni obveznik interno osmislio i proveo aranžman. Stoga je ključno da u takvim okolnostima porezna tijela ne izgube priliku za primanje informacija o aranžmanima koji se odnose na poreze i koji bi mogli biti povezani s agresivnim poreznim planiranjem. Zbog toga bi u takvim slučajevima bilo potrebno obvezu otkrivanja preusmjeriti na poreznog obveznika koji ostvaruje korist od aranžmana.

(9)Aranžmani agresivnog poreznog planiranja su se tijekom godina razvili i postali sve složeniji te se stalno mijenjaju i prilagođavaju obrambenim protumjerama poreznih tijela. Uzimajući to u obzir, bilo bi djelotvornije nastojati obuhvatiti potencijalno agresivne porezne aranžmane s pomoću popisa obilježja i elemenata transakcije koji snažno ukazuju na izbjegavanje plaćanja poreza ili zlouporabu poreznih pravila, a ne definiranjem pojma agresivnog poreznog planiranja. Te se indikacije nazivaju „obilježja”.

(10)Budući da bi glavni cilj takvog zakonodavstva trebao biti osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ključno bi bilo ne propisivati na razini Unije u mjeri većoj od potrebne za ostvarivanje predviđenih ciljeva. Stoga bi bilo potrebno ograničiti sva zajednička pravila otkrivanja na prekogranične situacije, to jest situacije u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji. U takvim okolnostima mogući učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta može biti dovoljno opravdanje za donošenje zajedničkog skupa pravila, umjesto da se to pitanje riješava na nacionalnoj razini.

(11)S obzirom na to da bi otkriveni aranžmani trebali imati prekograničnu dimenziju, bilo bi važno razmjenjivati relevantne informacije s poreznim tijelima drugih država članica kako bi se osigurala najveća moguća djelotvornost ove Direktive u odvraćanju od praksi agresivnog poreznog planiranja. Mehanizam razmjene informacija u kontekstu prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama trebao bi se upotrebljavati i za utvrđivanje obvezne i automatske razmjene među poreznim upravama u Uniji u odnosu na otkrivene informacije o potencijalno agresivnim prekograničnim aranžmanima poreznog planiranja.

(12)Kako bi se olakšala automatska razmjena informacija i osnažila učinkovita uporaba resursa, razmjene informacija trebalo bi obavljati primjenom zajedničke komunikacijske mreže (CCN) koju je razvila Unija. U tom kontekstu informacije bi se evidentirale u sigurnom središnjem direktoriju o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. Države članice trebale bi primijeniti niz praktičnih rješenja uključujući mjere za standardiziranje upućivanja svih potrebnih informacija s pomoću izrade standardnog obrasca. To bi trebalo uključivati i utvrđivanje jezičnih zahtjeva za predviđenu razmjenu informacija te odgovarajuću nadogradnju CCN-a.

(13)Kako bi se povećali izgledi za uspješnost ove Direktive države članice trebale bi utvrditi sankcije za povrede nacionalnih pravila kojima se provodi ova Direktiva i osigurati stvarnu primjenu tih sankcija, njihovu razmjernost povredama i njihov odvraćajući učinak.

(14)Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti u vezi s ažuriranjem obilježja kako bi se u popis obilježja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja ili niza aranžmana uključile ažurirane informacije o tim aranžmanima ili nizovima aranžmana dobivene obveznim otkrivanjem takvih aranžmana.

(15)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, posebno za automatsku razmjenu informacija među poreznim tijelima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući i jezična rješenja. Iz istog razloga Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje potrebnih praktičnih rješenja za nadogradnju središnjeg direktorija o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

(16)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka 29 . Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi na temelju ove Direktive mora ispunjavati odredbe Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 30 te Uredbe (EZ) br. 45/2001.

(17)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(18)S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću odvraćanja od agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja, nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti nekoordiniranim pojedinačnim djelovanjem država članica, nego se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije jer je usmjeren na mehanizme koji se razvijaju za moguće iskorištavanje tržišnih nedostataka nastalih međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja, posebno s obzirom na to da je ograničena na aranžmane s prekograničnom dimenzijom u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji.

