(4)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 7 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 8 .

(5)Rumunjska je između 2009. i 2015. ostvarila koristi od tri programa pomoći platne bilance kojima zajednički upravljaju Komisija i Međunarodni monetarni fond uz potporu Svjetske banke. Izvršene su samo isplate u okviru prvog programa tijekom 2009. – 2011., a u razdobljima 2011. – 13. i 2013. –15. riječ je o preventivnoj financijskoj pomoći. Nadzor nakon provedbe programa u ime Komisije radi praćenja kapaciteta Rumunjske za otplatu kredita odobrenih u okviru prvog programa započeo je u listopadu 2015. i nastavit će se do isplate najmanje 70 % iznosa kredita, koja dospijeva u proljeće 2018.

(6)Na Rumunjsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira ukupni deficit od 2,9 % BDP-a u 2017. i 2018. te nakon toga postupno smanjenje na 2,0% BDP-a do 2020. Ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, tj. strukturnog deficita od 1 % BDP-a, ne očekuje se do kraja programa 2020. Predviđa se da će ponovno izračunani 9 strukturni saldo do 2020. dosegnuti -2.6 %. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati od 37,6 % BDP-a u 2016. na 38,3 % BDP-a u 2018., a zatim će se smanjiti na 37,6 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije povoljan je. Glavni negativni rizik u pogledu makroekonomskih izgleda proizlazi iz slabijeg učinka fiskalnih i strukturnih mjera na kratkoročne i srednjoročne izglede za rast. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita. Osim toga, nacrt jedinstvenog zakona o plaćama znatan je negativni rizik u pogledu fiskalne prognoze.

(7)Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Rumunjskoj da ograniči odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a u 2017., osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Prema stvarnim podacima za 2016. Rumunjska znatno odstupa od srednjoročnog proračunskog cilja. U skladu s člankom 121. stavkom 4 UFEU-a i člankom 10. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97, Komisija je 22. svibnja 2017. upozorila Rumunjsku da je u 2016. uočeno znatno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja. [Dana XX Vijeće je donijelo naknadnu preporuku kojom se potvrđuje da bi Rumunjska trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da nominalna stopa rasta neto primarnih državnih rashoda 10 u 2017. ne prijeđe 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a.] Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. postoji rizik znatnog odstupanja od preporučene prilagodbe u 2017.

(8)S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju očekuje se da se Rumunjska 2018. dodatno prilagodi ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda koja ne premašuje 4,3 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Osim toga, u proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se deficit opće države od 3,5 % BDP-a za 2017. i 3,7% BDP-a za 2018., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. biti potrebne znatne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na znatno pogoršanje fiskalnih izgleda[, u skladu s preporukom upućenom Rumunjskoj dana XX radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja].

(9)Fiskalni okvir u Rumunjskoj ima dobre odredbe, ali se u praksi ne primjenjuje u potpunosti. Proračun za 2016. znatno je odstupio od srednjoročnog cilja, a to je strukturni deficit od 1 % BDP-a, čime je prekršeno pravilo o deficitu u nacionalnom fiskalnom okviru. Proračun za 2017. dodatno odstupa od pravila o nacionalnom fiskalnom okviru. Kao i prethodnih godina, nadležna tijela nisu ni u 2016. parlamentu dostavila ažuriranu fiskalnu strategiju do propisanog roka u kolovozu. Zbog toga se srednjoročna fiskalna strategija nije temeljila na godišnjem proračunskom postupku.

(10)Zahvaljujući solidnim zaštitnim slojevima kapitala i sve većoj profitabilnosti, stanje u bankarskom sektoru nastavilo se poboljšavati i u 2016. Nadležna tijela obvezala su se da će provesti sveobuhvatnu reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti bankarskog sektora u 2018. Zakon o otpustu duga stupio je na snagu u svibnju 2016., no rizici za bankarski sektor u znatnoj su mjeri ublaženi odlukom ustavnog suda da će sudovi imati obvezu procijeniti ispunjavaju li dužnici zakonodavne odredbe o poteškoćama. Zakon o konverziji kredita denominiranih u švicarskim francima koji je parlament donio u listopadu 2016. nedavno je proglašen neustavnim. Međutim, periodične zakonodavne inicijative i dalje oslabljuju pravnu predvidljivost i mogle bi negativno utjecati na raspoloženje ulagača.

(11)Utaja poreza česta je u Rumunjskoj, a njezine su posljedice smanjenje poreznih prihoda i porezne pravednosti te narušavanje gospodarstva. Rumunjska je kao odgovor na preporuku jačanja porezne discipline i ubiranja poreza ostvarila ograničen napredak. U 2016. izmijenjeni su postupci prijave i povrata PDV-a, a u tijeku je uvođenje elektroničkih registarskih blagajni povezanih s poreznom upravom na nacionalnoj razini. Od 2017. na sektore hotelijerstva, ugostiteljskih usluga i povezanih sektora primjenjuje se poseban režim, prema kojem se davanja utvrđuju bez obzira na dohodovni razred. Osim toga, uvedena su ograničenja u pogledu samozapošljavanja i obiteljskih poduzeća radi obeshrabrivanja prakse izbjegavanja poreza. U 2016. uočeno je poboljšanje porezne discipline u vezi s poreznim prijavama i plaćanjima, no zajedničke porezne i radne inspekcije i revizije nisu dovele do boljih rezultata. Osim toga, znatno je povećan prag prometa u poreznom režimu za mikropoduzeća, a stopa je snižena, čime je omogućena porezna disciplina na štetu poreznih prihoda. Sektorskim i kategorijskim pristupima oporezivanju poduzeća može se poduzećima i poreznim vlastima nametnuti administrativno opterećenje, premda se njima ne poboljšava ubiranje poreza.

(12)Raspodjela raspoloživog dohotka kućanstava (uzimajući u obzir veličinu kućanstva) u Rumunjskoj osobito je neravnomjerna, što umanjuje njezin potencijal održivog i uključivog rasta. Najbogatijih 20 % stanovništva imaju prihode koji su više od osam puta veći od prihoda najsiromašnijih 20 %. Taj je omjer znatno viši od prosjeka EU-a. Uzroci nejednakosti u znatnoj su mjeri nejednak pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, uslugama i tržištu rada. Osim toga, razlika između nejednakosti dohotka prije i nakon poreza i socijalnih transfera među najnižima je u EU-u. Pokazatelj socijalne referentnosti, na kojem se temelje glavne socijalne naknade, nije ažuriran od uvođenja 2008. I dalje prevladava neprijavljeni rad, među ostalim i isplata plaća u gotovini, što umanjuje porezne prihode, narušava gospodarstvo i ugrožava učinkovitost i pravednost poreznog sustava i sustava naknada. U okviru pilot-projekta pokrenute su zajedničke inspekcije na nacionalnoj razini koje su provodili porezna uprava i inspektorati rada, no one dosad nisu ostvarile sustavni učinak. Resursi nisu usmjereni na sektore s najvišim rizikom utaje poreza, ograničeni napori usmjereni su na isplatu plaća u gotovini, a mjere prisile prevladavaju u odnosu na preventivne mjere.

(13)Rezultati na tržištu rada poboljšali su se u 2016., kada je stopa nezaposlenosti pala na nisku razinu zabilježenu prije krize. Radna snaga i dalje se smanjuje zbog starenja stanovništva i visoke stope iseljavanja. Niska stopa nezaposlenosti popraćena je jednom od najviših stopa neaktivnosti u EU-u. Stope zaposlenosti i aktivnosti mladih, žena, niskokvalificiranih osoba, osoba s invaliditetom i Roma znatno su ispod prosjeka EU-a. Stopa mladih koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja i dalje je vrlo visoka.

(14)Premda se smanjuje, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti vrlo je visok, posebno za obitelji s djecom, osobe s invaliditetom, Rome i seosko stanovništvo. Sveobuhvatni paket mjera za borbu protiv siromaštva u okviru promjene politika radi boljeg pružanja usluga prilagođenih određenim skupinama stanovništva donesen je 2016. Njime je predviđen i pilot-projekt za uspostavu integriranih usluga u marginaliziranim zajednicama. Uvođenjem na nacionalnoj razini znatno bi se povećala trenutačno niska stopa pružanja integriranih usluga. Kao odgovor na uzastopne preporuke za Rumunjsku, donesen je zakon o minimalnom dohotku za uključivanje, koji treba stupiti na snagu u 2018. Minimalnim dohotkom za uključivanje poboljšava se prikladnost i opseg socijalne pomoći. Njime se kombinira pasivna potpora s obveznim aktivnim mjerama tržišta rada i inspekcijama. Njegov je aktivacijski potencijal ipak skroman s obzirom na to da mu je cilj dosegnuti 25 % korisnika mjera aktivne politike tržišta rada do 2021.

(15)Ojačane su politike aktivacije u okviru reforme Nacionalne agencije za zapošljavanje. Reforme obuhvaćaju više integriranih usluga i potporu namijenjene osobama koje traže posao i poslodavcima. Poboljšavaju se inicijative i usluge koje se nude mladima koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja. Međutim, politike aktivacije koje se nude skupinama koja su najudaljenije od tržišta rada i dalje su ograničena opsega, a nedavno predložene mjere aktivacije više nisu usredotočene na te konkretne skupine. Njihov opseg i povezanost sa socijalnim službama nedostatne su da bi se posebno tim skupinama znatno poboljšalo sudjelovanje na tržištu rada.

(16)Primjerenost mirovina i siromaštvo u starosti znatno su rodno obilježeni jer ako su svi drugi uvjeti jednaki, niža dob za umirovljenje žena rezultira nižim mirovinskim pravima. Rumunjska je jedna od malobrojnih članica EU-a u čijem zakonodavstvu nije predviđena konvergencija dobi umirovljenja žena i muškaraca. Zakon o izjednačavanju dobi za umirovljenje muškaraca i žena dostavljen je parlamentu 2013. Zakon je zasad donio jedino Senat.

(17)S obzirom na razvoj produktivnosti, konvergenciju prihoda i konkurentski položaj Rumunjske, povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru zaslužuju posebnu pozornost. Povećanja plaća u javnom sektoru mogla bi se preliti u privatni sektor, što bi utjecalo na konkurentnost Rumunjske. Premda je jedna od najnižih u EU-u, razina minimalne plaće u Rumunjskoj znatno se povećala posljednjih godina. Ad hoc povećanjima minimalnih plaća znatno se povećao udio radnika koji zarađuju minimalnu plaću, što je u posljednje vrijeme dovelo do snažnog pritiska u najdonjem segmentu distribucije plaća. Kao odgovor na preporuku za Rumunjsku, početkom 2016. osnovana je trostrana radna skupina za određivanje minimalne plaće na temelju objektivnih gospodarskih i socijalnih kriterija te kriterija tržišta rada, no njezin je rad obilježen velikim kašnjenjima i potrebno ga je na odgovarajući način primijeniti. Socijalni dijalog i dalje je obilježen niskom stopom kolektivnog pregovaranja na sektorskoj razini i institucijskim slabostima koje ograničavaju učinkovitost reformi.

(18)Kako bi se pronašao i zadržao dobar i stabilan posao i uspješno sudjelovalo u ekonomskom i društvenom životu, ključno je posjedovati dovoljne osnovne vještine. Međunarodna istraživanja upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima koje rumunjski tinejdžeri postižu u području osnovnih vještina. Visoka stopa ranog napuštanja školovanja, niska stopa stjecanja visokog obrazovanja i visoka stopa emigracije uzrok su nedovoljne ponude kvalificirane radne snage. U ruralnim područjima ograničen je pristup redovnom obrazovanju, a posebno romskoj djeci. Niža razina obrazovanja romske djece posljedica je slabog zanimanja dobrih nastavnika za radna mjesta u ruralnim područjima i u školama s pretežito romskom djecom uz segregaciju, a često i diskriminaciju. Kao odgovor na ponavljane preporuke Rumunjska je donijela i počela primjenjivati strategiju za rješavanje problema ranog napuštanja škole. Nedavne mjere obuhvaćaju integrirana djelovanja, pilot-program uvođenja toplog obroka, bolju nadoknadu troškova prijevoza i socijalne vaučere radi poticanja predškolskog obrazovanja siromašne djece. Za jesen 2017. planiraju se mjere na temelju projekata financiranih sredstvima EU-a radi poboljšanja kvalitete nastave u školama u nepovoljnom položaju, a u tijeku je i djelomična modernizacija školskih programa. Poboljšano je zakonodavstvo za suzbijanje segregacije, primjerice jačanjem ovlasti prosvjetnih inspekcija u tom području. No i dalje nedostaje metodologija praćenja. Potrebne su dodatne mjere kako bi se nastavio napredak u suzbijanju socioekonomskih nejednakosti u obrazovanju. Garancija za mlade tek djelomično dopire do osoba koje su rano napustile školovanje, a programi pružanja druge prilike nisu lako dostupni. Sustav strukovnog obrazovanja i izobrazbe nije dovoljno usklađen s potrebama tržišta rada, a niska je i stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih.

(19)Rezultati u zdravstvu u Rumunjskoj loši su. Dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi trpi zbog nedostatka zdravstvenih radnika, manjka sredstava, prekomjernog oslanjanja na bolničku skrb te zbog korupcije, što osobito pogađa ljude s niskim primanjima i u ruralnim područjima. Osim neformalnih plaćanja zdravstvenim radnicima, korupcijom su zahvaćeni i javna nabava u bolnicama, prijevare u osiguranju i davanje mita za potvrde kojima se stječu prava na naknadu. Rumunjska je kao odgovor na preporuku i u okviru ex-ante uvjeta za razdoblje financiranja EU-a od 2014. – 2020. poduzela određene mjere politika kako bi preusmjerila bolesnike s bolničke na izvanbolničku zdravstvenu skrb. Izrađeni su regionalni planovi zdravstvene skrbi kako bi se utvrdile potrebe u pogledu infrastrukture i usluga, a prati se provedba nacionalne strategije zdravstvene skrbi. U skladu s nacionalnom strategijom suzbijanja korupcije 2016. – 2020., doneseni su propisi za obnovu sustava povratnih informacija o neformalnim plaćanjima i povećane su plaće zdravstvenim radnicima. Strategija suzbijanja korupcije temelji se na sveobuhvatnim mjerama u zdravstvenom sektoru, među ostalim povećanjem odgovornosti i transparentnim zapošljavanjem upravitelja bolnica. Bez obzira na to, skrb na razini lokalne zajednice, ambulantna skrb i sustavi upućivanja nisu se odmakli od početne faze, i dalje prevladavaju neformalna plaćanja, tek treba osigurati transparentnost u upravljanju bolnicama, a nacionalna strategija o zaposlenima u zdravstvu u postupku je donošenja.

(20)Administrativni kapacitet i kapacitet izrade politika Rumunjske trpe zbog netransparentnosti postupaka i odlučivanja, prevelikog opterećenja administrativnim postupcima, nedovoljne primjene kvalitetnih dokaza, slabe usklađenosti sektorskih politika i raširene korupcije. Napredak reforme javne uprave ograničena je dosega. Organizacijske strukture i dalje su nestabilne, što utječe na neovisnost i učinkovitost javne uprave. Strategije za javnu službu pokrenute su 2016., ali zakonodavni okvir još uvijek ne uključuje neke od njihovih glavnih ciljeva, posebno u pogledu objektivnih kriterija za zapošljavanje, ocjenjivanje i nagrađivanje osoblja. Predloženo je usklađivanje razina plaća u određenoj mjeri, ali nema jasne veze između uspješnosti i plaće na središnjoj i lokalnoj razini. Potrebno je dodatno ojačati kapacitet i ovlasti Agencije za javnu službu. Neke od mjera za poboljšanje transparentnosti u području izrade politika pokrenute 2016. ukinut će se. Strateško planiranje i procjena regulatornog učinka nisu se ustalili u upravnoj praksi.

(21)Nedostatna kvaliteta i opseg prometne infrastrukture jedna je od najvećih prepreka gospodarskom razvoju Rumunjske. Rumunjska je kao odgovor na preporuke i radi rješavanja predmetnih nedostataka u jesen 2016. donijela glavni prometni plan. Kako bi se ubrzala ulaganja u cestovnu infrastrukturu, upravljanje ulaganjima u infrastrukturu izuzeto je iz nadležnosti tijela zaduženog za upravljanje infrastrukturom. U 2016. osnovano je tijelo sa zadaćom reformiranja željezničkog sustava, koje bi trebalo početi s radom do polovine 2017.

(22)Rumunjska je posljednjih godina među zemljama s najvišim omjerom ulaganja u EU-u. Međutim, javna ulaganja smanjila su se 2016., među ostalim i zbog niske iskorištenosti sredstava EU-a. Visoka stopa apsorpcije i učinkovita upotreba sredstava EU-a ključni su čimbenici za iskorištavanje razvojnog potencijala Rumunjske, osobito u bitnim sektorima kao što su promet ili gospodarenje otpadom. Na kvalitetu javnih ulaganja negativno su utjecali i nedostatci u upravljanju i promjena prioriteta. Kao odgovor na preporuku ostvaren je neznatan napredak u pogledu kvalitetnijeg određivanja prioriteta i pripreme projekata javnih ulaganja. Od kolovoza 2016. ministarstva su u svojim planovima rashoda obvezna uzeti u obzir prioritete ulaganja, ali nisu poduzete druge mjere za jačanje uloge Ministarstva financija u određivanju prioriteta ulaganja i za bolje usklađivanje pripreme projekata javnih ulaganja među ministarstvima. Nacionalni plan gospodarenja otpadom i program za sprečavanje stvaranja otpada trebali su biti doneseni do kraja 2016., ali to još uvijek nije slučaj. Potrebni su i planovi za poboljšanje upravljanja i provedbe propisa kako bi se nacionalna sredstva i sredstva EU-a usmjeravala na ostvarivanje standarda EU-a u području zaštite okoliša.

(23)Učinkovita javna nabava ključni je čimbenik za ostvarivanje strateških ciljeva i rješavanje najvažnijih izazova u Rumunjskoj, među ostalim učinkovita javna potrošnja, modernizacija javne uprave, suzbijanje korupcije te poticanje inovativnosti i održivog i uključivog rasta. Ona je bitna i zbog povjerenja građana u javne vlasti i demokraciju. Rumunjska je nedavno poduzela mjere za provedbu strategije i akcijskog plana javne nabave. U okviru daljnjeg djelovanja nakon donošenja zakona o javnoj nabavi u svibnju 2016. krajem 2016. doneseno je provedbeno zakonodavstvo, a nacionalnim planom za javnu nabavu predviđeno je sprječavanje i suzbijanje korupcije. Međutim, još uvijek nedostaje nekoliko ključnih mjera navedenih u strategiji, primjerice pojačane kontrole i druge mjere suzbijanja korupcije, uvođenje e-nabave te osposobljavanje službenika u području javne nabave.

(24)Više od 45 % rumunjskog stanovništva živi u ruralnim područjima, koja u odnosu na gradska daleko zaostaju u pogledu zapošljavanja i obrazovanja, pristupa uslugama i infrastrukturi te materijalne dobrobiti. Rumunjska je kao odgovor na preporuku da poboljša pristup sveobuhvatnim javnim uslugama, poveća osnovnu infrastrukturu i potakne gospodarsku diversifikaciju 2016. donijela sveobuhvatan skup mjera o ruralnom razvoju, modernizaciji malih poljoprivrednih gospodarstava, potpori nepoljoprivrednim MSP-ovima, ulaganjima u infrastrukturu, među ostalim u socijalne službe i obrazovanje, te formalizaciju zapošljavanja. Njihov će dugoročni uspjeh ovisiti o sposobnosti da se pilot-programi provedu u većem opsegu te učinkovito usmjere i apsorbiraju dostupna sredstva EU-a.

(25)Poduzeća u državnom vlasništvu imaju važnu ulogu u gospodarstvu, a posebno u ključnim infrastrukturnim sektorima. Slabosti u upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu uzrokuju njihovu slabiju profitabilnost u odnosu na usporediva poduzeća u privatnom vlasništvu, što ima negativne posljedice za javne financije. Rumunjska je kao odgovor na preporuku ostvarila znatan napredak u području upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Podzakonski akti uz glavni zakon o upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu doneseno je kratkotrajnim postupkom u jesen 2016. Zakonodavni okvir u skladu je s dobrom međunarodnom praksom o transparentnosti imenovanja članova nadzornih odbora i uprava poduzeća u državnom vlasništvu, a Ministarstvu financija daje konkretne ovlasti praćenja i provedbe. Provedene su i aktivnosti podizanje svijesti o novim pravilima među lokalnim tijelima vlasti, a objavljeni su i proračunski podaci o poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, kašnjenja pri imenovanju profesionalnih upravitelja izazivaju zabrinutost u pogledu daljnje provedbe.

(26)Na konkurentnost Rumunjske negativno utječu slabosti netroškovne konkurentnosti i strukturne prepreke prelasku na gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću, primjerice složeni administrativni postupci. Rumunjska je kao odgovor na preporuku iz 2016. donijela nekoliko zakonodavnih akata za pojednostavnjenje administrativnih postupaka i olakšavanje odnosa između građana i javne uprave, premda su ograničeni na mali broj postupaka.

(27)Korupcija je i dalje prisutna na svim razinama i prepreka je poslovanju. Rumunjska je ostvarila znatan napredak u većem dijelu reforme pravosudnog sustava i rješavanju korupcije na visokoj razini. Međutim, potrebno je provesti ključne korake kojima bi se riješile zabrinutosti u tim područjima, a reforme postale održive i nepovratne. Ostvaren je određeni napredak u pogledu daljnjih mjera za sprječavanje i suzbijanje korupcije, posebno na razini lokalne uprave, ali i dalje su prisutni ozbiljni za učinkovitu provedbu nacionalne antikorupcijske strategije donesene 2016. Potrebni su i napori u pogledu poštovanja neovisnosti sudstva u javnom životu Rumunjske, dovršetka reformi kaznenih i građanskih zakona te osiguranja učinkovitog izvršenja odluka suda. Rumunjska u okviru mehanizma suradnje i provjere dobiva preporuke u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Rumunjsku.

(28)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Rumunjske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Rumunjskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Rumunjskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(29)Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je preispitalo Program konvergencije, a njegovo je mišljenje 11 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Rumunjska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.U 2017. osigurati usklađenost s Preporukom Vijeća od [XX] radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. U 2018. nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi u 2018. trebala ostvariti velik fiskalni napor. Osigurati potpunu primjenu fiskalnog okvira. Ojačati poreznu disciplinu i ubiranje poreza. Suzbijati neprijavljeni rad, među ostalim i osiguranjem sustavne primjene integriranih kontrola.

2.Ojačati ciljane politike aktivacije i integriranih javnih usluga usmjerene na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Donijeti propise o izjednačavanju dobi za umirovljenje za muškarce i žene. Utvrditi transparentni mehanizam za određivanje minimalne plaće u suradnji sa socijalnim partnerima. Poboljšati dostupnost redovnog obrazovanja, osobito za Rome te djecu u ruralnim područjima. U zdravstvu bolesnike preusmjeriti na izvanbolničku zdravstvenu skrb i suzbijati neformalna plaćanja.

3.Donijeti zakonodavstvo kojim će se na temelju objektivnih kriterija osigurati profesionalna i neovisna javna služba. Ojačati određivanje prioriteta i pripremu u pogledu projekata javnih ulaganja. Osigurati pravodobnu, potpunu i održivu provedbu strategije nacionalne javne nabave.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik