EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.11.2017.
COM(2017) 642 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
priloženo ocjeni u sredini provedbenog razdoblja programa LIFE
{SWD(2017) 355 final}
{SWD(2017) 356 final}
1. Uvod
Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. instrument je EU-a za financiranje u području okoliša i klimatskih aktivnosti. Opći je cilj programa LIFE pomoći u provedbi i izradi politike i zakonodavstva EU-a u području okoliša i klime sufinanciranjem projekata s europskom dodanom vrijednošću.
Na temelju općih smjernica za bolju regulativu 1 u ovom se ocjenjivanju u sredini provedbenog razdoblja istražuju relevantnost programa LIFE i njegova dodana vrijednost EU-a. U ocjenjivanju se razmatra je li program i dalje relevantan za rješavanje pitanja koja nastoji obuhvatiti, dodajući pritom vrijednost onome što bi države članice ostvarile djelujući same. Ocjenjivanjem se isto tako procjenjuje ostvaruje li program LIFE navedeno na djelotvoran i učinkovit način te jesu li njegove odredbe u skladu s drugim programima.
U ovom se izvješću sažimaju glavni rezultati ocjenjivanja, donose zaključci i daju preporuke za daljnje djelovanje. Ocjenjivanje je popraćeno Radnim dokumentom službi u kojem se podrobnije prikazuju rezultati ocjenjivanja.
2. Osnovne informacije
Program LIFE, pokrenut 1992., ocjenjivan je nekoliko puta tijekom svojih 25 godina postojanja. Trenutačni program (2014. – 2020.) rezultat je tih ocjenjivanja te uključuje iskustva iz provedbe prethodnih programa.
Trenutačnom Uredbom o programu LIFE (EU) br. 1293/2013 uspostavlja se financijski instrument EU-a kojim se podupiru projekti za okoliš, očuvanje prirode i klimatske aktivnosti diljem EU-a.
Njegovi su opći ciljevi sljedeći:
1.pridonijeti prelasku na niskougljično gospodarstvo u kojem se resursi učinkovito upotrebljavaju i koje je otporno na klimatske promjene, zatim poboljšati kvalitetu okoliša te zaustaviti i smanjiti gubitak bioraznolikosti;
2.poboljšati razvoj, provedbu i primjenu politike i zakonodavstva EU-a u području okoliša i klime te djelovati kao katalizator okolišnih i klimatskih ciljeva te promicati njihovu integraciju i uključivanje u druge politike i prakse;
3.podupirati bolje upravljanje u području okoliša i klime na svim razinama, uključujući bolje sudjelovanje civilnog društva, nevladinih organizacija (NVO-a) i lokalnih dionika;
4.podržati provedbu Sedmog programa djelovanja za okoliš.
Proračun trenutačnog programa LIFE iznosi 3,4 milijarde EUR.
S obzirom na njegovu veličinu, svrha programa LIFE nije rješavati okolišne i klimatske probleme, već djelovati kao katalizator za ubrzavanje promjena.
3. Metodologija
Ocjenjivanje u sredini provedbenog razdoblja obuhvaća prve dvije godine programa (2014. – 2015.) i uglavnom se temelji na vanjskoj studiji neovisnog savjetnika (studija se zahtijeva Uredbom o programu LIFE). Studija se provodila između ožujka 2016. i siječnja 2017. Oslanjala se na opsežno sekundarno istraživanje te na podatke i pokazatelje iz projektnih baza podataka posebno namijenjenih upravljanju prijedlozima i projektima u okviru programa LIFE.
Provedeno je i savjetovanje s glavnim skupinama dionika 2 putem pet dodatnih anketa i više od 120 razgovora, a organizirano je i javno savjetovanje.
Ocjenjivanjem u sredini provedbenog razdoblja analiziraju se nove značajke programa LIFE razmatranjem načina na koji su ih prihvatili dionici programa LIFE te preliminarnih rezultata u usporedbi s prvotnim očekivanjima.
4. Provedba – stanje
Kako je prikazano na slici u nastavku, aktivnosti na koje se troši najveći dio proračuna jesu tradicionalni i integrirani projekti, nakon čega slijede javna nabava / administrativna potpora te financijski instrumenti.
