18.7.2018

Službeni list Europske unije

C 252/148

P8_TA(2017)0039

Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2017.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2017. (2016/2307(INI))

(2018/C 252/15)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članke 9., 145., 148., 152., 153. i 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a o posebnom statusu najudaljenijih regija,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti i Preporuku MOR-a br. 202 o osnovnim razinama socijalne zaštite,

—	uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju,

—

uzimajući u obzir cilj održivog razvoja br. 1 („Iskorijeniti siromaštvo u svim njegovim oblicima svugdje u svijetu”), a posebno njegov treći podcilj („Primijeniti nacionalno primjerene sustave socijalne zaštite i mjere za sve, uključujući minimalne razine, a do 2030. osigurati znatnu pokrivenost siromašnih i ranjivih osoba”),

—	uzimajući u obzir preporuku Komisije 2013/112/EU od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2017.” (COM(2016)0725),

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 16. studenoga 2016. (COM(2016)0726),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike europodručja” (COM(2016)0727),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 16. studenoga 2016. pod nazivom „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2017.” (COM(2016)0728),

—	uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju objavljen 16. studenoga 2016. uz Komunikaciju Komisije o godišnjem pregledu rasta za 2017. (COM(2016)0729),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Nacrti proračunskih planova 2017.: Ukupna procjena” (COM(2016)0730),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” (COM(2016)0359),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća” (COM(2016)0733),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” (COM(2016)0581),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih” (COM(2016)0646),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. objavljen 14. rujna 2016. (COM(2016)0604),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Preispitivanje/revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. – Proračun EU-a usmjeren na rezultate” (COM(2016)0603),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti”, COM(2016)0381,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. o pokretanju javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127) i njezine priloge,

—	uzimajući obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 objavljen 26. studenog 2015. (COM(2015)0701),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 15. veljače 2016. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2016)0071) i stajalište Parlamenta od 15. rujna 2016. o istom predmetu (1),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. naslovljenu „Ususret oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu (2),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2008/867/EZ od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada (3),

—	uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o promicanju socijalne ekonomije kao glavnog pokretača ekonomskog i socijalnog razvoja u Europi (13414/2015),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016. (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o izbjeglicama: uključivanje u društvo i integracija na tržište rada (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016. (6),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja od 24. rujna 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2015.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015. (7),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020. (10),

—	uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućeno Vijeću O-000121/2015 – B8-1102/2015 i povezanu Rezoluciju Parlamenta od 29. listopada 2015. o preporuci Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020. (14),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih (15),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?” (16),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji (17),

—	uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 pod naslovom „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” (18),

—	uzimajući u obzir tromjesečni pregled Komisije za jesen 2016. „Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi” od 11. listopada 2016.,

—	uzimajući u obzir peto i šesto izdanje Europskog istraživanja o radnim uvjetima koje je objavio Eurofound (2010. i 2015.) (19),

—	uzimajući u obzir dokument OECD-a „Izgledi za zapošljavanje u 2016.” od 7. srpnja 2016.,

—	uzimajući u obzir radni dokument OECD-a od 9. prosinca 2014. pod nazivom „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za socijalnu zaštitu od 10. listopada 2014. pod nazivom „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

—	uzimajući u obzir plan Komisije o suočavanju s problemima uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima te savjetovanje u vezi s time,

—	uzimajući u obzir sastanke održane 3. listopada i 8. studenog 2016. u okviru strukturiranog dijaloga o obustavi sredstava za Portugal i Španjolsku;

—	uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta Europskog semestra za 2017.,

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za proračune i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0037/2017),

budući da je stopa nezaposlenosti u EU-u u polaganom padu od druge polovice 2013., da je od 2013. otvoreno 8 milijuna novih radnih mjesta i da je u rujnu 2016. stopa nezaposlenosti bila 8,6 %, što je najniža razina od 2009.; budući da je, međutim, udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dalje visok i predstavlja 14,8 % stanovništva u dobi od 15 do 29 godina (20) (21); budući da je stopa nezaposlenosti u nekim državama članicama nažalost i dalje vrlo visoka, iako se na skupnoj razini smanjuje; budući da je prema Komisiji stopa nezaposlenosti unatoč siromaštvu još uvijek visoka;

budući da je stopa zaposlenosti općenito niža kod žena i da je 2015. stopa zaposlenosti muškaraca u dobi između 20 godina i 64 godine u EU-28 iznosila 75,9 %, u usporedbi sa 64,3 % kod žena; budući da su rodne razlike kada je riječ o pristupu zapošljavanju i dalje jedna od glavnih prepreka postizanju rodne ravnopravnosti i da je hitno potrebno uložiti napore u smanjenje razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena;

C.	budući da bi se, ojača li se trenutačni trend primjerenim javnim politikama, cilj stope zaposlenosti od 75 % iz strategije Europa 2020. doista mogao i ostvariti;

budući da je stopa nezaposlenosti mladih 18,6 % na razini EU-a i 21,0 % na razini europodručja; budući da je nezaposleno 4,2 milijuna mladih, od čega 2,9 milijuna u europodručju; budući da je nezaposlenost mladih i dalje na znatno višoj razini od najniže točke iz 2008., što nas podsjeća na to da bi provedba i maksimalno iskorištavanje inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama trebali biti prioritet; budući da je zaposlenost mladih nažalost i dalje obilježena niskim plaćama, ponekad ispod praga siromaštva, neplaćenim pripravništvom, nedostatkom kvalitetnog osposobljavanja i nedostatkom prava na radnom mjestu;

budući da se procjenjuje da EU zbog mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju snosi trošak od 153 milijarde EUR (1,21 % BDP-a) godišnje u obliku naknada te izgubljenih prihoda i poreza, dok bi ukupni procijenjeni trošak uspostave programa Jamstva za mlade u europodručju iznosio 21 milijardu EUR godišnje, ili 0,22 % BDP-a;

F.	budući da će se broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju zabilježen 2015. nastaviti smanjivati; budući da se 6,6 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine, odnosno 12 % te dobne skupine, još uvijek nalazi u toj situaciji;

G.	budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

budući da su osobe s invaliditetom i dalje u znatnoj mjeri isključene s tržišta rada, uz vrlo mali napredak tijekom proteklog desetljeća, što se jednim dijelom može pripisati nedostatku ulaganja u odgovarajuće mjere potpore; ističe da to često dovodi do siromaštva i socijalne isključenosti te stoga negativno utječe na cilj strategije Europa 2020.;

