EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.5.2017

JOIN(2017) 19 final

Zajednička preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje o moderniziranom Sporazumu o pridruživanju s Republikom Čileom

{SWD(2017) 172 final}
{SWD(2017) 173 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Čile je bio prva južnoamerička zemlja koja je sklopila sporazum o pridruživanju s EU-om („Sporazum”). Sporazum, koji sadržava političke odredbe te odredbe o suradnji i trgovini, privremeno se primjenjuje od 1. veljače 2003. Stupio je na snagu 1. ožujka 2005.

Provedba Sporazuma dobro je napredovala, a njegov institucijski okvir u potpunosti je funkcionalan. Sporazum je doprinio jačanju odnosa EU-a i Čilea („stranke”) i otvorio put definiranju novih područja suradnje i uspostavi novih političkih dijaloga. On sadržava Sporazum o slobodnoj trgovini, koji je doprinio snažnom rastu bilateralne trgovine i ulaganja.

Tijekom sastanka na marginama sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a održanog u Santiagu 26. i 27. siječnja 2013. čelnici iz EU-a i Čilea dogovorili su se da bi trebali istražiti mogućnosti modernizacije Sporazuma nakon 10 godina njegove provedbe. U travnju 2015. na šestom sastanku Vijeća EU-a i Čilea za pridruživanje podržano je osnivanje zajedničke radne skupine („Skupina”) za modernizaciju Sporazuma. Skupina je trebala u okviru pripremnih radnji procijeniti razinu ambicije za pokretanje pregovora o modernizaciji Sporazuma u svim područjima. Osnovane su dvije podskupine, jedna odgovorna za politiku i suradnju i druga odgovorna za trgovinu. Te su podskupine dovršile svoje zadatke uoči 14. sastanka Vijeća EU-a i Čilea za pridruživanje održanog 31. siječnja 2017.

Modernizirani Sporazum trebao bi oblikovati odnose EU-a i Čilea uključivanjem političkih, sigurnosnih i trgovinskih pitanja te pitanja sektorske suradnje. Glavni je politički cilj produbiti odnose EU-a i Čilea utvrđivanjem novog sveobuhvatnog teksta koji bi zamijenio postojeći Sporazum kako bi se proširilo njegovo područje primjene i u njemu odražavali novi bilateralni i globalni politički i gospodarski izazovi. Na temelju iskustava u provedbi postojećeg Sporazuma u procesu modernizacije trebalo bi uzeti u obzir produbljivanje procesa integracije EU-a, pristupanje novih država članica EU-a te evoluciju uloge EU-a i Čilea na međunarodnoj sceni.

Kad je riječ o trgovini, na globalnoj razini došlo je do velikih promjena trgovinske politike i stranke su s trećim partnerima sklopile vrlo ambiciozne i sveobuhvatne sporazume, koji uvelike nadilaze odredbe Sporazuma EU-a i Čilea o slobodnoj trgovini.

Pripremne rasprave u Skupini pomogle su da se utvrdi broj parametara koje bi trebalo uzeti u obzir u procesu modernizacije. U pogledu političkog dijela i dijela o suradnji, Skupina je pomogla da se postigne početni dogovor o mogućoj strukturi i području primjene novog Sporazuma. Nadalje, pomogla je da se utvrde moguća područja od uzajamnog interesa za buduću suradnju, s naglaskom na nastavak međunarodne suradnje EU-a i Čilea u okviru Programa do 2030. i postizanje ciljeva održivog razvoja.

U pogledu trgovine, pripremne radnje odražavale su područje primjene i razinu ambicije koje bi stranke mogle postići sveobuhvatnom modernizacijom trgovinskog dijela Sporazuma. Potvrđen je zajednički cilj o ambicioznom unapređenju okvira za bilateralni odnos u području trgovine i ulaganja, koji se temelji na postojećem Sporazumu i nadilazi obveze prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Tijekom pregovora trebalo bi uzeti u obzir najnovije trgovinske sporazume o kojima su stranke pregovarale i koje su sklopile, ali i uvažiti potrebu da se osiguraju komplementarnost i usklađenost s tim pregovorima i sporazumima.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Preporuka je u skladu s Globalnom strategijom Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, u kojoj se, među ostalim, predviđa produbljivanje odnosa s Latinskom Amerikom i Karibima zahvaljujući sklapanju bilateralnih partnerstava.

Preporuka je u skladu s Komunikacijom „Trgovina za sve – Prema učinkovitijoj, transparentnijoj i odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”, u kojoj se ističe potreba za unapređivanjem bilateralnih odnosa EU-a kako bi se sveobuhvatnim uklanjanjem prepreka trgovini i ulaganjima otvorila nova radna mjesta i potaknuo rast, uz istovremeno osiguravanje visoke razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u EU-u te drugih ciljeva politika, uključujući održivi razvoj i posebne potrebe MSP-ova. U „Trgovini za sve” istaknuto je da će nakon uspješnog dovršetka pripremnih radnji Komisija zatražiti pregovaračke smjernice za modernizaciju Sporazuma.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Preporuka je u skladu s Planom za promjenu, donesenom 2011., kao temeljem razvojne politike EU-a prema zemljama koje nisu države članice. U tom kontekstu, Čileu više nije potrebna bilateralna razvojna pomoć EU-a, a tražio se i novi oblik međunarodne suradnje koji se nadovezuje na Europski konsenzus o razvoju i Program održivog razvoja do 2030.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Preporuka se temelji na članku 218. stavcima 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Svrha je Sporazuma produbljivanje postojećeg odnosa između EU-a i Čilea. Stoga bi djelovanje trebalo provesti na razini EU-a.