Proračunskim iznosima poštuje se maksimalni iznos utvrđen u Uredbi, odnosno najmanje 81 % mora biti dodijeljeno za projekte koji se podržavaju bespovratnim sredstvima za aktivnosti i, kad je to primjereno, operacije koje uključuju financijske instrumente.
Slika 1. – LIFE 2014. – 2015. – raspodjela sredstava
a.Bespovratna sredstva
Čini se da je potražnja za financiranjem tradicionalnih projekata izuzetno velika. Prosječan omjer između prijavljenih prijedloga i dodijeljenih projekata jest 9 prema 1, u rasponu od 12 prema 1 za prioritetno područje okolišnog upravljanja i informacija do 5 prema 1 za ublažavanje klimatskih promjena.
Bespovratna sredstva dodjeljuju se širokom rasponu različitih organizacija: od velikih i malih poduzeća (ukupno 44 %, od čega 33 % čine mala i srednja poduzeća) do privatnih nekomercijalnih organizacija (24 %) i javnih tijela (32 %).
Integrirani projekti 3 prvi su put uključeni u trenutačni program. Od samog početka potražnja za integriranim projektima premašila je dostupne resurse u svim koracima postupka dodjele. Od 66 predstavljenih projektnih sažetaka, u razdoblju 2014. – 2015. dodijeljena su sredstva za 15 projekata.
Primljeni prijedlozi za integrirane projekte za 2014. i 2015. sadržavali su zahtjeve za sufinanciranje iz programa LIFE i programa koji nisu LIFE u ukupnom iznosu od 283 milijuna EUR. Tim bi se sufinanciranjem trebala olakšati koordinirana uporaba iznosa od gotovo 3,6 milijardi EUR.
Uspostavljeno je 14 projekata izgradnje kapaciteta za potporu aktivnostima kojima se državama članicama pomaže u izgradnji kapaciteta kako bi učinkovitije sudjelovale u programu LIFE. Sve države članice koje ispunjavaju uvjete, osim jedne, podnijele su prijedlog.
Novosti uvedene u upravljanju bespovratnim sredstvima:
‒Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća (EASME) povjereno je 2014. upravljanje operativnim i tradicionalnim bespovratnim sredstvima, projektima izgradnje kapaciteta u okviru dvaju potprograma te integriranim projektima i projektima tehničke pomoći u okviru potprograma za klimatske aktivnosti.
‒Radi praćenja ishoda i učinka, u višegodišnji program rada programa LIFE za 2014. – 2017. uključen je sveobuhvatan skup kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Vrijednosti za te pokazatelje prikupljaju se na razini projekta i na temelju njih se procjenjuje očekivani okolišni i klimatski utjecaj u fazi dodjele te se prate i ocjenjuju rezultati koji se ostvaruju tijekom provedbe. Oni se i objedinjuju kako bi se ocijenila uspješnost programa.
b.Financijski instrumenti
Dva pilot financijska instrumenta – Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) i Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE) – uvedena su u trenutačnom programu kako bi se ispitali inovativni pristupi.
Instrumentom PF4EE podupiru se ulaganja za provedbu akcijskih planova država članica u području energetske učinkovitosti putem financijskih posrednika.
Dosad 4 je u okviru instrumenta PF4EE potpisano šest sporazuma s lokalnim posredničkim bankama. U početku se očekivalo da će instrumentom PF4EE doći do ulaganja u projekte energetske učinkovitosti od ukupno 540 milijuna EUR. No, uzimajući u obzir navedene rezultate i druge sporazume koji se trenutačno razmatraju, Europska investicijska banka (EIB) sada procjenjuje da će ulaganja iznositi milijardu EUR (430 milijuna EUR od EIB-a i 570 milijuna EUR od financijskih posrednika). Očekuje se da će prvotna sredstva od 80 milijuna EUR iz programa LIFE dovesti do učinka poluge od 12,5.
