OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska obrambena politika prepoznata je u političkim smjernicama predsjednika Junckera iz srpnja 2014. kao ključni politički prioritet. Navedeno treba promatrati i u vezi s činjenicom da se nakon desetljeća mira i stabilnosti Unija suočava sa sve većom nestabilnosti i novim sigurnosnim prijetnjama. Takvo promjenjivo sigurnosno okruženje jasno je ukazalo na to da samo zajedničkim naporima u pogledu ulaganja u razvoj sigurnosti i suradnju na svim razinama možemo ispuniti očekivanja građana Unije i naših partnera. Da bi Europa preuzela više odgovornosti za svoju obranu ključno je povećati konkurentnost i potaknuti inovacije u obrambenoj industriji Unije.

Cilj je prijedloga „Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane” (dalje u tekstu „Program”) povećati konkurentnost i potaknuti inovacije u obrambenoj industriji Unije, uključujući kiberobranu. Navedeno bi se moglo postići prije svega poticanjem boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja u području obrane, promicanjem suradnje poduzeća u razvoju proizvoda i tehnologija u području obrane i iskorištavanjem nastojanja država članica da surađuju kako bi se osiguralo da europska obrambena tehnološka i industrijska baza mogu u potpunosti odgovoriti na trenutačne i buduće sigurnosne potrebe Europe. To bi u konačnici pomoglo da se poveća strateška autonomija Unije i da se ojača njezina sposobnost da djeluje s partnerima.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u određenom području

Komisija je u studenome 2016. donijela europski akcijski plan obrane u kojem se utvrđuju mjere za postizanje bolje suradnje u području europske obrane i poticanje konkurentnosti europske obrambene industrije. Cilj je europskog akcijskog plana obrane postići da europska obrambena tehnološka i industrijska baza u potpunosti odgovori na trenutačne i buduće potrebe Europe u pogledu sigurnosti i obrane. Europsko vijeće pozdravilo je inicijativu, a Komisija je pozvana da u prvoj polovici 2017. predstavi prijedloge.

Ključni je prijedlog iz europskog akcijskog plana obrane uspostava Europskog fonda za obranu (dalje u tekstu „fond”) radi poticanja ulaganja u zajednička istraživanja i zajednički razvoj opreme i tehnologija u području obrane. Fond se sastoji od dva zasebna, ali komplementarna okvira, tj. okvira istraživanja i okvira sposobnosti, kojima će se obuhvatiti čitav ciklus razvoja obrambene industrije od istraživanja pa sve do stavljanja proizvoda na tržište.

Unutar okvira istraživanja Komisija uspostavlja mehanizam za usmjeravanje financijskih sredstava Unije u zajednička istraživanja u području obrane, osobito putem nedavno pokrenutog pripremnog djelovanja.

Prijedlogom Programa dopunit će se inicijative za financiranje suradničkih istraživanja u području obrane i osigurat će se da se rezultati istraživanja u području obrane i dalje razvijaju, čime će se pridonijeti inovacijskim sposobnostima europske obrambene industrije i njezinoj konkurentnosti.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europski akcijski plan obrane u potpunosti je usklađen s inicijativama na razini Unije u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike te stoga isto vrijedi i za Program. Posebice je u skladu s „Planom provedbe Globalne strategije u pogledu sigurnosti i obrane” iz 2016., u kojem se utvrđuje temelj za novu razinu nastojanja Unije, koju podržava Europsko vijeće 1 i u kojem se utvrđuju mjere za njihovu realizaciju. Program je povezan i sa „zajedničkom izjavom EU-a i NATO-a” iz srpnja 2016., koju su potpisali predsjednik Europskog vijeća, predsjednik Komisije i glavni tajnik NATO-a. Komisija će osigurati da i druge politike u području sigurnosti, poput strategije za kibersigurnost, budu u skladu s ovim Programom.

Predloženim Programom potiče se suradnja među poduzećima u razvoju proizvoda i tehnologija, uzimajući u obzir prioritete u pogledu kapaciteta koje su države članice zajednički dogovorile na razini Unije u okviru Unijina plana za razvoj sposobnosti. Njime će se tako u konačnici ojačati sigurnost i obrana Unije.

Predloženim Programom uzima se u obzir i to da bi se djelovanja mogla provesti u kontekstu stalne strukturirane suradnje. Omogućavanjem viših stopa sufinanciranja za takva djelovanja, programom će se naposljetku poticati sudjelovanje u tom naprednijem europskom okviru za suradnju u području obrane.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Nacrtom uredbe predlažu se mjere koje se odnose na obrambenu industriju Unije. Pravna je osnova ovog prijedloga članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To je u skladu s ciljem nacrta uredbe, povećanjem konkurentnosti obrambene industrije Unije poticanjem boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala inovacija i tehnološkog razvoja suradnjom među poduzećima diljem država članica.

•Supsidijarnost

Poticanje boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja u području obrane podupiranjem suradnje među poduzećima s poslovnim nastanom u različitim državama članicama djelovanje je koje je u svojoj osnovi transnacionalne naravi. Istodobno utječe na više država članica i u tom ga smislu pojedinačne države članice ne mogu provoditi na potpuno zadovoljavajući način.

Izazovi s kojima se obrambena industrija Unije danas suočava doista jasno ukazuju na potrebu koordiniranog djelovanja. Europski obrambeni sektor pogođen je niskom razinom ulaganja te je obilježen rascjepkanošću nacionalnim granicama, zbog čega stalno dolazi do udvostručivanja napora. Osim toga, pregledom postojeće obrambene industrije u EU otkrivaju se sve veći nedostaci, zastarjele tehnologije i premali broj novih programa, posebice programa suradnje.

Prekograničnom suradnjom može se pomoći u boljem iskorištavanju učinaka razmjera smanjenjem udvostručivanja te omogućiti razvoj potrebnih proizvoda i tehnologija. Međutim, ona je i dalje previše ograničena, a veliki broj nekoordiniranih nacionalnih politika država članica u tom području 2 negativno utječe na konkurentnost i inovacijsku sposobnost obrambene industrije Unije.

Djelovanjem na razini Unije osigurat će se dodana vrijednost dodatnim poticanjem industrijske suradnje u području obrane s pomoću pozitivnih poticaja i odabira onih projekata u fazi razvoja koji se zbog troškova i povezanih rizika ne bi mogli uspješno provesti na isključivo nacionalnoj razini.

•Razmjernost

Prijedlog je u skladu s načelom razmjernosti zbog sljedećih razloga:

razmjernost intervencije Unije osigurana je usmjeravanjem na područje koje najviše utječe na konkurentnost sektora, tj. na pružanje financijske potpore djelovanjima koja su u fazi razvoja. U svjetlu činjenice da je faza razvoja vjerojatno jedna od najrizičnijih faza te je stoga jedno od najvažnijih uskih grla u lancu tehnološkog napretka u nekom projektu, Unija će dijelom pokriti troškove razvoja proizvoda i tehnologija u području obrane s ciljem uklanjanja prepreka razvojnim projektima suradnje.

Osim toga, za financijsku potporu prihvatljiva su samo djelovanja koja se odnose na poduzeća s poslovnim nastanom u različitim državama članicama jer ona imaju jasnu vrijednost zbog promicanja suradnje koja prelazi nacionalne granice.

Intervencijom Unije istodobno se ni na koji način ne ugrožava ili dovodi u pitanje potpora djelovanjima koja se provode na nacionalnoj razini. Njome se samo pružaju dodatni poticaji kako bi se uspješno prebrodila najteža faza nekih od tih djelovanja pružanjem potpore Unije ondje gdje je najpotrebnija.

•Odabir instrumenta

Komisija za uspostavu programa predlaže uredbu. To je najprikladniji pravni instrument jer se samo uredbom i njezinim izravno primjenjivim pravnim odredbama može osigurati dostatan stupanj ujednačenosti potreban za uspostavu i upravljanje Unijinim programom financiranja, čiji je cilj poticanje industrijskog sektora diljem Europe.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prethodno nije postojalo zakonodavstvo koje bi obuhvaćalo ili koje bi se odnosilo na ovo posebno djelovanje jer do ovog trenutka nije bilo drugih zakonodavnih inicijativa Unije čiji bi cilj bio povećanje konkurentnosti obrambene industrije i koje bi bile posebno usmjerene na razvojnu fazu djelovanja u obrambenom sektoru. Prema tome, ne postoji prethodna ex post evaluacija ili provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva koja je mogla biti provedena za takvu zakonodavnu inicijativu.

•Savjetovanja s dionicima

Tijekom pripreme prijedloga obavljena su savjetovanja s državama članicama na redovitim sastancima. Odgovarajuća savjetovanja obavljena su i s drugim dionicima koji su primjereno obaviješteni o namjeri Komisije da izradi takav zakonodavni prijedlog.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Europska komisija naručila je pripremnu studiju o mogućem iznosu proračuna programa. U studiji se razmatraju postojeće prepreke za uspostavu suradnje u programima razvoja i navode se elementi koje bi trebalo uzeti u obzir radi postizanja optimalne intervencije Unije.

•Procjena učinka

Prijedlog se temelji na priloženom radnom dokumentu službi Komisije u kojem su navedeni elementi potrebni za analizu prepreka koje narušavaju konkurentnost sektora i za ocjenu očekivanog učinka prijedloga. Zbog hitnosti prijedloga s obzirom na poziv Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. upućen Komisiji „da u prvoj polovini 2017. izradi prijedloge za uspostavu Europskog fonda za obranu, uključujući i okvir za zajednički razvoj sposobnosti koji su zajedno dogovorile države članice” 3 ovaj se prijedlog Komisije podnosi bez procjene učinka.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Ovaj prijedlog nije dio programa REFIT te se ne očekuje da će povećati administrativno opterećenje.

•Temeljna prava

Prijedlog je u skladu sa zaštitom temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Utjecaj prijedloga na proračun Unije prikazan je u financijskom izvještaju priloženom prijedlogu i ispunit će se u okviru raspoloživih sredstava.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija bi trebala redovito pratiti svoja djelovanja, preispitivati napredak u ostvarivanju očekivanih rezultata i proučiti sinergije s drugim komplementarnim programima Unije ili s nacionalnim programima koje sufinancira Unija. Osim toga, predviđeno je da Komisija može, prema potrebi, imati i neovisne vanjske evaluacije radi evaluacije učinaka i djelotvornosti svojih djelovanja u okviru ovoga programa. Komisija bi za program trebala sastaviti evaluacijsko izvješće i dostaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću. U tom će se izvješću posebice ocijeniti napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u prijedlogu i analizirati prekogranično sudjelovanje MSP-ova u projektima u okviru programa kao i sudjelovanje MSP-ova u globalnom lancu vrijednosti.

U priloženom radnom dokumentu službi Komisije predlažu se šire aktivnosti praćenja i evaluacije na temelju podataka koje su već prikupile i objavile razne organizacije aktivne u europskom obrambenom sektoru.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Program će se uspostaviti na temelju odredaba članka 173. UFEU-a, a njegov opći cilj bit će pridonijeti konkurentnosti i inovacijskim sposobnostima obrambene politike Unije podupiranjem djelovanja u fazi njihova razvoja. Korisnici će biti poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji. Program se uspostavlja te obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020.

Predložene intervencijske strategije provodile bi se putem financijske potpore. Financiranje predviđeno u okviru ovog programa bilo bi u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata ili bi se provodilo putem javne nabave. Točnije, programom će se podupirati projektiranje, utvrđivanje zajedničkih tehničkih specifikacija, izrada prototipa, ispitivanje, kvalifikacija i certifikacija obrambenih proizvoda, materijalnih i nematerijalnih komponenata i tehnologija. Potpora se može dodjeljivati i za studije, ocjene izvedivosti i druge pomoćne aktivnosti. Potpora će biti usmjerena na djelovanja u fazi njihova razvoja i obuhvatit će nove proizvode i tehnologije kao i nadogradnju postojećih proizvoda i tehnologija.

U djelovanju bi trebala surađivati barem tri poduzeća koji imaju poslovni nastan u barem dvjema državama članicama.

Predložena stopa financiranja bit će ograničena na 20 % ukupnog troška djelovanja. Države članice trebat će pokriti preostale troškove objedinjavanjem nacionalnih doprinosa. Proračun Unije upotrijebit će se za pružanje potpore konkurentnosti sektora poticanjem odgovarajućeg iznosa doprinosa država članica kako bi se pokrenula suradnja te će se usmjeravati tako da se njime omogućuje suradnja, uklanjanjem prepreka potencijalnim razvojnim programima suradnje. Korisnici koji razvijaju djelovanje u kontekstu stalne strukturirane suradnje ispunjavat će uvjete za primanje većeg iznosa financijskih sredstava. Projektima koji primaju potporu trebalo bi se pridonositi prioritetima u pogledu sposobnosti koje su na razini Unije zajednički dogovorile države članice u okviru Unijina plana za razvoj sposobnosti te bi se, prema potrebi, trebalo imati u vidu regionalnu i međunarodnu suradnju. Prijedlozi dostavljeni s ciljem dobivanja potpore u okviru programa ocjenjivat će se na temelju kriterija dodjele koji će se temeljiti na doprinosu inovacijskom i tehnološkom razvoju obrambene industrije te interesima Unije u pogledu sigurnosti i obrane, ostvarenom unapređivanjem obrambenih tehnologija, koje pridonose prioritetima u pogledu sposobnosti koje su na razini Unije zajednički dogovorile države članice, na održivosti djelovanja te sposobnosti korisnika da dokaže da su se države članice obvezale da će zajednički i koordinirano proizvesti i nabaviti završni proizvod ili tehnologiju, uključujući, prema potrebi, zajedničku nabavu.

Komisija će biti odgovorna za izvršenje i upravljačku strukturu programa. Međutim, dio provedbe može povjeriti nekom drugom subjektu, u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe. Osim toga, dio ukupnog proračuna trebao bi se utrošiti za djelovanja kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

Predloženi proračun programa iznosio bi 500 milijuna EUR.

2017/0125 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 4 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 5 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U europskom akcijskom planu obrane, donesenom 30. studenoga 2016., Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati suradnička nastojanja država članica u pogledu razvoja obrambenih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna i inovativna europska obrambena industrija. Posebice je predloženo da se uspostavi Europski fond za obranu radi pružanja potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i zajednički razvoj vojne opreme i tehnologija. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenog proizvoda i tehnologije.

(2)Kako bi se pridonijelo povećanju konkurentnosti i inovacijskih sposobnosti obrambene industrije Unije trebalo bi uspostaviti Europski program industrijskog razvoja u području obrane (dalje u tekstu „Program”). Cilj Programa trebao bi biti povećanje konkurentnosti obrambene industrije Unije, među ostalim i kiberobrane, podupiranjem suradnje poduzeća u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Faza razvoja, koja slijedi nakon faze istraživanja i tehnološke faze, uključuje znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost obrambene industrije Unije. Programom, kojim bi se podupirala faza razvoja, pridonijelo bi se boljem iskorištavanju rezultata istraživanja u području obrane i pomoglo bi se da se premosti jaz između istraživanja i proizvodnje te da se promiču svi oblici inovacija. Programom bi se trebala upotpuniti djelovanja koje se provode u skladu s člankom 182. UFEU-a te on ne obuhvaća proizvodnju obrambenih proizvoda i tehnologija.

(3)Kako bi se bolje iskoristila ekonomija razmjera, Programom bi se trebala podupirati suradnja poduzeća u razvoju obrambenih proizvoda i tehnologija.

(4)Programom bi trebalo biti obuhvaćeno dvogodišnje razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. te bi trebalo utvrditi iznos za provedbu Programa u tom razdoblju.

(5)Program bi trebalo provoditi u potpunosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 6 . Financijska sredstva ponajprije mogu biti u obliku bespovratnih sredstava. Prema potrebi mogu se upotrebljavati financijski instrumenti ili javna nabava.

(6)Komisija može povjeriti dio provedbe subjektima iz članka 58. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Komisija tu ulogu može povjeriti Europskoj obrambenoj agenciji, imajući u vidu njezino stručno znanje.

(7)S obzirom na posebnosti ovog sektora, u praksi se projekti suradnje među poduzećima neće pokretati ako države članice prethodno ne pristanu podupirati takve projekte. Nakon što su utvrdile zajedničke prioritete u pogledu obrambenih sposobnosti na razini Unije te, prema potrebi, uzele u obzir suradničke inicijative na regionalnoj razini, države članice utvrđuju i objedinjuju vojne zahtjeve i definiraju tehničke specifikacije projekta. Mogu imenovati i voditelja projekta koji bi bio nadležan za vođenje poslova povezanih s razvojem projekta suradnje.

(8)Ako djelovanjem koje se podupire iz Programa upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice, Komisija bi prije izvršenja plaćanja korisnicima prihvatljive mjere trebala obavijestiti voditelja projekta kako bi voditelj projekta mogao osigurati da korisnici poštuju vremenske okvire.

(9)Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologija i ne bi trebala utjecati na diskrecijske ovlasti država članica u pogledu politike izvoza proizvoda iz područja obrane. Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na politike država članica u pogledu izvoza proizvoda iz područja obrane.

(10)S obzirom na to da je cilj Programa podupiranje konkurentnosti obrambene industrije Unije uklanjanjem rizika iz faze razvoja projekata suradnje, za potporu bi trebala biti prihvatljiva djelovanja povezana s razvojem obrambenog proizvoda ili tehnologije, odnosno utvrđivanjem zajedničkih tehničkih specifikacija, projektiranjem, izradom prototipa, ispitivanjem, kvalifikacijom, certifikacijom te studijama izvedivosti i drugim mjerama potpore. Prihvatljiva će biti i nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija.

(11)S obzirom na to da je poseban cilj Programa jačanje suradnje među poduzećima iz različitih država članica, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za financiranje iz Programa samo ako u njegovoj provedbi surađuju barem tri poduzeća s poslovnim nastanom u barem dvjema različitim državama članicama.

(12)Prekogranična suradnja u razvoju obrambenih proizvoda i tehnologija često je bila otežana zbog poteškoća u postizanju dogovora o zajedničkim tehničkim specifikacijama. Nepostojanje zajedničkih tehničkih specifikacija ili njihovo postojanje u ograničenoj mjeri u fazi razvoja često rezultira povećanom kompleksnosti, kašnjenjima i previsokim troškovima. Dogovor o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti uvjet za dobivanje potpore Unije u okviru ovog Programa. Za potporu u okviru ovog Programa trebala bi biti prihvatljiva i djelovanja kojima je cilj podupiranje utvrđivanja zajedničkih tehničkih specifikacija.

(13)S obzirom na to da je cilj Programa povećanje konkurentnosti obrambene industrije Unije, za potporu bi trebali biti prihvatljivi samo subjekti s poslovnim nastanom u Uniji koji su pod stvarnom kontrolom država članica ili njihovih državljana. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje korisnici i podugovaratelji upotrebljavaju u djelovanjima koja se financiraju iz Programa ne smiju biti smještena na državnom području država koje nisu države članice.

(14)Prihvatljiva djelovanja razvijena u kontekstu stalne strukturirane suradnje u institucionalnom okviru Unije osigurala bi pojačanu kontinuiranu suradnju poduzeća iz različitih država članica i tako izravno pridonijela ciljevima Programa. Takvi bi projekti stoga trebali imati pravo na veću stopu financiranja.

(15)Ako konzorcij poduzeća želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju u okviru Programa, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora koji će biti glavna točka za kontakt s Komisijom.

(16)Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja obrambene industrije Unije trebalo bi se odvijati u skladu sa sigurnosnim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanja tim interesima i prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su zajednički dogovorile države članice trebao biti kriterij dodjele. U okviru Unije zajednički prioriteti u pogledu obrambenih sposobnosti utvrđeni su posebice u planu za razvoj sposobnosti. Potpora provedbi relevantnih prioriteta pružat će se putem poboljšane suradnje i u okviru drugih procesa Unije, poput Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) i stalne strukturirane suradnje . Prema potrebi u obzir se mogu uzeti i regionalne ili međunarodne inicijative u pogledu suradnje, poput onih u kontekstu NATO-a i onih koje služe sigurnosnim i obrambenim interesima Unije.

(17)Kako bi se osiguralo da podupirana djelovanja budu održiva, kriterij dodjele za takva djelovanja trebala bi biti činjenica da su se države članice obvezale da će djelotvorno pridonositi financiranju tih djelovanja.

(18)Kako bi se osiguralo da će podupirana djelovanja pridonijeti konkurentnosti europske obrambene industrije, trebala bi biti usmjerena na tržište i potražnju. Prema tome, u kriterijima za dodjelu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da su se države članice već obvezale zajednički proizvesti i nabaviti, možda koordinirano, završni proizvod ili tehnologiju.

(19)Financijska pomoć Unije u okviru Programa ne bi trebala premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja kada se ono odnosi na izradu prototipa, što je često najskuplje djelovanje u fazi razvoja. Međutim, ukupnim prihvatljivim troškovima trebalo bi obuhvatiti druga djelovanja u fazi razvoja.

(20)S obzirom na to da je cilj potpore Unije jačanje konkurentnosti sektora i da se odnosi samo na posebnu fazu razvoja, Komisija ne bi trebala imati vlasništvo ni prava na intelektualno vlasništvo za proizvode ili tehnologije proizvedene u podupiranim djelovanjima. Korisnici će ugovorno utvrditi režim prava intelektualnog vlasništva koji će se primjenjivati.

(21)Komisija bi trebala uspostaviti višegodišnji program rada u skladu s ciljevima Programa. Komisiji bi u uspostavi programa rada trebao pomagati odbor država članica (dalje u tekstu: „programski odbor”). S obzirom na politiku Unije u pogledu malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) kao ključnih elemenata za osiguranje gospodarskog rasta, inovacija, otvaranja radnih mjesta i socijalne integracije u Uniji te činjenice da će se u okviru podupiranih djelovanja u načelu zahtijevati transnacionalna suradnja, važno je da program rada odražava i omogućuje takvo prekogranično sudjelovanje MSP-ova te da se stoga dio ukupnog proračuna iskoristi za takva djelovanja.

(22)Kako bi se iskoristilo njezino stručno znanje u sektoru obrane Europskoj obrambenoj agenciji dodijelit će se status promatrača u odboru država članica. Odboru država članica trebala bi pomagati i Europska služba za vanjsko djelovanje.

(23)Za odabir djelovanja koja će se financirati u okviru programa Komisija ili subjekti iz članka 58. stavka 1. točke (c) Uredbe br. 966/2012 trebali bi organizirati konkurentne pozive kako su propisani Uredbom br. 966/2012. Nakon evaluacije pristiglih prijedloga uz pomoć neovisnih stručnjaka, Komisija će odabrati djelovanja koja će se financirati u okviru Programa. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u pogledu donošenja i provedbe programa rada te za dodjelu sredstava odabranim djelovanjima. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 7

(24)Za donošenje prethodno navedenih provedbenih akata trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja uzimajući u obzir znatan utjecaj tih akata na provedbu temeljnog akta.

(25)Komisija bi na kraju programa trebala izraditi izvješće o provedbi u kojem bi se obavio pregled financijskih aktivnosti u smislu financijske provedbe, rezultata i, prema potrebi, učinka. U tom bi izvješću trebalo analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova u projektima u okviru Programa te sudjelovanje MSP-ova u globalnom lancu vrijednosti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uspostavlja se Europski program industrijskog razvoja u području obrane (dalje u tekstu „Program”) za djelovanje Unije u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Ciljevi

Ciljevi su Programa sljedeći:

(a)poticanje konkurentnosti i inovacijskih sposobnosti obrambene industrije Unije podupiranjem djelovanja u njihovoj fazi razvoja;

(b)podupiranje i iskorištavanje suradnje među poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća, u razvoju tehnologija ili proizvoda u skladu s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su na razini Unije zajednički dogovorile države članice;

(c)poticanje boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja u području obrane i doprinos premošćivanju jaza između istraživanja i razvoja.

Članak 3.

Proračun

Za provedbu Programa u razdoblju od 2019. do 2020. utvrđuje se iznos od 500 milijuna EUR u tekućim cijenama.

Članak 4.

Opće odredbe o financiranju

1. Financijska pomoć Unije može se pružiti putem oblika financiranja predviđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno putem:

(a) bespovratnih sredstava;

(b) financijskih instrumenata;

2. Oblici financiranja iz stavka 1. ovog članka te načini provedbe odabiru se na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan sa sukobom interesa.

3. Financijsku pomoć Unije provodi Komisija izravno kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 ili neizravno tako da se zadaće povezane s izvršenjem proračuna povjeravaju subjektima navedenima u članku 58. stavku 1. točki (c) te Uredbe.

4. Ako države članice imenuju voditelja projekta, Komisija plaćanje prihvatljivim korisnicima izvršava nakon što obavijesti voditelja projekta.

Članak 5.

Vrste financijskih instrumenata

1. Financijski instrumenti uspostavljeni u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mogu se upotrebljavati kako bi se subjektima koji provode djelovanja u skladu s člankom 6. pojednostavio pristup financiranju.

2. Mogu se upotrebljavati sljedeće vrste financijskih instrumenata:

(a) vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja;

(b) zajmovi ili jamstva;

Članak 6.

Prihvatljiva djelovanja

1.Programom se pruža potpora djelovanjima korisnika koja su u fazi razvoja, koja obuhvaćaju nove proizvode i tehnologije te nadogradnju postojećih proizvoda i tehnologija, u odnosu na:

(a)projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije te tehničke specifikacije na temelju kojih je takav projekt razvijen;

(b)izradu prototipa obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije. Prototip je model proizvoda ili tehnologije s pomoću kojeg se može prikazati funkcioniranje elementa u operativnom okruženju;

(c)ispitivanje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(d)kvalifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije; kvalifikacija je postupak kojim se dokazuje da projekt proizvoda/komponente/tehnologije ispunjava utvrđene zahtjeve. U tom se postupku pružaju objektivni dokazi da su zadovoljeni određeni zahtjevi u pogledu projektiranja;

(e)certifikacija obrambenog proizvoda ili tehnologije. Certifikacija je postupak kojim nacionalno tijelo potvrđuje da je proizvod/komponenta/tehnologija u skladu s primjenjivim propisima;

(f)studije, poput studija izvedivosti i drugih popratnih mjera.

2.U djelovanju moraju surađivati barem tri poduzeća koji imaju poslovni nastan u barem dvjema različitim državama članicama. Poduzeća koja su korisnici ne smiju biti pod stvarnom kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta niti jedno smije biti pod kontrolom drugoga.

3.Za potrebe stavka 2. „stvarna kontrola” znači odnos koji je uspostavljen pravima, ugovorima ili drugim sredstvima koji, pojedinačno ili skupno, uzimajući u obzir uključene činjenice ili zakone, omogućuje izravni ili neizravni odlučujući utjecaj na poduzeće, posebice sljedećim:

(a)pravom na uporabu cjelokupne imovine ili dijela imovine poduzeća;

(b)pravima ili ugovorima kojima se stječe odlučujući utjecaj na sastav, glasovanje ili odluke tijela nekog poduzeća ili se na drugi način stječe odlučujući utjecaj na vođenje poslovanja poduzeća.

4.Kad se odnosi na djelovanja utvrđena u točkama (b) do (f) prvog stavka, djelovanje se mora temeljiti na zajedničkim tehničkim specifikacijama.

Članak 7.

Prihvatljivi subjekti

1.Korisnici su poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji, pri čemu je više od 50 % predmetnog poduzeća u vlasništvu države članice i/ili državljana države članice te je pod njihovom stvarnom kontrolom u smislu članka 6. stavka 3., izravnom ili neizravnom, preko jednog ili više posredničkih poduzeća. Osim toga, tijekom čitavog trajanja djelovanja sva infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje korisnici, uključujući podugovaratelje i druge treće strane, upotrebljavaju u djelovanjima koja se financiraju iz Programa ne smiju biti smještena na državnom području države koja nije država članica.

2.Ako korisnik kako je definiran u stavku 1. razvija djelovanje kako je definirano u članku 6. u kontekstu stalne strukturirane suradnje, on ispunjava uvjete za primanje većeg iznosa financijskih sredstava iz članka 11. stavka 2. u odnosu na to djelovanje.

Članak 8.

Izjava podnositelja zahtjeva

Svaki podnositelj zahtjeva u pisanoj izjavi mora izjaviti da je u potpunosti svjestan važećih nacionalnih zakona i propisa te zakona i propisa Unije koji se odnose na djelovanja u području obrane ta da ih u potpunosti poštuje.

Članak 9.

Konzorcij

1.Ako se financijska pomoć Unije pruža putem bespovratnih sredstava, članovi bilo kojeg konzorcija koji žele sudjelovati u djelovanju imenuju jednog od članova koordinatorom i navode ga u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Koordinator je glavna točka za kontakt između članova konzorcija u odnosima s Komisijom ili relevantnim tijelom za financiranje, osim ako je drugačije određeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, ili u slučaju neispunjavanja njegovih obveza prema sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

2.Članovi konzorcija koji sudjeluju u djelovanju sklapaju interni sporazum kojim se utvrđuju njihova prava i obveze u odnosu na provedbu djelovanja (u skladu sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava), osim u valjano opravdanim slučajevima predviđenima u programu rada ili pozivu na podnošenje prijedloga.

Članak 10.

Kriteriji dodjele

Djelovanja predložena za financiranje u okviru ovoga Programa ocjenjuju se na temelju sljedećih kumulativnih kriterija:

(a)izvrsnost

(b)doprinos inovacijama i tehnološkom razvoju obrambene industrije te stoga poticanje autonomije industrije Unije u području obrambenih tehnologija; i

(c)doprinos sigurnosnim i obrambenim interesima Unije jačanjem obrambenih tehnologija koje pridonose provedbi prioriteta u pogledu obrambenih sposobnosti koje su na razini Unije zajednički dogovorile države članice; i

(d)održivost, posebice tako da korisnik dokaže da su troškovi prihvatljivog djelovanja pokriveni drugim oblicima financiranja, poput doprinosa država članica; i

(e)za djelovanja iz članka 6. stavka 1. točaka od (b) do (e), doprinos konkurentnosti europske obrambene industrije tako da korisnik dokaže da su se države članice obvezale da će zajednički i koordinirano proizvesti i nabaviti završni proizvod ili tehnologiju, uključujući, prema potrebi, zajedničku nabavu.

Članak 11.

Stope financiranja

1.Financijska pomoć Unije u okviru Programa ne smije premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja kad se ono odnosi na izradu prototipa. U svim drugim slučajevima pomoć može poslužiti za pokrivanje ukupnih troškova djelovanja.

2.Za djelovanje iz članka 7. stavka 2. koje je razvio korisnik može se dodijeliti stopa financiranja povećana za dodatnih 10 postotnih bodova.

Članak 12.

Vlasništvo i prava intelektualnog vlasništva

Komisija ne posjeduje proizvode ili tehnologije nastale iz djelovanja niti polaže prava na intelektualno vlasništvo u odnosu na djelovanje.

Članak 13.

Program rada

1.Komisija provedbenim aktom donosi višegodišnje programe rada tijekom razdoblja trajanja Programa. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2. Navedeni program rada u skladu je s ciljevima utvrđenima u članku 2.

2.U programu rada detaljno se utvrđuju kategorije projekata koje se financiraju u okviru Programa.

3.U programu rada osigurava se da se uvjerljiv dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima s pomoću kojih se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

Članak 14.

Postupak dodjele

1.Tijekom provedbe Programa sredstva Unije dodjeljuju se na temelju konkurentnih poziva objavljenih u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 8 .

2.Prijedloge pristigle na temelju poziva na podnošenje prijedloga Komisija ocjenjuje uz pomoć neovisnih stručnjaka na temelju kriterija dodjele iz članka 10.

3.Komisija nakon svakog poziva provedbenim aktom dodjeljuje sredstva za financiranje odabranih djelovanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 15.

Godišnji obroci

Komisija može podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke.

Članak 16.

Odbor

1.Komisiji pomaže Odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Europska obrambena agencija poziva se kao promatrač.

2.Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 17.

Praćenje i izvješćivanje

1.Komisija redovito prati provedbu programa i svake godine izvješćuje o ostvarenom napretku u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (e) Uredbe br. 966/2012. U tu svrhu Komisija uspostavlja potrebne sustave praćenja.

2.Radi potpore boljoj učinkovitosti i djelotvornosti budućih djelovanja u okviru politika Unije Komisija sastavlja naknadno evaluacijsko izvješće i dostavlja ga Europskom parlamentu i Vijeću. U tom izvješću, koje se temelji na relevantnim savjetovanjima s državama članicama i ključnim dionicima, posebice se ocjenjuje napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 2. U izvješću se analizira i prekogranično sudjelovanje MSP-ova u projektima koji se provode u okviru Programa te sudjelovanje MSP-ova u globalnom lancu vrijednosti.

Članak 18.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da su prilikom provedbe djelovanja koja se financiraju u skladu s ovom Uredbom financijski interesi Unije zaštićeni primjenom mjera sprečavanja prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti, djelotvornim provjerama te, ako se otkriju nepravilnosti, povratom ili, prema potrebi, vraćanjem pogrešno isplaćenih iznosa, te, prema potrebi učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim kaznama.

2.Komisija i Revizorski sud imaju ovlasti revizije ili, u slučaju međunarodnih organizacija, ovlasti provjere u skladu sa sporazumima koje su s njima sklopili, na temelju dokumenata te na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, svim ugovarateljima i podugovarateljima koji su primili financijska sredstva Unije na temelju ove Uredbe.

3.Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na terenu i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 9 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 10 , kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji je financiran u okviru ove Uredbe.

Članak 19.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a.

1.2.Odgovarajuća područja politike

Glava 02.: Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća

Poglavlje 02.07.: Europski program industrijskog razvoja u području obrane

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje.

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 11

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Obrambena industrija bitan je dio gospodarstva Europske unije, a cilj Programa industrijskog razvoja u području obrane poboljšanje je njezine konkurentnosti i inovacijske sposobnosti.

1.4.2.Posebni cilj(evi)

Posebni cilj br. 1:

Poticanje konkurentnosti obrambene industrije

Posebni cilj br. 2:

Podupiranje i iskorištavanje suradnje poduzećâ koja razvijaju obrambene proizvode i tehnologije

Posebni cilj br. 3:

Premošćivanje jaza između istraživanja i inovacija te promoviranje svih oblika inovacije.

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Očekivani rezultati:

Programom će se pomoći da subjekti obrambene industrije u državama članicama uspostave suradnju. Finanijski doprinos EU-a trebao bi omogućiti pokretanje niza razvojnih projekata koji inače ne bi bili pokrenuti zbog svoje financijske zahtjevnosti ili tehnoloških rizika, i trebao bi dovesti do dodatnih zajedničkih obrambenih projekata.

Očekuje se da će se pojačanom suradnjom smanjiti rasipno udvostručivanje napora i raspršenost kapaciteta te da će se ostvariti ekonomija razmjera. Završni će rezultat biti niži jedinični troškovi, što će ići u korist državama članicama i povoljno utjecati na izvoz.

Očekivani učinci:

Očekuje se da će razvoj obrambenih projekata uz izravnu ili neizravnu potporu iz programa imati povoljan učinak na europsko gospodarstvo. U studijama se navodi da ulaganja u obrambenom sektoru imaju znatan pozitivni multiplikacijski učinak na BDP, poreze i zapošljavanje, usporediv s ostalim ključnim kategorijama javne potrošnje (promet, obrazovanje, zdravstvo). Iz istraživanja i razvoja u sektoru obrane često proizlaze i bitni popratni rezultati od kojih korist imaju i obrambeni i civilni sektor.

Lanac opskrbe obrambenog sektora u velikoj mjeri čine MSP-ovi, posebice u okviru lanca opskrbe glavnih integratora sustava. Postupno brisanje granice između obrambenog i civilnog sektora omogućit će sudjelovanje MSP-ova koji nisu uobičajeno aktivni u sektoru obrane, posebice u područjima elektronike i softvera.

Očekuje se da će obrambeni projekti dugoročno donositi koristi u pogledu otvaranja radnih mjesta te vještina.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

S obzirom na kratko razdoblje provedbe, rezultati i učinci programa procijenit će se retrospektivnom evaluacijom na kraju provedbe programa.

Komisija će osigurati da subjekt kojem se povjeri provedba programa uspostavi nužne indikatore potrebne za praćenje provedbe programa. Među njima će biti:

– broj provedenih projekata suradnje

– ukupna vrijednost provedenih projekata suradnje i razina sufinanciranja

– broj poduzeća koja sudjeluju kao članovi konzorcija i njihova veličina (radi praćenja sudjelovanja MSP-ova)

– broj uključenih država članica

– broj MSP-ova koji sudjeluju u projektima obuhvaćenima programom

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Za provedbu zadataka iz ovog prijedloga bit će potrebna uspostava konzorcija na temelju internog sporazuma u skladu s člankom 9. ove uredbe te imenovanje jednog člana tog konzorcija kao koordinatora.

Članovi konzorcija morat će dokazati svoju tehničku sposobnost da učinkovito provode djelovanja koja su im dodijeljena, posebice zbog ograničenog trajanja programa (dvije godine).

Provedbeno tijelo morat će angažirati odgovarajuće tehničke, financijske i pravne stručnjake radi pripreme odabira dodjele bespovratnih sredstava, upravljanja njihovim praćenjem, nadzora nad izdvojenim djelovanjima te pripreme kvalitetnog izvješćivanja za upravljačke strukture Komisije.

Komisija će također trebati angažirati odgovarajuće stručnjake kako bi učinkovito pratila rad provedbenog tijela.

1.5.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može biti posljedica različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravna sigurnost, veća djelotvornost ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

Prijedlog se temelji na članku 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Projektima obrambene industrije upravlja se na nacionalnoj razini te je u njima najrizičnija razvojna faza. Europski obrambeni sektor pogođen je niskom razinom ulaganja te je obilježen rascjepkanošću nacionalnim granicama, zbog čega stalno dolazi do udvostručivanja napora. Osim toga, pregledom postojeće obrambene industrije u EU otkrivaju se sve veći nedostaci, zastarjele tehnologije i premali broj novih programa, posebice programa suradnje. Prekograničnom suradnjom može se pomoći u boljem iskorištavanju učinaka razmjera smanjenjem udvostručivanja te omogućiti razvoj potrebnih proizvoda i tehnologija.

Nedostatak koordinacije i usklađenosti država članica uzrok je nepovoljnog konkurentskog položaja europske obrambene industrije u usporedbi s njezinim međunarodnim suparnicima te je istodobno i dalje bitan uzrok troškova za državne proračune i bitna prepreka provedbi Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP).

Djelovanjem na razini EU-a ostvarit će se dodana vrijednost putem daljnjeg promicanja obrambene suradnje pozitivnim poticajima usmjerenima na razvojnu fazu projekata obrambenih proizvoda i tehnologija koji se ne mogu provesti na nacionalnoj razini zbog troškova i rizika koji su s njima povezani.

Potpora Europske unije omogućit će obrambenoj industriji da dodijeli potrebna sredstva projektima koje često jedna zemlja ne može financirati: zbog prirode takvih projekata i njihovih troškova prekogranična je suradnja nužna.

Zajedničke tehničke specifikacije koje će se pravno zahtijevati ovom Uredbom potaknut će države članice i njihove obrambene industrije na prihvaćanje zajedničkih standarda, što će dovesti do bolje i učinkovitije suradnje.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Pilot projekt i pripremno djelovanje u području obrane s EDA-om programi su koji se mogu smatrati sličnima: iskustva stečena tim programima, posebice u pogledu načina upravljanja, iskoristit će se za definiranje upravljanja Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane i praćenje njegove provedbe.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Sinergije su moguće s drugim postojećim projektima u području obrane (primjerice Pripremnim djelovanjem s Europskom obrambenom agencijom).

Nastojat će se uspostaviti i sinergije s drugim glavnim upravama Europske komisije u području istraživanja i inovacija. Projekti koji će se financirati uz potporu iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane mogli bi imati utjecaj, među ostalim, na područja prometa, komunikacija i energetike.

Važno je osigurati da Komisija koordinira programe istraživanja i inovacija kako bi se ostvarila najveća moguća korist od ulaganja.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–☑ Prijedlog/inicijativa na snazi od 1.1.2019. do 31.12.2020.

–☑ Financijski učinak od 1.1.2018. do 31.12.2023.

◻ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 12

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–☑ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navedite u odjeljku „Napomene”.

Napomene:

prednost se daje neizravnom načinu upravljanja kako bi se maksimalno povećala fleksibilnost programa, a Europskoj komisiji istodobno pružila sva sredstva za kontrolu i praćenje programa i upotrebe financijskih sredstava.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s člankom 17. Uredbe o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane Komisija će redovno pratiti provedbu programa i svake godine izvješćivati o postignutom napretku provjerom financijskih aktivnosti i ocjenom postignutih rezultata.

Stoga će Komisija uspostaviti potrebne mehanizme praćenja kako bi se osiguralo da se relevantni podaci pouzdano i uredno prikupljaju od tijela kojima je povjerena provedba programa, od država članica ili trećih osoba.

Za zadatke koji se provode pod neizravnim upravljanjem Komisija će osigurati da su djelotvorni i učinkoviti postupci provjere i izvješćivanja ugrađeni u sporazum o delegiranju te u ugovore/sporazume koje tijelo kojem su povjerene zadaće potpisuje s odabranim korisnicima.

Prikupljeni podaci trebali bi omogućiti Komisiji da izvješćuje o postignutom napretku u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (e) Uredbe br. 966/2012 uzimajući u vid posebne ciljeve iz prethodno navedene točke 1.4.2.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Utvrđeni su rizici sljedeći:

Rizik u pogledu vremenskog rasporeda: problem s rokovima, kašnjenja u provedbi

Rizik u pogledu upravljanja: nedostatak suradnje država članica i/ili nacionalnih industrija

Financijski rizik: upravljanje troškovima, niska razina apsorpcije (kašnjenja), neprihvatljivi troškovi itd.

Tehnički rizici: poteškoće u razvoju određenih projekata; tehnički problemi; niska razina učinkovitosti

2.2.2.Informacije o organizaciji sustava unutarnje kontrole

Sredstvima će se upravljati posredno, na temelju sporazuma o delegiranju.

Veći dio sredstava raspodijelit će se putem bespovratnih sredstava (druga razina)

Provedbeno će tijelo povezati dodjelu tih sredstava s obvezom podnošenja periodičnih izvješća koje korisnici trebaju dostaviti preko koordinatora konzorcija (članak 9. uredbe).

Ugovorima ili sporazumima koje treba potpisati s koordinatorom konzorcija podrobno će se utvrditi obveze konzorcija te posebice pravo Komisije da u slučaju izostanka provedbe ili nedovoljne provedbe djelovanja ili kašnjenja smanji, uskrati ili obustavi svoj financijski doprinos.

Komisija će putem sporazuma o delegiranju dogovoriti prirodu i učestalost tog izvješćivanja u smislu:

– obveze periodičnog podnošenja izvješća za korisnike

– administrativnih provjera troškova

– sudjelovanja na periodičnim sastancima (tehničkim i upravljačkim) radi praćenja

Prema potrebi će se za praćenje i provedbu programa zatražiti pomoć vanjskih tehničkih stručnjaka. Na temelju rezultata provjera na licu mjesta Komisija će osigurati da se, ako je potrebno, prilagodi veličina ili uvjeti dodjele financijskog doprinosa koji je prvotno odobren te prilagodi vremenski raspored isplata.

Osim toga, uvest će se i strategija za revizije kako bi se pomno pratili troškovi projekta.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Osoblje navedeno u točki 3.2.3.2. trebalo bi biti dostatno za nadzor nad primjenom sredstava

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

U članku 18. prijedloga objašnjavaju se ovlasti Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da provodi istrage o operacijama koje se podupiru u okviru ove inicijative.

Sporazumima koji proizlaze iz ove Uredbe, uključujući sporazume sklopljene sa trećim zemljama sudionicama i međunarodnim organizacijama, mora se predvidjeti nadzor i financijska kontrola koju provodi Komisija ili neki njezin ovlašteni predstavnik i revizije Revizorskog suda ili OLAF-a, na terenu ako je potrebno.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
		Dif./Nedif 13 .	zemalja EFTA-e 14	zemalja kandidatkinja 15	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
		Dif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
		nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
		Dif./Nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
	02.0701 Europski program industrijskog razvoja u području obrane	Dif.	NE	NE	NE	NE
	02.010405 – Rashodi za potporu namijenjenu Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane	nedif.	NE	NE	NE	NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

Prijedlogom se ne povećava ukupna visina rashoda programirana u skladu s naslovom 1.a Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. jer će se financijska sredstva Instrumenta za povezivanje Europe, programa za Europski sustav za satelitsku navigaciju, Europskog programa za promatranje Zemlje, programa ITER i nedodijeljene razlike smanjiti kako bi se financirao doprinos iz proračuna Unije za Europski program industrijskog razvoja u području obrane.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Izvori financiranja za Europski program industrijskog razvoja u području obrane	2019.	2020.	Ukupno
INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE, od čega			145
32.020101 – Nastavak integracije unutarnjeg energetskog tržišta i prekogranična interoperabilnost elektroenergetskih i plinskih mreža 32.020102 – Povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Uniji 32.020103 – Davanje doprinosa održivom razvoju i zaštita okoliša 09.0303 – Promicanje interoperabilnosti, održivog uvođenja, djelovanja i nadogradnje transeuropskih infrastruktura digitalnih usluga te koordinacija na europskoj razini	20 20 20 10	20 20 20 15	40 40 40 25
EUROPSKI PROGRAMI ZA SATELITSKU NAVIGACIJU (EGNOS i Galileo) , od čega			135
02.0501 – Razvoj i osiguravanje globalne infrastrukture i usluga satelitske radionavigacije (Galileo) do 2020.	80	50	130
02.0502 – Pružanje satelitskih usluga kojima se unapređuje učinkovitost GPS-a u postupnom pokrivanju cijelog područja Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) do 2020. (EGNOS)		5	5
EUROPSKI PROGRAM ZA PROMATRANJE ZEMLJE, od čega			15
02.0601 – Pružanje operativnih usluga koje se oslanjaju na svemirska promatranja i podatke in situ (Copernicus)	10	5	15
ITER, od čega			80
32.050102 Izgradnja, rad i iskorištavanje objekata ITER-a — Europsko zajedničko poduzeće za ITER — Fuzija za energiju (F4E)	30	50	80
Nedodijeljena razlika, od koje			125
Nedodijeljena razlika	55	70	125

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Konkurentnost za rast i radna mjesta

GU: GROW			2019.	2020.	2021.	2022.	2023.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
02.07 01	Preuzete obveze	1.	244,7	254,5				499,2
	Plaćanja	2.	146,7	201,5	100	51	p.m.	499,2
• Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz sredstava za posebne programe 16
02.01 04 05		3.	0,3	0,5				0,8
UKUPNA odobrena sredstva za GU GROW	Preuzete obveze	=1 + +1a + 3	245	255				500
	Plaćanja	=2+2a +3	147	202	100	51	p.m.	500

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	4.	244,7	254,5				499,2
	Plaćanja	5.	146,7	201,5	100	51	p.m.	499,2
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz sredstava za posebne programe		6.	0,3	0,5				0,8
UKUPNA odobrena sredstva pod NASLOVOM 1. višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	=4+ 6	245	255				500
	Plaćanja	=5+ 6	147	202	100	51	p.m.	500

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	4.
	Plaćanja	5.
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz sredstava za posebne programe		6.
UKUPNA odobrena sredstva pod NASLOVIMA od 1. do 4. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Preuzete obveze	=4+ 6
	Plaćanja	=5+ 6

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		2018.	2019.	2020.	2021.	2022.	2023.	UKUPNO
GU: GROW
• Ljudski resursi		0,966	0,985	1,005				2,956
• Ostali administrativni rashodi		0,199	0,249	0,249				0,697
UKUPNO GU GROW	Odobrena sredstva	1,165	1,234	1,254				3,653

UKUPNA odobrena sredstva
pod NASLOVOM 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

1,165

1,234

1,254

3,653

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		2018.	2019.	2020.	2021.	2022.	2023.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva pod NASLOVIMA od 1. do 5. višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	1,165	246,234	256,254				503,653
	Plaćanja	1,165	148,234	203,254	100	51		503,653

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća sredstva za poslovanje, kako se navodi u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			2019.		2020.		UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 17	Prosječni trošak	br.	Trošak	br.	Trošak	Ukupni broj	Ukupni trošak
POSEBNI CILJEVI 18 1. – Poticanje konkurentnosti obrambene industrije 2. – Podupiranje i iskorištavanje suradnje poduzećâ koja razvijaju obrambene proizvode i tehnologije 3. – Premošćivanje jaza između istraživanja i inovacija te promoviranje svih oblika inovacija.
– Rezultat			2.	244,7	1.	254,5	3.	499,2
Međuzbroj za posebni cilj br. 1			2.	244,7	1.	254,5	3.	499,2
UKUPNI TROŠAK			2.	244,7	1.	254,5	3.	499,2

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

UKUPNO

NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,966	0,985	1,005	2,956
Ostali administrativni rashodi	0,199	0,249	0,249	0,697
Međuzbroj NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira	1,165	1,234	1,254	3,653

Izvan NASLOVA 5. 19 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali rashodi administrativne naravi
Međuzbroj izvan NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

1,165

1,234

1,254

3,653

Potrebna odobrena administrativna sredstva za ljudske resurse i drugi izdaci administrativne prirode pokrit će se iz odobrenih sredstava glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave, prema potrebi zajedno s bilo kojim dodatnim sredstvima koja su dodijeljena nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		2018.	2019.	2020.	2021.	2022.	2023.
• Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
02 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		7	7	7
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
•Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 20
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 gg 21	– u sjedištima
	– u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO		7	7	7

XX je predmetno područje politike ili proračunski naslov.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Odrediti potrebe i koncepcijski funkcionalne prijedloge

Osigurati određivanje stupnja tajnosti podataka, uspostaviti potrebne sustave za obradu povjerljivih informacija i upravljati tim sustavima

Osigurati izradu potrebnih pravnih dokumenata, pripremiti potrebne procjene učinaka, prijedloge programa i odluke Komisije

Osigurati dobro upravljanje programom i pripremu radnih programa

Podupirati evaluaciju i odabir korisnika bespovratnih sredstava

Osigurati dobro financijsko praćenje i analizu rashoda

Pratiti djelovanje i analizirati tehnički napredak

Sudjelovati u bitnim projektnim sastancima

Izvješćivati upravljačku strukturu

Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻ Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑ Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Program će se financirati iz sljedećih posebnih proračunskih linija:

02.0501 Razvoj i osiguravanje globalne infrastrukture i usluga satelitske radionavigacije (Galileo) do 2020.

02.0502 Pružanje satelitskih usluga kojima se unapređuje učinkovitost GPS-a u postupnom pokrivanju cijelog područja Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) do 2020. (EGNOS)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sredstva tog sufinanciranja

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 22
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)
Članak ….