(19)Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

(1)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)točka 9. mijenja se kako slijedi:

i.točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)za potrebe članka 8. stavka 1. te članaka 8.a, 8.aa i 8.aaa sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1. upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;”

ii.točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)za potrebe svih odredaba ove Direktive osim članka 8. stavaka 1. i 3.a te članaka 8.a, 8.aa i 8.aaa sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija predviđeno u podtočkama (a) i (b) ove točke.

(b)dodaju se sljedeće točke:

„18.‚prekogranični aranžman’ znači aranžman ili niz aranžmana u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji koji ispunjuje najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

(a)stranke aranžmana ili niza aranžmana nisu sve rezidenti u porezne svrhe u istoj jurisdikciji;

(b)jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana istodobno je rezident u porezne svrhe u više jurisdikcija;

(c)jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aranžman ili niz aranžmana dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice;

(d)jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se ne nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aranžman ili niz aranžmana dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice;

(e)takav aranžman ili niz aranžmana ima učinak na oporezivanje u najmanje dvije porezne jurisdikcije.

19.‚prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje’ znači svaki prekogranični aranžman ili niz aranžmana koje karakterizira barem jedno obilježje iz Priloga IV.

20.‚obilježje” znači tipična karakteristika ili svojstvo aranžmana ili niza aranžmana koje je navedeno u Prilogu IV.

21.‚posrednik’ znači svaka osoba koja je odgovorna u odnosu na poreznog obveznika za osmišljavanje, plasiranje, organiziranje ili upravljanje primjenom prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili niza takvih aranžmana u okviru pružanja usluga koje se odnose na oporezivanje. ‚Posrednik’ znači i svaka osoba koja se obvezuje da će pružati, izravno ili putem drugih osoba s kojima je povezana, materijalnu pomoć, pomoć ili savjete u odnosu na osmišljavanje, plasiranje, organiziranje ili upravljanje poreznih aspekata prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje.

Kako bi postala posrednik osoba mora ispunjavati najmanje jedan od sljedećih dodatnih uvjeta:

(a)mora biti osnovana u državi članici i/ili regulirana zakonima države članice;

(b)mora biti rezident u porezne svrhe u državi članici;

(c)mora biti registrirana u strukovno udruženje u području pravnih, poreznih ili savjetodavnih usluga u najmanje jednoj državi članici;

(d)mora imati sjedište u barem jednoj državi članici odakle osoba obavlja svoju profesiju ili pruža pravne, porezne ili savjetodavne usluge.

22.‚porezni obveznik’ znači svaka osoba koja upotrebljava prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana kako bi ostvarila optimalan porezni položaj.

23.‚povezano društvo’ znači porezni obveznik koji je povezan s drugim poreznim obveznikom na najmanje jedan od sljedećih načina:

(a)porezni obveznik sudjeluje u upravljanju drugog poreznog obveznika tako da ostvaruje znatan utjecaj na drugog poreznog obveznika;

(b)porezni obveznik sudjeluje u kontroliranju drugog poreznog obveznika na temelju vlasničkog udjela koji premašuje 20 % glasačkih prava;

(c)porezni obveznik sudjeluje u kapitalu drugog poreznog obveznika na temelju prava vlasništva koje je izravno ili neizravno veće od 20 % kapitala.

Ako taj porezni obveznik sudjeluje u upravljanju, kontroliranju ili kapitalu više poreznih obveznika, svi predmetni porezni obveznici smatraju se povezanim društvima.

Kad je riječ o posrednim udjelima, ispunjenje zahtjeva iz točaka (b) i (c) utvrđuje se množenjem stopa udjela kroz sukcesivne redove. Smatra se da porezni obveznik koji posjeduje više od 50 % glasačkih prava posjeduje 100 % tih prava.

Pojedinac, njegov bračni drug i njegov neposredni predak ili potomak smatraju se jednom osobom.”;

(2)u poglavlju II. odjeljku II. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 8.aaa

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje

1.Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednike obvezala na podnošenje informacija nadležnim poreznim tijelima o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana u roku od pet radnih dana počevši od dana nakon što je posrednik takav aranžman ili niz aranžmana stavio na raspolaganje jednom ili više poreznih obveznika nakon kontakta s tim poreznim obveznikom ili poreznim obveznicima, ili nakon što je već proveden prvi korak niza takvih aranžmana.