Instrument NCFF osmišljen je kako bi se pokazalo da se projektima financiranja prirodnoga kapitala mogu stvarati prihodi i smanjiti troškovi. Njime se nastoji uspostaviti niz ponovljivih, profitabilnih operacija koji će služiti kao „potvrda koncepta” i potencijalnim ulagačima pokazati privlačnosti takvih operacija kojima se izravno radi na pitanjima bioraznolikosti i prilagodbe na klimatske promjene.
Od pokretanja navedenih instrumenata u veljači 2015. EIB je pomno razmotrio znatan broj potencijalnih operacija. Prva je operacija potpisana u travnju 2017., a još dvije ili tri operacije očekuju se do kraja 2017.
Nekoliko potencijalnih operacija koje se pomno razmatralo nije ostvareno, konkretno zbog poteškoća u razvoju poslovnog modela. Time se potvrđuju izazovi utvrđeni u ex ante procjeni.
Veća uporaba instrumenta za tehničku pomoć NCFF-a, usmjerenije promotivne aktivnosti i druge aktivnosti podrške provode se kako bi se povećao broj financiranih operacija.
5. Ocjenjivanje
U ovom se odjeljku navodi sažetak ocjenjivanja. Više detalja dostupno je u odgovarajućem radnom dokumentu službi Komisije 5 .
a.Djelotvornost
Rezultati nisu dostupni u ovoj ranoj fazi provedbe programa. Međutim, postoje dokazi da se očekivanim rezultatima projekata i aktivnostima koje se provode postižu svi ciljevi programa.
Prema rezultatima vanjske studije očekuje se da će trenutačni projekti na brojne načine pridonijeti „djelotvornosti”, uključujući:
‒poboljšanjem statusa očuvanja staništa, vrsta i područja mreže Natura 2000.,
‒smanjenjem štetnih učinaka kemikalija na zdravlje i okoliš za gotovo 1,6 milijuna ljudi u razdoblju od pet godina,
‒smanjenjem potrošnje energije (otprilike 600 000 MWh godišnje) na temelju rješenja najboljih praksi te
‒povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (otprilike 500 000 MWh godišnje iz različitih izvora).
Iz preliminarne analize projekata iz 2014. i 2015. koji još traju vidljivo je da već rješavaju 70 % ciljeva koje je potrebno ostvariti za 2017., kako je naznačeno u prvom višegodišnjem programu rada. Ti predviđeni rezultati pružaju uvjerenje da je program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. na pravom putu da znatno pridonese svojim općim ciljevima.
Prvi rezultati ocjenjivanja i određeni dokazi iz prethodnog programa LIFE+ potvrđuju da trenutačni program LIFE dobro odrađuje svoju ulogu. On djeluje kao katalizator za financiranje, dijeljenje najboljih praksi i podupiranje aktivnosti za poboljšanje i ubrzavanje promjena.
Program podupire strategiju Europa 2020. financiranjem projekata za koje se očekuje da će pridonijeti učinkovitom korištenju resursa i održivom rastu te promicati inovacije. Njime se financiraju i projekti za koje se očekuje da će pridonijeti zapošljavanju, što je važna dodatna korist za primarne ciljeve programa LIFE.
Očekuje se da će neke od nedavnih političkih promjena čiji su pripremni radovi financirani u okviru programa LIFE, odnosno paket za kružno gospodarstvo donesen 2015., okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. donesen 2014., provedba Pariškog sporazuma ratificiranog 2016. te strategija prilagodbe EU-a, pridonijeti oblikovanju budućnosti europskoga gospodarstva u predstojećim desetljećima.
Glavne značajke programa koje imaju pozitivan utjecaj na ostvarivanje ciljeva mogu se sažeti kako slijedi:
‒program je fleksibilan i može brzo reagirati na nove potrebe i prioritete,
‒ima širok raspon dionika koji cijene program zbog relevantnosti i kvalitete njegovih aktivnosti kojima se konkretno rješavaju lokalne potrebe te
‒mješavina različitih aktivnosti osobito je djelotvorna. Radi se o kombinaciji aktivnosti koje se temelje na 25-godišnjem iskustvu – kao što su tradicionalni projekti – i novih aktivnosti – kao što su integrirani projekti, projekti izgradnje kapaciteta i tehničke podrške te financijski instrumenti – za koje se očekuje da će povećati djelotvornost.
Postizanje ciljeva donekle otežavaju dva čimbenika, a to su:
‒potreba za suočavanjem s velikim brojem prioriteta i novim ključnim izazovima – kao što su kružno gospodarstvo, ostvarenje ciljeva za okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030., kojim se zahtijevaju znatne inovacije, provedba Pariškog sporazuma, moguća revizija Strategije prilagodbe EU-a, potreba za provedbom Direktiva o pticama i staništima 6 , provedba Programa do 2030. i Ciljeva održivog razvoja 7 – u granicama dostupnih financijskih resursa, što znači da možda neće svi ciljevi i prioritetna područja biti obuhvaćeni odgovarajućim projektima, te
‒potreba svladavanja prepreka – kao što su nedostatak financijskih resursa korisnika i/ili nedostatak kapaciteta / ljudskih resursa za planiranje ulaganja, čime se ograničava ponovljivost i prenosivost rezultata projekta – uvođenjem prilagođenih ili ad hoc popratnih mjera.
b.Učinkovitost
U vanjskoj studiji uzeti su u obzir očekivani rezultati nekih projekata odabranih na temelju poziva na podnošenje prijedloga iz 2014. te se procjenjuje da će oni pridonijeti društvenoj koristi u iznosu od 1,7 milijardi EUR. To obuhvaća sredstva u iznosu četiri puta većem od cjelokupnog proračuna programa LIFE za 2014.
Kad je riječ o upravljanju programom LIFE, u vanjskoj je studiji zaključeno da su troškovi upravljanja programom LIFE niži nego za druge programe financirane sredstvima EU-a. Pritom se uzimaju u obzir financijska sredstva dodijeljena za EASME kao postotak sredstava eksternaliziranih različitim programima.
Prvotno je procijenjeno da bi prijenos upravljanja s Komisije na EASME („eksternalizacija”) trebao rezultirati porastom učinkovitosti u iznosu od 8,2 milijuna EUR tijekom razdoblja 2014. – 2020., u usporedbi sa scenarijem u kojem bi upravljanje bespovratnim sredstvima ostalo unutar Komisije. Najnoviji podaci na temelju stvarnih troškova EASME-a tijekom prve tri godine provedbe programa pokazuju da bi očekivani porast učinkovitosti trebao biti neznatan.
Svi dionici programa LIFE smatraju da je doprinos EASME-a vrijedan.
Vanjskom je studijom utvrđena potreba za pojednostavljenjem postupaka za dobivanje bespovratnih sredstava iz programa LIFE. Predviđene su neke mjere za smanjenje opterećenja za podnošenje prijedloga, zahtjeve u pogledu izvješćivanja te pokazatelje. To će se istražiti u sljedećem višegodišnjem programu rada. Studijom su utvrđena i područja u kojima bi nacionalne kontaktne točke mogle poboljšati svoju učinkovitost osiguravanjem minimalnih standarda za pomoć u svim državama članicama te donošenjem proaktivnijeg pristupa. Komunikacijska strategija programa LIFE trebala bi isto tako biti bolje usmjerena na ciljanu publiku te bi se njome trebale prenijeti ključne poruke u pogledu općih i pojedinačnih ciljeva, čime bi se osigurala strukturiranija koordinacija među dionicima.
c.Koherentnost
Preliminarni rezultati pokazuju da je unutarnja struktura programa LIFE u skladu s politikama i prioritetima EU-a te da je omogućila rješavanje postojećih i novih izazova.
Vanjskom je studijom utvrđeno da tekući projekti često imaju povoljan učinak u više prioritetnih područja te stoga imaju kombinirani učinak – proizvodnju sinergija. Primjerice, projekti za ublažavanje klimatskih promjena često pridonose prilagodbi na klimatske promjene, prirodi i bioraznolikosti, kvaliteti zraka te učinkovitom korištenju resursa.
Program LIFE osmišljen je kao dopuna drugim programima EU-a za financiranje.
U usporedbi s drugim programima EU-a za financiranje, LIFE je jedini program u čijem su središtu okoliš i klimatske aktivnosti: u slučajevima kad se drugi programi bave pitanjima okoliša i/ili klime, njihove aktivnosti usmjerene su na druge prevladavajuće ciljeve (kao što je istraživanje ili ruralni razvoj). Time se ograničava moguće preklapanje.
Rezultati ocjenjivanja potvrdili su da programi LIFE i Obzor 2020. pridonose zajedničkim ciljevima na različite i, u nekim slučajevima, komplementarne načine. Tijekom ovih prvih godina provedbe djelovali su tako da se međusobno nadopunjuju.
Program LIFE sadržava mehanizam kojim se projekte u okviru programa LIFE potiče na korištenje rezultatima i inovacijama povezanima s okolišem i klimom koji su proizašli iz Obzora 2020. i prethodnih okvirnih programa. Tako se mogu primijeniti i unaprijediti znanje i rješenja razvijena, ispitana i uvedena putem istraživačkih aktivnosti financiranih sredstvima EU-a.
U slučaju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) komplementarnost s programom LIFE priznata je Uredbom o zajedničkim odredbama i sustavno se provjerava u svim programskim dokumentima (kao što su sporazumi o partnerstvu i operativni programi).
Iako je teško procijeniti funkcionira li to i u kojoj mjeri, u ovoj ranoj fazi provedbe svih programa:
‒očekuje se da će se integriranim projektima privući sredstva u iznosu od otprilike 1,98 milijardi EUR iz drugih programa EU-a (EPFRR, EFRR, INTERREG, ESF, EFPR, Obzor 2020.) nakon ulaganja u okviru programa LIFE u vrijednosti od 153 milijuna EUR. To znači da su programom LIFE uspješno povezani razni izvori financiranja EU-a u deset država članica koje su se odlučile za integrirane projekte u području okolišnih aspekata prirode, zraka, vode i otpada te za projekte klimatskih aktivnosti koji se odnose na upotrebu zemljišta i pitanja prilagodbe,
‒neki dokazi ukazuju na to da je ta vrsta mehanizma u prošlosti bila učinkovita za projekte ruralnog razvoja i INTERREG-a kojima se prvotno upravljalo u okviru prethodnih programa LIFE.
d.Relevantnost
Dokazi ukazuju na to da je program LIFE djelotvoran i učinkovit u rješavanju ključnih prioriteta te da pridonosi utvrđivanju daljnjih koraka za nove izazove kao što su strategija EU-a za bioraznolikost, okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. koji zahtijeva znatne inovacije, provedba Pariškog sporazuma, moguća revizija strategije prilagodbe EU-a i kružno gospodarstvo.
Kako se pokazalo na temelju rezultata vanjske studije, program LIFE odgovara na potrebe brojnih korisnika koji podnose prijedlog za financiranje u okviru programa LIFE, čak i ako on pruža niže sufinanciranje od drugih programa. Programom LIFE zapravo se omogućuje rješavanje pitanja i problema koji nisu obuhvaćeni drugim programima.
Prema rezultatima savjetovanja s dionicima, vrlo mali broj postignuća projekata u okviru programa LIFE bio bi pokrenut ili ostvaren bez potpore programa. To osobito vrijedi za zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti; osim izravnih plaćanja poljoprivrednicima u okviru mreže Natura 2000. 8 , koja imaju različito područje primjene i strukturu financiranja; kako su istaknuli korisnici projekta tijekom razgovorâ, ne postoje drugi namijenjeni izvori financiranja osim programa LIFE.
Prema dionicima, obustavom programa LIFE:
‒smanjila bi se sposobnost država članica, a u nekim slučajevima i predanost, za rad na postizanju ciljeva EU-a u području zaštite okoliša i klimatskih aktivnosti, što bi negativno utjecalo i na zapošljavanje i gospodarski rast.
‒dodjeljivalo bi se manje potpore za inovativna okolišna rješenja 9 .
e.Dodana vrijednost EU-a
Na temelju rezultata vanjske studije očekuje se da će program LIFE imati snažnu dodanu vrijednost EU-a jer:
‒osigurava usklađenost okolišnog i klimatskog zakonodavstva i politika EU-a, čime se pridonosi njihovoj provedbi i primjeni,
‒promiče učinkovitiju razmjenu znanja: platforma je za razmjenu najboljih praksi i znanja o provedbi zakonodavstva i politika EU-a. Program LIFE dionicima diljem EU-a omogućuje učenje na temelju međusobnih iskustava, čime djelotvornije i učinkovitije rješavaju problemi iz područja okoliša i klime,
‒omogućuje dobar stupanj solidarnosti i podjele odgovornosti jer su okolišna dobra, koja spadaju u javna dobra, neravnomjerno raspoređena unutar EU-a,
‒pruža bolja rješenja za prekogranične izazove za koje postoji mala vjerojatnost da će ih riješiti sama država članica, te
‒ima katalitički učinak i učinak poluge jer uklanja početne prepreke za provedbu politike EU-a u području okoliša i klime te ispituje nove pristupe za buduću nadogradnju.
Iako konačni rezultati još nisu dostupni:
‒postoje alati za odabir projekata s najrelevantnijom dodanom vrijednošću EU-a i za njihovu provjeru u svim fazama životnog ciklusa projekta,
‒dodana vrijednost EU-a programa potvrđena je rezultatima prethodnih ocjenjivanja te ju je pozdravila velika većina sudionika javnog savjetovanja.
f.Dosadašnja održivost, učinak i ponovljivost projekata
Postupci provedbe programa u velikoj se mjeri odnose na potencijal održivosti/ponovljivosti projekata tijekom njihova životnog ciklusa.
U nedavnom izvješću 10 pokazuje se da je u prosjeku 83 % projekata financijski održivo 11 nakon završetka financiranja sredstvima programa LIFE. Ova se analiza temelji na projektima u okviru programa LIFE+ i ne uzima u obzir poboljšanja u trenutačnom programu LIFE. Isto tako, odgovori prikupljeni u anketi otkrivaju da je potencijal demonstracije i prenosivosti rezultata projekata u okviru programa LIFE za većinu njih (78 %) dobar ili vrlo dobar.
Sudionicima javnog savjetovanja postavljeno je i pitanje jesu li projekti u okviru programa LIFE doveli do dugoročnih pozitivnih učinaka. Više od 80 % ispitanika smatralo je da su projekti imali pozitivne dugoročne učinke srednjeg ili visokog intenziteta.
Međutim, savjetovanjima se pokazalo da su prepreke za nastavak projekta nakon završetka financiranja sredstvima EU-a povezane s nedostatkom financijskih resursa korisnika i nedostatkom kapaciteta / ljudskih resursa za planiranje ulaganja (uključujući npr. moguće zajmove). Postoji i nedostatak inicijative uključenih strana te nedostatak informacija i komunikacije unutar programa.
Iako se zahtjev za planove za „Razdoblje nakon programa LIFE” na kraju projekta smatra pozitivnim pomakom, sustavnim praćenjem svih projekata kako bi se utvrdile najbolje prakse i mjere za smanjenje troškova te sveobuhvatnom prilagođenom potporom za projekte s najvećim potencijalom moglo bi se omogućiti daljnje ostvarenje potencijala za ponavljanje/održivost.
6. Zaključci
Ovo ocjenjivanje provedeno je u ranoj fazi provedbe programa: većina projekata tek treba započeti, a malobrojni su dovršeni, imajući u vidu da je prosječno trajanje projekta u okviru programa LIFE između četiri i pet godina. Prvi stvarni rezultati očekuju se u razdoblju 2019. – 2020.
Zbog toga je ocjenjivanje bilo usmjereno uglavnom na postupke za postizanje njegovih ciljeva, trenutačne aktivnosti (kao što su već financirani ugovori/projekti) te, prema potrebi, na njihove očekivane rezultate.
Unatoč tim ograničenjima, vanjskim neovisnim ocjenjivanjem na odgovarajući se način osigurava da provedba programa napreduje u pravom smjeru.
Na temelju dosad prikupljenih dokaza pokazuje se sljedeće o programu LIFE:
‒to je jedini program u čijem su središtu okoliš i klimatske aktivnosti: drugi programi bave se pitanjima okoliša i/ili klime tijekom rješavanja drugih prevladavajućih ciljeva,
‒fleksibilan je instrument kojim se financiraju projekti različitih veličina te privlači mala, srednja i velika poduzeća, sveučilišta, istraživačke centre, nacionalna i lokalna tijela, civilno društvo kao i razne nevladine organizacije. Kako je nedavno pokazano Europskim snagama solidarnosti 12 , u okviru kojih se predviđa posebna komponenta u području okoliša i klimatskih aktivnosti koja se financira putem programa LIFE, program LIFE može vrlo brzo odgovoriti na promjenjive političke i društvene potrebe,
‒reagira na postojeće potrebe i poboljšava svoju djelotvornost. Novosti uvedene trenutačnom Uredbom o programu LIFE, a osobito potprogramom namijenjenim klimatskim aktivnostima (koji u svojem godišnjem pozivu na podnošenje prijedloga dopušta financiranje novih prioriteta), te integrirani projekti i projekti izgradnje kapaciteta pobudili su veliko zanimanje dionika, kao što pokazuje velika potražnja podnesenih zahtjeva. Nadalje, komplementarni financijski resursi mobilizirani integriranim projektima izrazito su visoki, što dokazuje da je program uspješan u svojoj ulozi katalizatora,
‒poznat je po svojoj relevantnosti i kvaliteti svojih aktivnosti, koje odgovaraju na lokalne potrebe te ih dionici i šira javnost diljem EU-a prepoznaju i cijene,
‒očekuje se da će pružiti vrijednost za novac te zasada može pokazati izravan i mjerljiv učinak, npr. na smanjenje emisija i potrošnju energije ili na zaštitu bioraznolikosti poboljšanjem statusa očuvanja vrsta,
‒izuzetno je cijenjen zbog svoje dodane vrijednosti EU-a jer osigurava da se zakonodavstvo i politike EU-a u području okoliša i klime dosljedno primjenjuju diljem EU-a. Uočeno je i da odgovara na prekogranične i transnacionalne izazove za koje postoji mala vjerojatnost da će ih država članica sama riješiti. Omogućuje bolju podjelu odgovornosti i promiče solidarnost za upravljanje okolišnim dobrima EU-a / očuvanje okolišnih dobara EU-a. Predstavlja platformu na razini EU-a za razmjenu najbolje prakse i demonstracijskih aktivnosti,
‒u dobrom je položaju da osigura doprinos gospodarstvu:
-poticanjem industrije EU-a na daljnji razvoj mogućnosti zelene tehnologije koje su jedna od konkurentskih prednosti EU-a,
-približavanjem tržištu u većoj mjeri od drugih fondova, predstavljanjem rješenja za prirodu koja se mogu nadograditi na tržištu ili putem drugih fondova, čime bi se potakla zelena radna mjesta, te
-podupiranjem dugoročne gospodarske održivosti i stabilnosti promicanjem održivog razvoja.
‒neki od nedavnih razvoja politike pokrenuti paralelno s programom, kao što su paket za kružno gospodarstvo, okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030., provedba Pariškog sporazuma i moguća revizija strategije prilagodbe EU-a, oblikovat će gospodarstvo EU-a u predstojećim desetljećima,
‒njime se dobro upravlja, što pokazuje njegova vrlo niska stopa pogreške. To znači da se sredstva upotrebljavaju u skladu s financijskim pravilima uz ostvarivanje mjerljivih rezultata sa znatnim utjecajem na terenu. To se osigurava sustavom praćenja, kojim se omogućuju pravovremene odluke o upravljanju.
7.
Preporuke
U okviru ocjenjivanja ističu se i određene preporuke za poboljšanje:
‒potreba usmjeravanja na postojeće i nove prioritete: kružno gospodarstvo, provedbu okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. osobito poticanjem inovacija, provedbu Pariškog sporazuma, moguću reviziju strategije prilagodbe EU-a, ostvarivanje ciljeva Direktiva o prirodi, provedbu Programa za 2030. i Ciljeva održivog razvoja u okviru dostupnih financijskih resursa. Ti će se prioriteti rješavati detaljnim određivanjem financiranja po prioritetnom području.
‒s obzirom na to da trenutačnom Uredbom nisu uvedene sve prvotno predviđene mjere pojednostavljenja, područje primjene i zahtjevi za pojednostavnjenje postupaka za dobivanje bespovratnih sredstava iz programa LIFE nisu se promijenili, osobito u pogledu podnošenja prijedloga i izvješćivanja,
‒u pogledu komunikacijske strategije potreban je aktivniji i fleksibilniji pristup kako bi ona bila bolje usmjerena na ciljanu publiku i prenijela ključne poruke u pogledu općih i pojedinačnih ciljeva. Morala bi osigurati strukturiraniju koordinaciju među dionicima.
‒trebala bi postojati mogućnost povećanja ponovljivosti i prenosivosti projekta usmjeravanjem na prepreke kojima se sprečava nastavak aktivnosti nakon završetka projekta (kao što su nedostatak financijskih sredstava i kapaciteta ili ljudskih resursa za planiranje ulaganja), čime se razvija niz projekata za ulaganje iz drugih izvora Unije i izvora iz privatnog sektora,
‒nacionalne kontaktne točke trebaju imati snažniju ulogu kako bi osigurale minimalnu razinu usluge diljem država članica te proaktivniji pristup.
Ovi rezultati ocjenjivanja u sredini provedbenog razdoblja programa LIFE bit će smjernice za pripremu sljedećeg višegodišnjeg programa rada za razdoblje 2018. – 2020. te za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020.
SWD(2015) 111 final, Radni dokument službi Komisije, Smjernice za bolju regulativu.
Korisnici projekta, stručnjaci iz tima za praćenje, neuspješni kandidati, nacionalne kontaktne točke i nacionalne središnjice te službenici Komisije, EASME-a i EIB-a.
To su projekti u okviru kojih se na velikom zemljopisnom području provode strategije za okoliš ili klimu koje se zahtijevaju zakonodavstvom Unije.
Siječanj 2017.
SWD(2017) XXX.
Dokazima prikupljenima u nedavno dovršenoj ocjeni Direktiva o pticama i staništima (provjera prikladnosti) potvrđena je velika važnost Direktiva o pticama i staništima te strateška uloga koju program LIFE ima u podupiranju njihove provedbe kao i potreba da se znatno poboljša njihova provedba.
Vidjeti COM(2016) 739 final.
Financirana u okviru EPFRR-a, svrha je tih plaćanja „poljoprivrednicima dati naknadu za nepovoljne uvjete i ograničenja nametnuta u područjima u okviru mreže Natura 2000”. Vidjeti Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.
Prema riječima korisnika projekata u okviru programa LIFE, „bit će manje inovativnih pilot ili demonstracijskih tehničkih projekata, manje okolišno važnih inovacijskih aktivnosti, osobito onih koje provode MSP-ovi”, te bi „nestala potpora za pružanje rješenja za predispitivanje/pretkomercijalizaciju (podjelu rizika) inovativnih okolišnih rješenja”.
Izvješće o prošlom, sadašnjem i budućem doprinosu programa LIFE zapošljavanju i gospodarskom rastu: Djelotvornost i ponovljivost programa LIFE, NEEMO 2016.
Održivost se shvaća kao sposobnost nastavka ili daljnjeg praćenja aktivnosti provedenih tijekom projektnog ciklusa, tj. izvedivost projekta nakon završetka financiranja u okviru programa LIFE – nastavak ili daljnje praćenje osigurava sam korisnik, njegov partner ili nasljednik.
Vidjeti COM(2016) 942 final. Program LIFE pridonosi pružanju mogućnosti da se mladi uključe u aktivnosti volontiranja u području okoliša i klimatskih aktivnosti kao što su zaštita bioraznolikosti na područjima mreže Natura 2000., sprečavanje krčenja šuma i šumskih požara itd.