EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.10.2017.

COM(2017) 617 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Srednjoročna evaluacija programa Copernicus (2014.-2020.)

{SWD(2017) 347 final}

Uvod

U ovom izvješću istaknuti su glavni nalazi srednjoročne evaluacije programa Copernicus, europskog programa za praćenje Zemlje, nakon tri godine provedbe. Izvješće se temelji na vanjskoj studiji 1 provedenoj u ime Komisije kako bi se ispunila obveza u skladu s člankom 32. Uredbe o programu Copernicus 2 . U evaluaciji su navedeni vrijedni uvidi za provedbu druge polovine programa i za definiranje pristupa budućim inicijativama u okviru programa Copernicus.

Komisija je pokrenula taj postupak kako bi se ocijenile koristi i postignuća u okviru programa Copernicus, ali i provjerilo u kojoj su mjeri njegovi izvorni ciljevi još uvijek odgovarajući te na koji bi način program mogao bolje odgovarati na nove izazove i ambicije s obzirom na to da se u posljednjih nekoliko godina opće političko, društveno, znanstveno i gospodarsko okruženje drastično promijenilo. U Svemirskoj strategiji 3 za Europu odobrenoj prošle godine, u kojoj je Copernicus jedan od stupova, već su navedeni glavni prioriteti za budućnost svemirskih aktivnosti EU-a pa će se njome potaknuti budući razvoj.

Nastanak novog svemirskog gospodarstva bez sumnje je pokretač promjena, ali pojava hiperpovezanog informacijskog društva i digitalnog gospodarstva glavni je razlog za reorganizaciju prioriteta i perspektiva: podaci mijenjaju naše živote u mnogim područjima. Kombiniranjem velikih količina svemirskih podataka s digitalnim tehnologijama i računalstvom u oblaku stvaraju se nove i uzbudljive poslovne prilike za poduzeća koja upotrebljavaju te podatke za razvoj inovativnih proizvoda, usluga i aplikacija. Radi se o sustavu konkretnih georeferenciranih podataka i informacija koji se koriste u nebrojenim aplikacijama. Geoprostorne obavještajne informacije 4 u okviru programa Copernicus već su zapravo pokretač društva 4.0. Stoga će ciljevi programa morati odražavati te društvene promjene, osiguravati postojeća dostignuća i biti temelj za razvoj na područjima poput sigurnosti, uz istovremeno promicanje gospodarskog rasta.

Zbog toga se u ovom evaluacijskom izvješću primjenjuje nov pristup koji slijedi vrijednosni lanac podataka programa Copernicus: od prikupljanja i obrade podataka do distribucije podataka i informacija pa sve do dinamike prihvaćenosti među korisnicima i na tržištu. Taj novi pristup odražava promjene koje donosi program Copernicus, koji je u samo nekoliko godina postao jedan od najvećih svjetskih pružatelja podataka o promatranju Zemlje i pokretač digitalnog gospodarstva u Europi. Od jednostavnog, ali jedinstvenog alata za promatranje Zemlje, program Copernicus pretvara se u dinamični geoprostorno obavještajni sustav.

Program Copernicus već je dokazao svoju vrijednost i EU-u priskrbio priznanje na međunarodnoj sceni zahvaljujući uspješnosti svoje infrastrukture za opskrbu podacima, točnosti podataka koji se distribuiraju u skladom s politikom o potpunom, otvorenom i besplatnom pristupu podacima i iznimnom potencijalu za komercijalne primjene. Programom se podupiru politike i primjene u području klimatskih promjena i zaštite okoliša, pomorske sigurnosti i zaštite, poljoprivrede, upravljanja katastrofama, urbanističkog planiranja i infrastrukture. Primjerice, civilnim tijelima olakšava se spašavanje života u kriznim situacijama kao što su potresi, šumski požari ili poplave. U okviru programa potiče se međunarodna suradnja i pridonosi globalnim inicijativama poput Globalnog sustava svih sustava promatranja Zemlje (GEOSS) i Odbora za satelitsko promatranje Zemlje (CEOS).

Ovom izvješću priložen je radni dokument službi s više detalja i upućivanjima na studiju na kojoj se temelji. Sama studija uključivala je niz savjetovanja s dionicima, a njihovi rezultati vidljivi su u završnoj analizi različitih komponenata programa.