2.Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednicima omogućila izuzeće od obveze upućivanja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana, uz uvjet da posrednici imaju pravo na čuvanje profesionalne tajne odvjetnika u skladu s nacionalnim pravom te države članice. U takvim okolnostima obveza upućivanja informacija o takvom aranžmanu ili nizu aranžmana odgovornost je poreznog obveznika te posrednici obavješćuju porezne obveznike o toj odgovornosti zbog postojanja prava na čuvanje profesionalne tajne.

Posrednici imaju pravo na izuzeće iz prvog stavka samo u mjeri u kojoj posluju unutar ograničenja nadležnog nacionalnog zakonodavstva kojim se uređuje njihova djelatnost.

Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da je, ako ne postoji posrednik u smislu članka 3. točke 21., porezni obveznik odgovoran za upućivanje informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana. Porezni obveznik mora te informacije podnijeti u roku od pet radnih dana, počevši od dana provedbe prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili prvog koraka u nizu takvih aranžmana.

3.Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala, ako je u prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana uključeno više posrednika, da samo posrednik koji je odgovoran u odnosu na poreznog obveznika za osmišljavanje i provedbu aranžmana ili niza aranžmana podnosi informacije u skladu sa stavkom 1.

Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala, ako je podnošenje informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana odgovornost poreznog obveznika te kada se tim aranžmanom ili aranžmanima koristi više poreznih obveznika koji su povezana društva, da samo porezni obveznik koji je nadležan za sporazum o aranžmanu ili aranžmanima s posrednikom podnosi informacije u skladu sa stavkom 1.

4.Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednike i porezne obveznike obvezala na podnošenje informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje koji su provedeni u razdoblju od [datum političkog sporazuma] do 31. prosinca 2018. Posrednici i porezni obveznici, prema potrebi, podnose informacije o tim prekograničnim aranžmanima do 31. ožujka 2019.

5.Nadležno tijelo države članice u kojoj su podnesene informacije na temelju stavka 1. ovog članka nadležnim tijelima svih drugih država članica dostavlja informacije iz stavka 6. ovog članka s pomoću automatskih razmjena u skladu s praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21. stavka 1.

6.Informacije koje država članica dostavlja na temelju stavka 5. sadržavaju sljedeće:

(a)identifikaciju posrednika i poreznih obveznika, uključujući njihova imena, rezidentnost u svrhe oporezivanja i identifikacijski broj poreznog obveznika (TIN) te, prema potrebi, osoba koje su povezana društva posrednika ili poreznog obveznika;

(b)pojedinosti o obilježjima iz Priloga IV. zbog kojih nastaje obveza izvješćivanja o prekograničnom aranžmanu ili nizu takvih aranžmana;

(c)sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili niza takvih aranžmana, uključujući upućivanje na imena pod kojima su općenito poznati, ako postoje, i opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili aranžmana u apstraktnom smislu u kojem se ne otkrivaju poslovne, industrijske ili profesionalne tajne ni poslovni proces, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(d)datum početka provedbe prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili prvog koraka u nizu takvih aranžmana;

(e)pojedinosti o nacionalnim poreznim odredbama čijom primjenom nastaje porezna pogodnost, ako je primjenjivo;

(f)vrijednost transakcije ili niza transakcija obuhvaćenih prekograničnim aranžmanom o kojem se izvješćuje ili nizom takvih aranžmana;

(g)navođenje drugih država članica uključenih u prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana ili država članica na koje se ti aranžmani mogu odnositi;

(h)identifikaciju svih osoba u drugim državama članicama, ako postoje, na koje bi mogao utjecati prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana, zajedno s navođenjem države članice s kojom su povezani obuhvaćeni posrednici ili porezni obveznici.

7.Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 5. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

8.Komisija nema pristup informacijama navedenima u stavku 6. točkama (a), (c) i (h).

9.Automatska razmjena informacija odvija se u roku od jednog mjeseca od završetka tromjesečja u kojem su te informacije bile podnesene. Prve informacije dostavljaju se do kraja prvog tromjesečja 2019.”;

(3)u članku 20. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.Komisija donosi standardne obrasce, uključujući jezična rješenja, u skladu s postupkom navedenim u članku 26. stavku 2., za sljedeće potrebe:

(a)za automatsku razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama u skladu s člankom 8.a prije 1. siječnja 2017.;

(b)za automatsku razmjenu informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 8.aaa prije 1. siječnja 2019.

Ti standardni obrasci ne premašuju sastavnice za razmjenu informacija navedenih u članku 8.a stavku 6. i članku 8.aaa stavku 6. ni druga srodna područja koja su povezana s tim sastavnicama koje su potrebne za ostvarivanje ciljeva članaka 8.a odnosno 8.aaa.

Jezičnim rješenjima iz prvog podstavka ne smije se onemogućiti države članice da informacije iz članaka 8.a i 8.aaa priopćuju na bilo kojem od službenih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može odrediti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije.”;

(4)u članku 21. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2018. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.aaa stavaka 5., 6. i 7. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Nadležna tijela svih država članica imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Komisija također ima pristup informacijama evidentiranima u tom direktoriju, no u okviru ograničenja utvrđenih u članku 8.a stavku 8. i članku 8.aaa stavku 8. Komisija donosi potrebne praktične postupke u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

U razdoblju prije nego taj sigurni središnji direktorij postane operativan automatska razmjena iz članka 8.a stavaka 1. i 2. te članka 8.aaa stavaka 5., 6. i 7. provodi se u skladu sa stavkom 1. ovog članka i primjenjivim praktičnim postupcima.”;

(5)u članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu djelotvornosti automatske razmjene informacija iz članaka 8., 8.a, 8.aa i 8.aaa, kao i postignute praktične rezultate. Komisija provedbenim aktima donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”;

(6)u poglavlju V. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 23.aa

Izmjene Priloga IV.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26.a radi izmjene Priloga IV. kako bi se u popis obilježja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja ili niza takvih aranžmana uključile ažurirane informacije o tim aranžmanima dobivene obveznim otkrivanjem takvih aranžmana.”;

(7)članak 25.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.a

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke 8.aa i 8.aaa te donose sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provedu. Predviđene sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.”;

(8)u poglavlju VII. dodaju se sljedeći novi članci:

„Članak 26.a

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 23.aa dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Direktive.

3.Vijeće u svakom trenutku može opozvati delegiranje ovlasti iz članka 23.aa. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću.

5.Delegirani akt donesen na temelju članka 23.aa stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

Članak 26.aa

Obavješćivanje Europskog parlamenta

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.”;

(9)dodaje se Prilog IV. čiji je tekst utvrđen u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.Države članice najkasnije do 31. prosinca 2018. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2019.

Kada države članice donose ove odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2,1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov(i) višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske(ih) linije(a) rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 31

14.03

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

☒ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta ili pripremnog djelovanja 32

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

U programu rada Komisije za 2017. kao jedan od njezinih prioriteta navodi se „Pravednije oporezivanje poduzeća”. Jedna od stavki obuhvaćenih ovom temom jest „provedba međunarodnog sporazuma o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti (BEPS) u zakonodavstvu EU-a (zakonodavna/nezakonodavna, uključujući procjenu učinka)”. Postojeći prijedlog za obvezno otkrivanje informacija o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja uvelike ovisi o saznanjima i podacima iz mjere 12. projekta BEPS OECD-a o obveznom otkrivanju.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj

Cilj predloženog propisa jest povećati transparentnost i pristup informacijama u ranoj fazi jer bi to trebalo omogućiti tijelima da povećaju brzinu i točnost svojih ocjena rizika i da donose informirane odluke o načinima zaštite svojih poreznih prihoda. Konkretno, ako porezna tijela dobiju informacije o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja prije njihove primjene, ona bi trebala moći ući u trag tim aranžmanima i odgovoriti na porezne rizike koje oni predstavljaju poduzimajući odgovarajuće mjere za njihovo suzbijanje. U tom bi smislu bilo idealno kada bi se informacije mogle dobiti unaprijed, odnosno prije primjene i/ili uporabe određenog aranžmana. To bi omogućilo poreznim tijelima da pravodobno ocijene rizik od tih aranžmana i, prema potrebi, reagiraju tako da uklone nedostatke u propisima i tako spriječe gubitak poreznih prihoda. Krajnji je cilj osmisliti mehanizam koji će djelovati kao sredstvo odvraćanja, odnosno mehanizam koji će odvratiti posrednike od osmišljavanja i plasiranja takvih aranžmana.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

ABB 3

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Prvo, automatska razmjena informacija među državama članicama o otkrivenim informacijama u pogledu potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja znači da će sve države članice moći pravilno procijeniti utječe li na njih (iako možda nenamjerno) određeni aranžman ili niz aranžmana te odlučiti hoće li na odgovarajući način reagirati.

Drugo, činjenica da postoji veća transparentnost u pogledu potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja trebala bi stvoriti veći poticaj za osiguravanje pravednijeg poreznog natjecanja. Osim toga, obvezno otkrivanje i automatska razmjena informacija o potencijalno agresivnim aranžmanima poreznog planiranja trebali bi odvratiti posrednike, odnosno porezne obveznike od promicanja i sudjelovanja u agresivnom poreznom planiranju s obzirom na to da će porezna tijela više od jedne države članice imati informacije za otkrivanje i reagiranje na takve prakse poreznog planiranja.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Prijedlog podliježe zahtjevima Direktive 2011/16/EU koju izmjenjuje u pogledu sljedećeg: i. države članice jednom godišnje dostavljaju statističke podatke o razmjeni informacija te ii. Komisija podnosi izvješće na temelju tih statističkih podataka, koje se odnosi i na djelotvornost automatske razmjene informacija.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Direktiva 2011/16/EU o administrativnoj suradnji izmijenit će se kako bi se posrednicima i, u slučaju njihova nepostojanja, poreznim obveznicima, propisala primarna obveza otkrivanja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja svojim poreznim tijelima. Ta tijela potom će podijeliti te informacije s drugim državama članicama s pomoću sustava obvezne i automatske razmjene informacija. U tom kontekstu od tijela će se zahtijevati da dostave otkrivene informacije u središnji direktorij kojem pristup imaju sve države članice. Komisija će imati ograničeni pristup Direktoriju kako bi bila dovoljno obaviještena za provedbu nadzora nad funkcioniranjem Direktive.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Sudjelovanje EU-a u otkrivanju donijet će dodanu vrijednost u usporedbi s pojedinačnim inicijativama država članica u tom području. To je zato što će objavljivanje potencijalno agresivnih aranžmana prekograničnog poreznog planiranja, posebno ako je praćeno razmjenom informacija, omogućiti poreznim upravama da dobiju potpunu sliku utjecaja prekograničnih transakcija na ukupnu poreznu osnovicu. Stoga je EU u boljem položaju za osiguravanje djelotvornosti i cjelovitosti sustava razmjene informacija od pojedinačnih država članica.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Sustavi za obvezno otkrivanje potencijalno agresivnih mehanizama poreznog planiranja na snazi su u Irskoj, Portugalu i u Ujedinjenoj Kraljevini. Iz podataka objavljenih u Ujedinjenoj Kraljevini proizlazi da je vlada upotrebljavala informacije koje je prikupila kako bi svake godine uvela mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Od 2004. poduzeto je ukupno 49 mjera s pomoću kojih je spriječen odljev više od 12 milijardi GBP u obliku mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza. Porezni i carinski ured Njezina Veličanstva (HMRC) istaknuo je da postoje znatni nepotkrijepljeni dokazi da je otkrivanje mehanizama izbjegavanja plaćanja poreza (DOTAS) promijenilo ekonomsku opravdanost izbjegavanja plaćanja poreza.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

S obzirom na to da je svrha prijedloga izmjena Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji, postupci, mehanizmi i informatički alati koji su već uspostavljeni ili su u postupku izrade u kontekstu te Direktive bit će dostupni za uporabu za potrebe ovog prijedloga.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻ Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☒ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od 2017. do 2021.,

–nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni način(i) upravljanja 33

☒ Izravno upravljanje Komisije

–☒ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Ovaj prijedlog temelji se na postojećem okviru i sustavima automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koji je razvijen u skladu s člankom 21. Direktive 2011/16/EU u kontekstu prethodne izmjene. Komisija zajedno s državama članicama razvija standardizirane obrasce i oblike razmjene informacija kroz provedbene mjere. Kad je riječ o mreži CCN kojom se dopušta razmjena informacija među državama članicama, Komisija je odgovorna za razvoj takve mreže, a države članice su obvezne izraditi odgovarajuću nacionalnu infrastrukturu koja će omogućiti razmjenu informacija putem mreže CCN.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Države članice obvezuju se:

– dostavljati Komisiji godišnju ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija iz članaka 8., 8.a i 8.aa, (i predloženog članka 8.aaa) kao i postignute praktične rezultate,

– dostavljati popis statističkih podataka koje utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. (provedbene mjere) za procjenu ove Direktive.