I.	budući da strukturni izazovi na tržištu rada kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija u mnogim državama članicama i dalje predstavljaju problem;

budući da se stopa dugotrajne nezaposlenosti (koja se odnosi na razdoblje nezaposlenosti u trajanju od više od godine dana) do prvog tromjesečja 2016. smanjivala za 0,7 % godišnje, dosegavši 4,2 % radne snage; budući da se stopa gotovo trajne nezaposlenosti (koja se odnosi na razdoblje nezaposlenosti u trajanju od više od dvije godine) smanjila na 2,6 % radne snage; budući da je, međutim, broj dugotrajno nezaposlenih i dalje visok i iznosi oko 10 milijuna; budući da je dugotrajna nezaposlenost problem posebno za mlađe i starije osobe koje traže posao, pri čemu 30 % osoba u dobi od 15 do 24 godine i 64 % osoba u dobi od 55 do 64 godine posao traži duže od godine dana; budući da mnogo starijih radnika koji nisu aktivni nije obuhvaćeno statistikom o nezaposlenosti; budući da se razina nezaposlenosti i njezine socijalne posljedice razlikuju među europskim zemljama i budući da je od ključne važnosti uzeti u obzir specifične mikroekonomske okolnosti;

budući da je cilj strategije Europa 2020. smanjiti stopu siromaštva i izvući barem 20 milijuna ljudi iz opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti do 2020.; budući da se taj cilj ni izdaleka ne postiže i da je stoga potrebno uložiti više napora; budući da je 2015. zabilježeno 119 milijuna osoba suočenih s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je oko 3,5 milijuna manje nego 2014.; budući da se 2012. 32,2 milijuna osoba s invaliditetom u EU-u nalazilo u toj situaciji; budući da je 2013. 26,5 milijuna djece u 28 država članica EU-a bilo suočeno s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za održiv rast;

budući da je od ključne važnosti pomagati dugotrajno nezaposlenim osobama, jer će ta situacija inače početi utjecati na njihovo samopouzdanje, dobrobit i budući razvoj te ih dovesti u opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti i ugroziti održivost nacionalnih sustava socijalne sigurnosti, kao i europskog socijalnog modela;

M.	budući da slabljenje socijalnog dijaloga negativno utječe na prava radnika, na kupovnu moć građana EU-a i na rast;

N.	budući da EU bilježi niz pozitivnih kretanja, što upućuje na otpornost i oporavak europskog gospodarstva;

O.	budući da se socijalna ekonomija, koja predstavlja 2 milijuna poduzeća u kojima je zaposleno više od 14,5 milijuna ljudi u Uniji, pokazala kao važan sektor koji doprinosi otpornosti i gospodarskom oporavku Europe;

budući da je rast u većini država članica i dalje slab i da se stopa rasta EU-a 2016. čak smanjila na 2 % te se stabilizirala na toj vrijednosti, unatoč pozitivnim privremenim aspektima što upućuje na to da EU može učiniti više kako bi potaknuo gospodarski i socijalni oporavak u cilju njegove veće održivosti u srednjoročnom razdoblju;

budući da, kao što je navela Komisija (22), još uvijek postoje razlike u zapošljavanju i socijalne razlike unutar država članica i između njih, a socijalni trendovi i dalje ukazuju na dodatne razlike diljem EU-a koje koče rast, zapošljavanje i koheziju; budući da su društva kojima je svojstvena visoka stopa ravnopravnosti i ulaganja u ljude otpornija u smislu rasta i zapošljavanja;

R.	budući da je neprijavljen rad još uvijek prisutan i da ima ozbiljne posljedice na proračun, s obzirom na to da dovodi do gubitka poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje, te da negativno utječe na zapošljavanje, produktivnost, kvalitetu rada i razvoj vještina;

budući da su najudaljenije regije suočene s golemim poteškoćama povezanim s njihovim specifičnim obilježjima koja ograničavaju njihov potencijal za rast i razvoj; budući da su stope nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti u tim regijama među najvišima u EU-u i da u brojnim slučajevima premašuju 30 %;

T.	budući da je u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) već odobreno 69 projekata u 18 zemalja i potpisano 56 operacija te da se očekuje da će to rezultirati ulaganjima u iznosu od više od 22 milijarde EUR, pri čemu će biti uključeno više od 71 000 MSP-ova;

budući da su u mnogim državama članicama radno sposobno stanovništvo i radna snaga i dalje u padu; budući da sudjelovanje žena na tržištu rada predstavlja priliku za države članice da riješe taj problem i da ojačaju radnu snagu u EU-u; budući da bi aktualni priljev izbjeglica i tražitelja azila također mogao doprinijeti jačanju radne snage;

V.	budući da je EU suočen s demografskim izazovima koji nisu povezani samo sa starenjem stanovništva i s padom stope nataliteta, već obuhvaćaju i druge elemente kao što je depopulacija;

W.	budući da razlika u plaći između muškaraca i žena trenutačno iznosi 16 %, a razlika u mirovinama 38 %, zbog čega su starenjem žene izložene većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;

X.	budući da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica, što Unija koordinira, ali ne usklađuje;

Y.	budući da se očekivani zdravi životni vijek žena smanjuje, sa 62,6 godina 2010. na 61,5 godina 2013., uz lagani porast 2014., te da očekivani zdravi životni vijek muškaraca stagnira i iznosi 61,4 godine;

pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavlja na važnost socijalne pravednosti kao načina poticanja uključivijeg rasta, kao i na otvaranje kvalitetnih i uključivih radnih mjesta i poboljšanje vještina te na potrebu za jačanjem konkurentnosti, inovacija i produktivnosti; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama koje se odnose na reforme tržišta rada istakne važnost aktivnih politika tržišta rada i promiče radnička prava i zaštitu radnika;

pozdravlja napredak koji je ostvaren u postizanju ravnoteže između ekonomske i socijalne dimenzije procesa europskog semestra, pri čemu je Komisija ispunila neke od zahtjeva Parlamenta; međutim, ističe da je potrebno uložiti više napora kako bi se poboljšala politička vidljivost i učinak tablice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja; pozdravlja Komisijin Prijedlog izmjene Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskome statističkom programu od 2013. do 2017., čime bi ga se produžilo na razdoblje 2018. – 2020. te bi se uvrstili novi socijalni pokazatelji kojima bi se prikazali podaci o zaposlenosti i socijalni podaci povezani s razvojem makroekonomskih podataka kako bi analiza pružila cjelokupnu sliku međusobne povezanosti i učinaka različitih političkih odluka; ističe da bi pokazatelji zaposlenosti trebali dobiti ravnopravan status u odnosu na gospodarske pokazatelje, čime bi im se omogućilo da potaknu dubinske analize i korektivno djelovanje u relevantnim državama članicama;

ističe da u ciklusu Europskog semestra još uvijek ne postoji pristup usmjeren na djecu, koji bi obuhvaćao zauzimanje za prava djeteta, uvrštavanje borbe protiv siromaštva djece i ciljeva u području blagostanja u sva relevantna politička područja izrade politika; ističe da je strateški pristup s jasnim ciljevima i podciljevima nužan kako bi se prekinuo začarani krug potkraćenosti;

poziva na programe koji nude potporu i prilike kao dio integriranog europskog plana za ulaganje u rano djetinjstvo i borbu protiv siromaštva djece, uključujući stvaranje Jamstva za djecu čiji bi cilj bila potpuna provedba preporuke Komisije „Ulaganje u djecu”, kojom će se osigurati da svako dijete u Europi kojem prijeti siromaštvo (uključujući izbjeglice) ima pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju i skrbi, prihvatljivim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani;

ističe da se ulaganjem u socijalni razvoj doprinosi gospodarskom rastu i konvergenciji; prima na znanje nedavno provedene studije OECD-a (23) i MMF-a (24) u kojima se naglašava da socijalne nejednakosti u Europi koče gospodarski oporavak; poziva na snažnije napore u cilju suzbijanja siromaštva i rastuće nejednakosti te, gdje je to potrebno, na veća ulaganja u socijalnu infrastrukturu i potporu onima koji su najteže pogođeni gospodarskom krizom; poziva Komisiju da se pobrine za to da se u preporukama po državama članicama poseban naglasak stavi na suzbijanje nejednakosti;

poziva Komisiju i Vijeće da unaprijede strategiju za opći cilj ravnopravnosti spolova; podupire upotrebu Komisijinih godišnjih izvješća o ravnopravnosti spolova u kontekstu Europskog semestra u cilju rodno osviještene politike; poziva države članice da određivanjem ciljeva i mjera za uklanjanje trajnih nejednakosti između muškaraca i žena u svoje nacionalne programe reformi te u programe stabilnosti i konvergencije uvrste rodnu dimenziju i načelo ravnopravnosti između žena i muškaraca; poziva Komisiju da nastavi davati preporuke po državama članicama u vezi s unapređenjem usluga skrbi za djecu i dugoročnom skrbi koje mogu pozitivno utjecati na sudjelovanje žena na tržištu rada; ponovno poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost upotrebe podataka raščlanjenih po spolu u slučajevima kada je to primjereno u postupku nadzora u okviru Europskog semestra; predlaže veće sudjelovanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova u Europskom semestru;

ističe da je u nekim državama članicama javni i privatni dug previsok te da to koči ulaganja, gospodarski rast i zapošljavanje;

smatra da su podaci obuhvaćeni ljestvicom pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja korisni, ali da nisu dovoljni za procjenu razvoja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u; poziva Komisiju i države članice da tu tablicu nadopune podacima o kvaliteti radnih mjesta i siromaštvu, uz poseban naglasak na višedimenzionalnom siromaštvu djece;

poziva Komisiju da, vodeći računa i o politikama zapošljavanja i o socijalnim politikama, definira i kvantificira svoj koncept socijalne pravednosti koji treba ostvariti Godišnjim pregledom rasta za 2016. i Europskim semestrom;

10.

poziva države članice i Komisiju da ubrzaju provedbu svih programa kojima se može potaknuti otvaranje zadovoljavajućih, kvalitetnih i dugoročnih radnih mjesta za sve kategorije stanovništva, a posebno za mlade; ističe da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje 18,6 %, usprkos laganom smanjenju nezaposlenosti u EU-u; poziva države članice da se pobrinu za to da tijela koja provode te programe proaktivnije prate njihovu provedbu;

11.

ističe da bi provedbu Jamstva za mlade trebalo ojačati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i produžiti barem do 2020. uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i ojačanih javnih službi, te ističe njegovu važnost za stupanje u svijet rada nakon obrazovanja; apelira na Komisiju da provede studije učinka kako bi se precizno utvrdilo koji su rezultati dosad ostvareni i da poduzme dodatne mjere, te da uzme u obzir očekivanu reviziju Revizorskog suda, razmjenu najboljih praksi i organizaciju radionica na kojima će se okupiti svi relevantni akteri i čiji je cilj postići veću učinkovitost tog instrumenta; naglašava da bi se države članice trebale pobrinuti za to da Jamstvo za mlade bude u potpunosti dostupno, među ostalim i za ranjive osobe i osobe s invaliditetom; ističe da to nije slučaj u svim državama članicama i poziva države članice da što prije isprave tu situaciju, s obzirom na to da je protivna UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom; ističe da treba zajamčiti da se Jamstvom za mlade dopire do mladih koji su izloženi višestrukom isključenju i ekstremnom siromaštvu; ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mladim ženama i djevojkama, koje bi se mogle suočiti s preprekama na rodnoj osnovi; poziva Komisiju i države članice da za Jamstvo za mlade osiguraju odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčila njegova ispravna provedba u svim državama članicama i kako bi se pomoglo još većem broju mladih;

12.

prima na znanje da je usvojen iznos od 500 milijuna eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2017.; ističe da taj iznos nije dostatan te da ga je potrebno povećati i osigurati u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); međutim, smatra da se u okviru revizije na sredini provedbenog razdoblja mora postići dogovor o odgovarajućem dodatnom financiranju za Inicijativu za zapošljavanje mladih za preostalo razdoblje trenutačnog VFO-a;

13.

ističe potencijal kulturnih i kreativnih industrija kada je riječ o zapošljavanju mladih; ističe da dodatno promicanje kulturnog i kreativnog sektora te ulaganje u njih mogu znatno doprinijeti ulaganjima, rastu, inovacijama i zapošljavanju; poziva Komisiju da stoga razmotri posebne mogućnosti koje nude svi kreativni i kulturni sektori, uključujući nevladine organizacije i male udruge, primjerice u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

14.

naglašava da nedovoljno ulaganje u sustave javnog obrazovanja može ugroziti konkurentnost Europe i zapošljivost njezine radne snage; naglašava potrebu da se što ranije u životnom ciklusu ulaže u ljude kako bi se smanjila nejednakost i potaklo socijalno uključivanje u ranoj dobi; također ističe da se od najranije dobi u školama treba boriti protiv stereotipa promicanjem ravnopravnosti spolova na svim razinama obrazovanja;

15.

poziva države članice da uvedu politike za provedbu i praćenje uključivijih oblika sustava socijalne zaštite i potporu prihodima kako bi se zajamčilo da se tim sustavima pruža pristojan životni standard za nezaposlene i osobe suočene s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, te da osiguraju pristup obrazovanju, osposobljavanju i prilikama za ulazak na tržište rada;

16.

pozdravlja povećanje stope zaposlenosti; primjećuje, međutim, da je porast stope zaposlenosti u državama članicama popraćen sve češćom pojavom atipičnih i neformalnih oblika zapošljavanja, uključujući ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati; naglašava da bi održivost i kvaliteta zapošljavanja trebali biti prioritet; vrlo je zabrinut zbog toga što je stopa nezaposlenosti i dalje visoka, posebno u zemljama koje su još uvijek pogođene krizom; uviđa da je pojava siromaštva unatoč zaposlenju posljedica sve nižih plaća i sve lošijih uvjeta rada, što je problem na kojem je potrebno raditi u okviru svih mjera za poticanje zapošljavanja i socijalne zaštite; potiče države članice da ulože dodatne napore te da i dalje budu otvorene prema novim rješenjima i pristupima kako bi se dostigla ciljna stopa zaposlenosti od 75 % iz strategije Europa 2020., među ostalim stavljanjem naglaska na skupine s najnižim sudjelovanjem na tržištu rada kao što su žene, stariji radnici, niskokvalificirani radnici i osobe s invaliditetom; poziva države članice da poboljšaju svoju ponudu u pogledu cjeloživotnog učenja i učinkovitog doškolovanja;

17.

smatra da bi migracije mogle imati važnu ulogu, među ostalim preko obrazovnih programa, zajedno s učinkovitim javnim izdacima, u cilju visokokvalitetnih socijalnih i ekološki održivih ulaganja čija je svrha integracija radnika na tržište rada i smanjenje nezaposlenosti;

18.

uviđa da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada; stoga poziva Komisiju i države članice da donesu proaktivne politike i provedu odgovarajuća ulaganja čiji je cilj i namjena promicati sudjelovanje žena na tržištu rada; naglašava da je bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada; u tom pogledu ističe da prema Komisiji fleksibilni uvjeti rada, kao što su rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme i skraćeno radno vrijeme, mogu imati važnu ulogu; slaže se s Komisijom da se plaćenim rodiljnim, očinskim i roditeljskim dopustom u državama članicama uglavnom potiče sudjelovanje žena na tržištu rada; također poziva države članice da donesu odgovarajuće politike kojima će održivim i kvalitetnim zapošljavanjem pružiti potporu ženama i muškarcima koji ulaze ili se vraćaju na tržište rada ili na njemu ostaju i napreduju nakon razdoblja obiteljskog dopusta ili druge vrste dopusta povezane sa skrbi; žali zbog nejednakosti spolova u pogledu stope zaposlenosti te zbog razlika u plaći i mirovinama između spolova; poziva na politike kojima će se žene poticati i podupirati da izgrade karijeru u poduzetništvu, olakšavajući im pristup financiranju i poslovnim prilikama i nudeći osposobljavanje po njihovoj mjeri;

19.

smatra, međutim, da potpora zapošljavanja i mjere za poboljšanje aktivnog sudjelovanja na tržištu rada trebaju biti dio šireg pristupa koji će biti usmjeren na prava i kojim će se pokušati riješiti problem socijalne isključenosti i siromaštva te će se u obzir uzimati djeca i obitelji i njihove specifične potrebe;

20.

poziva države članice da međusobno razmjenjuju najbolje prakse i da razmotre nove inovativne načine na koje se može razviti prilagodljivo i fleksibilno tržište rada koje će moći odgovoriti na izazove globalnog gospodarstva i osigurati visoke radne standarde za sve radnike;

21.

izražava zadovoljstvo zbog podsjetnika državama članicama da sustavi socijalne skrbi trebaju imati uporište u čvrstim socijalnim standardima i da se promicanjem ravnoteže između posla i privatnog života te hvatanjem u koštac s diskriminacijom doprinosi ne samo socijalnoj pravednosti već i rastu; naglašava da bi se ponovno uključivanje roditelja u tržište rada trebalo poduprijeti stvaranjem uvjeta za kvalitetno i uključivo zapošljavanje i radno okruženje koje roditeljima omogućuje da uspostave ravnotežu između svojih radnih i roditeljskih zadataka;

22.

smatra da je, uz otvaranje radnih mjesta, integracija osoba koje su već dugo nezaposlene na kvalitetna radna mjesta pomoću mjera prilagođenih pojedincima, a posebno pomoću aktivnih politika zapošljavanja, ključni faktor u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, pod uvjetom da je dostupan dostatan broj odgovarajućih radnih mjesta; ističe da bi se naglasak trebao staviti na poboljšanje mjera kojima je cilj otvaranje zadovoljavajućih radnih mjesta; naglašava da integracija osoba koje su najudaljenije od tržišta rada ima dvostruk učinak jer s jedne strane donosi korist pojedincu, a s druge stabilizira sustave socijalne sigurnosti i podupire gospodarstvo; smatra da je nužno da se u obzir uzme socijalni položaj te skupine građana kao i njihove specifične potrebe te da se mjere koje se provode na nacionalnoj razini učinkovitije nadziru na europskoj razini;

23.

naglašava važnost vještina i znanja stečenih u okruženju neformalnog i informalnog učenja, njihova vrednovanja i certifikacije, pristupa cjeloživotnom učenju te obaveza i referentnih vrijednosti iz Strateškog okvira za obrazovanje i osposobljavanje za 2020.; poziva Komisiju i države članice da osmisle sustave vrednovanja neformalnih i informalnih kompetencija; poziva države članice i da provedu politike kojima će osigurati ne samo pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju po prihvatljivim cijenama, već i pristup koji se temelji na uspostavi okvira za cjeloživotno učenje usmjerenog na fleksibilno obrazovanje u kojemu će se njegovati jednakost i socijalna kohezija te se svima zajamčiti mogućnost zapošljavanja;

24.

poziva na uspostavu i razvoj partnerstava između poslodavaca, socijalnih partnera, javnih i privatnih službi za zapošljavanje, tijela javne vlasti, socijalnih službi te ustanova za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se pružili alati potrebni za učinkovitije reagiranje na potrebe tržišta rada i sprječavanje dugotrajne nezaposlenosti; podsjeća na činjenicu da praćenje provedbe mjera u tom području mora biti personalizirano i pojedinačno kako bi se moglo učinkovito odgovoriti na dugotrajnu nezaposlenost;

25.

žali zbog konstantno niskih stopa javnih ulaganja jer takva vrsta ulaganja može biti važan pokretač za otvaranje radnih mjesta; naglašava da EFSU nije osigurao dostatno ulaganje u socijalnu infrastrukturu te da je to propuštena prilika koju je hitno potrebno razmotriti;

26.

poziva na donošenje politika kojima se poštuju i promiču kolektivni pregovori i područje njihove primjene kako bi se obuhvatio što veći broj radnika te kojima se, u suradnji sa socijalnim partnerima, istodobno teži ostvarenju viših minimalnih plaća koje bi bile na prihvatljivoj razini, a sve u cilju okončanja utrke u snižavanju plaća, iskazivanja potpore ukupnoj potražnji i gospodarskom oporavku, smanjenju nejednakosti u plaćama i borbi protiv siromaštva unatoč zaposlenju;

27.

poziva države članice da osiguraju da se prema osobama na privremenim ugovorima, ugovorima na nepuno radno vrijeme ili samozaposlenim osobama postupa na jednak način, među ostalim i kada je riječ o otkazima i plaći, da imaju odgovarajuću socijalnu zaštitu i pristup osposobljavanju te da se pobrinu da su utvrđeni okvirni uvjeti koji će im omogućiti da napreduju; poziva države članice da provedu okvirne sporazume o radu na nepuno radno vrijeme i o radu na određeno vrijeme te da na učinkovit način provode direktivu o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

28.

poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi izbjeglicama pomogle da se smjeste i integriraju, da osiguraju da javne službe imaju dovoljno resursa te da se na vrijeme predvide njihove potrebe kako bi se olakšala integracija;

29.

žali zbog činjenice da je postotak stanovništva kojem prijete siromaštvo i socijalna isključenost i dalje visok; upozorava na to da visoke stope nejednakosti i siromaštva utječu na socijalnu koheziju te da ugrožavaju socijalnu i političku stabilnost; izražava žaljenje zbog toga što u politikama koje bi učinkovito trebale riješiti taj problem nedostaje potrebna ambicioznost da bi se moglo govoriti o dostatnom ekonomskom poticaju; traži od država članica da ubrzaju provedbu mjera za ostvarenje cilja iz strategije Europa 2020. koji se odnosi na smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna; od Komisije i država članica traži da im smanjenje nejednakosti postane jedan od prioriteta; poziva na veću potporu i priznanje rada nevladinih organizacija, organizacija za borbu protiv siromaštva i organizacija osoba koje su pogođene siromaštvom te na poticanje njihova sudjelovanja u razmjeni primjera najbolje prakse;

30.

zabrinut je zbog slabe stope sudjelovanja etničkih manjina na tržištu rada, posebno kada je riječ o pripadnicima romske manjine; poziva na ispravnu provedbu Direktive 2000/78/EZ; ističe da je nužno poticati ulogu koju specijalizirane nevladine organizacije imaju u promicanju njihova sudjelovanja na tržištu rada i zalaganju za ne samo upisivanje djece u obrazovne sustave, već i sprječavanje ranog napuštanja školovanja kako bi se razbio krug siromaštva;

31.

smatra da je važno premostiti ulagački jaz kako bi se omogućio održiv rast, a da se pritom ne ugrozi gospodarska i socijalna održivost država članica; u tom smislu ističe pojavu jamčenja konsolidacije javnih financija, što je od ključne važnosti za održivost europskog socijalnog modela koji je obilježje EU-a;

32.

žali zbog toga što je Komisija u svojim najnovijim preporukama zanemarila zahtjev Parlamenta da se poboljša primjena članka 349. UFEU-a na način da se donesu različite mjere i programi za smanjenje asimetrije te da se maksimalno poveća socijalna kohezija u EU-u; u tom pogledu poziva države članice da uspostave posebne programe ulaganja za svoje podregije u kojima stope nezaposlenosti premašuju 30 %; ponovno poziva Komisiju da pomogne državama članicama i europskim regijama, posebno onim najudaljenijima, u osmišljavanju i financiranju programa temeljenih na višegodišnjem financijskom okviru;

33.

prepoznaje konstantno osjetljivu situaciju na europskom tržištu rada koje s jedne strane nije u stanju riješiti problem još uvijek visokih stopa nezaposlenosti, dok s druge strane poduzeća traže kvalificiranu i odgovarajuću radnu snagu; traži od Komisije da na razini država članica promiče oblike suradnje koji će uključivati vlade, poduzeća (uključujući i poduzeća socijalne ekonomije), obrazovne ustanove, službe za individualiziranu potporu, civilno društvo i socijalne partnere i to na temelju razmjene primjera najbolje prakse i u cilju prilagođavanja sustava obrazovanja i osposobljavanja u država članicama kako bi se riješio problem neravnoteže u pogledu vještina i na taj način zadovoljile potrebe tržišta rada;

34.

ističe da je obrazovanje jedno od temeljnih prava koje bi trebalo biti zajamčeno svoj djeci te da je potrebno uhvatiti se u koštac s razlikama u pogledu dostupnosti i kvalitete obrazovanja kako bi se školovanje omogućilo svoj djeci i kako bi se smanjila stopa ranog napuštanja školovanja; ističe da je usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i prilikama za zapošljavanje preduvjet za uspostavu uključivog tržišta rada EU-a; smatra da usmjeravanje i savjetovanje kojima se uvažavaju potrebe pojedinca, a naglasak stavlja na vrednovanje i proširenje njegovih vještina moraju biti osnovni element politike obrazovanja i stjecanja vještina već u ranoj fazi obrazovanja svake osobe; poziva države članice da obrazovanje i osposobljavanje učinkovitije usklade s potrebama na tržištu rada u cijelom EU-u; ističe važnost vrednovanja različitih situacija u pogledu zapošljavanja u državama članicama kako bi se u obzir uzele njihove specifičnosti i posebnosti;

35.

smatra da napredak u novim tehnologijama i digitalizaciji u europskoj industriji predstavlja veliki izazov za EU; naglašava da proizvodni modeli u EU-u i državama članicama moraju biti usklađeni s njihovim obrazovnim modelima i usmjereni na sektore s visokom stopom produktivnosti, posebno one koji su povezani s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i digitalizacijom kako bi se povećala konkurentnost EU-a na globalnoj razini;

36.

ističe da nedostatno i neodgovarajuće usmjereno ulaganje u obrazovanje u području digitalnih vještina, uključujući programiranje te znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM), narušava konkurentnost Europe te dostupnost i zapošljivost radne snage; smatra da će se boljim usklađivanjem vještina i uzajamnim priznavanjem kvalifikacija doprinijeti smanjenju raskoraka između nedostatka i neusklađenosti vještina na europskom tržištu rada i pomoći osobama koje traže posao, posebno mladima; poziva države članice da prednost daju tome da sveobuhvatno osposobljavanje u području digitalnih vještina, programiranja i vještina koje poslodavci najviše traže bude dostupno svima, ali i da istodobno zadrže visoke standarde u tradicionalnom obrazovanju te u obzir uzmu zaokret prema digitalnom gospodarstvu u kontekstu doškolovanja i prekvalifikacije, koji ne bi trebali biti ograničeni samo na znanje iz perspektive korisnika;

37.

napominje da je u mnogim državama članicama potreban pojačan trud u cilju edukacije radne snage, što obuhvaća obrazovanje odraslih i mogućnosti za strukovno osposobljavanje; ističe važnost cjeloživotnog učenja, među ostalim i za starije radnike, kako bi se omogućila prilagodba znanja potrebama tržišta zapošljavanja; traži da se predmeti STEM intenzivnije promiču među ženama i djevojčicama kako bi se iskorijenili postojeći stereotipi u pogledu obrazovanja i kako bi se uhvatilo u koštac s dugoročnim razlikama između spolova kada je riječ zaposlenosti, plaćama i mirovinama;

38.

prepoznaje vrijednost novih tehnologija i važnost digitalne pismenosti za život pojedinca i uspješnu integraciju na tržištu rada; stoga predlaže državama članicama da povećaju ulaganja u bolje infrastrukture u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i u mogućnost povezivanja u obrazovnim ustanovama te da osmisle učinkovite strategije za iskorištavanja potencijala IKT-a u podržavanju informalnog učenja odraslih, kao i to da poboljšaju svoje mogućnosti za formalno i neformalno obrazovanje;

39.

naglašava da program Erasmus+ doprinosi mobilnosti i kulturnoj razmjeni u EU-u i s trećim zemljama; poziva na bolje promicanje i korištenje europskih alata za transparentnost, mobilnost i priznavanje vještina i kvalifikacija kako bi se olakšala mobilnost povezana s učenjem i radom; ponovno potvrđuje da je mladima u nepovoljnom položaju i osobama izloženima raznim oblicima diskriminacije potrebno omogućiti mobilnost u području stručnog osposobljavanja;

40.

pozdravlja novi okvir za politike i ulaganja koji je dio Pariškog sporazuma i koji će doprinijeti stvaranju novih prilika za zapošljavanje u niskougljičnim sektorima i sektorima s niskim emisijama;

41.

poziva Komisiju da naglasi važnost uklanjanja i fizičkih i digitalnih prepreka s kojima se još uvijek suočavaju osobe s invaliditetom u državama članicama;

42.

pozdravlja činjenicu da se u vezi s poboljšavanjem pristupa kvalitetnim uslugama izričito spominju dječja skrb, stanovanje, zdravstvena skrb i obrazovanje;

43.

podsjeća na to da je slobodno kretanje radnika jedno od temeljnih načela Ugovora; pozdravlja činjenicu da je u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavljen na važnost jamčenja socijalne pravednosti putem poštene suradnje među raznim institucijama država članica; stoga traži od država članica da inspektoratima rada ili drugim relevantnim tijelima na raspolaganje stave odgovarajuća sredstva te da poboljšaju prekograničnu suradnju između inspekcijskih službi kao i elektroničku razmjenu informacija i podataka kako bi se povećala učinkovitost kontrola koje se provode u cilju hvatanja u koštac sa socijalnim prijevarama i neprijavljenim radom te borbom protiv njih;

44.

ističe da je nužno poticati domaću potražnju promicanjem javnih i privatnih ulaganja te društveno i ekonomski uravnoteženih strukturnih reformi kojima je cilj smanjiti nejednakosti i promicati kvalitetu i odgovarajuću zaposlenost, održivi rast i socijalno ulaganje te odgovornu fiskalnu konsolidaciju i na taj način pridonijeti stvaranju odgovarajućeg okruženja veće kohezije i uzlazne socijalne konvergencije za poduzeća i javne službe; naglašava važnu ulogu ulaganja u ljudski kapital kao zajedničke strategije; također smatra da je potrebno preusmjeriti ekonomske politike Unije prema socijalnom tržišnom gospodarstvu;

45.

poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kojima će digitalnim radnicima zajamčiti jednaka prava i razinu socijalne zaštite kao sličnoj vrsti radnika u relevantnom sektoru;

46.

smatra da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju 90 % svih poslovnih subjekata u Europi i pokretač su europskog gospodarstva, kao i zdravstvene i socijalne usluge te socijalna i solidarna poduzeća, učinkovito doprinose održivom i uključivom razvoju i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta; poziva Komisiju i države članice da u procesu donošenja politika veću pozornost posvete interesima mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća provođenjem testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća tijekom cijelog zakonodavnog procesa, u skladu s načelom „počnimo od malih” te da promiču postojeće oblike financijske potpore mikropoduzećima, kao što je Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; smatra da je iznimno važno smanjiti administrativno opterećenje te vrste poduzeća i odbaciti nepotrebno zakonodavstvo, a da se pritom ne ugroze radna i socijalna prava; naglašava da je potrebno olakšati pružanje druge prilike poduzetnicima koji nisu uspjeli u svojem prvom pokušaju iz razloga koji nisu povezani s prijevarom te koji su poštovali prava zaposlenika;

47.

ističe da se socijalno poduzetništvo razvija i da može poslužiti kao poticaj gospodarstvu te ujedno ublažiti oskudicu, socijalnu isključenost i druge društvene probleme; zato smatra da bi obrazovanje u području poduzetništva trebalo uključivati socijalnu dimenziju te bi njime trebalo obuhvatiti teme poput pravedne trgovine, socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, uključujući zadruge, kako bi gospodarstvo postalo socijalnije, uključivije i održivije;

48.

potiče Komisiju i Vijeće da pronađu način povećanja produktivnosti ulaganjem u ljudski kapital, uzimanjem u obzir činjenice da najkompetentniji, dobro integrirani i zadovoljni radnici na najučinkovitiji način mogu odgovoriti na potrebe i izazove s kojima se susreću poduzeća i službe;

49.

poziva države članice da se usredotoče na status samozaposlenih poduzetnika kako bi im se zajamčila odgovarajuća socijalna zaštita u pogledu osiguranja u slučaju bolesti, nezgode i nezaposlenosti te prava na mirovinu;

50.

podsjeća da je važno promicati kulturu pravog poduzetništva kojom se potiču mladi već u ranoj dobi; stoga poziva države članice da u skladu s tim načelom prilagode svoje programe obrazovanja i osposobljavanja; upozorava države članice na važnost uvođenja poticaja za poduzetništvo, posebno primjenom fiskalnih pravila i smanjenjem administrativnog opterećenja; poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama poduzme mjere za bolje informiranje o europskim fondovima i programima koji mogu poduprijeti poduzetništvo, ulaganje i pristup financijskim sredstvima, poput programa Erasmus i Mladi poduzetnici;

51.

skreće pozornost na učinak poluge koji proračun EU-a ima na nacionalne proračune; ističe da proračun EU-a ima komplementarnu ulogu u ostvarenju ciljeva Unije u okviru socijalnih politika koje su uvrštene u Godišnji pregled rasta za 2017. i čiji je cilj otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta u EU-u;

52.

zabrinut je zbog kašnjenja u provedbi operativnih programa tijekom aktualnog programskog razdoblja; skreće pozornost na činjenicu da je do rujna 2016. imenovano samo 65 % nacionalnih nadležnih tijela i poziva države članice da aktivnije koriste sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova i Inicijative za zapošljavanje mladih kako bi se uhvatile u koštac s prioritetima zapošljavanja i socijalnim prioritetima te podržale provedbu preporuka po državama članicama u kojima se naglasak posebno i na uključujući način stavlja na socijalna pitanja i pitanja zapošljavanja; međutim, istodobno ističe da se ta sredstva ne bi trebala upotrijebiti isključivo za provedbu preporuka po državama članicama jer bi to moglo rezultirati zanemarivanjem drugih važnih investicijskih područja; ističe da bi se trebali poduzeti daljnji napori kako bi se pojednostavili postupci, posebno u slučaju horizontalnih i sektorskih financijskih pravila te kako bi se uklonile prepreke s kojima se susreće civilno društvo kada je riječ o pristupu financijskim sredstvima;

53.

smatra da je gospodarski rast u EU-u i europodručju i dalje skroman; ističe da je potrebno ulagati u istraživanje, inovacije i obrazovanje; ukazuje na činjenicu da su za konkurentnost, rast i radna mjesta u proračunu EU-a za 2017. dodijeljena 21 312,2 milijuna eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, i to preko programa kao što su Obzor 2020., COSME i Erasmus+;

54.

ističe da se preko europskih fondova i programa kao što su Erasmus za poduzetnike, Europske službe za zapošljavanje (EURES), Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) može olakšati pristup financiranju te se mogu potaknuti ulaganja, a time i poduzetništvo; podsjeća na važnost načela partnerstva, načela dodatnosti, pristupa odozdo prema gore, odgovarajuće raspodjele resursa i odgovarajuće ravnoteže između obveza izvješćivanja i prikupljanja podataka od onih koji koriste ta sredstva; poziva Komisiju da se pobrine za pomni nadzor nad korištenjem sredstava EU-a kako bi povećala učinkovitost; traži od Komisije da izradi preporuke po državama članicama koje će se odnositi na korištenje sredstava EU-a kako bi se na nacionalnoj razini povećalo područje primjene i učinkovitost socijalnih i aktivnih politika tržišta rada;

55.

pozdravlja činjenicu da je 2017., uz iznos iz nacrta proračuna, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeljeno dodatnih 500 milijuna EUR kao i činjenicu da je 200 milijuna EUR dodijeljeno za poticanje ključnih inicijativa za rast i otvaranje radnih mjesta; podsjeća na potrebu da se bolje upotrijebe dostupna sredstva i inicijative povezane s obrazovanjem i osposobljavanjem, kulturom, sportom i mladima i da se po potrebi poveća ulaganje u te sektore, posebno u pogledu tematskih područja koja su od neposredne važnosti za strategiju Europa 2020., kao što je rano napuštanje školovanja, visoko obrazovanje, zapošljavanje mladih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, cjeloživotno učenje i mobilnost, kako bi se ojačala otpornost i smanjila nezaposlenost, posebno među mladima i najranjivijim skupinama, spriječila radikalizacija i osigurala dugoročna uključenost u društvo;

56.

pozdravlja prijedlog Komisije da se EFSU proširi i da se njegov iznos udvostruči tako da do 2022. iznosi 630 milijardi EUR te da se istodobno poveća njegova geografska i sektorska pokrivenost; smatra da EFSU dosad nije imao osobitog uspjeha u poboljšanju socijalne i gospodarske konvergencije između država članica i njihovih regija u Uniji, niti u rješavanju problema socijalne infrastrukture; podsjeća na činjenicu da većina odobrenih projekata dolazi iz gospodarski zdravijih regija zapadne Europe te da se na taj način produbljuje ulagački jaz između država članica i povećavaju neravnoteže u Europi; traži od Komisije da pomogne slabijim regijama u postupku podnošenja zahtjeva za financiranje, ali da ne promijeni osnovnu pretpostavku da se projekti odabiru samo na temelju njihove kvalitete; poziva Komisiju da hitno iskaže potporu socijalnim poduzećima te malim i srednjim poduzećima u pogledu pristupa sredstvima EFSU-a; traži od Komisije i Europske investicijske banke da poduzmu dodatne proaktivne korake kako bi osigurale jednak pristup sredstvima EFSU-a za sve države članice i sve sektore, a posebno one koje izravno doprinose smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti; ističe da je potrebno ojačati administrativne kapacitete kao što je savjetodavni centar za ulaganja; žali zbog nedostatka dostupnih podataka o radnim mjestima koja bi se trebala otvoriti zahvaljujući ulaganjima EFSU-a; poziva Komisiju da prati i nadzire ulaganja u okviru EFSU-a i da mjeri njihov gospodarski i socijalni učinak te osigura da EFSU ne udvostručuje postojeće financijske programe ili služi kao zamjena za izravno javno ulaganje; ponovno poziva na ulaganje u ljudski i društveni kapital u područjima kao što su zdravstvena skrb, skrb za djecu i pristupačno stanovanje;

57.

ističe da se najudaljenije regije suočavaju s nizom strukturnih ograničenja koja su stalna i isprepliću se te na taj način onemogućuju napredak tih regija; traži od Komisije da učinkovitije primjenjuje članak 349. UFEU-a;

58.

smatra da se Komisija i države članice moraju u većoj mjeri obvezati na primjenu članka 174. UFEU-a; naglašava da veća teritorijalna kohezija podrazumijeva veću gospodarsku i socijalnu koheziju te stoga poziva na strateško ulaganje u relevantne regije, posebno kada je riječ o pristupu širokopojasnom internetu, kako bi postale konkurentnije, kako bi se poboljšala njihova industrija i teritorijalna struktura i na kraju, stabiliziralo njihovo stanovništvo;

59.

poziva Komisiju i države članice da u postupak otkrivanja prepreka ulaganjima uključe sve razine vlasti i relevantne dionike te da se usmjere na regije i sektore kojima je najviše potrebna pomoć kao i na stavljanje na raspolaganje odgovarajućih instrumenata kojima se povezuju javno i privatno financiranje;

60.

traži od Komisije da donese politike za borbu protiv demografskog pada i raspršivanja stanovništva; ističe da se u kohezijskoj politici EU-a prednost treba dati regijama u kojima se bilježi demografski pad;

61.

naglašava da se svima mora omogućiti univerzalan pristup javnim sustavima primjerenih mirovina i starosnih mirovina temeljenim na solidarnosti; uviđa izazove s kojima se države članice suočavaju u pokušaju jačanja održivosti mirovinskih sustava, ali ističe važnost očuvanja solidarnosti u mirovinskim sustavima jačanjem prihodovne strane bez nužnog podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu; ističe važnost javnih i strukovnih mirovinskih sustava kojima se osiguravaju primjerena mirovinska primanja znatno iznad praga siromaštva i kojima se umirovljenicima omogućava da zadrže svoj životni standard; smatra da je najbolji način da se zajamče održive, sigurne i primjerene mirovine za muškarce i žene povećanje ukupne stope zaposlenosti i broja kvalitetnih radnih mjesta u svim dobnim skupinama, poboljšanje uvjeta rada i zapošljavanja te izdvajanje potrebnih dodatnih javnih sredstava; smatra da bi reforme mirovinskih sustava trebale biti usmjerene među ostalim na stvarnu dob odlaska u mirovinu i da bi trebale odražavati kretanja na tržištu rada, stopu nataliteta, stanje u pogledu zdravstva i bogatstva, radne uvjete i stopu ekonomske ovisnosti; smatra da se u okviru tih reformi također treba uzeti u obzir situacija u kojoj se nalaze milijuni radnika u Europi, posebno žene, mladi i samozaposlene osobe, koji su suočeni s nesigurnim, atipičnim oblicima zaposlenja, razdobljima nedobrovoljne nezaposlenosti i skraćenim radnim vremenom;

62.

s obzirom na starenje europskog stanovništva i učinak koji ta činjenica ima na porast potreba za neformalnom i formalnom skrbi, državama članicama skreće pozornost na potrebu ulaganja u javno promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti te istodobno jamčenje i poboljšanje održivosti, sigurnosti, prikladnosti i učinkovitosti sustava socijalne zaštite i pružanja kvalitetnih dugoročnih socijalnih usluga u nadolazećim desetljećima; stoga potiče države članice da izrade strategije za osiguranje odgovarajućeg financiranja, radne snage i razvoja za te sustave i usluge te da prošire područje primjene sustava socijalne sigurnosti u korist društva i pojedinca; od Komisije, država članica i socijalnih partnera konkretno traži sljedeće:

—	da se zalažu za više stope zaposlenosti za sve dobne skupine;

—	da rade na smanjenju razlika u postupanju prema spolovima i razlika u plaći između žena i muškaraca;

—	da tržišta rada prilagode starijim radnicima stvaranjem radnih uvjeta koji će pogodovati starijima i omogućiti im da rade sve do zakonske dobi za umirovljenje;

—	da se bore protiv stereotipa na tržištima rada;

—	da osiguraju pristup koji će se temeljiti na životnom ciklusu i preventivni pristup kada je riječ o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu;

—	da se usredotoče da uspostavu ravnoteže između posla i privatnog života osoba koje njeguju druge osobe i to uvođenjem mehanizama kojima će se omogućiti odsutnost radi pružanja njege i iskazivanjem potpore neslužbenim njegovateljima;

—	da podupiru i informiraju poslodavce, posebno mala i srednja poduzeća, o načinima na koji se radna okruženja mogu poboljšati kako bi se radnicima svih dobnih skupina omogućilo da ostanu produktivni;

—	da podupiru javne zavode za zapošljavanje i omoguće im da starijim osobama koje traže posao pruže smislenu pomoć;

—	da ulažu u cjeloživotno učenje za radnike svih dobnih skupina i promiču tu vrstu učenja, i na radnom mjestu i izvan njega, te da osmisle sustave za vrednovanje i certificiranje vještina;

—	da pomognu starijim radnicima da duže ostanu aktivni i pripreme se za umirovljenje fleksibilnim radnim uvjetima koji će biti usmjereni na zaposlenike i omogućiti im da skraćuju svoje radno vrijeme u prijelaznom razdoblju između zaposlenja i umirovljenja;

63.

naglašava da Komisija treba pratiti razvoj događaja u području beskućništva i isključenosti kada je riječ o stanovanju te kretanje cijena nekretnina u državama članicama; poziva na hitno donošenje mjera za hvatanje u koštac s rastućim brojem beskućnika i isključenosti u pogledu stanovanja u državama članicama; zabrinut je zbog mogućih socijalnih posljedica velikog obujma loših kredita u bankovnim bilancama i posebno zbog izjave Komisije da bi se trebalo poticati pozajmljivanje od nebankovnih specijaliziranih ustanova, što bi moglo dovesti do vala deložacija; potiče države članice, Komisiju i EIB da sredstva EFSU-a iskoriste za socijalnu infrastrukturu i provođenje prava na odgovarajuće i cjenovno prihvatljivo stambeno rješenje za sve;

64.

sa zabrinutošću primjećuje da plaće u nekim državama članicama nisu dovoljne za osiguranje prihvatljivih životnih uvjeta i da zbog toga radnici postaju „siromašni zaposlenici”, a nezaposleni se ne žele vratiti na tržište rada; u tom smislu zalaže se za kolektivne pregovore;

65.

potiče države članice da donesu potrebne mjere za socijalnu integraciju izbjeglica, pripadnika etničkih manjina i imigranata;

66.

pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavlja na potrebu za promicanjem poreznih reformi i reformi sustava naknada u cilju poboljšanja poticaja za rad i postizanja isplativosti rada, s obzirom na to da i porezni sustavi mogu doprinijeti borbi protiv nejednakosti u prihodima i siromaštva te povećati konkurentnost na globalnoj razini; poziva države članice da poreze postupno prebace s radne snage na druge izvore;

67.

poziva na donošenje reformi u sustavima zdravstva i dugotrajne skrbi kako bi se usmjerili na sprječavanje bolesti i poticanje zdravog načina života, očuvanje kvalitetnih usluga zdravstvene skrbi dostupnih svima i smanjenje nejednakosti u pristupu uslugama zdravstvene skrbi;

68.

poziva Komisiju i države članice da zajedničkim snagama rade na uklanjanju prepreka mobilnosti radne snage i osiguraju da se prema mobilnim radnicima u EU-u postupa na isti način kao prema nemobilnim radnicima;

69.

poziva države članice da prošire područje primjene i povećaju učinkovitost aktivnih i održivih politika tržišta rada, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima; pozdravlja poziv u okviru Godišnjeg pregleda rasta za 2017. da se poduzmu veći napori i donesu mjere kojima će se potaknuti da se u tržište rada uključe skupine u nepovoljnom položaju, posebno osobe s invaliditetom, u cilju dugoročnog pozitivnog ekonomskog i socijalnog učinka;

70.

poziva države članice da donesu ambiciozne socijalne standarde na temelju svojih preporuka po državama članicama, u skladu sa svojim nacionalnim ovlastima te financijskim i fiskalnim stanjem, posebno na način da tamo gdje oni još ne postoje uvedu sustave odgovarajućih najmanjih prihoda tijekom cijelog životnog vijeka i premoste razlike u sustavima odgovarajućih najmanjih prihoda koje su posljedica ograničenog područja njihove primjene ili njihova nekorištenja;

71.

pozdravlja inicijativu Komisije da pokrene savjetovanje o uspostavi europskog stupa socijalnih prava; smatra da ta inicijativa treba moći potaknuti razvoj fleksibilnijih vještina i kompetencija, mjere za cjeloživotno učenje i aktivnu podršku kvalitetnom zapošljavanju;

72.

ponavlja poziv Komisiji iz najnovijeg mišljenja koje je pripremio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja i uputio Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku, a kojim se traži razmatranje mogućnosti da se u izradu preporuka po državama članicama uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka u snižavanju standarda za učinkovito korištenje socijalnih pokazatelja i pokazatelja zaposlenosti u okviru makroekonomskog nadzora;

73.

poziva države članice da stave veći naglasak na prekidanje ciklusa siromaštva i promicanje jednakosti; traži od Komisije da državama članicama uputi strože preporuke kada je riječ o socijalnoj uključenosti i zaštiti te da se ne ograniči samo na radnu snagu i osvrne posebno na ulaganje u djecu;

74.

pozdravlja sudjelovanje socijalnih partnera, nacionalnih parlamenata i drugih relevantnih dionika iz civilnog društva u Europskom semestru; ponavlja da su socijalni dijalog i dijalog s civilnim društvom ključni za ostvarenje postojanih promjena koje će pogodovati svima i koje su od ključne važnosti za poboljšanje učinkovitosti i prikladnosti europskih i nacionalnih politika te za koje se stoga treba zalagati u svim fazama Europskog semestra; naglašava da je potrebno da sudjelovanje postane učinkovitije, što se može postići osiguranjem odgovarajućih rokova, pristupa dokumentima i dijaloga sa sugovornicima na odgovarajućoj razini;

75.

podsjeća na razne zahtjeve za izradu programa u kojemu će stajalište Parlamentu imati veću snagu i uzeti se u obzir prije nego što Vijeće donese odluku; osim toga, s obzirom na njihove specifične nadležnosti, poziva da se Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja stavi u ravnopravan položaj s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku kad god Parlament treba dati svoje mišljenje o raznim fazama Europskog semestra;

76.

smatra da bi trebalo sazvati socijalnu konvenciju EU-a u kojoj bi predstavnici socijalnih partnera, nacionalnih vlada i parlamenata te institucija EU-a uz sudjelovanje javnosti raspravljali o budućnosti i strukturi europskog socijalnog modela;

77.

ponovno poziva na jačanje uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača u Europskom semestru;

78.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0355.

(2) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.

(3) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.

(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0416.

(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0297.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0059.

(7) SL C 316, 30.8.2016., str. 83.

(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0033.