EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.6.2017.
COM(2017) 298 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Izuzeća za središnje banke i druge subjekte iz trećih zemalja na temelju Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR)
1.UVOD
Uredba o tržištima financijskih instrumenata (dalje u tekstu: MiFIR) i Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID 2) objavljene su u Službenom listu 12. lipnja 2014., stupile su na snagu 2. srpnja 2014. i primjenjivat će se od 3. siječnja 2018.
MiFiD-om II/MiFIR-om uvodi se tržišna struktura kojom se nastoji osigurati da se trgovanje, prema potrebi, odvija na uređenim platformama i da je transparentno kako bi se osiguralo učinkovito i pošteno formiranje cijena.
Unutar tog okvira MiFIR-om se odobrava izuzeće od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja u pogledu nevlasničkih financijskih instrumenata, što je od koristi uređenim tržištima, tržišnim operaterima i investicijskim društvima u slučaju transakcija u kojima je druga ugovorna strana član Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i kada je transakcija započeta u okviru provođenja monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti koju je taj član ESSB-a pravno ovlašten slijediti i kada je taj član prethodno obavijestio drugu ugovornu stranu da je transakcija izuzeta. Nadalje, MIFIR-om se Komisija ovlašćuje da proširi područje primjene ovog izuzeća na središnje banke trećih zemalja ako su ispunjeni preduvjeti.
U tu svrhu Europska komisija naručila je vanjsku studiju Centra za europske političke studije (CEPS) i Sveučilišta u Bologni pod nazivom Exemptions for third-country central banks and other entities under the Market Abuse Regulation (MAR) and the market in Financial Instrument Regulation (MiFIR) (Izuzeća za središnje banke trećih zemalja i druge subjekte na temelju Uredbe o zlouporabi tržišta (MAR) i Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR)” (dalje u tekstu: „studija”). Studija se temelji na anketi i istraživanju te sadržava analizu pravila o transparentnosti prije i poslije trgovanja koja se primjenjuju kada središnje banke trećih zemalja trguju vrijednosnim papirima te mjere u kojoj te središnje banke trguju vrijednosnim papirima u Uniji.
2.PRAVNA OSNOVA IZVJEŠĆA: ČLANAK 1. STAVAK 9. MiFIR-a
Članak 1. stavak 6. MiFIR-a sadržava izuzeće od pravila o transparentnosti prije i poslije trgovanja za transakcije u kojima je druga ugovorna strana član Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i kada je transakcija započeta u okviru provođenja monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti koju je taj član ESSB-a pravno ovlašten slijediti i kada je taj član prethodno obavijestio drugu ugovornu stranu da je transakcija izuzeta.
Nadalje, člankom 1. stavkom 9. MiFIR-a Komisiji se dodjeljuju sljedeće ovlasti: „[…] donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 50. kako bi proširila područje primjene stavka 6. na druge središnje banke.
U tu svrhu, Komisija do 1. lipnja 2015. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu ocjenjuje tretman transakcija od strane središnjih banaka trećih zemalja što za potrebe ovog stavka uključuje Banku za međunarodne namire. Izvješće uključuje analizu njihovih statutarnih zadaća i volumene njihovog trgovanja u Uniji. U izvješću se:
(a) navode odredbe koje se primjenjuju na relevantne treće zemlje u vezi s regulatornim objavljivanjem transakcija središnjih banaka, uključujući transakcije koje su članovi ESSB-a izvršili u tim trećim zemljama i
(b) ocjenjuje mogući učinak koji bi zahtjevi za regulatorno objavljivanje u Uniji mogli imati na transakcije središnjih banaka iz trećih zemalja.
Ako se u izvješću zaključi da je izuzeće iz stavka 6. nužno u pogledu transakcija u kojima je druga ugovorna strana središnja banka iz treće zemlje koja provodi monetarnu politiku, deviznu politiku i operacije financijske stabilnosti, Komisija utvrđuje da se to izuzeće primjenjuje na predmetnu središnju banku iz treće zemlje.
3.NADLEŽNOSTI KOJE SU SE RAZMATRALE
Ovim izvješćem obuhvaćene su sljedeće države: Australija, Brazil, Kanada, posebna upravna regija Hong Kong, Indija, Japan, Meksiko, Singapur, Republika Koreja, Švicarska, Turska i Sjedinjene Američke Države te Banka za međunarodne namire (dalje u tekstu: BIS), koja se u skladu s člankom 1. stavkom 9. MiFIR-a treba smatrati središnjom bankom treće zemlje za potrebe tog stavka. Popisom se ne dovode u pitanje moguće izmjene i brisanja relevantnih država koje će se ocjenjivati u budućnosti.
Relevantni kriteriji za ocjenjivanje nadležnosti trebali bi se temeljiti na gospodarskim pokazateljima, veličini i stupnju međusobne povezanosti financijskog sektora država i financijskog sektora Unije te na stabilnosti pravnog okruženja u nadležnosti treće zemlje.
Kada je riječ o veličini i stupnju međusobne povezanosti, Komisija je upotrijebila popis koji je objavio MMF koji sadržava nadležnosti u kojima se nalazi sjedište sistemski najvažnijih financijskih institucija za koje je MMF-ov Program procjene financijskog sektora (FSAP) obavezan. U metodologiji MMF-a kombinira se veličina i međusobna povezanost financijskog sektora svake zemlje i tako se uzima u obzir dimenzija financijskih tržišta. Prema MMF-u, ovom skupinom zemalja pokriveno je gotovo 90 % globalnog financijskog sustava i 80 % globalnih gospodarskih djelatnosti i ona uključuje većinu zemalja članica G20 i članova Odbora za financijsku stabilnost (FSB). Studija ne uključuje institucije sa sjedištem u državama članicama EU-a. Nadalje, za odabir relevantnih nadležnosti važna su dva dodatna kriterija: da bi bila prihvatljiva za ocjenjivanje za potrebe odobravanja izuzeća iz članka 1. stavka 9., nadležnost ne smije biti navedena na popisu nadležnosti koje ne surađuju koji izrađuje Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) i nadležnosti bi trebale biti potpisnice IOSCO-va Multilateralnoga memoranduma o razumijevanju.
4.ANALIZA POJEDINAČNIH NADLEŽNOSTI
Mandat predviđen analizom utvrđenih nadležnosti iz članka 1. stavka 9. MiFIR-a temelji se na dva ključna kriterija koja su oba bila od presudne važnosti za ocjenu Komisije:
a.pravila o regulatornom objavljivanju transakcija središnjih banaka: sustav transparentnosti tržišta koji se primjenjuje na transakcije središnjih banaka („transparentnost tržišta”) i /ili transparentnost operativnog okvira središnje banke („transparentnost poslovanja”); i
b.nužnost izuzeća: volumen transakcija koje je izvršila središnja banka s drugim ugovornim stranama u EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Ispunjavanje ovih dvaju kriterija smatralo se obveznim za potrebe ocjenjivanja jer su njima obuhvaćeni čimbenici iz članka 1. stavka 9. MiFIR-a. U tom pogledu „transparentnost tržišta” odnosi se na transparentnost povezanu s transakcijom koja se odnosi na određene vrijednosne papire, dok se „transparentnost poslovanja” odnosi na opća pravila transparentnosti koja se primjenjuju na poslovanje središnje banke. Uzimajući u obzir ciljeve i područje primjene MiFIR-a, analiza regulatornih zahtjeva povezanih s transparentnošću tržišta za transakcije i transparentnošću koja proizlazi iz operativnog okvira smatrala se stoga nužnom za ocjenjivanje primjerenosti odobravanja izuzeća središnjim bankama trećih zemalja u skladu s člankom 1. stavkom 9. točkom (a) MIFIR-a. Nadalje, volumen transakcija između treće zemlje relevantne središnje banke i EU-a važan je kao pokazatelj mogućeg učinka koji bi zahtjevi za regulatorno objavljivanje u Uniji mogli imati na transakcije središnje banke treće zemlje u skladu s člankom 1. stavkom 9. točkom (b) MIFIR-a.
Nadalje, uzimajući u obzir zahtjeve i ciljeve iz MiFIR-a, razmatrali su se sljedeći kriteriji:
i. postojanje postupka obavješćivanja kojim središnja banka treće zemlje obavješćuje drugu ugovornu stranu iz EU-a da je transakcija izuzeta;
ii. sposobnost središnje banke treće zemlje da razlikuje transakcije izvršene za potrebe provođenja ključnih politika utvrđenih MiFIR-om od transakcija izvršenih isključivo za potrebe ulaganja i
iii. postojanje sličnog izuzeća dostupnog središnjim bankama trećih zemalja u nadležnosti koja se ocjenjuje.
Prethodno navedeni dodatni kriteriji ocjenjivali su se uzimajući u obzir zahtjeve i ciljeve iz MiFIR-a. Konkretno, u skladu s MiFIR-om izuzeća iz članka 1. stavka 6. MIFIR-a ne mogu se odobriti središnjim bankama kad izvršavaju transakcije isključivo za potrebe ulaganja. Stoga se u okviru studije analiziralo razlikuju li središnje banke trećih zemalja transakcije koje se izvršavaju u regulatorne svrhe od onih koje se izvršavaju za potrebe ulaganja. Nadalje, u studiji se analiziralo imaju li središnje banke trećih zemalja postupak obavješćivanja o izuzetim transakcijama ili planiraju li barem uvođenje takvog postupka za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a koji povećava stupanj transparentnosti i stoga je predviđen MIFIR-om. Nadalje, dostupnost propisanog izuzeća za središnje banke koje trguju na mjestima trgovanja trećih zemalja može utjecati na analizu troškovne učinkovitosti prikladnosti izuzeća.
Nakon što je ocijenila te kriterije, Komisija je zaključila da je od ključne važnosti da središnje banke trećih zemalja mogu razlikovati transakcije koje se izvršavaju u regulatorne svrhe od onih koje se izvršavaju za potrebe ulaganja jer u protivnome bilo koje izuzeće u skladu s člankom 1. stavkom 9. ne bi bilo dostatno definirano. S druge strane, i nakon dodatnog razmatranja, nepostojanje postupaka obavješćivanja o izuzetim transakcijama u trenutku sastavljanja ovog izvješća ne smatra se toliko bitnim da bi trebalo smatrati da izuzeće iz članka 1. stavka 9. ne bi trebalo dostupno jer su nadležnosti koje trenutačno nemaju takve postupke navele da su ih spremne provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a. Naposljetku, postojanje propisanih izuzeća u nadležnosti koja se ocjenjuje za transakcije središnjih banaka koje trguju na mjestima trgovanja trećih zemalja ne smatra se neophodnim za odobravanje izuzeća jer nije izričito propisano člankom 1. stavkom 9. MiFIR-a.
Opći pregled ocjene naveden je u Prilogu 1. Komisija je zaključila da su u prethodno navedenim nadležnostima uspostavljeni pravni okviri za transparentnost tržišta i / ili poslovanja, kojima se omogućuje dovoljan stupanj transparentnosti tržišta. Nadalje, aktivnosti trgovanja u EU-u koje potječu iz tih nadležnosti dovoljno su značajne da bi se moglo opravdati proširenje izuzeća od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja na te nadležnosti. Nadalje, Komisija je zaključila da je bilo primjereno odobriti izuzeće BIS-u čiju sposobnost izvršavanja njegovih važnih funkcija u javnom interesu i pomaganja međunarodnoj zajednici središnjih banaka ne bi trebalo dovesti u pitanje. Za razliku od središnjih banaka, BIS se izričito spominje kao subjekt koji se može uključiti prema potrebi. Za razliku od ocjene u pogledu središnjih banaka, ovaj zaključak donesen je na temelju kvalitativne ocjene.
U nastavku je naveden kratak sažetak analize odabranih zemalja u odnosu na navedene kriterije. Detaljni opis i iscrpna analiza navedeni su u studiji CEPS-a.
Središnja banka Australije (RBA)
Glavni kriteriji
Nevlasnički instrumenti isključeni su iz područja primjene pravila o transparentnosti trgovanja. U pogledu transparentnosti poslovanja, RBA s pomoću usluga elektroničkih vijesti dostavlja informacije o stavkama bilance, objavljuje svoje dnevne operacije na otvorenom tržištu i dostavlja neke skupne podatke o svojim transakcijama nakon njihova izvršenja.
RBA ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Postoji izuzeće od zahtjeva za transparentnost za inozemne središnje banke.
Smatra se da RBA može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija u ostale svrhe (na primjer, za potrebe „ulaganja”).
Naposljetku, iako ova institucija nema postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, izjavila je da je spremna provoditi takav postupak nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Središnja banka Brazila (BCB)
Glavni kriteriji
Obveznim pravilima kojima se uređuje transparentnost trgovanja financijskim instrumentima obuhvaćeni su neki nevlasnički instrumenti, uključujući zadužnice, komercijalne zapise i izvedenice. Državne obveznice i prenosivi instrumenti za koje jamči financijska institucija glavni su instrumenti na koje se primjenjuje izuzeće od pravila o transparentnosti tržišta. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, nacionalna središnja banka objavljuje pojedinosti o operacijama na otvorenom tržištu u sustavu Sisbacen i na svojem web-mjestu na kojem navodi i informacije o rezultatima dražbi, uključujući o onima povezanima s deviznim poslovanjem.
BCB ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Ne postoji izuzeće od zahtjeva za transparentnost za inozemne središnje banke.
BCB može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija u ostale svrhe (posebno za potrebe „ulaganja”), koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, institucija je uspostavila postupak za obavješćivanje svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a.
Središnja banka Kanade (BoC)
Glavni kriteriji
Kada je riječ o transparentnosti tržišta, obveznim pravilima za trgovanje financijskim instrumentima obuhvaćeni su neki nevlasnički instrumenti, na primjer obveznice, komercijalni zapisi i izvedenice. Međutim, državne obveznice izričito su izuzete, kao i inozemni vrijednosni papiri. Mjere transparentnosti poslovanja sastoje se od toga da BoC unaprijed objavljuje informacije prije transakcija s repo ugovorima s dospijećem dužim od jednog dana za potrebe upravljanja bilancom. Ukupni rezultati tih transakcija objavljuju se i na web-mjestu nacionalne središnje banke.
BoC ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili u financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Dostupno je izuzeće od zahtjeva za transparentnost za inozemne središnje banke.
BoC može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija u ostale svrhe (posebno za potrebe „ulaganja”).
Naposljetku, iako ova institucija trenutačno nema postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spremna ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Narodna banka Kine (PBoC)
Glavni kriteriji
Narodna banka Kine nema zahtjeve za transparentnost za nevlasničke instrumente i od sudionika na tržištu ne očekuje se da objavljuju podatke o transakcijama te o njima izvješćuju. Transparentnost poslovanja ostvaruje se javnim objavama operacija na otvorenom tržištu i rezultata operacija za postizanje kratkoročne likvidnosti.
Europska komisija čeka podatke o aktivnostima trgovanja PBoC-a na financijskim tržištima EU-a i s njegovim drugim ugovornim stranama iz EU-a. Stoga se trenutačno nije mogla ocijeniti gospodarska osnova za odobravanje izuzeća.
Dodatni kriteriji
Budući da institucija ispunjava samo jedan od tri glavna kriterija, CEPS je usmjerio više pozornosti na tri dodatna kriterija:
– inozemne središnje banke ne ostvaruju korist od općeg izuzeća od zahtjeva za transparentnost,
– nije dokazana sposobnost institucije da razlikuje transakcije koje se izvršavaju za potrebe ulaganja od transakcija koje se izvršavaju u svrhe provedbe politika,
– nisu prijavljeni postupci obavješćivanja drugih ugovornih strana iz EU-a da se na transakcije ne primjenjuju zahtjevi za transparentnost.
Zbog nedovoljnih informacija o transakcijama izvršenima s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u, CEPS trenutačno nije mogao donijeti zaključak o primjerenosti i nužnosti izuzeća iz članka 1. stavka 9. MiFIR-a za PBoC.
Monetarno tijelo Hong Konga (HKMA)
Glavni kriteriji
Kada je riječ o transparentnosti tržišta, Hong Kong nema zahtjeve za transparentnost za trgovanje nevlasničkim instrumentima. U pogledu transparentnosti poslovanja, nacionalna središnja banka ne objavljuje informacije o transakcijama, već informacije o općim stavkama svoje bilance i promjenama u deviznim rezervama. Međutim, dostavlja posebne detaljne podatke o izdavanju dužničkih vrijednosnih papira u okviru fonda Exchange Fund.
HKMA ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Nije dostupno izuzeće od zahtjeva za transparentnost za inozemne središnje banke.
HKMA može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, HKMA ima postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a.
Središnja banka Indije (RBI)
Glavni kriteriji
Kada je riječ o transparentnosti tržišta, OTC transakcije nevlasničkim instrumentima (koje se obično izvršavaju telefonom) prijavljuju se na sekundarnom tržišnom modulu elektroničke platforme Negotiated Dealing System. Informacije o cijenama za trgovanje vrijednosnim papirima dostupne su na web-mjestima RBI-ja i klirinške kuće Clearing Corporation of India Ltd. (CCIL). U pogledu transparentnosti poslovanja, RBI objavljuje kalendar dražbi te za operacije na otvorenom tržištu i instrumente likvidnosti unaprijed objavljuje te pojedinosti o operacijama, a naknadno objavljuje ukupne rezultate operacije. Svaki tjedan u svom mjesečnom biltenu objavljuje i statističke podatke o operacijama na otvorenom tržištu i deviznoj politici (ne objavljuju se podaci o deviznim transakcijama).
Volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u nizak je.
Dodatni kriteriji
RBI ne izvješćuje o deviznim transakcijama inozemnih središnjih banaka i u načelu ne postoji obveza izvješćivanja o transakcijama s inozemnim središnjim bankama. RBI može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako ova institucija nema postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spremna ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Središnja banka Japana (BoJ)
Glavni kriteriji
Obvezna pravila o transparentnosti tržišta uključuju neke zahtjeve za izvješćivanje o OTC izvedenicama, ali tržišni operateri dužni su izvješćivati samo ministarstvo i trgovinske repozitorije, a ne javnost. Međutim, samoregulatorne organizacije objavile su posebne zahtjeve o objavljivanju referentnih cijena za nevlasničke financijske instrumente. U pogledu transparentnosti poslovanja, BoJ ne objavljuje informacije unaprijed, ali nakon svake transakcije objavljuje ukupne rezultate dražbe.
Volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u nizak je.
Dodatni kriteriji
Inozemne središnje banke mogu koristiti izuzeće od zahtjeva za transparentnost u skladu s općom odredbom o povjerljivosti koja se primjenjuje na slučajeve kada bi se objavom naštetilo odnosima s trećim zemljama.
BoJ može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako ova institucija nema postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spremna ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Središnja banka Meksika (Banxico)
Glavni kriteriji
Banxico nema obvezna pravila kojima je propisana transparentnost trgovanja nevlasničkim instrumentima. Međutim, samoregulatorna pravila uključuju obveze za uvrštavanje. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, Banxico prije dražbi objavljuje glavne informacije u informativnom biltenu, uključujući procijenjeni iznos i vrstu operacije.
Banxico ima mali volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Nije dostupno izuzeće od zahtjeva za transparentnost za transakcije inozemnih središnjih banaka. Banxico može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, Banxico ima uspostavljen postupak obavješćivanja drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s drugim ugovornim stranama iz EU-a.
Središnja banka Singapura (MAS)
Glavni kriteriji
U pogledu transparentnosti tržišta, u Smjernicama o uređenju tržišta koje je izdao MAS u okviru primjene Zakona o vrijednosnim papirima i budućnosnicama propisana je obveza pružanja informacija prije trgovanja (najbolje cijene za prodaju i kupnju) i poslije trgovanja (izvršene transakcije). Ta se pravila i smjernice primjenjuju na burze i priznate tržišne operatere, ali ne na trgovce. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, MAS sudionike na tržištu izvješćuje o uvjetima dražbi i rezultatima dražbe.
MAS ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
MAS ne odobrava izuzeće od zahtjeva za transparentnost za domaće transakcije inozemnih središnjih banaka. MAS može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako MAS nema uspostavljeni postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spreman ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Središnja banka Koreje (BoK)
Glavni kriteriji
U obveznim pravilima nisu propisani zahtjevi za transparentnost tržišta za nevlasničke instrumente. Međutim, samoregulacijska tržišna pravila sadržavaju obveze za transparentnost referentnih cijena za nevlasničke instrumente kojima BoK obično trguje. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, BoK objavljuje ukupne informacije o stavkama svoje bilance. U okviru deviznog upravljanja BoK objavljuje ukupne informacije o ulagačkoj tranši svoje inozemne imovine.
BoK ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Nije dostupno izuzeće od zahtjeva za transparentnost za domaće transakcije inozemnih središnjih banaka.
BoK može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako BoK nema uspostavljeni postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spreman ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Švicarska narodna banka (SNB)
Glavni kriteriji
Kada je riječ o transparentnosti tržišta, postoje zahtjevi za izvješćivanje o nevlasničkim instrumentima, a za repo transakcije na međubankovnom tržištu dostupna je i platforma SIX Repo preko koje SNB izvršava velik broj svojih transakcija i na koju se primjenjuju zahtjevi za transparentnost prije i poslije trgovanja. U pogledu transparentnosti poslovanja, SNB objavljuje pojedinosti o svojim operacijama na otvorenom tržištu i stalno raspoloživim mogućnostima.
SNB ima veliki volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Nije dostupno izuzeće od zahtjeva za transparentnost za domaće transakcije inozemnih središnjih banaka, ali se ono trenutačno razmatra. Međutim, SNB može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako SNB nema uspostavljeni postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spreman ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Središnja banka Republike Turske (CBRT)
Glavni kriteriji
Turska ima zahtjeve za transparentnost za nevlasničke instrumente (osim OTC izvedenica) koji su sadržani u obveznim pravilima i samoregulacijskim pravilima. CBRT je član istambulske burze koja na svojoj platformi objavljuje njegov volumen trgovanja nevlasničkim instrumentima zajedno s volumenom ostalih članova. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, CBRT objavljuje ukupne podatke o operacijama na otvorenom tržištu, na primjer o repo i obrnutim repo ugovorima putem dražbi i uvrštenja, o izravnim kupnjama putem dražbi i uvrštenja te o kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima. Istambulska burza objavljuje volumen trgovanja CBRT-a izvršenog preko njezine platforme. CBRT u svom godišnjem izvješću i u nekim mjesečnim izvješćima objavljuje informacije o aktivnostima upravljanja rezervama (informacije o referentnim vrijednostima ulaganja, opće informacije o sastavu portfelja).
Volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u visok je.
Dodatni kriteriji
Nije dostupno izuzeće od zahtjeva za transparentnost za domaće transakcije inozemnih središnjih banaka. CBRT može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, iako CBRT nema uspostavljeni postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, spreman ga je provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
Sustav saveznih rezervi Sjedinjenih Američkih Država – Banka za savezne rezerve u New Yorku (FRBNY)
Glavni kriteriji
Sjedinjene Američke Države imaju opsežne zahtjeve za transparentnost za nevlasničke instrumente koji su sadržani u samoregulatornim pravilima (Sustav za izvješćivanje o trgovanju i poštovanju propisa koji je razvila FINRA). Državni vrijednosni papiri isključeni su iz zahtjeva za transparentnost (iako osobe koje izvršavaju transakcije vrijednosnim papirima američke riznice i zadužnicama američkih saveznih agencija, vrijednosnim papirima osiguranim imovinom denominiranom u američkim dolarima i hipotekama podliježu regulatornim zahtjevima za izvješćivanje o njihovim pozicijama). Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, FRBNY objavljuje opsežne informacije o pojedinostima svojih transakcija prije i poslije njihova zaključenja.
FRBNY ima nizak volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u.
Dodatni kriteriji
Izuzeće od zahtjeva za transparentnost u načelu nije dostupno za transakcije inozemnih središnjih banaka, ali one mogu koristiti isključenja za državne obveznice i devizne vrijednosne papire. Transakcije OTC izvedenicama s inozemnim središnjim bankama nisu strogo isključene (kao što su OTC izvedenice s državnim tijelima SAD-a).
FRBNY može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, FRNBY nema postupak za obavješćivanje svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a.
Banka za međunarodne namire (BIS)
Glavni kriteriji
Iako je BIS osnovan u Švicarskoj, nacionalni sustav transparentnosti tržišta ne primjenjuje se na transakcije BIS-a. Kada je riječ o transparentnosti poslovanja, BIS objavljuje objedinjene informacije. Druge ugovorne strane BIS-a uključuju središnje banke, monetarna tijela i međunarodne javne institucije.
Volumen trgovanja s drugim ugovornim stranama iz EU-a ili s financijskim instrumentima uvrštenima u EU-u visok je.
Dodatni kriteriji
Izuzeće za inozemne središnje banke ne primjenjuje se u slučaju BIS-a jer se na njegove transakcije ne primjenjuje nacionalno pravo (Švicarska).
BIS može razlikovati transakcije za potrebe provedbe politika od transakcija koje se izvršavaju isključivo za potrebe ulaganja, koje imaju sporednu ulogu.
Naposljetku, BIS nema postupak obavješćivanja svojih drugih ugovornih strana o postojanju izuzeća za trgovanje s financijskim drugim ugovornim stranama iz EU-a, ali bio bi ga spreman provoditi nakon uspostave sustava na temelju MiFIR-a.
5.ZAKLJUČCI
Komisija na temelju prikupljenih informacija zaključuje da je središnjim bankama trećih zemalja navedenima u prilogu ovom izvješću primjereno odobriti izuzeće od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz MiFIR-a u skladu s člankom 1. stavkom 9. MIFIR-a.
Ovim zaključkom ne dovode se u pitanje moguće promjene u budućnosti uzimajući u obzir nove dokaze koje dostave središnje banke trećih zemalja, promjene u zakonodavstvu trećih zemalja ili promijenjene činjenične okolnosti. Ti događaji mogli bi dovesti do potrebe da se preispita popis izuzetih središnjih banaka trećih zemalja.