Evaluacijom su očekivano obuhvaćene samo prve tri godine provedbe programa Copernicus. Već su u tom kratkom razdoblju ostvareni svi ciljevi utvrđeni Uredbom, ali u različitom stupnju. Infrastruktura i usluge uspostavljene su kako je planirano i na zadovoljavajući način. Još je prerano za temeljitu ocjenu nekih aspekata provedbe povezanih sa stvaranjem tržišnih primjena ili čak prihvaćenosti među korisnicima jer oni ovise o neobrađenim podacima koji su prema zadanom postupku stigli tek mjesecima nakon lansiranja Sentinelâ. Učinkovitim izvršenjem dodijeljenog proračuna i zadovoljavajućim porastom prihvaćenosti među korisnicima zaokružuje se slika zdravog i dinamičnog programa. No složenost interakcije među klasterima programa (svemirske infrastrukture, isporuke usluga i pristup korisnika) istaknula je potrebu za pojednostavnjenjem postupaka i modela upravljanja kako bi se postigli najbolji rezultati u pogledu provedbe industrijske politike.

Kontekst

Copernicus je program Unije za promatranje i praćenje Zemlje uspostavljen 2014. kao sljednik prethodnog svemirskog programa Globalnog praćenja okoliša i sigurnosti (GMES) 5 . Njegovim općim ciljevima podupiru se zaštita okoliša, civilna zaštita i civilna sigurnost. Programom se žele maksimalno povećati socioekonomske koristi, osiguravajući pritom europski autonomni pristup znanju o okolišu i potičući razvoj konkurentne europske svemirske i uslužne industrije. Program Copernicus ima tri ključne komponente: svemirsku infrastrukturu (uključujući satelite i zemaljsku opremu za primanje i obradu podataka), usluge za generiranje tematskih podatkovnih i informacijskih proizvoda i njihovu distribuciju te koordinirani pristup in situ podacima. Većina je operativnih, koordinacijskih i provedbenih zadataka te zadataka projektnog upravljanja za svemirsku komponentu delegirana Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) i djelomično Europskoj organizaciji za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), dok se komponenta usluga oslanja na potporu Glavne uprave JRC 6 i različitih operatera usluga s kojima su sklopljeni sporazumi o delegiranju. Među njima su Europska agencija za okoliš (EEA), Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Mercator Océan, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Satelitski centar EU-a (SATCEN). Copernicus je od GMES-a naslijedio izvrsnu sinergiju s programom INSPIRE 7 , s kojim surađuje na operativnom kontekstu osnovnih usluga i platformi za distribuciju podataka. Usklađenost programa Copernicus s internetskim uslugama INSPIRE i interoperabilnost neophodni su za osiguravanje učinkovite i djelotvorne integracije sa svim ostalim izvorima geoprostornih podataka.

Glavni nalazi evaluacije

Slijedeći pravila evaluacije, rezultati provedbe programa ocijenjeni su u odnosu na pet kriterija, i to učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, koherentnost (i povezanu komplementarnost i suradnju) te dodanu vrijednost EU-a. Ocjenjivanje se temelji na ključnim pokazateljima uspješnosti definiranima u Uredbi i u različitim sporazumima o delegiranju.

Prikupljanje podataka

U okviru programa Copernicus podaci se prikupljaju iz različitih izvora: satelita, in situ senzora i drugih misija. Svemirski podaci koje Sentineli (Copernicusovi sateliti) prenose na zemaljsku komponentu nadopunjavaju se nesvemirskim podacima s geografskom dimenzijom, uključujući podatke o promatranju iz kopnenih, morskih ili zračnih senzora te referentne i popratne podatke koji su licencirani ili dani na korištenje programu Copernicus iz različitih izvora (većinom izvora podataka država članica ili europskih i međunarodnih tijela kao što je EUMETNET 8 ), odnosno takozvane in situ podatke. Evaluacijom je potvrđeno da je svemirska komponenta, delegirana ESA-i i EUMESAT-u, najnapredniji element programa u smislu raspoređenih satelita te količine i kvalitete prenesenih i obrađenih podataka za daljnju distribuciju. Svi se podaci prikupljeni putem satelita kontroliraju, kalibriraju na temelju in situ podataka i vrednuju prije objavljivanja, čime se osigurava ujednačena razina kvalitete. Mnogi korisnici smatraju taj aspekt ključnom vrijednošću programa Copernicus.

Na kraju prvog tromjesečja 2017. konstelaciju Sentinela čini pet satelita u orbiti koji daju vrlo dobre rezultate. Zabilježena su samo manja kašnjenja kod dva satelita zbog nedostatne raspoloživosti lansirnih sustava: oba satelita (Sentinel-3A i Sentinel-2B) trebala su biti lansirana s pomoću ruskog Rockota, koji je u vrijeme nabave lansirnih sustava bio najpovoljnija opcija. Pogoršanje političke situacije i posljedični učinak na opskrbni lanac utjecali su na raspored lansiranja. Kako bi se smanjile odgode lansiranja za barem jedan od dva satelita (Sentinel-2B), odlučeno je da se lansirni sustav zamijeni drugim (Vega), čime je omogućeno uspješno lansiranje 7. ožujka 2017. No takva kašnjenja zanemariva su u svemirskom programu tih razmjera te je plan raspoređivanja većinom poštovan.

Količina, točnost, pouzdanost i kvaliteta podataka jedan su od najuspješnijih elemenata provedbe Copernicusa. Do kraja prvog tromjesečja 2017. Sentineli su ostvarili i premašili očekivanu dnevnu količinu proizvedenih podataka 9 . Izvorna osnovna zemaljska infrastruktura namijenjena primanju i obradi podataka za daljnje širenje kroz čvorišta za distribuciju podataka integrirana je s dodatnim lokalnim postajama za primanje podataka sa satelita, obradom podataka, zrcalnim stranicama i arhivima koje promiču države članice (takozvana „komponenta suradnje”). Kako bi se spriječila fragmentacija i udvostručivanje struktura i ulaganja, Komisija je 2015. uspostavila ad hoc radnu skupinu za koordinaciju inicijativa u distribuciji podataka i jačanje sinergija.

Kako bi se podaci satelitâ Sentinel dopunili dodatnim podacima koji su relevantni za krajnje korisnike i nužni za generiranje proizvoda usluga, u okviru programa Copernicus upotrebljavaju se i takozvane dodatne misije, tj. nacionalne ili međunarodne svemirske misije koje su ključne za program. Primjerice, pristup nekim podacima u vrlo visokoj rezoluciji omogućen je u okviru dodatnih misija jer ga sami Sentineli ne mogu omogućiti. S povijesnog stajališta podaci iz dodatnih misija omogućili su pokretanje usluga programa Copernicus prije lansiranja prvog Sentinela u travnju 2014. Do danas je s pružateljima podataka dodatnih misija 10 ugovoreno 10 licencija. Svi skupovi podataka dodatnih misija uključeni su u Skladište podataka (DWH). Najnovije statistike iz 2017. pokazuju da potražnja za podacima iz dodatnih misija ubrzano raste kako usluge postaju operativnije.

Copernicus je program koji je usmjeren prema korisniku, a temelji se na zahtjevima zajednica korisnika kojima su potrebni specifični podaci, informacije i proizvodi. To se odražava u upravljačkoj strukturi programa, uključujući „forum korisnika” u kojem su zastupljene sve zajednice korisnika koje imaju mogućnost podupirati i usmjeravati provedbu programa. Godinu i pol nakon posljednjeg ažuriranja Komisija trenutačno revidira rad DWH-a u pogledu zahtjeva za podatke u postupku prikupljanja, zadovoljstva korisnika i njegovih alata za praćenje. Ostvareno je i nekoliko ključnih koraka prije 2017. u pogledu koordinacije aktivnosti: revidirani su i ažurirani zahtjevi za in situ podatke programa Copernicus za svih šest usluga programa; izrađen je popis kritičnih praznina u in situ podacima, uključujući prijedloge aktivnosti za njihovo uklanjanje; potpisani su sporazumi o pristupu podacima s odabranim europskim mrežama; čvor za pristup referentnim podacima programa Copernicus (CORDA) postao je operativan; sa službama je dogovoren plan za uključivanje odabranih mreža na globalnoj razini; među uslugama je uspostavljen registar dionika, partnerstava i dogovora o pristupu podacima. Sporazumom s međunarodnim mrežama partnera kao što je EUMETNET uspostavljeno je jedinstveno sučelje koje omogućava pristup više desetaka partnera te je to prepoznato kao najbolja praksa u pogledu učinkovitosti.

Pozitivni su i nalazi s aspekta proračuna: prema povratnim informacijama industrijskih partnera svemirske operacije programa Copernicus ne izazivaju pretjerane troškove, a postupak nabave vrlo je učinkovit. Potrošnja u svemirskoj komponenti (na koju otpada najveći dio proračuna dodijeljenog programu) u skladu je s predviđenim proračunom za razdoblje 2014. – 2016. S obzirom na složenost programa i s njim povezane troškove koje jedna država članica teško može sama snositi, dodana vrijednost EU-a za taj je program vrlo visoka: sa svojim mogućnostima, proizvodnjom podataka i sustavom koordinacije program Copernicus više je od samog zbroja doprinosa svake države članice programu – to je istinski europski kapacitet na usluzi građanima, industriji i društvu u cjelini.

Obrada informacija i podataka

U okviru šest usluga programa Copernicus, koje se nalaze u jezgri onoga što se definira kao sustav geoprostornog obavještavanja programa Copernicus, pružaju se pravodobne i pouzdane informacije sve većoj zajednici korisnika u Europi i svijetu. Za tu aktivnost generiranja znanja prikupljeni se podaci obrađuju i pretvaraju u odgovarajuće proizvode koji su dostupni krajnjim korisnicima i koji se distribuiraju putem usluga. Na temelju svemirskih i in situ opažanja i podataka usluge programa Copernicus pravodobno generiraju pouzdane geoinformacijske proizvode prema definiranim i dogovorenim postupcima, što u nekim slučajevima zahtijeva znatne napore pri asimilaciji podataka i modeliranju. Svakom od šest usluga odgovara se na specifične teme povezane s okolišem ili sigurnosti koje su prepoznate kao ključne za europsko društvo. Usluge su delegirane nadležnim operaterima usluga (ili tijelima kojima su povjerene zadaće) koji upravljaju uslugama u ime Komisije.

Pri pokretanju programa Copernicus bile su operativne dvije od šest osnovnih usluga, i to: praćenje stanja kopna (CLMS) 11 i upravljanje izvanrednim situacijama (EMS) 12 , zahvaljujući podacima dodatnih misija pribavljenima u okviru programa GMES GIO 13 . Usluge praćenja stanja atmosfere (CAMS) 14 i praćenja morskog okoliša (CMEMS) 15 bile su u predoperativnoj fazi dok su usluge praćenja klimatskih promjena (C3S) 16 i sigurnosti bile još u fazi izrade ili razvoja. Tri godine kasnije sve su usluge operativne, osim specifičnih skupina proizvoda u području sigurnosti i praćenja klimatskih promjena koje su još u predoperativnoj fazi. S druge strane, svi sporazumi o delegiranju s tijelima kojima su povjerene zadaće potpisani su prema planiranom rasporedu.  

Neki proizvodi koji se pružaju u okviru usluga iznimno su važni za javni sektor i lokalna tijela: neki su od korisnika usluge praćenja stanja kopna urbanisti, gradske uprave i tijela nadležna za promet. Proizvode dobivene promatranjem Zemlje kupuje sve veći broj privatnih subjekata u području urbanog razvoja i praćenja gradova, kao što su energetske i komunalne tvrtke, tvrtke za poslovanje nekretninama, trgovački lanci i dobavljači građevinskog materijala. Podrazumijeva se da tipologija korisnika ovisi o usluzi: primjerice, korisnici usluge upravljanja kriznim situacijama isključivo su tijela i organizacije na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini koja djeluju u području upravljanja kriznim situacijama.

Popis političkih prioriteta EU-a i Komisije koji se podupiru uslugama i proizvodima programa Copernicus dugačak je, a uključuje klimatske promjene, migracije, politiku zaštite okoliša, poljoprivredu i sigurnost hrane, pomorski nadzor, sigurnost, promet i energiju, pametni urbani razvoj te upravljanje katastrofama i njihovo smanjenje.

Na temelju kriterija dostupnosti usluga, njihove pravodobnosti i raznolikosti ponude proizvoda korisnici smatraju da je pružanje usluga uspješno. Iako je još u predoperativnoj fazi, čak i usluga praćenja klimatskih promjena ostvaruje dobre rezultate ako se uzme u obzir da se broj korisnika očito privučenih vrlo inovativnim prvim rezultatima udvostručio od 2015. do 2016. Prvo Izvješće o stanju oceana jedan je od primjera izvrsnih rezultata komponente usluga, a temelji se na proizvodima usluge praćenja morskog okoliša programa Copernicus, koji su vrijedan alat za aktivnosti uprava, agencija, konvencija i međunarodnih organizacija koje se bave okolišem.

Osobito se povećala važnost sigurnosne usluge s obzirom na informacije koje se u okviru usluge pružaju kao odgovor na sigurnosne izazove u Europi, osobito za nadzor granica i pomorski nadzor. Njezini podaci i proizvodi u potpunosti su integrirani i njima se podržavaju dodijeljene zadaće agencija u području zaštite granica i pomorske sigurnosti, a podupiru se i ZVSP/ZSOP 17 EU-a.

Utvrđeno je da je uravnoteženo definiranje novih proizvoda u okviru portfelja proizvoda programa Copernicus izazov, no Komisija ga je u dogovoru s dionicima riješila uspostavom posebnog postupka za definiranje novih proizvoda i postupka prikupljanja informacija o potrebama korisnika. Tim je postupkom programu Copernicus omogućeno dinamično odgovaranje na okruženje koje se ubrzano mijenja.

Pristup podacima i njihova distribucija

Pristup svemirskim i in situ podacima te informacijama i proizvodima usluga mora se omogućiti na učinkovit način. Jedna od manjkavosti utvrđenih tijekom savjetovanja s dionicima u pogledu distribucije podataka u okviru programa jest rascjepkanost ponude proizvoda i mehanizma za širenje podataka (putem tijela kojima su povjerene zadaće, internetskih portala EU-a i ESA-e), što je možda stvorilo pomutnju kod nekih korisnika i smatralo se udvostručavanjem napora. Stoga je predloženo da se nastavi raditi na olakšavanju pristupa podacima, posvećujući posebnu pažnju zemaljskim komponentama suradnje i distribuciji podataka na nacionalnoj razini. Prijenosi podataka od točaka preuzimanja programa Copernicus do korisnika relativno su spori, što utječe na mogućnosti njihove opsežnije primjene. Kao jedan od problema za krajnje korisnike utvrđena je i čitljivost metapodataka, obično kada su za pohranu podataka potrebna superračunala. Korisnici su očekivali da su uz podatke dostupni instrumenti za internetsku obradu kako bi izbjegli preuzimanje velikih količina podataka. Komisija je poduzela mjere kako bi odgovorila na te zahtjeve korisnika. Unapređuju se tradicionalni distribucijski putovi za pristup podacima i informacijama programa Copernicus i pokreću se inovativne usluge pristupa podacima i informacijama (DIAS) kao dio sporazuma s ESA-om i EUMETSAT-om kako bi podaci bili dostupniji korisnicima. Puštanje u rad prvih usluga DIAS očekuje se početkom 2018. Osim pristupa platformama usluga programa Copernicus kojima upravljaju različita delegirana tijela, glavni kanal za pristup satelitskim podacima danas se sastoji od četiri ESA-ina čvorišta:

1. Čvorište s otvorenim pristupom programa Copernicus (COAHub), prethodno „Znanstveno čvorište”;

2. Čvorište za podatke Usluga programa Copernicus (ServHub), prethodno „CopHub”, dostupno samo uslugama programa Copernicus i europskim institucijama;

3. Čvorište za podatke i suradnju (ColHub), dostupno GMES-ovoj svemirskoj komponenti (GSC) i državama koje sudjeluju u programu Copernicus nakon potpisivanja sporazuma o zemaljskoj komponenti suradnje s ESA-om;

4. Čvorište za međunarodni pristup (IntHub), dostupno međunarodnim partnerima koji su potpisali sporazum.

Velike količine preuzetih podataka problem su u pogledu upravljanja mrežnim prometom na infrastrukturi IKT-a. U svibnju 2016. uspostavljena je namjenska poveznica na mrežu „GÉANT” 18 kako bi se riješio taj problem: trenutačno se preko nje usmjerava oko 66 % mrežnog prometa. Trenutačna infrastruktura nadograđena je u ožujku 2017. kako bi se udvostručio kapacitet propusnosti.

Kad je riječ o sigurnosnim aspektima, provodi se politika potpunog, otvorenog i besplatnog pristupa podacima u skladu s člankom 23. Uredbe, uključujući i ograničenja koja su u njemu utvrđena. Nisu utvrđene posebne kibernetičke prijetnje s obzirom na trenutačnu razlučivost slika i unutarnje mjere svakog tijela kojemu su povjerene zadaće za borbu protiv tih prijetnji.

Prihvaćenost podataka

Maksimalno povećanje socioekonomske koristi programa podupiranjem razvoja pametnih aplikacija, kako se zahtijeva Uredbom o programu Copernicus, bio je zahtjevan zadatak s obzirom na to da su podaci u okviru programa bili planirani, ali nisu još bili dostupni (zbog postupne uspostave konstelacije).

Donošenje politike programa Copernicus o besplatnom, potpunom i otvorenom pristupu podacima izazvalo je neočekivan interes: do kraja ožujka 2017. broj registriranih korisnika glavnog čvorišta za širenje podataka (Čvorište otvorenog pristupa) i preuzetih proizvoda uvelike su premašili cilj postavljen na početku programa. Dostupnost podataka i usluga programa Copernicus rezultirala je snažnim rastom u silaznom sektoru europskog programa za promatranje Zemlje (preko 10 % godišnje u 2014. i 2015. 19 u usporedbi s prosječno 1,8 % u europskom gospodarstvu).

Europska komisija poduprla je taj trend pokretanjem mnogih inicijativa za prihvaćenost među korisnicima. Kako bi se program intenzivnije promicao na regionalnoj i lokalnoj razini, uspostavljene su dvije europske mreže, Copernicus Relays i Copernicus Academy, koje su zadužene za organizaciju aktivnosti za podizanje razine svijesti, a djeluju i kao lokalne službe za pomoć. Uspostavljen je ured za podršku programa Copernicus radi pružanja potpore svim korisnicima. Nadalje, kako bi potaknula inovativne načine upotrebe podataka programa Copernicus, Komisija je udružila snage s ESA-om u organiziranju godišnjeg natjecanja Copernicus Masters, koje je usmjereno na poticanje inovacija te podizanje razine svijesti i vidljivosti novoosnovanih poduzeća. Program Copernicus za novoosnovana poduzeća uključuje i Copernicus Accelerator, jednogodišnji program podučavanja pokrenut 2016. koji će uskoro biti dopunjen hakatonima i inkubacijskim programom u okviru programa Copernicus. Organiziran je i velik broj informativnih sastanaka, tečajeva osposobljavanja i tematskih radionica usmjerenih na javne i privatne korisnike. Značajno je poboljšana komunikacija putem interneta i društvenih medija. Istovremeno je Komisija izradila program za stjecanje vještina u okviru programa Copernicus, koji uključuje partnerstvo za stjecanje vještina u geoprostornom sektoru (u okviru programa ERASMUS+) i suradnju s dvije zajednice znanja i inovacija, za klimatske promjene i sirovine. Te se aktivnosti dopunjuju komunikacijom i aktivnostima za prihvaćenost među korisnicima koje provode tijela kojima su povjerene zadaće programa Copernicus.

Iako je Komisija uložila znatne napore u pokretanje mjera za prihvaćenost među korisnicima, aktivnostima je potrebno obuhvatiti i korisnike koji nisu stručnjaci za promatranje Zemlje. Osobito bi se trebalo usmjeriti na neke zajednice, npr. IT zajednicu, ili perspektivne sektore (pametni gradovi, osiguranje i drugi). Time bi se proširila korisnička baza programa Copernicus i povećao njegov društveni učinak. Kako bi se i dalje povećavao broj mjera za prihvaćenost među korisnicima, Komisija bi mogla razmotriti delegiranje nekih zadataka operativnoj agenciji. Naposljetku, veća uključenost država članica i bolja koordinacija s mjerama na razini EU-a mogle bi dodatno ubrzati prihvaćenost programa Copernicus među korisnicima. Komisija je počela rješavati taj problem i uskoro će aktivirati okvirni sporazum o partnerstvu s državama članicama kako bi se zajednički financirale mjere za prihvaćenost među korisnicima.

Zaključci i daljnji koraci

Samo tri godine nakon lansiranja prvog satelita Sentinel program Copernicus daje konkretne rezultate koji su jasan dokaz dodane vrijednosti djelovanja EU-a. Program dobro napreduje i njegovi su izvorni ciljevi velikim dijelom postignuti. Copernicus je danas jedan od najvećih pružatelja podataka u svijetu. Zahvaljujući velikim količinama podataka koje se proizvode i napretku u IKT-u i računalstvu u oblaku stvaraju se dosad neviđene poslovne mogućnosti u mnogim sektorima gospodarstva u svim državama članicama EU-a. Iskorištavanje tog gospodarskog potencijala jedan je od najvećih izazova s kojima se program Copernicus danas suočava. Omogućavanje dinamičnog ekosustava u kojemu se podaci i informacije programa Copernicus mogu pretvoriti u inovativne proizvode i usluge ostat će jasan prioritet i tijekom sljedeće faze programa do 2020.

Gledajući u budućnost na temelju ove evaluacije, kontinuitet i održivost usluga i podataka dobivenih promatranjem bit će ključni za trajan uspjeh programa Copernicus. Mora se osigurati dugoročna stabilnost programa i njegova politika besplatnog, potpunog i otvorenog pristupa podacima radi predvidljivosti i sigurnosti planiranja za korisnike i poduzeća. Copernicus jest i trebao bi ostati program usmjeren prema korisniku. Njegov daljnji razvoj mora ići u korak sa sve većim zahtjevima korisnika i promjenama paradigmi u sektoru promatranja Zemlje na globalnoj razini. Komisija bi trebala planirati dugoročnu viziju za program u skladu sa Svemirskom strategijom donesenom 2016. kako bi svim partnerima programa Copernicus osigurala vidljivost i predvidljivost. Time bi im se omogućila ulaganja, ostvarivanje koristi i davanje potpore, osobito ako se uzmu u obzir promjenjivi prioriteti programa.

Usluge programa Copernicus čine velik dio dodane vrijednosti programa. Trebale bi se nastaviti razvijati, unapređivati i mijenjati kako bi mogle odgovoriti na nove izazove i prioritete politike. Svemirskom strategijom za Europu utvrđuje se niz prioritetnih područja za proširenje i razvoj radi odgovaranja na izazove klimatskih promjena i održivog razvoja te praćenja emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, upotrebe zemljišta i šumarstva ili promjena na Arktiku. Potrebno je unaprijediti i sigurnosnu dimenziju programa Copernicus radi poboljšanja kapaciteta EU-a u odgovaranju na nove izazove povezane s kontrolom granica i pomorskim nadzorom te radi istraživanja kako bi se programom Copernicus moglo odgovoriti na daljnje sigurnosne potrebe, uključujući obranu. Tijekom pripremanja faze programa koja slijedi nakon 2020. trebalo bi detaljno analizirati sve opcije i postaviti prioritete u dogovoru s državama članicama.

Program Copernicus uspostavljen je kao partnerstvo između EU-a, država članica, ESA-e i EUMETSAT-a. Načelo partnerstva koje koordinira Europska komisija trebalo bi i dalje biti pokretač budućeg razvoja programa s obzirom na to da se podijeljeno upravljanje njime pokazalo uspješnim. No za razdoblje nakon 2020. Komisija bi mogla istražiti nove prilike za racionalizaciju i optimizaciju te ocijeniti potrebu za uvođenjem novih aktera tamo gdje bi se time dodala jasna vrijednost i povećala učinkovitost programa.

Novim poslovnim modelima temeljenima na javno-javnim i javno-privatnim partnerstvima ili kupnji usluga kojima bi se iskoristili kapaciteti država članica i sposobnosti europske industrije mogao bi se poduprijeti čvrst i održiv europski kapacitet za promatranje Zemlje za koji se očekuje da će potaknuti daljnja ulaganja.

Međunarodna suradnja neophodna je za program Copernicus. Ona je ključan alat na kojem se temelje europske obveze i vodeća uloga u rješavanju globalnih izazova poput klimatskih promjena i globalnih prilika za proizvode za tržište. Taj aspekt mora se dodatno osnažiti budućim razvojem kako bi se povećali opseg i kvaliteta podataka i usluga programa Copernicus na temelju uzajamno korisnih sporazuma o razmjeni podataka i kako bi se s ključnim međunarodnim partnerima izgradile pozitivne sinergije i objedinili kapaciteti za koordinirano suočavanje s globalnim izazovima (npr. praćenje emisija CO2). Stoga bi se napori trebali usmjeriti na konsolidaciju programa Copernicus kao globalnog standarda u području podataka o zemljopisnoj lokaciji.

Program Copernicus sjajna je prilika za Europu jer ima velik potencijal za inovacije, rast i zapošljavanje. S programom Copernicus europska industrija ima jedinstvenu priliku zauzeti vodeću ulogu na globalnom brzorastućem tržištu. Stoga će nadolazeće godine biti ključne za konsolidaciju postignuća i pripremanje buduće prilagodbe na promjene koje donosi program.

(1)

PwC-ova Privremena evaluacija programa Copernicus, ET-04-17-742-EN-N

(2)

Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010

(3)

 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Svemirska strategija za Europu, COM(2016) 0705 final

(4)

Geoprostorne obavještajne informacije obuhvaćaju podatke o ljudskoj aktivnosti na Zemlji koji proizlaze iz upotrebe i analize snimaka i geoprostornih informacija za opisivanje, ocjenjivanje i vizualno prikazivanje fizičkih pojava i georeferenciranih aktivnosti na Zemlji. Obuhvaćaju snimke, obavještajne snimke i geoprostorne informacije.

(5)

Globalno praćenje okoliša i sigurnosti – Uredba (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES)

(6)

Glavna uprava Zajedničkog istraživačkog centra koji pruža vrijednu tehničku podršku i rješenja za aktivnosti u okviru programa Copernicus, uključujući istraživačke i međunarodne aspekte.

(7)

Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE)

(8)

Mreža europskih meteoroloških službi.

(9)

U ljeto 2016. Sentineli su proizvodili oko 12 TB podataka dnevno.

(10)

Među njima su: Radarsat-2, COSMO-SkyMed, TerraSAR-X, Pléiades 1A i 1B, Deimos-1 i 2, Dubaisat-2, UK-DMC2, WorldView-2 i 3 i GeoEye-1, PROBA-V, GAF AG i EUSI

(11)

U okviru usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus pružaju se geografske informacije o prekrivenosti tla i povezanim varijablama, primjerice o stanju vegetacije i ciklusu vode. Njihova je primjena moguća u nizu različitih područja poput prostornog planiranja, gospodarenja šumama, gospodarenja vodama, poljoprivrede i sigurnosti hrane. Ti su proizvodi u drugoj polovini 2016. preuzeti više od 30 000 puta.

(12)

U okviru usluge programa Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama (CEMS) pružaju se informacije za odziv u kriznim situacijama povezane s različitim vrstama katastrofa. U okviru usluge izrade karata pružaju se referentne karte i karte s opsegom i rangiranjem štete te se kontinuirano poboljšava isporuku usluge, prvenstveno u pogledu pravodobnosti u komponenti brzog kartiranja.

(13)

Početne operativne aktivnosti programa GMES.

(14)

U okviru usluge praćenja stanja atmosfere programa Copernicus (CAMS) pružaju se informacije o sastavu atmosfere, kao što je analiza u stvarnom vremenu i prognoza na dnevnoj bazi ili češće. Nadalje, pružaju se i proizvodi dosljednih ponovljenih analiza koji se kontinuirano ažuriraju, kao i niz dopunskih proizvoda.

(15)

U okviru usluge praćenja morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS) pružaju se informacije o stanju i dinamici fizičkih oceanskih i morskih ekosustava za globalna oceanska i europska regionalna morska područja. Ti se proizvodi primjenjuju u četirima glavnim vrstama aktivnosti: 1. prognoziranju klime, godišnjih doba i vremena; 2. morskom i priobalnom okolišu; 3. pomorskoj sigurnosti i 4. morskim resursima.

(16)

Uslugom praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S), iako je još uvijek u predoperativnoj fazi, već su ostvarena konkretna postignuća: razvoj infrastrukture klimatskih podataka i izrada prvog sadržaja pokrenuti su i dobro napreduju. U okviru skupa pilot-aktivnosti prikazana je upotreba proizvoda C3S u različitim područjima primjene. Redovito se pružaju prvi predoperativni proizvodi, kao što su površinska temperatura zraka, stanje morskog leda, prognoza godišnjih doba ili proizvodi ponovnih analiza. 

(17)

Zajednička vanjska i sigurnosna politika i zajednička sigurnosna i obrambena politika

(18)

GÉANT je paneuropska podatkovna mreža  za  istraživačku i obrazovnu zajednicu. Međusobno povezuje nacionalne istraživačke i obrazovne mreže (NREN) diljem Europe i tako omogućava suradnju na projektima iz područja od biologije do promatranja Zemlje te umjetnosti i kulture. Projektom GÉANT kombiniraju se širokopojasna mreža od 50 000 km velikog kapaciteta i sve širi raspon usluga. Time je istraživačima omogućena suradnja bez obzira na to gdje se nalazili.

(19)

Izvor: Istraživanje stanja i zdravlja europske industrije usluga promatranja Zemlje, izradio EARSC za ESA-u, 2015.