Zajednička trgovinska politika jedno je od područja isključive nadležnosti Unije prema članku 3. UFEU-a, a prema članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se u područjima od isključive nadležnosti.

•Proporcionalnost

Preporuka za odluku Vijeća o ovlašćivanju Komisije i Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) za pregovaranje o moderniziranom Sporazumu s Čileom ne prelazi ono što je potrebno ili primjereno za postizanje političkih ciljeva.

U pogledu trgovine i u skladu s načelom proporcionalnosti razmotrene su sve razumne opcije političke intervencije u cilju procjene njihove vjerojatne djelotvornosti, kako je detaljno opisano u izvješću o procjeni učinka.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Od 8. lipnja do 8. rujna 2016. Komisija je provela internetsko javno savjetovanje, koje je objavljeno na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu i Komisijina alata za internetsko javno savjetovanje, EU Survey. Zainteresirane strane pozvane su da odgovore na brojna pitanja koja su se odnosila na trgovinu i ulaganja između EU-a i Čilea. Sažetak odgovora na javno savjetovanje priložen je izvješću o procjeni učinka, a odgovori zainteresiranih strana objavljeni su na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Nije primjenjivo.

Postupovni aspekti

U skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a predlaže se da Vijeće odredi poseban odbor s kojim će se provoditi savjetovanja za vođenje pregovora. Provest će se savjetovanje s Radnom skupinom za Latinsku Ameriku i Karibe o političkim dijelovima moderniziranog Sporazuma i dijelovima koji se odnose na suradnju. S Odborom za trgovinsku politiku provest će se savjetovanja o dijelovima moderniziranog Sporazuma povezanima s trgovinom.

U skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a Europski parlament obavješćivat će se u svim fazama postupka.

Precizna struktura Sporazuma utvrdit će se s obzirom na dodatnu procjenu Mišljenja 2/15 Suda.

Komisija i Visoki predstavnik obavijest će Čile o unutarnjim pravilima EU-a u pogledu transparentnosti te o pristupu Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta pregovaračkim dokumentima.

Komisija i Visoki predstavnik pozdravljaju činjenicu da članovi Vijeća Europske unije sve češće u ranoj fazi uključuju svoje parlamente u trgovinske pregovore u skladu sa svojom institucijskom praksom. To potiče članove Vijeća Europske unije da isto učine u ovoj Preporuci za odluku Vijeća, uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/488/EU.

Komisija i Visoki predstavnik preporučuju da se pregovaračke smjernice objave odmah nakon njihova donošenja.

Povjerljivost ove Preporuke za direktivu Vijeća prestat će kad se pregovaračke smjernice iz Priloga odvoje od Preporuke.

Zajednička preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje o moderniziranom Sporazumu o pridruživanju s Republikom Čileom

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”),

BUDUĆI DA bi trebalo započeti pregovore u cilju sklapanja moderniziranog Sporazuma o pridruživanju s Čileom („Sporazum”) kojim će se zamijeniti Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane 1 ,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

(1)Komisija i Visoki predstavnik ovlašćuju se za pregovaranje, u ime Unije, o moderniziranom Sporazumu o pridruživanju s Čileom („Sporazum”).

(2)Komisija je na čelu pregovaračkog tima Unije.

Članak 2.

Pregovori se vode na temelju pregovaračkih smjernica Vijeća koje su navedene u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Pregovori se vode uz savjetovanje s Radnom skupinom Vijeća za Latinsku Ameriku i Karibe. Savjetovanja s Odborom za trgovinsku politiku provode se u pogledu dijelova Sporazuma povezanih s trgovinom.

Članak 4.

Ova Odluka i njezin Prilog objavit će se odmah nakon njihova donošenja.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Komisiji i Visokom predstavniku.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    SL L 352, 30.12.2002., str. 1.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.5.2017

JOIN(2017) 19 final

PRILOG

  

Zajedničkoj preporuci za Odluku Vijeća

o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje o moderniziranom Sporazumu o pridruživanju s Čileom

{SWD(2017) 172 final}
{SWD(2017) 173 final}

PREGOVARAČKE SMJERNICE ZA MODERNIZIRANI SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU S ČILEOM

{SWD(2017) 172 final}

{SWD(2017) 173 final}

PRILOG

PREGOVARAČKE SMJERNICE ZA MODERNIZIRANI SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU S ČILEOM

A.    PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Svrha je pregovora sklopiti sveobuhvatan sporazum s Čileom (Modernizirani sporazum) radi modernizacije i zamjene postojećeg sporazuma o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane 1 (Sporazum o pridruživanju).

Pregovorima bi trebalo proširiti trenutačno područje primjene Sporazuma o pridruživanju te ga prilagoditi novim političkim i gospodarskim globalnim izazovima, novoj realnosti partnerstva EU-a i Čilea te novoj razini ambicije nedavno sklopljenih sporazuma i pregovora koje su vodili EU i Čile.

Moderniziranim sporazumom trebalo bi stvoriti usklađen, sveobuhvatan, ažuriran, pravno obvezujući okvir za odnose EU-a s Čileom.

Budući da Čileu više nije potrebna bilateralna razvojna pomoć EU-a, važno je da se novi obrazac suradnje EU-a i Čilea odražava u sadržaju i strukturi Moderniziranog sporazuma. On bi trebao odražavati transformacijsku prirodu Programa do 2030. i ulogu međunarodne razvojne suradnje u postizanju ciljeva održivog razvoja.

Sporazum bi trebao omogućiti snažniju političku suradnju u pitanjima vanjske politike i sigurnosti.

Točna struktura Sporazuma utvrdit će se s obzirom na dodatnu procjenu Mišljenja 2/15 Suda Europske unije.

B.    PREDLOŽENI SADRŽAJ SPORAZUMA

I.    Opća načela i ciljevi

Modernizirani sporazum trebao bi se temeljiti na poštovanju demokratskih načela, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je utvrđeno Poveljom UN-a i drugim mjerodavnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Poštovanje tih načela i prvi dio klauzule EU-a o neširenju oružja za masovno uništenje trebali bi biti ključni elementi Moderniziranog sporazuma. Trebalo bi predvidjeti mogućnost unilateralne djelomične ili potpune suspenzije Sporazuma u slučaju kršenja navedenih načela.

Modernizirani sporazum trebao bi omogućiti Čileu i EU-u da ojačaju institucijske kapacitete, javne politike i zakonodavne okvire te da sudjeluju kao strateški partneri u ključnim multilateralnim i regionalnim forumima i institucijama, ako se tako dogovore.

Od svake bi stranke trebalo zahtijevati da poduzme sve potrebne mjere za provedbu odredaba tog sporazuma i da promatra njihovu provedbu na svim razinama vlasti.

Modernizirani sporazum trebao bi odražavati zajedničko kulturno naslijeđe i snažne povijesne, političke i gospodarske veze koje ujedinjuju dvije strane te biti u skladu sa sljedećim temeljnim načelima i ključnim ciljevima:

·prilagoditi sadržaj Sporazuma o pridruživanju kako bi bolje odražavao nedavna globalna zbivanja,

·odražavati zajedničke vrijednosti demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava,

·odražavati predanost poticanju snažnijeg pridruživanja radi donošenja prosperiteta i blagostanja građanima,

·ostvariti bliskiju koordinaciju u bilateralnim i međunarodnim pitanjima od uzajamnog interesa, uključujući regionalne aspekte,

·ojačati suradnju u bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima od zajedničkog interesa,

·odražavati važnost snažnog i djelotvornog multilateralnog sustava, koji se temelji na međunarodnom pravu, i to očuvanjem mira, sprečavanjem sukoba, jačanjem međunarodne sigurnosti i rješavanjem zajedničkih problema,

·odražavati stav da je održivi razvoj opći cilj stranaka te da će one nastojati osigurati poštovanje, promicanje i djelotvornu provedbu međunarodnih sporazuma i standarda u području okoliša i rada koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU-a. Trebao bi odražavati i obvezu stranaka da ne potiču trgovinska ili strana izravna ulaganja snižavanjem zahtjeva domaćeg zakonodavstva i standarda koji se odnose na okoliš, rad, zdravlje i sigurnost na radu te temeljnih radnih standarda ili politika i zakonodavstva o radu. Usto, trebao bi odražavati obvezu poboljšanja propisa, politika i temeljnih razina zaštite okoliša i zaštite na radu.

Cilj odredaba Sporazuma koje se odnose na trgovinu i ulaganja trebalo bi biti povećanje trgovine i ulaganja između EU-a i Čilea ostvarivanjem neiskorištenog potencijala tog bilateralnog odnosa, stvaranjem novih gospodarskih mogućnosti, povećanjem dobrobiti potrošača, jačanjem konkurentnosti te stvaranjem radnih mjesta i rasta, među ostalim, na temelju:

·postupne i uzajamne daljnje liberalizacije trgovine robom i uslugama, ulaganja te mogućnosti pristupa javnoj nabavi,

·visoke razine zaštite ulaganja,

·visoke razine zaštite prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla,

·visoke razine zaštite potrošača,

·uklanjanja, smanjenja ili sprečavanja nepotrebnih necarinskih prepreka,

·prava na reguliranje gospodarske aktivnosti od javnog interesa, postizanje legitimnih ciljeva javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti,

·mjera kojima se osigurava da međunarodna trgovina doprinosi općem cilju održivog razvoja te obveze stranaka na provedbu ovog Sporazuma,

·zajedničkog cilja stranaka da uvaže posebne izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća u doprinošenju razvoju trgovine i ulaganja,

·obveze stranaka na komunikaciju sa svim relevantnim dionicima iz civilnog društva, uključujući privatni sektor, sindikate i druge nevladine organizacije,

·obveze stranaka na Sporazum koji je u potpunosti usklađen s njihovim pravima i obvezama proizišlima iz Svjetske trgovinske organizacije i kojim se podržava multilateralni trgovinski sustav.

II.    Područja suradnje 

Sporazumom bi se trebao zagovarati najveći mogući opseg suradnje, koja u načelu ne bi trebala isključivati nijedno područje djelatnosti. Trebao bi se temeljiti na iskustvu iz dosadašnje suradnje te nastojati osigurati uspješnu međunarodnu suradnju u provedbi Programa do 2030. i postizanju ciljeva održivog razvoja.

Trebao bi uključivati obveze obiju stranaka na produbljivanje suradnje putem razmjene znanja i najbolje prakse u područjima od zajedničkog interesa, pritom uzimajući u obzir da je Čile zemlja s visokim dohotkom i članica OECD-a. Usto, trebao bi odražavati važnost jačanja aktivnosti sektorske suradnje, čiji bi cilj trebao biti razvoj konkretnih prijedloga, mjera i strateških ciljeva te poticanje dinamične kulture savjetovanja i koordinacije.

Sporazum bi strankama trebao omogućiti da utvrde načine razvoja i primjene modernih, djelotvornih i dinamičnih metoda rada te da zajednički procjenjuju rezultate na temelju strateških ciljeva. Njime bi trebalo poticati stvaranje mreža kontakata i jačati potrebne kapacitete za planiranje, provedbu, mjerenje, evaluaciju i širenje rezultata odnosa.

Područja suradnje:

·zajednička vanjska i sigurnosna politika

·razoružanje i neširenje oružja

·ljudska prava, vladavina prava i dobro upravljanje

·ravnopravnost spolova

·međunarodna sigurnost i kiberprostor

·borba protiv terorizma

·pravosudna suradnja

·borba protiv nezakonite trgovine drogom, organiziranog kriminala i korupcije

·međunarodna migracija

·konzularna zaštita

·sigurnost građana

·suradnja u području upravljanja međunarodnim krizama

·poduzetništvo i industrija

·sirovine

·društveno odgovorno poslovanje

·zapošljavanje i socijalna pitanja

·regionalna suradnja

·mladi

·kultura

·održiva energija

·okoliš

·klimatske promjene

·kružno gospodarstvo

·ribarstvo

·upravljanje oceanima

·pripravnost u slučaju katastrofe

·međunarodna suradnja i razvoj

·plavi rast

·istraživanje, znanost, tehnologija i inovacije

·promatranje Zemlje

·strategije digitalne politike

·napredni ljudski kapital

·obrazovanje i visoko obrazovanje

·turizam

·zaštita osobnih podataka

·statistika

·druga područja, ako je potrebno.

III.    Trgovina i ulaganja 

Priroda i područje primjene

Cilj dijela Moderniziranog sporazuma koji se odnosi na trgovinu i ulaganja trebao bi biti povećanje razine ambicije u svim područjima postojećeg Sporazuma. On bi trebao omogućiti daljnju i sveobuhvatnu uzajamnu liberalizaciju trgovine robom i uslugama te uspostavu detaljnih pravila o širem rasponu pitanja povezanih s trgovinom i ulaganjima, kako je navedeno u nastavku. Usto, Sporazum bi trebao omogućiti postupnu i uzajamnu liberalizaciju ulaganja, zaštitu ulaganja i dodatni uzajamni pristup tržištima javne nabave. Nadalje, svrha Sporazuma trebala bi biti da se djelotvornim i učinkovitim mehanizmima uklone nepotrebne prepreke trgovini i ulaganjima, uključujući postojeće necarinske prepreke, te da se, među ostalim, zahvaljujući boljoj suradnji među regulatornim tijelima postigne ambiciozna razina regulatorne usklađenosti za robu i usluge.

Pravilima Sporazuma o regulatornoj usklađenosti ne bi se trebalo dovoditi u pitanje pravo stranaka na reguliranje u skladu s razinom zaštite zdravlja, sigurnosti, potrošača, rada, podataka i okoliša koju svaka strana smatra prikladnom ni na postizanje legitimnih ciljeva javne politike kao što su kulturna raznolikost ili ciljevi održivog razvoja (kako ih definira svaka stranka) s pomoću zakonskih propisa.

Dijelom Sporazuma koji se odnosi na trgovinu i ulaganje trebalo bi se doprinijeti i promicanju održivog razvoja i širih vrijednosti EU-a kao što su ljudska prava, među ostalim, uvrštavanjem odredaba o radu, okolišu i spolu povezanih s trgovinom, npr. putem društveno odgovornog poslovanja, transparentnosti i promicanja djelotvorne provedbe međunarodnih standarda o radu i okolišu. Kako bi se to postiglo, pitanje održivog razvoja trebalo bi razmatrati u cijelom dokumentu, čak i u obliku posebnog poglavlja o trgovini i održivom razvoju koje bi obuhvaćalo i socijalna pitanja i pitanja okoliša.

Sporazumom bi trebalo osigurati da sve razine vlasti, uključujući tijela niže razine i nadležne subjekte, učinkovito provode odredbe Sporazuma.

Usto, trebalo bi uzeti u obzir posebne potrebe malih i srednjih poduzeća.

Trgovina robom

Daljnje uklanjanje carina

Svrha Sporazuma trebala bi biti potpuna carinska liberalizacija, pri čemu bi se na poseban način postupalo s proizvodima koji su utvrđeni kao osjetljivi i za koje bi odgovarajući pristup tržištu trebalo nastojati postići npr. putem duljih razdoblja ukidanja ili obveza djelomične liberalizacije (uključujući carinske kvote), uzimajući u obzir ofenzivne i defenzivne interese EU-a.

Trebalo bi ukinuti sve carine, poreze i davanja na izvoz i druge mjere s jednakim učinkom te zabraniti donošenje novih mjera te vrste.

Ograničenja uvoza i izvoza

Sporazumom se ne bi smjela dopustiti nikakva zabrana ili ograničavanje trgovine između stranaka, uključujući kvantitativna ograničenja i zahtjeve za ovlaštenje, a koji nisu opravdani u posebnim iznimkama navedenima u nastavku. Sporazum bi trebao sadržavati detaljnija pravila za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz, popravljene proizvode, ponovno proizvedene proizvode i označivanje podrijetla.

Pravila o podrijetlu

Kako bi pravila o podrijetlu i administrativna suradnja postali jasniji i jednostavniji, cilj pregovora trebao bi biti ažuriranje Priloga o pravilima o podrijetlu, uz uvažavanje najnovijih promjena pravila EU-a o podrijetlu. Odredbama o administrativnoj suradnji trebalo bi se osigurati primjereno rješavanje administrativnih pogrešaka.

U interesu trgovine i ulaganja EU-a tijekom pregovora trebalo bi razmotriti proširenje kumulacije podrijetla na treće zemlje.

Pitanja povezana s carinom i olakšavanje trgovine

Sporazum bi trebao uključivati odredbe za daljnje olakšavanje trgovine između stranaka, uz osiguravanje djelotvornih kontrola i mjera za borbu protiv prijevara. Stoga bi se trebao temeljiti na Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije o olakšavanju trgovine i sadržavati detaljne obveze čiji je cilj, među ostalim, promicati modernizaciju i pojednostavnjenje pravila i postupaka, standardiziranu dokumentaciju, transparentnost, pravnu sigurnost i suradnju carinskih tijela.

Takva bi suradnja trebala obuhvaćati razmjenu informacija za sigurnost lanca opskrbe i upravljanje rizikom te, ako je primjereno, uspostavu uzajamnog priznavanja tehnika upravljanja rizicima, standarda u području rizika, sigurnosnih kontrola i programa trgovinskog partnerstva za gospodarske subjekte koji ispunjavaju uvjete i koji su pouzdani, o čemu bi odlučivao i što bi provodio mjerodavni odbor. Sporazum bi trebao uključivati i poboljšanje postojećih odredaba o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

Tim bi odredbama trebalo promicati usklađivanje u području olakšavanja trgovine putem djelotvorne provedbe i primjene međunarodnih propisa i standarda u području carine i drugih postupaka povezanih s trgovinom, uključujući odredbe Svjetske trgovinske organizacije i instrumente Svjetske carinske organizacije te, među ostalim, revidirani Kyotski protokol.

Necarinske mjere

Svrha Sporazuma trebala bi biti da se djelotvornim i učinkovitim mehanizmima uklone nepotrebne prepreke trgovini i ulaganjima, uključujući preostale necarinske prepreke, te da se promiče regulatorna usklađenost za robu i usluge između EU-a i Čilea.

Necarinske prepreke za pojedine proizvode trebalo bi rješavati na temelju pristupa zahtjeva i ponude, usporedno s razmjenama o carinskim koncesijama. Sporazum bi trebao sadržavati obveze po sektorima u pogledu necarinskih prepreka. Usto, trebalo bi predvidjeti odgovarajuće postupke za sprečavanje novih necarinskih prepreka i budućih drugih nepotrebnih prepreka trgovini, primjerice na temelju transparentnosti primjenjivih zakona i propisa.

Sporazum bi trebao uključivati odredbe o državnim trgovinskim poduzećima, uz procjenu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja i prepreka trgovini i ulaganjima koje zbog toga mogu nastati.

Trebalo bi razmotriti i pitanje lokalizacijskih prepreka trgovini (mjere čija je svrha zaštititi i stimulirati domaće operatere ili im pogodovati na štetu uvezene robe, usluga ili intelektualnog vlasništva koje je razvijeno u inozemstvu ili je u stranom vlasništvu).

Tehnički propisi, standardi i postupci za procjenu usklađenosti

Stranke bi trebale donijeti sveobuhvatne odredbe o tehničkim preprekama trgovini koje bi se temeljile na Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije o tehničkim preprekama u trgovini, ali ga i nadilazile. Među ciljevima tih odredaba trebale bi biti kompatibilnost i usklađenost tehničkih propisa temeljene na primjeni međunarodnih standarda, pojednostavnjenje zahtjeva za ispitivanje i certifikaciju, npr. primjenom pristupa u ocjenjivanju sukladnosti koji se temelji na riziku (uključujući upotrebu vlastite izjave o sukladnosti u sektorima u kojima je to moguće i primjereno), promicanje primjene akreditacije, jačanje transparentnosti, uspostava mehanizma za bolji dijalog i suradnju za rješavanje bilateralnih problema povezanih s tehničkim preprekama trgovini te bolje dostavljanje informacija uvoznicima i izvoznicima.

Mogli bi se razmotriti i prilozi po sektorima s detaljnijim i konkretnim pravilima.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Kako bi se osigurala usklađenost s drugim sličnim trgovinskim sporazumima koje je sklopio EU, novi Sporazum trebao bi sadržavati, uz odgovarajuće institucijske mehanizme, odredbe iz postojećeg Sporazuma o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama priloženog postojećem Sporazumu o pridruživanju, a prema potrebi bi se razmotrile i moguće prilagodbe u određenim područjima.

Instrumenti trgovinske zaštite

Zaštitne mjere

Sporazum bi trebao sadržavati klauzulu o zaštitnim mjerama kojom se predviđa da svaka stranka može poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o provedbi članka XIX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1994. ili sa Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o zaštitnim mjerama. Usto, trebalo bi osigurati da takve zaštitne mjere narušavaju bilateralnu trgovinu u najmanjoj mogućoj mjeri.

Kako bi se povećala obveza liberalizacije i osigurala sva potrebna zaštita, uz uvažavanje posebnosti osjetljivih sektora, Sporazum bi u načelu trebao sadržavati bilateralnu zaštitnu klauzulu prema kojoj bilo koja stranka može ukinuti povlastice, djelomično ili u potpunosti, u slučajevima kad, zbog stupanja na snagu Sporazuma, povećanje uvoza proizvoda iz druge stranke uzrokuje ili prijeti uzrokovati ozbiljnu štetu domaćoj industriji.

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Sporazum bi trebao sadržavati klauzulu o antidampinškim i kompenzacijskim mjerama kojom se predviđa da svaka stranka može poduzeti odgovarajuće mjere protiv dampinga i/ili subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu sa Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1994. ili sa Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. U Sporazum bi trebalo uključiti i obveze koje premašuju propise Svjetske trgovinske organizacije u tom području u skladu s pravilima EU-a i prethodnim sporazumima.

Posebne odredbe

U okviru Sporazuma trebalo bi prepoznati da se plaćanjima iz zelene kutije ne narušavaju cijene te da stoga ta plaćanja u načelu ne bi trebala biti obuhvaćena antidampinškim ni antisubvencijskim mjerama.

Trgovina uslugama i ulaganja

Liberalizacija usluga i ulaganja te digitalna trgovina

U skladu s člankom V. Općeg sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o trgovini uslugama (GATS) Sporazum bi trebao obuhvaćati znatan broj sektora i sve oblike pružanja usluge. Nadalje, iz područja primjene Sporazuma ne bi trebalo unaprijed isključiti ništa osim usluga i aktivnosti koje se pružaju odnosno obavljaju u okviru izvršavanja državnih ovlasti, a audiovizualne usluge trebalo bi isključiti iz obveza liberalizacije usluga i ulaganja. Svrha pregovora trebala bi biti postupna i uzajamna liberalizacija trgovine uslugama i ulaganjima zahvaljujući uklanjanju ograničenja u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog tretmana, što nadilazi obveze stranaka prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i ponude iznesene u kontekstu pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama. Sporazum bi trebao sadržavati pravila o zahtjevima u pogledu rezultata ulaganja.

Nadalje, trebao bi sadržavati nova ili poboljšana regulatorna pravila u usporedbi s GATS-om. U tu bi svrhu pregovori trebali obuhvaćati sljedeće:

·regulatorne odredbe o transparentnosti i uzajamnom priznavanju

·horizontalne odredbe o domaćim propisima, kao što su oni kojima se osigurava nepristranost i zakonito postupanje kad je riječ o zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola i kvalifikacija te

·regulatorne odredbe za posebne sektore – uključujući telekomunikacijske usluge, financijske usluge, poštanske i kurirske usluge te usluge međunarodnoga pomorskog prijevoza.

U kontekstu povećane digitalizacije trgovine pregovori bi trebali rezultirati pravilima o e-trgovini i prekograničnom protoku podataka, elektroničkim uslugama povjerenja i autentikacije te neželjenim porukama za potrebe izravnog marketinga. Usto, trebali bi obuhvaćati digitalni protekcionizam i zahtjeve u pogledu neopravdane lokalizacije podataka, pri čemu se ne bi pregovaralo o pravilima EU-a o zaštiti osobnih podataka niti bi došlo do njihove izmjene.

Sporazum može sadržavati postupovne obveze za ulazak i boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe u skladu s obvezama stranaka iz 4. modaliteta. Istovremeno, ništa u Sporazumu ne bi smjelo spriječiti stranke u primjeni nacionalnih zakona, propisa i zahtjeva u pogledu ulaska i boravka, uz uvjet da time ne poništavaju ili umanjuju povlastice proizišle iz Sporazuma. Zakoni, propisi i zahtjevi EU-a i njegovih država članica u pogledu radnih uvjeta i radničkih prava i dalje se primjenjuju.

Sporazumom bi se trebalo dodatno potvrditi da EU, njegove države članice te njihova nacionalna, regionalna i lokalna tijela imaju pravo na reguliranje na svojem području radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti. Trebalo bi očuvati visoku kvalitetu javnih usluga EU-a u skladu s UFEU-om, a osobito Protokolom br. 26 o uslugama od općeg interesa, pritom uzimajući u obzir zadrške EU-a u tom području, uključujući GATS.

Zaštita ulaganja

Sporazum bi trebao obuhvaćati:

·najsuvremenije precizno definirane standarde, uključujući odredbe o poštenom i pravičnom postupanju, punoj zaštiti i sigurnosti, nacionalnom tretmanu, tretmanu najpovlaštenije nacije, zaštiti od izravnog ili neizravnog izvlaštenja, slobodnim prijenosima, naknadi gubitaka, poštovanju obveza u pisanom obliku te

·najsuvremeniji pravosudni mehanizam za rješavanje sporova između ulagača i država, uz sud za ulaganja i žalbeni mehanizam (sustav sudova za ulaganja). Tim bi se mehanizmom, koji bi trebao obuhvaćati odgovarajuće alate za olakšavanje sporazumnog namirenja potraživanja, trebale osigurati potpuna nepristranost i transparentnost postupaka za rješavanje sporova te spriječiti bespotrebni sporovi.

Odredbama o zaštiti ulaganja trebala bi se osigurati snažna zaštita ulagača i ulaganja, pri čemu bi stranke u potpunosti zadržale pravo na reguliranje na svojem državnom području radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti.

Kretanje kapitala i plaćanja

Sporazum bi trebao zadržati odredbe o potpunoj liberalizaciji tekućih plaćanja i kretanja kapitala te uključivati klauzulu o mirovanju. Trebao bi sadržavati odredbe o zaštitnim mjerama i izuzećima (npr. u pogledu gospodarske i monetarne politike Unije te bilance plaćanja), što bi bilo u skladu s odredbama UFEU-a o slobodnom kretanju kapitala.

Sporazumom se ne bi smjela spriječiti provedba izuzeća o slobodnom kretanju kapitala i plaćanjima koja su opravdana u okviru mjerodavnih pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Prava intelektualnog vlasništva

Sporazum bi se trebao temeljiti na Sporazumu TRIPS te ga dopunjavati, uz osiguravanje visoke razine zaštite i ostvarivanje svih oblika prava intelektualnog vlasništva.

U skladu s prethodno navedenim, Sporazum bi trebao obuhvaćati opće odredbe, autorska i srodna prava, zaštićene žigove, dizajn, patente, biljne sorte, zaštitu neobjavljenih informacija uključujući poslovne tajne, oznake zemljopisnog podrijetla i, prema potrebi, obveze pristupanja relevantnim multilateralnim sporazumima i konvencijama i/ili njihovo poštovanje.

Trebalo bi osigurati veće ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva, što uključuje digitalno okružje i granice.

U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla, uvažavajući visoku razinu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za vina i jaka alkoholnih pića koje su već navedene u postojećem Sporazumu Moderniziranim sporazumom trebalo bi predvidjeti izravnu zaštitu putem dogovora o popisu oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode/hranu i visokom razinom zaštite na temelju članka 23. Sporazuma TRIPS (uključujući protiv aludiranja na proizvod). Drugi načini uključuju poboljšanje provedbe, iznimke od prava u pogledu žigova (supostojanje) te mogućnost dodavanja novih oznaka zemljopisnog podrijetla. Trebalo bi obuhvatiti i pitanja prethodnih pojedinačnih prava, koja su primjerice povezana s biljnim sortama, žigovima, generičkom ili drugom zakonitom prethodnom upotrebom.

Svrha Sporazuma trebala bi biti i uspostava redovitog dijaloga/radnih skupina na temu intelektualnog vlasništva radi promicanja razmjene informacija o zakonodavnom napretku stranaka, razmjene iskustva u provedbi i savjetovanja o trećim zemljama.

Javna nabava

Cilj Sporazuma trebao bi biti veći uzajamni pristup tržištima javne nabave za tijela na središnjoj razini i nižim razinama vlasti kao i za poduzeća u državnom vlasništvu s posebnim ili isključivim pravima koja djeluju u sektorima komunalnih usluga. Postojeći pristup tržištu trebalo bi proširiti tako što bi se osiguralo da pruženi tretman nije manje povoljan od onoga koji je dodijeljen lokalnim pružateljima usluga. Sporazum bi trebao obuhvaćati nabavu robe, usluga i građevinskih usluga uz ograničene iznimke kao i pregovaranje obveza u pogledu koncesija za radove, u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom u tom području.

Usto, trebalo bi poboljšati postojeća pravila i propise njihovim usklađivanjem s revidiranim Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi i uvođenjem novih odredaba.

Trgovina i tržišno natjecanje

Sporazum bi trebao sadržavati protumonopolna pravila i pravila o koncentracijama primjenjiva na sva poduzeća. Trebao bi obuhvaćati opća načela provedbe, uključujući transparentnost, nediskriminaciju, pravičnost postupka i zakonito postupanje.

Usto, trebao bi sadržavati odredbe o subvencijama koje bi se odnosile na npr. transparentnost, savjetovanja i pravila u pogledu subvencija kojima se najviše narušava tržišno natjecanje. Odredbe o savjetovanjima ne bi trebale uključivati subvencije u poljoprivredi. Sporazum bi trebao sadržavati konkretna pravila o poduzećima u državnom vlasništvu, poduzećima kojima su dodijeljena posebna prava ili povlastice i o unaprijed određenim monopolima kako bi se osiguralo da oni ne narušavaju tržišno natjecanje te ne stvaraju prepreke trgovini i ulaganjima.

Mala i srednja poduzeća

U Sporazum bi trebalo uvrstiti posebno poglavlje o MSP-ovima. MSP-ovima bi trebalo pomoći da u potpunosti iskoriste mogućnosti iz Sporazuma, npr. s pomoću mehanizama razmjene informacija u pogledu zahtjeva za pristup tržištu i odgovarajućeg institucijskog ustroja.

Trgovina i održivi razvoj

Sporazum bi trebao uključivati odredbe o aspektima trgovine i održivog razvoja koji se odnose na rad i okoliš, a važni su u kontekstu trgovine i ulaganja. Trebao bi uključivati i odredbe kojima se promiču postupanje u skladu s odgovarajućim međunarodno dogovorenim načelima i pravilima te djelotvorna provedba tih načela i pravila, uključujući temeljne standarde rada i temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada i multilateralne sporazume o okolišu pa i one povezane s klimatskim promjenama.

Sporazumom bi trebalo ponovno potvrditi pravo stranaka da reguliraju područja rada i okoliša, u skladu s međunarodnim obvezama te radi visoke razine zaštite. Kako bi se potakli trgovina i ulaganja, Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o domaćim razinama zaštite rada i okoliša. Nadalje, treba izričito navesti da se ne smije odstupati od domaćeg prava u području rada i okoliša i da je njegova provedba obvezna.

Sporazumom bi se trebao poticati veći doprinos trgovine i ulaganja u održivi razvoj. To se može postići, primjerice, olakšavanjem trgovine robom i uslugama koji nemaju negativan utjecaj na okoliš i klimu, promicanjem programa osiguranja održivosti na dobrovoljnoj osnovi, društveno odgovornim poslovanjem i ravnopravnošću spolova, uz uvažavanje međunarodno priznatih instrumenata.

Usto, Sporazum bi trebao sadržavati obveze za poticanje trgovine zakonito dobivenim prirodnim resursima kojima se održivo gospodari, osobito u kontekstu biološke raznolikosti, divljih vrsta, šumarskih proizvoda i ribarstva, a trebao bi obuhvaćati odgovarajuće međunarodne instrumente i prakse. Trebalo bi promicati trgovinu koja pogoduje razvoju s niskim emisijama otpornom na klimatske promjene.

U Sporazumu bi trebalo predvidjeti odgovarajuće odredbe za djelotvornu provedbu i praćenje tih odredaba, kao i postupke za rješavanje sporova između stranaka i sudjelovanje civilnog društva.

Trgovina i spol

Sporazum bi trebao uključivati odredbe koje se odnose na povezanost trgovine i spola. Treba istaknuti potrebu da se ženama omogući bolje iskorištavanje gospodarskih mogućnosti koje su rezultat boljega trgovinskog odnosa stranaka na temelju Sporazuma.

Energija i sirovine

Sporazum bi trebao uključivati odredbe o povezanosti energije i sirovina s trgovinom i ulaganjima. Svrha pregovora trebala bi biti osiguravanje otvorenog, transparentnog, nediskriminacijskog i predvidljivoga poslovnog okružja, ograničavanje praksi protivnih tržišnom natjecanju te rješavanje pitanja lokalnih zahtjeva u pogledu sadržaja u tim područjima. Sporazum bi trebao uključivati i pravila kojima se podupiru i dodatno promiču trgovina i ulaganje u sektor energije iz obnovljivih izvora.

Regulatorna usklađenost i transparentnost

Sporazum bi trebao sadržavati međusektorska pravila o regulatornoj usklađenosti i transparentnosti za razvoj i provedbu djelotvornih, isplativih i kompatibilnijih propisa za robu i usluge. Među ostalim, trebao bi uključivati odredbe o ranom savjetovanju o važnim propisima, uključujući mogućnosti da dionici doprinesu pripremi regulatornih prijedloga, objavu mjera s učinkom na trgovinu i ulaganja, promicanje razmjene informacija te bolju primjenu dobrih regulatornih praksi, kao što su procjena regulatornog učinka i ex post evaluacija.

Borba protiv korupcije

Sporazum bi trebao sadržavati posebne odredbe za odvraćanje od korupcije koja šteti trgovini i ulaganjima. Takve bi se odredbe trebale temeljiti na europskim i međunarodno dogovorenim standardima i sporazumima koji se odnose na borbu protiv korupcije.

Rješavanje sporova između država i posredovanje

Sporazum bi trebao obuhvaćati djelotvoran i obvezujući najsuvremeniji mehanizam za rješavanje sporova u ubrzanom postupku, osobito kad je riječ o sastavu odbora i njegovu vođenju postupaka. Mehanizam za rješavanje sporova trebao bi biti transparentan, otvoren i inovativan. Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o fleksibilnom i brzom mehanizmu posredovanja.

Opće iznimke

Sporazum bi trebao uključivati opće iznimke, među ostalim, u pogledu sigurnosti, bilance plaćanja, bonitetnog nadzora i oporezivanja na temelju relevantnih članaka sporazuma Svjetske trgovinske organizacije.

Druga područja

Nakon analize Komisije i prethodnog savjetovanja s Odborom za trgovinsku politiku te u skladu s Ugovorima EU-a Sporazum može uključivati odredbe o drugim područjima povezanima s trgovinom i ulaganjima za koje se tijekom pregovora iskaže obostran interes.

IV. Opći institucijski okvir 

Sporazum bi trebao uključivati odredbe o institucijskoj strukturi na temelju postojećih sporazuma i prakse te uz njihov daljnji razvoj.

Vijeće za pridruživanje trebalo bi zadržati ulogu najvišeg tijela Moderniziranog sporazuma odgovornog za opći nadzor njegove provedbe. Predlaže se da se učestalost sastanaka Vijeća prilagodi u skladu sa zajedničkim dogovorom stranaka.

Odbor za pridruživanje trebao bi zadržati ključnu ulogu u osiguravanju provedbe Sporazuma. U Sporazumu bi trebalo utvrditi načine za djelotvorniji rad Odbora za pridruživanje, promicanje sinergija i veću dinamičnost kako bi se Vijeću za pridruživanje pomoglo u izvršavanju dužnosti. Mogu se osnovati pododbori i radne skupine za rješavanje konkretnih pitanja.

Sporazumom bi trebalo predvidjeti posebne trgovinske sastanke Odbora za pridruživanje osnovanog na temelju Sporazuma („sastanak Odbora za pridruživanje o trgovini”) radi praćenja provedbe odredaba Sporazuma koje se odnose na trgovinu i ulaganja. Prema potrebi mogu se osnovati i pododbori za određena područja, koji bi djelovali u okviru sastanaka Odbora za pridruživanje o trgovini. Izvješća sa sastanaka Odbora za pridruživanje o trgovini trebalo bi podnositi Vijeću za pridruživanje.

Parlamentarni odbor za pridruživanje trebao bi zadržati svoju ulogu i osnovati forum za međuparlamentarnu suradnju za zastupnike Europskog parlamenta i Čileanskog nacionalnog kongresa.

Trebalo bi zadržati i Zajednički savjetodavni odbor, koji bi zastupao mišljenja civilnog društva i socijalnih partnera u provedbi novog Sporazuma.

V. Opće i završne odredbe

Ne dovodeći u pitanje mehanizam za rješavanje sporova za trgovinu i pitanja povezana s trgovinom Sporazum bi trebao uključivati odredbe o neispunjavanju obveza iz Sporazuma, uključujući mogućnost djelomične ili potpune suspenzije Sporazuma u slučaju kršenja ključnih elemenata. Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na zakonodavstvo EU-a u području javnog pristupa službenim dokumentima.

(1)    SL L 352, 30.12.2002., str. 1.