1.Uvod

Komisija podupire dobrovoljnu primjenu normi i vodeću ulogu industrije u njihovu razvoju. Istodobno smatra da je neophodno osigurati visoku razinu prihvaćanja kako bi postupku normizacije pridonijelo tehničko znanje predstavnika industrije, vlada i znanosti te drugih dionika. Regulatorna tijela mogu u zakonodavstvu utvrditi osnovne zahtjeve i od europskog normizacijskog sustava (ESS) zatražiti da izradi dobrovoljne europske norme (koje će se objaviti u Službenom listu) koje se mogu upotrebljavati za potrebe neizravnog upućivanja te kao osnova za pretpostavku o sukladnosti ili sigurnosti. Stoga se učinkovit normizacijski sustav mora temeljiti na bliskoj suradnji regulatornih tijela, tijela za normizaciju i industrije 1 .

Komisija je svoju stratešku viziju europske normizacije utvrdila u Komunikaciji iz 2011. pod naslovom „Strateška vizija za europske norme: kretanje naprijed kako bi se poboljšao i ubrzao održivi rast europskoga gospodarstva do 2020. 2 ” Ta je vizija uvedena u zakonodavstvo Uredbom (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je na snazi od 1. siječnja 2013.

Na temelju te Uredbe od Komisije se zahtijeva da određuje strateške prioritete za europsku normizaciju. Ti se prioriteti, u kojima se odražavaju ciljevi politika Komisije, objavljuju u godišnjim programima rada Unije za europsku normizaciju. U tim se godišnjim programima navodi koje norme i normizacijske dokumente Komisija namjerava zahtijevati od europskih organizacija za normizaciju 3 , tj. način na koji namjerava upotrebljavati normizaciju kao potporu novom ili postojećem zakonodavstvu i politikama te službene zahtjeve (mandate) za normizaciju koje to može uključivati.

Zahtjevi za normizaciju ključni su za funkcioniranje jedinstvenog tržišta jer norme omogućuju provedbu zakonodavnih akata. Tako se uspostavlja pravna sigurnost za proizvođače te olakšavaju razvoj i stavljanje proizvoda i usluga na tržište.

Prioritetne aktivnosti normizacije utvrđene u godišnjem programu rada Unije za 2018. odražavaju trenutačne prioritete Komisijine politike i podržavaju nedavno odobrene ključne zakonodavne akte i dokumente o politikama. Drugi važni elementi uključuju mjere za povećanje vidljivosti europske normizacije u drugim zemljama i međunarodnim organizacijama te mjere za poboljšanje funkcioniranja, rada i rezultata europskog normizacijskog sustava.

Komisija pozdravlja Rezoluciju Europskog parlamenta od 4. srpnja 2017. o europskim normama za 21. stoljeće 4 (dalje u tekstu „izvješće Europskog parlamenta o normizaciji”) te prihvaća i naglašava „mišljenje da su norme važan alat za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, unapređenje konkurentnosti, rasta i inovativnosti Europe kako bi se podržali kvaliteta, učinkovitost i zaštita potrošača, poduzeća, radnika i okoliša, kao i za razvijanje interoperabilnosti mreža i sustava.” Točnije, u godišnji program rada Unije uključeni su izazovi i razmatranja u pogledu patenata bitnih za norme, normizacije IKT-a, međunarodne dimenzije normizacije i autonomnih vozila. Osim toga, to je izvješće od presudne važnosti za potporu međuinstitucijskom izvješćivanju i dijalogu te služi kao važna referentna točka za ovaj godišnji program rada Unije.

Godišnji program rada odražava i zajedničku inicijativu o normizaciji, koju je Komisija predložila 2015. (u okviru strategije za jedinstveno tržište 5 ) i koja je potpisana u lipnju 2016. U okviru te inicijative utvrđene su zajednička vizija kojom se podupire deset prioriteta Komisijine politike i konkretne mjere koje treba provesti do 2019. radi poboljšanja europskog normizacijskog sustava mobiliziranjem institucija EU-a i europske zajednice za normizaciju. Ta je inicijativa općeprihvaćena kao smjer za nastavak rada na uspostavi europskih normi u kontekstu tehnološkog razvoja, prioriteta politika i globalnih trendova. Do danas je zajedničku inicijativu potpisalo i podržalo ukupno 109 sudionika, uključujući države članice i organizacije EU-a i EFTA-e, što pokazuje visoku razinu angažiranosti diljem europskog normizacijskog sustava.