U članku 27. Direktive o administrativnoj suradnji (DAC), Komisija se obvezala podnositi izvješće o primjeni DAC-a svakih pet godina počevši od 1. siječnja 2013. Rezultati ovog prijedloga (koji izmjenjuje DAC) bit će uključeni u izvješće o procjeni koje se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, a koje će biti objavljeno 1. siječnja 2023.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Utvrđeni su sljedeći potencijalni rizici:

– s obzirom da se strukture i obilježja mehanizama poreznog planiranja stalno razvijaju, što u narednim godinama može dovesti do situacije u kojoj su neka od obilježja zastarjela, Direktivom se Komisija ovlašćuje za ažuriranje popisa obilježja radi obuhvaćanja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja na temelju svježih informacija dobivenih kroz obvezno otkrivanje takvih aranžmana. U tom smislu Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 26.a i izmjenjuje Prilog.

– države članice obvezuju se dostavljati Komisiji statističke podatke, na kojima će se zatim temeljiti evaluacija Direktive. Komisija se obvezuje podnositi izvješće na temelju tih podataka svakih pet godina.

– posebno u pogledu automatske razmjene informacija, države članice obvezuju se dostavljati Komisiji godišnju ocjenu o djelotvornosti takve razmjene.

2.2.2.Informacije o organizaciji sustava unutarnje kontrole

U svrhu nadzora nad ispravnom primjenom Direktive, Komisija ima ograničeni pristup središnjem direktoriju u koji države članice podnose informacije o potencijalno agresivnim mehanizmima prekograničnog poreznog planiranja.

Program Fiscalis podržava unutarnji kontrolni sustav u skladu s Uredbom (EU) br. 1286/2013 od 11. prosinca 2103. osiguravajući financijska sredstva za sljedeće:

— zajedničke akcije (tj. u obliku projektnih grupa),

— izgradnju europskih informacijskih sustava.

Glavni elementi strategije kontrole su sljedeći:

Ugovori o nabavi

Postupci kontrole nabave utvrđeni u Financijskoj uredbi: svi ugovori o javnoj nabavi dodjeljuju se nakon što službe Komisije provedu uobičajeni postupak provjere plaćanja, uzimajući u obzir ugovorne obveze te dobro financijsko i opće upravljanje. U svim ugovorima koji se sklapaju između Komisije i korisnika predviđene su mjere za suzbijanje prijevara (kontrole, izvješća itd.). Izrađuje se detaljna natječajna dokumentacija koja čini temelj svakog ugovora. U postupku prihvaćanja strogo se slijedi metodologija TAXUD TEMPO: proizvodi i usluge se pregledavaju, prema potrebi izmjenjuju i zatim izričito prihvaćaju (ili odbijaju). Nijedan račun ne može biti plaćen bez „potvrde o prihvaćanju”.

Tehnička provjera u postupku nabave

GU TAXUD kontrolira isporučene proizvode ili usluge i nadzire izvođenje radova i pružanje usluga. Redovito provodi i kontrolu kvalitete i sigurnosti svojih izvođača. Kontrolama kvalitete provjerava se jesu li stvarni procesi izvođača u skladu s pravilima i postupcima definiranima u njihovim planovima kvalitete. Kontrole sigurnosti usmjerene su na posebne procese, postupke i ustroj.

Pored gore navedene kontrole, GU TAXUD obavlja tradicionalne financijske kontrole:

Ex ante provjera obveza

Sve obveze u Glavnoj upravi TAXUD provjerava voditelj odjela ljudskih resursa i financija. To znači da su svi iznosi preuzetih obveza obuhvaćeni ex ante provjerom. Taj postupak osigurava visoku razinu sigurnosti u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija.

Ex ante provjera plaćanja

Sva se plaćanja provjeravaju ex ante. Osim toga, svakog se tjedna nasumično odabire barem jedno plaćanje (iz svih kategorija rashoda) radi dodatne ex ante provjere koju provodi voditelj odjela ljudskih resursa i financija. Nije utvrđen cilj u pogledu opsega provjere jer je svrha „nasumice” provjeriti plaćanja kako bi se utvrdilo jesu li sva plaćanja pripremljena u skladu sa zahtjevima. Preostala se plaćanja obrađuju svaki dan u skladu s važećim pravilima.

