23.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 176/40

1.

ističe da provedba alata kohezijske politike, poput integriranih teritorijalnih ulaganja, izravno utječe na lokalne i regionalne vlasti, s obzirom na to da su one glavne korisnice te politike i da su u okviru zajedničkog upravljanja izravno uključene u njezinu provedbu. Nekoliko godina nakon uvođenja integriranih teritorijalnih ulaganja u programskom razdoblju 2014. – 2020., OR izrađuje samoinicijativno mišljenje o tom instrumentu s obzirom na njegov golemi potencijal za olakšavanje investicijskih sinergija u upotrebi fondova ESI. Odbor smatra da bi dosadašnje provedbeno iskustvo lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu uspjeha koji su ostvarile i izazova s kojima su se susrele trebalo detaljno procijeniti i uzeti u obzir u zakonodavnom okviru nakon 2020. godine;

2.

naglašava da se kohezijska politika EU-a mora prilagoditi stvarnim okolnostima i potrebama svakog područja jer je to jedini način da učinkovitije pridonese postizanju ciljeva EU-a i stvaranju europske dodane vrijednosti, poboljša ekonomske i socijalne uvjete života svih građana EU-a te pomogne u uklanjanju nejednakosti. Njome se, dakle, na održiv i usmjeren način trebaju riješiti problemi određenog područja te iskoristiti njegov potencijal i posebnosti. Kohezijskom bi se politikom prednost prije svega trebala dati regionalnoj politici i razvoju te osobito potrebama regije, umjesto potrebama pojedinih sektora. Njezina sadašnja složena struktura udaljuje je od njezina stvarnog, prvotnog cilja. Njezina složenost postaje glavna prepreka učinkovitoj i fleksibilnoj provedbi kohezijske politike na lokalnoj i regionalnoj razini;

3.

ističe da ako doista želimo postići veću učinkovitost kohezijske politike, ujedno i u pogledu sinergije, i iskoristiti potencijal određenog područja, onda je potrebno značajno izmijeniti konfiguraciju fondova ESI, i to na način da umjesto nacionalnog pristupa i zajedničkih prioriteta na nacionalnoj razini središnje mjesto zauzme pristup temeljen na lokalnim okolnostima („pristup usmjeren na konkretna područja”), kako bi se ostvarili budući ciljevi EU-a i stvorila europska dodana vrijednosti;

4.

poziva na učinkovitu primjenu elemenata načela supsidijarnosti i zajedničkog upravljanja u okviru kohezijske politike. EU bi na temelju tih načela trebao utvrditi samo opće ciljeve (ono što EU u cjelini želi postići), no na lokalnoj je i regionalnoj razini da utvrde način na koji će se ti ciljevi postići, u skladu s njihovim stvarnim uvjetima i potencijalom područja, koji se mijenja s vremenom;

5.

napominje da će osnaživanje pristupa usmjerenog na konkretna područja podrazumijevati redovitiju komunikaciju službi Komisije, i to prije svega Glavne uprave REGIO i tijela za reviziju, jer će ta tijela trebati izravno komunicirati ne samo s nacionalnim tijelima nego i s regionalnim i lokalnim vlastima. Time se također ograničava mogućnost stvaranja mehanizama za opću primjenu koji bi, s jedne strane omogućili pojednostavnjenje uprave i kontrole, no s druge bi strane značajno udaljili kohezijsku politiku od njezinih korisnika. Provedba integriranih teritorijalnih pristupa koji se temelje na aktivnom sudjelovanju građana EU-a imat će, međutim, jasan utjecaj u smislu stvaranja europske dodatne vrijednosti za te građane, što mora biti prioritet za Komisiju, kao i za sve institucije EU-a i države članice;

6.

ističe da, ako želimo izgraditi EU za sve građane, moramo oblikovati naše politike oslanjajući se na naselja neovisno o njihovoj veličini, tj. na zajednice i regije, jer ta naselja ispunjavaju temeljnu i jedinstvenu ulogu za građane u pogledu kvalitete njihova života, okoliša, obrazovanja, zapošljavanja, socijalnih usluga i zdravlja, kulture i tako dalje. S obzirom na to da je ta razina najbliža građanima, svojstveno joj je bolje razumijevanje njihovih potreba i veća svijest o promjenama društvene i demografske strukture. Ta naselja osiguravaju uvjete za kvalitetu života ljudi, uzimajući u obzir njihove interese i prioritete, stvarajući tako nespornu europsku dodanu vrijednost;

7.

naglašava stoga da se regionalnom politikom i regionalnom dimenzijom kohezijske politike ne pruža samo konkretan izravan učinak za stanovnike, zbog čega EU općenito ima veće značenje za svoje građane, dokazujući stvarne koristi koje pruža njihovim životima i pridonoseći uklanjanju gospodarskih i negospodarskih nejednakosti, nego se i konkretno stvaraju osnovni uvjeti za provedbu ostalih politika EU-a. Povjerenstvo stoga smatra da je ključno da se sama provedba regionalne kohezijske politike uzme u obzir kao nesporna europska dodana vrijednost, isto kao što se, na primjer, potpora za znanost i istraživanje sama po sebi smatra europskom dodanom vrijednošću. Stoga pri provedbi regionalne kohezijske politike ne bi trebalo biti nužno dokazati europsku dodanu vrijednost za pojedine vrste aktivnosti ili čak projekata; umjesto toga trebao bi se uzimati u obzir njezin doprinos u cjelini, vodeći računa o horizontalnim i vertikalnim sinergijama;

8.

ističe da, kako bi se poboljšalo mišljenje građana o kohezijskoj politici i EU-u općenito, projekti koji se provode u okviru te politike moraju građanima donositi stvarne koristi koje odražavaju njihove zahtjeve. Stoga je potrebno uspostaviti regionalnu kohezijsku politiku za sve vrste naselja, od zajednica do regija, uključujući i one najudaljenije, pri čemu bi trebalo voditi računa o situaciji na terenu te potencijalu i potrebama naselja u pogledu rokova, uvjeta i lokacije. Stoga je potrebno usvojiti pristup odozdo te u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti integrirani pristup i međusobne sinergije. Regionalna i lokalna razina te funkcionalne regije koje se protežu na više administrativnih ili statističkih područja trebali bi imati ključnu ulogu u postupku ostvarivanja sinergija i integracije (uzimajući u obzir logične poveznice sa susjednim regijama i interese ili zahtjeve nižih teritorijalnih jedinica) jer se putem njih objedinjava jasnoća u pogledu planiranja i strategija te znanje o lokalnim uvjetima;

9.

naglašava da, s gledišta građana EU-a, postoji nesporna europska dodana vrijednost, odnosno poboljšanje kvalitete života u naseljima i EU-u u cjelini. Poboljšanje kvalitete života u naseljima preduvjet je za uspješnu provedbu svih ostalih politika EU-a. Pitanje stvaranja europske dodane vrijednosti može se rješavati u okviru sektorskog pristupa, ali samo djelomice, dok se njime veoma učinkovito može baviti u okviru regionalnih horizontalnih prioriteta kao što su: kvaliteta života u naseljima (tj. lokalna i regionalna mobilnost, osobito mobilnost radnika, zapošljavanje i zapošljivost, socijalne i kulturne usluge, uključenost i integracija, sigurnost itd.) i pametnim zajednicama, iskorištavanje lokalnog gospodarskog i negospodarskog potencijala i tako dalje. Provedba sektorskih prioriteta radi rješavanja prioriteta koje građani smatraju najvažnijima može proizvesti i proizvodi samo ograničene učinke, zbog čega se među građanima često javlja sumnja (u mnogim slučajevima opravdana) u pogledu koristi ne samo za njih nego i za EU u cjelini jer sektorski prioriteti nisu prilagođeni lokalnim uvjetima. Stoga, kako bi se utvrdilo što građanima EU-a predstavlja konkretnu europsku dodanu vrijednost, umjesto sektorskog ili nacionalnog pristupa moguće je učinkovito iskoristiti samo teritorijalni pristup temeljen na lokalnim uvjetima;

10.

podsjeća na to da se u Sedmom izvješću o koheziji objavljenom 2017. ukazuje na povećanje unutarregionalnih nejednakosti, čime su pogođene i najbogatije regije. Integrirana teritorijalna ulaganja ne primjenjuju se dovoljno često za suočavanje s izazovom uklanjanja tih nejednakosti. Iskustvo iz razdoblja od 2014. do 2020. pokazuje da se integrirana teritorijalna ulaganja i sredstva za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice mogu upotrebljavati za pomoć urbanim ili ruralnim područjima s najvećim poteškoćama. Naime, u određenim se europskim regijama korištenje integriranih teritorijalnih ulaganja i raspodjela sredstava iz EFRR-a temelje na pokazateljima nezaposlenosti i gospodarske aktivnosti. Područja s najvećim poteškoćama primila su više sredstava od najbogatijih područja. Takvo shvaćanje međuregionalne jednakosti od presudne je važnosti ako se želi spriječiti zaostajanje regija za ukupnim gospodarskim rastom;

11.

pozdravlja izvješće Integrated territorial and urban strategies: how are ESIF adding value in 2014-2020 („Integrirane teritorijalne i urbane strategije: kako ESI fondovi stvaraju dodanu vrijednost u razdoblju 2014. – 2020.?”) (1) koje je Europska komisija objavila u prosincu 2017. te se slaže s njegovim zaključcima. OR želi istaknuti sljedeće teze iz tog izvješća koje naročito odgovaraju dosadašnjem iskustvu lokalnih i regionalnih vlasti:

12.

tvrdi da su integrirana teritorijalna ulaganja po svemu sudeći učinkovit alat za primjenu pristupa usmjerenog na konkretna područja te da su u različitim okolnostima i oblicima – npr. u vidu regionalnih integriranih teritorijalnih ulaganja i ulaganja u gradske aglomeracije (gradska integrirana teritorijalna ulaganja prema članku 7.), lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i drugih integriranih teritorijalnih instrumenata – već provedena u brojnim državama članicama u okviru sadašnjeg programskog razdoblja;

13.

pozdravlja činjenicu da se tijekom priprema tekućeg programskog razdoblja pojavio niz visokokvalitetnih dokumenata koji upućuju na činjenicu da je za povećanje učinkovitosti fondova EU-a i za sve veću usmjerenost na rezultate projekata nužno provoditi integrirani teritorijalni pristup temeljen na lokalnim okolnostima koje se s vremenom mijenjaju. U tim se dokumentima predstavljaju stvarna načela za taj pristup i njegovu provedbu. Nažalost, ta se načela nisu uvijek primjenjivala sustavno, a tijekom tekućeg programskog razdoblja prevladavao je nacionalni i izrazito sektorski pristup, što može značiti manje administrativno opterećenje za Europsku komisiju, iako se time ne postiže potreban učinak u određenim regijama i u pogledu pojedinih građana EU-a, što je utvrđeno i tijekom nedavnih rasprava o stanju kohezijske politike;

14.

smatra da je među navedenim dokumentima najvažniji „Program reformirane kohezijske politike – Pristup usmjeren na konkretna područja za suočavanje s izazovima i ispunjavanje očekivanja Europske unije” (tzv. „Izvješće Fabrizia Barce”), objavljen u travnju 2009. U njemu se ističe da su integrirani teritorijalni pristup i pristup usmjeren na konkretna područja temelj revitalizacije kohezijske politike te se poziva na „strategiju razvoja usmjerenu na konkretna područja i na glavne gospodarske i socijalne ciljeve”;

15.

pozdravlja činjenicu da je Europska komisija (GU REGIO) također izradila, u suradnji sa stručnjacima, kvalitetan dokument pod nazivom Scenarios for Integrated Territorial Investment („Scenariji za integrirana teritorijalna ulaganja”), objavljen u siječnju 2015., u kojemu su predstavljena četiri scenarija za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja na temelju različitih uvjeta i karakteristika područja. Prijedlozi utvrđeni u dokumentu tijekom tekućeg programskog razdoblja primjenjuju se u vrlo ograničenoj mjeri, a razlog tomu je i kasno objavljivanje tog dokumenta (tek 2015. godine). Bilo bi uputno uzimati ga kao polazišnu točku u okviru rasprava o budućnosti integriranih teritorijalnih ulaganja;

16.

pozdravlja činjenicu da je 20 država članica dobrovoljno sudjelovalo u provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru tekućeg programskog razdoblja. Nažalost, neke države članice koristile su integrirana teritorijalna ulaganja samo u pogledu primjene članka 7. Uredbe o EFRR-u, kojim je propisano da najmanje 5 % sredstava iz EFRR-a dodijeljenih na nacionalnoj razini za stavku „Ulaganje u rast i radna mjesta” treba namijeniti integriranim strategijama za gradski razvoj, ne uzimajući dovoljno u obzir stvarne potrebe na lokalnoj i regionalnoj razini. Značajan broj država članica koristio se tim alatom i u širem smislu („tematska” integrirana teritorijalna ulaganja koja se provode u skladu s člankom 36. Uredbe o zajedničkim odredbama). Taj znatan potencijal za integrirana ulaganja mogao bi se ubuduće optimirati uz pomoć postojećih primjera dobre prakse te daljnjom prilagodbom tog instrumenta različitim lokalnim i regionalnim potrebama, čime bi se provele preporuke iz ovog mišljenja;

17.

izražava žaljenje zbog toga što je došlo do znatnog kašnjenja u provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja i što se tim alatom još nisu proizvele sve sinergije koje su se mogle i trebale proizvesti. Međutim, to se ne može i ne smije smatrati argumentom u prilog tezi da provedba kohezijske politike EU-a uz pomoć integriranih teritorijalnih ulaganja nije učinkovita. Upravo suprotno, s obzirom na složenu situaciju i nedostatak jasnoće, činjenica da je taj alat, zahvaljujući velikim naporima koje je uložilo osoblje svih uključenih aktera, uopće uspostavljen i da postiže rezultate sa stvarnim pozitivnim učinkom na teritorije i građane dokaz je njegova potencijala. Osim toga, OR naglašava dodanu vrijednost integriranih teritorijalnih pristupa u slučajevima kada su oni poslužili kao poticaj za izgradnju kapaciteta u određenim kontekstima, olakšavajući integrirani teritorijalni pristup i višerazinsko upravljanje gdje prije nisu postojali.

Kako je utvrđeno na radionici o stanju u pogledu održivog urbanog razvoja i integriranih teritorijalnih ulaganja koja je održana pri Europskom odboru regija 2017. (2), glavne teškoće pri uvođenju integriranih teritorijalnih ulaganja u tekućem programskom razdoblju jesu:

Na radionici se također istaknulo pozitivne aspekte, osobito unaprijed određena sredstva za provedbu strategija, kao i stvaranje sinergija među projektima te ponajprije rješavanje problema na temelju lokalnih uvjeta i potencijala, odnosno stvarnu primjenu pristupa usmjerenog na konkretna područja;

18.

smatra da je potrebno osloniti se na iskustva stečena tijekom dosadašnje provedbe kako bi se integrirana teritorijalna ulaganja nakon 2020. provela na najbolji mogući način. Međutim, za buduće programsko razdoblje nije dovoljno samo izmijeniti aktualni dobrovoljni sustav provedbe integriranih teritorijalnih ulaganja. Dosadašnja iskustva potrebno je shvatiti samo kao eksperimentalne rezultate pilot-projekata, kojima bi se trebalo koristiti kako bi se kohezijsku politiku EU-a istinski preobrazilo u politiku temeljenu na regionalnom razvoju, integriranom teritorijalnom pristupu i pristupu usmjerenom na konkretna područja, kojima će se uistinu iskoristiti potencijal određene regije i riješiti gospodarski i socijalni problemi i izazovi u korist građana EU-a i Unije u cjelini;

19.

predlaže da temelj budućeg programskog razdoblja bude već spomenuti dokument „Scenariji za integrirana teritorijalna ulaganja”, koji je potrebno koristiti u što većoj mjeri. Pristup koji se temelji na integriranim teritorijalnim ulaganjima trebao bi se više koristiti izvan gradskih područja, na kojima se sada najčešće koristi te bi se trebao više upotrebljavati i za različito definirana ruralna i funkcionalna područja, na temelju lokalnih uvjeta, kako je utvrđeno u četirima scenarijima iz tog dokumenta. Primjena integriranog teritorijalnog ulaganja na funkcionalna područja od velike je važnosti jer tim regijama pruža ciljanu potporu koja se temelji na pristupu odozdo te se može pokazati izrazito uspješnom i učinkovitom na području stvaranja sinergija između domaćih resursa i vanjskih izvora pomoći. Sve države članice trebale bi imati obvezu olakšati primjenu integriranih teritorijalnih ulaganja u sljedećem programskom razdoblju kako bi se omogućilo da ta ulaganja ostvare svoj potencijal kao ključni instrument za provedbu regionalne kohezijske politike EU-a, i to uvijek uz primjenu načela partnerstva te uz osiguravanje potpune uključenosti i sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u izradi, provedbi, praćenju i evaluaciji strategija;

20.

također predlaže funkcionalna područja i područja koja tvore logičnu cjelinu, čija veličina ne bi trebala premašiti regije razine NUTS III, kao početne točke pri oblikovanju općih integriranih strategija, osim u slučaju kada logične poveznice na određenom području tvore različitu funkcionalnu cjelinu u kojoj je tu strategiju moguće provoditi na učinkovitiji način. To ne znači da bi tijela na razini NUTS III ili tijela sličnih regija trebala biti i jedina upravljačka tijela za provedbu strategije u području integriranih teritorijalnih ulaganja ili da bi na tom području trebalo osmisliti samo jednu integriranu strategiju. Baš naprotiv, Odbor smatra da je, ovisno o lokalnim i funkcionalnim uvjetima i logičnim poveznicama, primjereno oblikovati pojedine strategije u području integriranih teritorijalnih ulaganja za različite vrste područja unutar već spomenute funkcionalne cjeline, no čiji bi se rezultati i učinci na toj razini trebali uskladiti. To usklađivanje trebalo bi također omogućiti logične tematske poveznice sa susjednim regijama kao i to da se interesi ili zahtjevi nižih teritorijalnih jedinica uzimaju u obzir. Međutim, provedba strategija i upravljanje tim istim strategijama trebali bi funkcionirati na način da u najvećoj mjeri povećaju učinak te bi ponajprije trebali biti dobrovoljni i poštovati lokalne uvjete i okolnosti;

21.

snažno preporučuje objedinjavanje svih sredstava izdvojenih za integrirana teritorijalna ulaganja u jedan višefondovski operativni program, ako je to moguće, kako bi svako integrirano teritorijalno ulaganje uvijek odgovaralo samo jednom operativnom programu, tj. kako bi pojedinačna tijela koja provode integrirana teritorijalna ulaganja komunicirala samo s jednim upravljačkim tijelom jednog operativnog programa. Naime, integrirana teritorijalna ulaganja imaju znatno veću dodanu vrijednost kada se financiraju iz više fondova. Najučinkovitiji način za postizanje ciljeva kohezijske politike bilo bi uspostavljanje zajedničkih pravila koja bi se primjenjivala na ulaganja iz ERDF-a, ESF-a, Kohezijskog fonda i onih dijelova EPFRR-a koji se odnose općenito na ruralni razvoj. Ako se odustane od ideje o povezivanju integriranih teritorijalnih ulaganja s jedinstvenim operativnim programom u sljedećem programskom razdoblju, bit će nužno izbjeći stvaranje složenih poveznica s pojedinim sektorskim operativnim programima. OR se zalaže za višefondovske programe koji se provode na regionalnoj razini. Operativni program koji obuhvaća integrirana teritorijalna ulaganja trebao bi se prema logici stvari financirati iz više fondova. Međutim, u cilju postizanja važnijih sinergijskih učinaka trebalo bi omogućiti da se, gdje je to relevantno, uspostavi funkcionalna veza između integriranih teritorijalnih ulaganja i drugih operativnih programa i instrumenata (poput Obzora, EFSU-a itd.). Tijelima koja provode integrirana teritorijalna ulaganja na svim razinama potrebno je osigurati najveću moguću fleksibilnost kada je riječ o postizanju ciljeva. Određivanje glavnog fonda za tehničku pomoć mogla bi olakšati i operativnu provedbu financiranja iz više fondova;

22.

smatra da pri provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja treba uzeti u obzir pokazatelje produktivnosti i uspješnosti prilagođene krajnjem cilju integriranih teritorijalnih ulaganja. Stoga su za taj programski instrument nužni posebni pokazatelji te, slijedom toga, u fazi izrade operativnih programa regionalne vlasti trebaju biti u mogućnosti dostavljati vlastite pokazatelje koje će službe Komisije vrednovati kako bi se osiguralo da predložene mjere odgovaraju mjernim pokazateljima i cilju određenog integriranog teritorijalnog ulaganja. Jednako tako, potrebno je napomenuti da pravne poteškoće (usp. pravila o državnim potporama) ponekad proizlaze iz pozitivne diskriminacije u pogledu objektivnog i subjektivnog područja primjene integriranih teritorijalnih ulaganja, primjerice iz odredbi o tržišnom natjecanju;

23.

nadalje preporučuje da određivanje područja integriranih teritorijalnih ulaganja, njihove provedbene odredbe, ciljevi i dodjele proračunskih sredstava budu unaprijed jasno definirani u sporazumima o partnerstvu (ili sličnim dokumentima kojima se definiraju odnosi između država članica i EU-a u budućem programskom razdoblju) i odgovarajućim operativnim programima, u kojima bi integrirana teritorijalna ulaganja trebala biti obavezan element. Istovremeno bi pri odobravanju relevantnog operativnog programa svako tijelo koje provodi integrirana teritorijalna ulaganja, u suradnji s upravljačkim tijelom dotičnog operativnog programa, trebalo raspraviti i odobriti sporazum s Europskom komisijom (izravni tripartitni sporazum između tijela koja provode integrirana teritorijalna ulaganja, upravljačkih tijela operativnog programa i Komisije nužan je za uspjeh u provedbi). Time bi se utvrdile provedbene metode i uspostavili pokazatelji usmjereni na stvaran učinak strategije integriranih teritorijalnih ulaganja na dotično područje. U zemljama u kojima načelo partnerstva nije pravilno uspostavljeno te je samo površno, Europska komisija trebala bi pridonijeti stvaranju odnosa utemeljenih na pravom partnerstvu za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja;

24.

ističe da nedavna iskustva u okviru provedbe ne samo integriranih teritorijalnih ulaganja nego i EFSU-a na regionalnoj razini općenito upućuju na to da je, u cilju stabilnosti i posljedičnog utjecaja, nužno da se upravljanje i financiranje integriranih teritorijalnih ulaganja provode na temelju globalnih bespovratnih sredstava, pri čemu su precizno utvrđeni ciljevi, pokazatelji, resursi i odgovornost za provedbu. Međutim, ta globalna bespovratna sredstva ne smiju se smatrati izvorom sredstava koja će se upotrebljavati prema vlastitu nahođenju, nego moraju biti jasno povezana s ostvarivanjem ciljeva i pokazateljima koji su zasebno utvrđeni za svaku strategiju u području integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru pregovora o relevantnom programskom razdoblju. Sustavom globalnih bespovratnih sredstava trebala bi se zajamčiti predvidivost i sigurnost sredstava za provedbu strategija u području integriranih teritorijalnih ulaganja te na taj način omogućiti i fleksibilna kombinacija tih financijskih sredstava s ostalim alatima EU-a i nacionalnim alatima (npr. EFSU i Obzor) te vlastitim sredstvima. Time bi se zajamčila mogućnost poduzimanja istinski strateškog pristupa u okviru provedbe integriranih teritorijalnih ulaganja i ostvarenja najveće moguće integracije sredstava i najveće sinergije u podregijama, kao i u cijelom području unutar regije;

25.

smatra da provedba integriranih teritorijalnih ulaganja treba dovesti do unapređenja financijskog upravljanja operativnim programima. Komplementarnost ne podrazumijeva povećanje sredstava za uvođenje tog programskog instrumenta. U skladu s načelom „poticati, a ne kažnjavati” potrebno je povećati stope sufinanciranja kako bi se pokrili investicijski troškovi izravno povezani s ciljem određenog integriranog teritorijalnog ulaganja;

26.

ujedno preporučuje da integrirana teritorijalna ulaganja provode isključivo tijela lokalne i regionalne vlasti na različitim razinama, udruženja lokalnih vlasti i vijeća za lokalni razvoj osnovani u skladu sa zakonodavnim odredbama, euroregije i međuregionalna tijela za teritorijalnu suradnju jer samo oni mogu jamčiti provedbu strategija; Tim bi vlastima trebalo osigurati najveću moguću razinu fleksibilnost, kako u izboru aktivnosti i djelovanja potrebnog za postizanje ciljeva, tako i u opsegu i svrsi potpora, u svrhu učinkovitog kombiniranja vlastitih sredstava, sredstava EU-a te nacionalnih i privatnih sredstava za postizanje najvećeg mogućeg učinka sinergije za strategije. Također bi im se trebalo dopustiti da tijekom provedbe strategije promijene opseg i svrhu potpore, kao odgovor na promjenjive socioekonomske uvjete područja, radi postizanja ciljeva na najučinkovitiji način i maksimalnog povećanja europske dodane vrijednosti. U tom kontekstu, Europska komisija poziva se da uz pomoć jasnih smjernica stvori pravnu sigurnost u pogledu odgovornosti prilikom korištenja integriranih i teritorijalnih ulaganja;

27.

smatra da je potrebno nadići puko grupiranje projekata koji se sufinanciraju iz različitih fondova i težiti uspostavi istinske strategije odgovarajućeg integriranog upravljanja. U tom pogledu napominje da su u svrhu osiguravanja veće učinkovitosti i djelotvornosti integriranih teritorijalnih ulaganja potrebni veća potpora i praktične smjernice za bolje razumijevanje tog instrumenta te za bolju izradu i provedbu strategija kako bi se njegov potencijal iskoristio u potpunosti. Stoga preporučuje da se ocijeni mogućnost uspostave ciljane stalne strukture potpore za regije koje su zainteresirane za upotrebu tog instrumenta, koja bi pružala informacije i savjete te poticala razmjenu dobrih praksi;

28.

kao zaključak ističe da se s pripremama za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja za programsko razbolje nakon 2020. mora započeti odmah nakon objave budućeg nacrta zakonodavstva o ESIF-u za razdoblje nakon 2020., kako bi se izradile pojedine strategije u području integriranih teritorijalnih ulaganja te o njima detaljno raspravilo s građanima i ostalim dionicima prije prvih rasprava o operativnim programima s Europskom komisijom. To se predlaže jer je pristup odozdo mnogo participativniji i složeniji te zahtijeva više vremena za pregovore nego pristup odozgo prema dolje. Primjena integriranih teritorijalnih ulaganja trebala bi biti uključena u nacrt zakonodavstva o ESIF-u za razdoblje nakon 2020. i u prijedloge koji se odnose na proračun, čime će se podržati budućnost kohezijske politike.