Ovaj program rada:

·upućen je svim državama članicama, europskim organizacijama za normizaciju, nacionalnim tijelima za normizaciju, organizacijama iz Priloga III. (SBS, ANEC, ECOS i ETUC) 6 koje predstavljaju mala i srednja poduzeća, potrošače, radnike i ekološke interese u normizaciji, industriji i drugim dionicima uključenima u postupak normizacije te ih poziva na aktivno sudjelovanje u prioritetnim mjerama;

·nastoji usmjeriti dostupna sredstva u sektore koji omogućavaju ispunjavanje Komisijinih prioriteta kako bi europski normizacijski sustav bio djelotvorniji i

·poziva europske organizacije za normizaciju da temelje svoje programe rada na provedbi ovdje istaknutih ključnih strategija, mjera i politika.

Godišnji program rada Unije nema utjecaj na proračun izvan onoga što je već predviđeno u okviru financijskih perspektiva za 2018.

2.Strateški prioriteti za europsku normizaciju kao potpora zakonodavstvu i politikama Unije

Europski postupak normizacije temelj je unutarnjeg tržišta. Razvoj usklađenih normi nije njegova jedina uloga: on izravno doprinosi integraciji jedinstvenog tržišta i stvaranju radnih mjesta, ukupnom rastu gospodarstva EU-a, povećanju konkurentnosti, inovacijama i vodećem položaju industrije. Stoga je sastavni dio strategije jedinstvenog tržišta i bitan element prioriteta Komisijine politike te niza važnih inicijativa politika, kao što je strategija jedinstvenog digitalnog tržišta 7 . Pružanjem potpore razvoju europskih normi u strateški prioritetnim područjima koja predstavljaju rastuća tržišta Komisija nastoji ostvariti konkurentsku prednost za europska poduzeća, konkretnije za MSP-ove.

Ovaj je odjeljak usmjeren na mjere potpore relevantnim inicijativama u okviru Komisijina programa rada za 2017. i potrebama za normizacijom u 2018. koje proizlaze iz tih inicijativa. Navedeni prijedlozi nisu iscrpan popis mjera koje Komisija namjerava poduzeti u predmetnim područjima politike. Oni odražavaju potrebe utvrđene tijekom pripreme ili provedbe relevantnih zakonodavnih akata i politika te su u skladu sa strateškim ciljevima Komisije u izgradnji Europe koja „štiti, osnažuje i brani”.

Područje razvoja digitalnih normi koje je posebno važno za europsku industriju povezano je s proizvodnjom. Industrija je za informatičke sustave koji podržavaju okruženje za proizvodnju razvila referentni okvir (referentni arhitektonski model za proizvodnu industriju – RAMI), koji se aktivno upotrebljava. Hitno je potreban daljnji razvoj tog okvira kako bi se u njega uključile usluge i isporuka putem platformi.

2.1.Mjere potpore strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta

Godinu dana nakon objave Komisijinih prioriteta za normizaciju IKT-a 8 provedba mjera navedenih za prioritetna područja komunikacijskih mreža 5G, interneta stvari, računalstva u oblaku, kibernetičke sigurnosti i tehnologija (velikih) podataka te za sektorska područja e-zdravstva, inteligentnih prometnih sustava te povezanih i automatiziranih vozila, pametne energije, digitalizacije industrije, pametnih domova, gradova i poljoprivrede napreduje u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju, globalnim organizacijama za razvoj normi i normizacijskom zajednicom. Jednako tako, Komisija je pokrenula aktivnosti radi poboljšanja ekosustava normizacije IKT-a, uključujući rad s europskim organizacijama za normizaciju i dionicima na mogućim mjerama za poboljšanje ekosustava patenata bitnih za norme, promicanja otvorenog koda i njegove interakcije s normizacijom, te radi jačanja prisutnosti EU-a u međunarodnoj normizaciji IKT-a. U reviziji provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na polovini razdoblja opisana je općenita provedba aktivnosti normizacije.

Nadalje, dostupnost početnih svjetskih 5G standarda do kraja 2019. jedna je od mjera iz akcijskog plana za tehnologije 5G 9 . Interoperabilnost i norme dio su izgradnje europskog podatkovnog gospodarstva, usmjerene na poticanje što kvalitetnijeg iskorištavanja potencijala digitalnih podataka u korist gospodarstva i društva 10 . U prijedlogu uredbe o privatnosti i elektroničkim komunikacijama 11 poziva se na uvođenje standardiziranih ikona kako bi se osigurao lako vidljiv i razumljiv pregled nad prikupljanjem informacija koje emitira terminalna oprema, svrhom prikupljanja, osobom odgovornom za prikupljanje i svim mjerama koje krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio prikupljanje. U srpnju 2016. u Komunikaciji o jačanju europskog sustava kibernetičke sigurnosti i poticanju konkurentne i inovativne industrije kibernetičke sigurnosti 12 najavljene su mjere u okviru „plana” za rješavanje kibernetičkih incidenata velikih razmjera na razini EU-a, a kao nedostatci koji utječu na jedinstveno tržište kibernetičke sigurnosti utvrđeni su nepostojanje interoperabilnih rješenja (tehnički standardi), praksi (postupci i norme) i mehanizama certificiranja na razini EU-a. Za jesen je predviđena komunikacija o patentima bitnima za norme, u kojoj će se pojasniti nastavak djelovanja za uspostavu uravnoteženog i održivog okvira.

Određene mjere provode se u okviru povezanih javno-privatnih partnerstava 13 , kao što su Savez za inovaciju u području interneta stvari (AIOTI) 14 , Javno-privatno partnerstvo za 5G infrastrukturu, Udruženje za vrijednost velike količine podataka (BDVA), javno-privatno partnerstvo „Tvornice budućnosti”, Europska organizacija za kibernetičku sigurnost (ECSO), te kroz projekte istraživanja i inovacija u okviru Obzora 2020 15 .

Osim toga, potrebe za normizacijom IKT-a radi potpore politikama EU-a navedene su u verziji za 2017. „Kontinuiranog plana normizacije IKT-a” 16 , koji izrađuju službe Europske komisije u suradnji s platformom za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a i koji je usklađen s prioritetima utvrđenima u Komunikaciji o prioritetima normizacije IKT-a.

Rad u tom području doprinosi i dostupnosti proizvoda i usluga u EU-u. Usto, nastojanja da se olakša dostupnost prema pristupu „dizajna za sve” trebala bi poboljšati situaciju u pogledu pitanja invaliditeta u relevantnim procesima normizacije.

Mogući zahtjevi za normizaciju povezani s normizacijom IKT-a utvrđeni su u Prilogu.

2.2.Mjere potpore strategiji energetske unije

Brzina i razmjer digitalne transformacije utječu na mnoge industrije, uključujući energetski sektor. Zato je jedan od prioriteta istraživanje povezanosti između digitalizacije i energetske unije. Očekuje se da će normizacija doprinijeti brzom prijelazu na dekarbonizirano i integrirano unutarnje tržište, zbog čega je jedan od prioriteta za energetsku uniju. U tom je kontekstu normizacija u Komunikaciji o ubrzavanju inovacija u području čiste energije 17 prepoznata kao važan čimbenik u uvođenju niskougljičnih tehnologija na tržište. Posebne mjere trebalo bi usmjeriti na međusobnu povezanost elektroenergetskih mreža, potporu raznolikosti tokova opskrbe plinom i udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji. Normizacija već doprinosi energetskoj učinkovitosti i ograničavanju potražnje na temelju novog skupa normi za energetska svojstva zgrada. Daljnje napore treba usmjeriti na poboljšanje mjerenja potrošnje energije proizvoda i potporu „pametnim gradovima” na temelju zelene javne nabave i nabave za inovacije.

Na temelju tih ciljeva, među ostalim, trenutačno se razvija norma za lokalno i regionalno praćenje kvalitete zraka s pomoću mobilnih i prijenosnih naprava koje ispunjavaju ciljeve za kvalitetu podataka iz direktiva o kvaliteti zraka (Direktiva 2008/50/EZ i Direktiva 2004/107/EZ).

U kontekstu ambicioznih ciljeva EU-a u pogledu potreba za dekarbonizacijom u prometu, normizacijom bi se proizvođačima vozila trebao omogućiti prijelaz na vrste prijevoza koje manje štete okolišu, čime bi se smanjila potrošnja goriva i dodatno smanjile emisije CO2 i drugih onečišćujućih tvari.

Normizacija bi trebala pružiti dodatnu potporu za smanjenje energetske neučinkovitosti zgrada tako što će se krajnjim korisnicima pružiti odgovarajuće informacije o učinkovitosti sustava centraliziranog grijanja i hlađenja. Time bi se doprinijelo globalnim nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova i potrošnja goriva te potaknula suradnja s regijama i zemljama izvan EU-a.

Za provedbu Strategije EU-a za zelenu infrastrukturu 18 potrebe povezane s normizacijom odnose se na fizičke preduvjete za usklađivanje normi, za uključivanje ili jačanje koncepta i načela zelene infrastrukture u različitim kategorijama normi (učinkovitost, postupak, metodologija) te za interoperabilnost tehničkih normi koje se primjenjuju u različitim fazama projekta (planiranje, projektiranje, izgradnja).

2.3.Mjere potpore svemirskoj strategiji za Europu

Komisija upravlja trima satelitskim programima (programom Galileo za globalno određivanje položaja, programom EGNOS za navigaciju i programom Copernicus za promatranje). Ti su programi od presudne važnosti za konkurentnost EU-a s obzirom na gospodarski potencijal usluga i podataka koje će nuditi poduzećima i javnosti. Komisija potiče upotrebu svemirskih rješenja mjerama i planovima normizacije te uključivanjem tih rješenja u buduće strategije, npr. za autonomna i povezana vozila, željeznice, zrakoplovstvo i bespilotne letjelice.

2.4.Mjere potpore akcijskom planu za kružno gospodarstvo

Komisija je u Izvješću o provedbi akcijskog plana za kružno gospodarstvo 19 zatražila od europskih organizacija za normizaciju da razviju norme srodnih područja u pogledu trajnosti, mogućnosti ponovne uporabe, mogućnosti recikliranja i dokumentacije o aspektima učinkovitosti materijala (uključujući upotrebu kritičnih sirovina) određenih proizvoda.

Usklađene norme doprinijet će sigurnosti i učinkovitosti gnojiva s oznakom CE. Proizvođači će se moći usmjeriti na širu skupinu potrošača te bi mogli ostvarivati korist od cjenovnih premija zahvaljujući široko prepoznatom jamstvu kvalitete u obliku oznake CE. Procjenjuje se 20 da bi se recikliranjem biootpada u organska gnojiva moglo stvoriti oko 120 000 radnih mjesta. Istraživanja, inovacije i ulaganja u kružno gospodarstvo poticat će se i stvorit će vrijednost iz sekundarnih domaćih resursa koji bi se u suprotnom odlagali kao otpad.

2.5.Mjere potpore europskom akcijskom planu obrane

Na europsko obrambeno tržište negativno utječu rascjepkanost i nedostatna suradnja unutar industrije. U skladu s europskim akcijskim planom obrane 21 Komisija se obvezala podupirati razvoj normi u području obrane koje su države članice utvrdile kao nužne za projekte suradnje u prioritetnim područjima.

2.6.Mjere potpore Europskom programu sigurnosti

Za zaštitu od terorističkih prijetnji potrebni su nam inovativni tehnološki alati 22 . Potrebni su daljnji napori za upotrebu tehnologije za otkrivanje i za normizaciju te upotrebe. Europska industrija u dobrom je položaju da razumije potrebe i kapacitete nadležnih tijela za primjenu rješenja koja ta tehnologija omogućuje. Potpora bi se mogla pružiti i stvaranjem platformi za povezivanje različitih rješenja, izbjegavanje udvostručavanja posla i daljnji rad na inovativnim idejama. Europska normizacija trebala bi povezati sustave, metode i proizvode normama koje podupiru kvalitetu podataka i interoperabilnost podatkovnih sustava koji bilježe statističke podatke o kaznenim djelima te utvrđivanjem zahtjeva za opremu za otkrivanje u područjima osim zrakoplovstva.

2.7.Mjere potpore povezanijem i pravednijem unutarnjem tržištu s ojačanim industrijskim temeljem

Druge potrebe za normizacijom utvrđene su u vezi s Komisijinim prioritetom Europe koja se bori za svoju industriju.

Na tržištu postoji potreba za novim usklađenim normama za određene vrste strojeva za 3D pisače, robote, autonomna vozila 23 , vjetroturbine i automatske strojeve. Takvi se inovativni proizvodi zbog potražnje brzo razvijaju i šire na europskom tržištu. Kako bi se riješila trenutačna situacija sa samocertificiranjem postupaka sukladnosti, radi sigurnosti i pristupa tržištu važno je da su dostupne europske norme. S tim bi ciljem u obzir trebalo uzeti relevantne međunarodne normizacijske aktivnosti.

Direktivom (EU) 2016/1629 24 potvrđena je uloga Europskog odbora za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) kao referentnog tijela za razvoj tehničkih standarda u sektoru unutarnje plovidbe EU-a. CESNI, odbor sastavljen od predstavnika iz EU-a i trećih zemalja, referentno je tijelo i za tehničke standarde plovila na temelju Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom 25 . S obzirom na različite pravne i vremenske okvire za postupke donošenja odluka važno je ojačati rad CESNI-ja radi potpore produbljivanju unutarnjeg tržišta za unutarnju plovidbu. Standardi koje razvija CESNI od presudne su važnosti za konkurentnost flote, sigurnost i zahtjeve u pogledu utjecaja na okoliš. Stoga će se razviti europski standardi kako bi se obuhvatili tehnički zahtjevi za plovila unutarnje plovidbe.

Osim toga, kako bi se poboljšala sigurnost i uklonile tehničke prepreke, poseban će se naglasak staviti na uspostavu novih tehničkih specifikacija za interoperabilnost infrastrukture željezničkog sustava i podsustava željezničkih vozila.

Interoperabilnost i normizacija ključni su za uklanjanje tehničkih prepreka i dodatnih troškova u postupcima javne nabave. U idealnoj bi situaciji ponuđači mogli jednostavno komunicirati i sudjelovati na više tržišta. Stoga su potencijalna interesna područja normizacije registri podataka/ugovora, elektronička europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (eESPD) i akreditacija platformi e-nabave, e-kataloga i e-obrazaca.

Kako bi se poboljšalo slobodno kretanje robe na tržištima medicinskih proizvoda, potrebno je osigurati ujednačenu primjenu pravnih zahtjeva za stavljanje in vitro dijagnostičkih proizvoda na tržište radi povećanja sigurnosti i učinkovitosti. Posebna pozornost posvetit će se preispitivanju i/ili ažuriranju svih postojećih normi i mogućem razvoju novih normi. Potpora medicinskim tehnologijama i proizvodima u okviru Obzora 2020., osmišljena kako bi se održao pravodoban pristup rješenjima zdravstvene skrbi i podržala konkurentnost europske industrije, omogućit će industriji i korisnicima objekte za ispitivanje koji su potrebni za razvoj i ispitivanje medicinskih proizvoda u skladu s tim novim propisima i povezanim normama.

Potrebno je ažurirati trenutačne usklađene norme za eksplozive za civilnu uporabu kako bi se u obzir uzela najnovija kretanja u tehnologiji te kako bi se povećale sigurnost i kvaliteta postupaka procjene sukladnosti takvih proizvoda. Usklađene norme doprinijele bi uspostavi minimalnih zahtjeva za poboljšanje zdravlja i zaštite radnika koji su potencijalno izloženi riziku od eksplozija.

3.Međunarodna suradnja 26

Održavanje i poboljšanje sudjelovanja industrije EU-a na međunarodnim tržištima ključni su za stvaranje radnih mjesta i poticanje rasta u Europi. Norme poduzećima olakšavaju pristup tržištima diljem svijeta. U tom su kontekstu ključna sljedeća dva cilja:

·jačanje konkurentnosti i globalnog dosega europske industrije smanjenjem tehničkih prepreka u trgovini i

·povećanje interoperabilnosti diljem svijeta s pomoću zajedničkih, tehnički usklađenih normi koje podupiru trgovinu robom i uslugama.

Ti se ciljevi mogu postići, prije svega, nastojanjem da se što bolje usklade međunarodne i europske norme te olakšavanjem upotrebe europskih i/ili međunarodnih normi izvan EU-a, pri čemu će se postići odgovarajuća ravnoteža između europske, nacionalne i međunarodne dimenzije 27 . Komisija će 2018. pojačati svoj politički dijalog s međunarodnim dionicima u području normizacije. Nastavit će s jačanjem svijesti i promicanjem prednosti međunarodnih sustava i europskog sustava normizacije na multilateralnim forumima (npr. u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i relevantnim odborima Ujedinjenih naroda) te će doprinijeti regulatornim/političkim dijalozima s gospodarski relevantnim partnerima i pregovorima o poglavljima o tehničkim preprekama u trgovini u sporazumima o slobodnoj trgovini.

Slično tome, Komisija će financirati vidljivost projekata u gospodarski relevantnim zemljama kao što su aktualni program „upućenih europskih stručnjaka za normizaciju” u Kini i Indiji te suradnja s Kinom na internetskim platformama za normizaciju. Općeniti je cilj tog djelovanja predstaviti europski normizacijski sustav kao alternativu normizacijskim mehanizmima drugih regija i zemalja, osigurati obavještajne informacije relevantne za normizaciju, olakšati bilateralnu suradnju u pitanjima normizacije te podržati europska poduzeća koja se u pristupu tržištima izvan EU-a suočavaju s preprekama koje se odnose na normizaciju.

Osim toga, Komisija će upotrijebiti instrument vanjske politike kako bi podržala europski normizacijski sustav na globalnoj razini, a posebno u sektoru IKT-a. Naposljetku, kako bi se pojačala prisutnost Europe u području međunarodne normizacije 2018. uspostavit će se promatračka skupina za međunarodne normizacijske aktivnosti i mehanizam financijske potpore za sudjelovanje ključnih stručnjaka na međunarodnim sastancima o normizaciji radi promicanja europskih interesa.

Komisija će nastaviti podupirati međunarodnu suradnju u području normizacije u kontekstu istraživanja u okviru programa Obzor 2020.

4.Javno-privatna partnerstva

Javno-privatno partnerstvo je temelj europskog normizacijskog sustava i razlog njegova dugogodišnjeg uspješnog funkcioniranja. Za daljnji razvoj tog sustava potrebne su predanost i bliska suradnja svih dionika.

4.1.Upravljanje

Kako bi se osiguralo neometano donošenje i objavljivanje usklađenih europskih normi, normizacijska zajednica treba odgovarajuće financijske, organizacijske i ljudske resurse.

Komisija trenutačno surađuje s europskim organizacijama za normizaciju na razvoju akcijskog plana u kojem će se niz prioritetnih koraka odnositi na kratkoročno, srednjoročno i dugoročno rješavanje pitanja neobjavljenih usklađenih normi. Konkretnije, to uključuje davanje prednosti normama s najvećim učinkom na tržište, razvoj jasnijih postupaka za izradu i objavu normi te ažuriranje informatičkih alata za podršku. Komisija će 2018. uspostaviti novu mrežu savjetnika koji će biti zaduženi za pružanje tehničke potpore izradi usklađenih normi.

Europskim organizacijama za normizaciju Komisija će predložiti da se od 2018. minimalni postotak bespovratnih sredstava EU-a za poslovanje namijeni aktivnostima potpore tehničkim odborima koji pripremaju europske norme. Iskustvo stečeno tijekom prve godine provedbe (2018.) upotrijebit će se za oblikovanje budućih aktivnosti.

U konačnici, Komisija će s europskim organizacijama za normizaciju raspraviti o mogućnosti jačanja javno-privatnog partnerstva time što će ga u budućnosti uključiti u upravljačke strukture kao što je zajedničko predsjedništvo CEN-a, CENELEC-a i ETSI-ja, koje se bavi političkim i gospodarskim događajima koji bi mogli utjecati na izradu normi.

4.2.Osposobljavanje

Komisija će organizirati međuinstitucijsku izobrazbu kako bi zakonodavci i suzakonodavci bolje razumjeli na koji se način norme upotrebljavaju u provedbi zakonodavstva i politika. Ta će se izobrazba organizirati u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju i međunarodnim tijelima za normizaciju kako bi se osigurala zastupljenost širokog raspona tema i poboljšalo znanje o interakciji između europske i međunarodne aktivnosti u području normizacije.

4.3.Uključivost

Od stupanja Uredbe na snagu znatni su napori uloženi u to da se MSP-ovima te društvenim i socijalnim dionicima omogući stvarno sudjelovanje u normizacijskim aktivnostima. Međutim, kako je potvrđeno u prošlim godišnjim programima rada Unije, u osiguravanju odgovarajućeg sudjelovanja organizacija iz Priloga III. i dalje su prisutni mnogi izazovi. Kad se norme odnose na zakonodavstvo kojim se štite javni interesi, npr. zakonodavstvo o pristupačnosti, sudjelovanje društvenih dionika na koje se ta pitanja odnose, u ovom slučaju predstavnika osoba s invaliditetom, od ključne je važnosti. Komisija će 2018. nastaviti pomno pratiti napredak u provedbi odredaba Uredbe o uključivosti europskog normizacijskog sustava. Nastavit će i suradnju sa zajednicom za normizaciju u kontekstu zajedničke inicijative o normizaciji, u čijem se okviru niz mjera odnosi na pitanja uključivosti.

Poziva europske organizacije za normizaciju, nacionalna tijela za normizaciju i organizacije iz Priloga III. da se nastave baviti izazovima u pogledu sudjelovanja dionika te da pojačaju svoju suradnju. Poziva europske organizacije za normizaciju da nastave i pojačaju svoje napore za olakšavanje rada organizacija iz Priloga III. i svih zainteresiranih dionika, s posebnim naglaskom na njihova unutarnja pravila i postupke te na rad na međunarodnoj razini, a posebno u okviru ISO-a i IEC-a.

5.Rezultati zajedničke inicijative o normizaciji (JIS) i sljedeći ciklus

Mjere navedene u normizacijskom paketu iz lipnja 2016. 28 i zajednička inicijativa o normizaciji trebalo bi nastaviti razvijati i provoditi kako bi se poboljšao godišnji ciklus upravljanja i ispunila obveza modernizacije, određivanja prioriteta i ubrzavanja pravodobnog donošenja normi. Prioriteti za 2018. uključivat će:

·potporu procjeni utjecaja normi na razini EU-a jačanjem znanja o širim učincima na gospodarstvo i društvo (aktivnost 1.; vidjeti i odjeljak 5.2.);

·mjere za poboljšanje pravodobnog donošenja normi i upućivanja na norme (aktivnost 8.) i

·veću uključivost i stvarno sudjelovanje dionika u postupku normizacije na različitim razinama (aktivnost 9.).

5.1.Međuinstitucijsko izvješćivanje i dijalog

Uključivanje suzakonodavaca u određivanje prioriteta za europski normizacijski sustav važan je čimbenik uspjeha. Komisija je ovaj program rada utemeljila na prethodno spomenutom izvješću Europskog parlamenta o normizaciji te na interakcijama sa suzakonodavcima. U skladu s obvezom iz normizacijskog paketa prije donošenja sljedećeg godišnjeg programa rada Unije objavit će se jedinstveno izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi politike EU-a o normizaciji. Na temelju tog dokumenta, čija se objava planira za listopad 2017., Komisija će se uključiti u međuinstitucijski dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem. Izvješće Europskog parlamenta o normizaciji, ovaj godišnji program rada i dijalog koji uslijedi služit će za daljnje informiranje politike i pripremu godišnjeg programa rada Unije za 2019.

5.2.Istraživanje gospodarskih i društvenih utjecaja normizacije

Norme igraju vrlo važnu (iako katkad neprimjetnu) ulogu u potpori gospodarskom rastu tako što doprinose produktivnosti, konkurentnosti, inovacijama i društvenoj dobrobiti. Utjecaj normi na poduzeća i njihove lance opskrbe nije toliko dobro poznat, a to vrijedi i za javni sektor: poneki dionici još uvijek nisu dovoljno osviješteni ni informirani o utjecaju primjene normi na javne politike.

Na poziv Vijeća 29 te u skladu sa zajedničkom inicijativom o normizaciji Komisija priprema istraživanje gospodarskih i društvenih utjecaja normizacije u EU-u. To istraživanje planira pokrenuti 2018. na temelju studije izvedivosti iz 2017. Struktura studije izvedivosti utvrdit će se uz savjetovanje s europskim znanstvenicima te će se uzeti u obzir njihove primjedbe primljene tijekom razmjene u svibnju 2017.

(1)

COM(2016) 358.

(2)

COM(2011) 311.

(3)

CEN (Europski odbor za normizaciju), CENELEC (Europski odbor za elektrotehničku normizaciju) i ETSI (Europski institut za telekomunikacijske norme).

(4)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0278+0+DOC+XML+V0//HR

(5)

COM(2015) 550.

(6)

Norme za mala poduzeća , Glas europskih potrošača pri normizaciji , Europska konfederacija sindikata i Europska ekološka građanska organizacija za normizaciju .

(7)

COM(2015) 192.

(8)

COM(2016) 176.

(9)

COM(2016) 588.

(10)

COM(2017) 9.

(11)

COM(2017) 10.

(12)

COM(2016) 410.

(13)

5G: https://5g-ppp.eu/ , ECSO: https://www.ecs-org.eu/cppp , Udruženje za vrijednost velike količine podataka: http://www.bdva.eu/

(14)

https://www.aioti.eu/

(15)

https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/

(16)

https://ec.europa.eu/growth/content/2017-rolling-plan-ict-standardisation-released_hr

(17)

COM(2016) 763 final.

(18)

COM(2013) 249.

(19)

COM(2017) 33 final.

(20)

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-826_en.htm

(21)

COM(2016) 950.

(22)

COM(2015) 624 final.

(23)

Vidjeti i izvješće EP-a o standardizaciji.

(24)

Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ.

(25)

http://www.ccr-zkr.org/files/conventions/convrev_e.pdf

(26)

Vidjeti i izvješće EP-a o standardizaciji.

(27)

Vidjeti i izvješće EP-a o standardizaciji.

(28)

   Komunikacija o europskim normama za 21. stoljeće (COM(2016) 358);
Iskorištavanje potencijala europskih normi za usluge radi potpore europskim potrošačima i poduzećima, posebne smjernice o normama za usluge (SWD(2016) 186);
izvješće iz članka 24. (COM(2016) 212) i
Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2017. (COM(2016) 357 i SWD(2016) 185).

(29)

Vijeće za konkurentnost 2. ožujka 2015. pozvalo je Komisiju „da finalizira nezavisnu reviziju i analizira utjecaj normizacije na gospodarstvo, uzimajući pritom u obzir interese svih strana”.