Izjave svih dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja (AOSD)

Svi AOSD-ovi potpisuju izjave kojima se potvrđuje godišnje izvješće o radu za predmetnu godinu. Tim su izjavama obuhvaćene aktivnosti u okviru programa. AOSD-ovi izjavljuju da su aktivnosti povezane s izvršenjem proračuna provedene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, da su uspostavljeni sustavi upravljanja i kontrole pružili zadovoljavajuće jamstvo u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija te da su pravilno utvrđeni i prijavljeni rizici povezani s tim aktivnostima te provedene mjere za njihovo ublažavanje.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Uspostavljeni sustavi kontrole pružaju Glavnoj upravi TAXUD dovoljno jamstvo u pogledu kvalitete i pravilnosti rashoda i smanjuju rizik od neusklađenosti. Prethodno navedenim mjerama strategije kontrole smanjuju se potencijalni rizici ispod ciljane razine od 2 % i obuhvaćaju svi korisnici. Sve dodatne mjere za daljnje smanjenje rizika dovele bi do nerazmjerno visokih troškova te stoga nisu predviđene.

Ukupni troškovi povezani s provedbom navedene strategije kontrole (za sve rashode u programu Fiscalis 2020.) ograničeni su na 1,6 % ukupnih izvršenih plaćanja. Očekuje se da će ostati na istoj razini za ovu inicijativu.

Strategija kontrole programa ograničava rizik od neusklađenosti gotovo na nulu te ostaje razmjerna uključenim rizicima.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Europski ured za suzbijanje prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 34 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 35 , radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o bespovratnim sredstvima, odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom financiranim na temelju ove Uredbe.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

14.03.01

Dif./nedif 36 .

iz zemalja EFTA-e 37

iz zemalja kandidatkinja 38

iz trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

1A – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Poboljšanje ispravnog funkcioniranja poreznog sustava

Dif.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./Nedif.

iz zemalja EFTA-e

iz zemalja kandidatkinja

iz trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[…][XX.YY.YY.YY]

DA/NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici koja se odnosi na administrativne proračunske podatke (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na internetskoj stranici CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

GU: TAXUD			Godina N 39	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Godina N+4	Godina N+5	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 14.03.01	Obveze	(1)	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	(2)		0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480
Broj proračunske linije	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 40
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU TAXUD	Obveze	=1+1a +3	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	=2+2a +3		0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	(5)	0,000	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1A višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	=4+ 6	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	=5+ 6	0,000	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	(5)	0,000	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 4 višegodišnjeg financijskog okvira (Referentni iznos)	Obveze	=4+ 6	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050		0,480
	Plaćanja	=5+ 6	0,000	0,060	0,260	0,060	0,050	0,050	0,480

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Ukupni administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Godina N+4	UKUPNO
GU: TAXUD
• Ljudski resursi		0,069	0,069	0,028	0,014	0,014	0,194
• Ostali administrativni rashodi		0,004	0,004	0,002	0,001	0,001	0,012
UKUPNO GU TAXUD	Odobrena sredstva	0,073	0,073	0,030	0,015	0,015	0,206

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,073

0,073

0,030

0,015

0,015

0,206

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina N 41	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Godina N+4	Godina N+5	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	0,133	0,333	0,090	0,065	0,065		0,686
	Plaćanja	0,073	0,133	0,290	0,075	0,065	0,050	0,686

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstava za poslovanje

–☒ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća sredstva za poslovanje, kako se navodi u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			Godina N		Godina N+1		Godina N+2		Godina N+3			Godina N+4		UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 42	Prosječni trošak	Br.	Trošak (u eurima)	Br.	Trošak (u eurima)	Br.	Trošak (u eurima)	Br.	Trošak (u eurima)		Br.	Trošak (u eurima)	Ukupan broj		Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1 43 …
Specifikacije				0,060		0,060										0,120
Razvoj						0,140										0,140
Održavanje								0,020		0,010			0,010			0,040
Potpora						0,020		0,020		0,020			0,020			0,080
Izobrazba																–
ITSM (infrastruktura, hosting, dozvole itd.)						0,040		0,020		0,020			0,020			0,100
Međuzbroj za posebni cilj br. 1				0,060		0,260		0,060		0,050			0,050			0,480
POSEBNI CILJ br. 2...
– Rezultat
Međuzbroj za posebni cilj br. 2
UKUPNI TROŠAK				0,060		0,260		0,060			0,050		0,050		0,480

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☒ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N 44

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Godina
N+4

UKUPNO

NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

0,069

0,069

0,028

0,014

0,014

0,194

Ostali administrativni rashodi

0,004

0,004

0,002

0,001

0,001

0,012

Međuzbroj NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

0,073

0,073

0,030

0,015

0,015

0,206

Izvan NASLOVA 5 45
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,073

0,073

0,030

0,015

0,015

0,206

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☒ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Godina N+4
• Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0,5	0,5	0,2	0,1	0,1
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 46
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 gg 47	– u sjedištima
	– u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO		0,5	0,5	0,2	0,1	0,1

XX je predmetno područje politike ili proračunski naslov.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Priprema sastanaka i korespondencije s državama članicama; rad na obrascima, informatičkim formatima i središnjem direktoriju;

angažiranje vanjskih izvođača za rad na informatičkom sustavu.

Vanjsko osoblje

Nije primjenjivo

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–☒ Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻ Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[...]

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno i navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

[...]

3.2.5.Doprinos trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sredstva sufinanciranja

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–☒ Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻ na vlastita sredstva

–◻ na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 48
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[...]

Navesti način izračuna utjecaja na prihode.

[...]

(1) Direktiva Vijeća (EU) 2014/107 od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1. – 29).

(2) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(3)

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka ( 2016/2038(INI) ) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2016- 0310+0+DOC+XML+V0//EN

(4) Neslužbeno Vijeće ECOFIN-a od 22. travnja 2016.

(5) Projekt OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti – BEPS (2015.): „ Nacrt javne rasprave mjera 12. BEPS-a: Pravila obveznog otkrivanja ”. Za daljnja pojašnjenja vidjeti i upis u glosaru.

(6) Zaključci Vijeća Europske unije (2016.) o „ Komunikaciji Komisije o vanjskoj strategiji i Preporuci za primjenu mjera protiv zlouporabe oporezivanja − Zaključci Vijeća ”, 25.5.2016. (Zaključci ECOFIN-a iz svibnja 2016.).

(7) Zaključci ECOFIN-a iz svibnja 2016., točka 12.

(8) Prioriteti skupine G20: https://www.g20.org/Webs/G20/EN/G20/Agenda/agenda_node.html

(9) Europska komisija, Komunikacija o dodatnim mjerama za poboljšanje transparentnosti i suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza COM(2016) 451 final , 5.7.2016. (dokumenti iz Paname).

(10) Direktiva Vijeća (EU) 2011/16 od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 64, 11.3.2011., str. 1).

(11) Direktiva Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o međusobnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja, određenih trošarina i oporezivanja premija osiguranja (SL L 336, 27.12.1977., str. 15. – 20.).

(12) Direktiva Vijeća (EU) 2014/107 od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.2.2014, str. 1.).

(13) Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2015., str. 1.).

(14) Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3.6.2016, str. 8.).

(15) Prijedlog Komisije za Direktivu 2016/0107 (COD) Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu otkrivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica.

(16) Neke od tih sporazuma koji se odnose na određene treće europske zemlje sklopila je Unija.

(17) http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia

(18) http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia

(19) SL C , , str. .

(20) SL C , , str. .

(21) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(22) Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.2.2014., str. 1.).

(23) Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2015., str. 1.).

(24) Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3.6.2016., str. 8.).

(25) Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (SL L 342, 16.12.2016., str. 1).

(26) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)

(27) Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.2.2014., str. 1.).

(28) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)

(29) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(30) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(31) ABM: upravljanje po aktivnostima; ABB: priprema proračuna na temelju aktivnosti.

(32) Kako se navodi u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(33) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(34) Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(35) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti, SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(36) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(37) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(38) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(39) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(40) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(41) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(42) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(43) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(44) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(45) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(46) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(47) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(48) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,069	0,069	0,028	0,014	0,014	0,194
Ostali administrativni rashodi	0,004	0,004	0,002	0,001	0,001	0,012
Međuzbroj NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira	0,073	0,073	0,030	0,015	0,015	0,206

Izvan NASLOVA 5 45
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira