EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.3.2017.
COM(2017) 203 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Peto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.3.2017.
COM(2017) 203 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Peto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije
Peto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije
I. UVOD
Ovo je peto mjesečno izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, koje obuhvaća promjene u dvama glavnim stupovima: u suzbijanju terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta te infrastrukture kojom se podupiru, i u jačanju zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje.
Osiguranje pravodobnog donošenja te potpune i djelotvorne provedbe zakonodavstva EU-a preduvjet je za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije.
U zajedničkoj izjavi predsjednika Parlamenta, Vijeća i Komisije od 13. prosinca 2016. 1 utvrđeno je 58 zakonodavnih prioriteta za 2017. Među tim je prioritetima niz prijedloga koji su u postupku, a bitni su za uspostavu sigurnosne unije, uključujući: direktivu o borbi protiv terorizma, Direktivu o vatrenom oružju, EU-ov sustav ulaska/izlaska (EES), europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), Direktivu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS) i Uredbu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (Uredba o e-privatnosti). Od presudne je važnosti da se brzo postigne dogovor o tim prijedlozima, a u ovom izvješću pojedinačno će se sagledati njihov trenutačni status.
Usmjerenost na provedbu primjenjuje se i na postojeće zakonodavstvo, uključujući instrumente koji su još u fazi prenošenja. U ovom se izvješću navode i ažurirani podaci iz ključnih dokumenata u toj kategoriji, kao što su prekursori eksploziva, evidencija podataka o putnicima (PNR), prümske odluke o razmjeni podataka o vozilima, otiscima prstiju i DNK-u te podaci o prenošenju Direktive o sigurnosti mreža i podataka (NIS).
Osim napretka u zakonodavnim predmetima ovim je izvješćem obuhvaćena i provedba nekih od ključnih nezakonodavnih predmeta sigurnosne unije u području jačanja otpornosti EU-a, npr. rad Komisije na suzbijanju radikalizacije u okviru Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji, zaštiti lakih meta i zaštiti u zračnom prometu trećih zemalja.
Sljedeće mjesečno izvješće u travnju bit će usmjereno na organizirani kriminal i prioritete „ciklusa politika” EU-a za 2017., koji služi kao strateški okvir za jačanje učinkovite suradnje nacionalnih tijela kaznenog progona te agencija i institucija EU-a u tom području, kao i za jačanje operativne policijske i pravosudne suradnje, uključujući zajedničke istražne timove.
II. PROVEDBA ZAKONODAVNIH PRIORITETA RADI BOLJE ZAŠTITE SIGURNOSTI GRAĐANA
Europski parlament prošlog je mjeseca donio Komisijin prijedlog Direktive o suzbijanju terorizma, što je važan korak u borbi protiv terorizma. Predviđeno je da Vijeće donese taj prijedlog početkom ožujka. Provedbom te nove Direktive tijela kaznenog progona i tužitelji dobit će važne alate za borbu protiv rastuće terorističke prijetnje. Ti alati uključuju kriminalizaciju ponašanja povezanog sa stranim terorističkim borcima, obukom terorista i financiranjem terorizma. Direktivom će se poboljšati i postojeća pravila o razmjeni informacija o terorističkim kaznenim djelima te će se omogućiti uklanjanje terorističkih sadržaja s interneta. To će pridonijeti sigurnosti u EU-u, a pritom će se poštovati temeljna prava. Naposljetku, provedbom Direktive poboljšat će se status i prava žrtava terorizma te osigurati da imaju pristup službama za podršku neposredno nakon napada i dok im god podrška bude potrebna. Nakon postizanja političkog dogovora suzakonodavaca u studenome 2016. Europski je parlament na plenarnoj sjednici 16. veljače izglasao prijedlog, a Vijeće će ga službeno donijeti početkom ožujka. Države članice imaju rok od 18 mjeseci za prenošenje Direktive u nacionalno pravo. Komisija će državama članicama olakšati brzo i ispravno prenošenje nizom radionica, koje će početi prije ljeta 2017. Tom Direktivom EU prenosi i Dodatni protokol iz 2015. uz Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma. Mnoge države članice već su poduzele korake potrebne za ažuriranje nacionalnog zakonodavstva u skladu s Protokolom.
Nakon političkog dogovora suzakonodavaca 20. prosinca 2016. o reviziji Direktive o vatrenom oružju kako bi se postrožile kontrole i zabrane najopasnijeg oružja, Europski parlament o tome će glasati na plenarnoj sjednici 14. ožujka. Tim se prijedlogom znatno proširuje raspon oružja koje spada u najstrožu kategoriju zabrane A, uključujući automatsko oružje pretvoreno u poluautomatsko te vojno poluautomatsko oružje sa spremnicima visokog kapaciteta. Nakon provedbe Direktive više neće biti moguće kupiti to oružje ili njime trgovati, osim ako je riječ o vrlo usko definiranoj skupini nositelja dozvola, kao što su muzeji ili sportski strijelci, koji će podlijegati strogim zahtjevima sigurnosti i praćenja. Tim se prijedlogom znatno postrožuju kontrole sljedivosti, označavanja i onesposobljenog oružja. Komisija usporedno jača suradnju sa stručnjacima iz država članica u tehničkom odboru za norme za onesposobljavanje. Postignut je dogovor 8. veljače o revidiranim strožim tehničkim kriterijima, koji će se sada ispitati kako bi se prije njihova donošenja osiguralo da se njima postiže zaista neponištiva onesposobljenost. Osim toga, Komisija jača i aktivnosti za suzbijanje nezakonite trgovine oružjem s ključnim trećim zemljama, kao što su zemlje zapadnog Balkana. Jedan od prioriteta sljedećeg „ciklusa politika” u području suzbijanja teškog i organiziranog kriminala u razdoblju od 2017. do 2021. trebala bi biti i borba protiv nezakonitog vatrenog oružja.
U Europskom parlamentu i Vijeću raspravlja se o prijedlogu Komisije o uspostavi EU-ova sustava ulaska/izlaska kako bi se poboljšalo upravljanje granicama, suzbile nezakonite migracije i pojačala unutarnja sigurnost bilježenjem kretanja državljana trećih zemalja preko vanjskih granica schengenskog prostora, te o prijedlogu za europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), kojim će se uspostaviti sustav za prethodne provjere putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize s obzirom na sigurnosne i migracijske rizike. Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) donio je svoj mandat za pregovaranje o EU-ovu sustavu ulaska/izlaska 27. veljače 2017. Komisija poziva oba suzakonodavca da požure s pregovorima koji slijede, imajući na umu da je Europsko vijeće u prosincu 2016. kao rok za njih odredilo lipanj 2017.
U pogledu sustava ETIAS stručnjaci država članica raspravljaju o prijedlogu Komisije na razini radne skupine Vijeća, a Odbor Europskog parlamenta LIBE imenovao je svojeg izvjestitelja za taj predmet.
Kad je riječ o prijedlogu Komisije za proširenje Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na državljane trećih zemalja Komisija ispituje tehnička rješenja za centraliziranu infrastrukturu koja bi podržavala razmjenu takvih informacija. Uzimajući u obzir preporuke stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost, koje će biti predstavljene u travnju 2017., Komisija će u lipnju 2017. predstaviti izmijenjeni zakonodavni prijedlog.
Kolegij je 5. srpnja 2016. donio prijedlog Komisije za ciljane izmjene četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca. Nakon razmatranja tog prijedloga Vijeće je postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu 20. prosinca 2016. Prijedlog je oblikovan tako da obuhvati nove načine financiranja terorizma, kao što su virtualne valute i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, te da se poveća transparentnost i time doprinese suzbijanju pranja novca. Izvješće Europskog parlamenta doneseno je 28. veljače 2017. Komisija poziva suzakonodavce da što prije finaliziraju pregovore o tom važnom prijedlogu, kojim će se dodatno smanjiti sredstva koja su na raspolaganju teroristima.
U Europskom parlamentu i u Vijeću pokrenut je zakonodavni postupak za Komisijin prijedlog Uredbe o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (Uredba o e-privatnosti). Tim se prijedlogom nastoje ujednačiti uvjeti na tržištu za pružatelje usluga elektroničke komunikacije, čime će se postići visoka razina zaštite korisnika, a poduzećima omogućiti inovativnost. U okviru Europskog parlamenta rad u tom području predvodit će Odbor LIBE, koji će uskoro imenovati izvjestitelja, a surađivat će i s Odborima ITRE, JURI i IMCO. Počele su pripreme i na razini radne skupine Vijeća. Budući da je riječ o prioritetnom dokumentu za sve tri institucije, očekuje se brz napredak kako bi se Uredba mogla primjenjivati od 24. svibnja 2018., kad na snagu stupa i Opća uredba o zaštiti podataka.
III. PROVEDBA OSTALIH ZAKONODAVNIH INICIJATIVA
Osim prijedloga u postupku koji su navedeni u zajedničkoj izjavi važno je napomenuti da se u Europskom parlamentu i Vijeću radi na prijedlogu Komisije za jačanje Schengenskog informacijskog sustava (SIS) kako bi se poboljšalo upravljanje granicama i pojačala borba protiv terorizma i prekograničnog kriminala. Stručnjaci država članica raspravljaju o tom prijedlogu na razini radne skupine Vijeća. U tijeku je imenovanje izvjestitelja Odbora Europskog parlamenta LIBE. Predloženim mjerama ostvarit će se ključna poboljšanja u razmjeni informacija i suradnji među državama članicama, i to na temelju obveze da se u slučajevima povezanima s terorističkim kaznenim djelima unese upozorenje u SIS, uvođenjem nove kategorije upozorenja o „nepoznatim traženim osobama”, uvođenjem sustavnih provjera građana EU-a u SIS-u na vanjskim granicama te tako što će se Europolu omogućiti puno pravo pristupa. Predložene promjene doprinijet će i djelotvornom izvršavanju zabrana ulaska za državljane trećih zemalja na vanjskim granicama time što će se unošenje tih zabrana u SIS postati obvezno. Poboljšat će i provedbu odluka o vraćanju izdanih državljanima trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u jer će se uvesti nova kategorija upozorenja za odluke o vraćanju. Komisija poziva suzakonodavce da ubrzaju rad na tom važnom dokumentu.
Komisija je 21. prosinca 2016. predložila novu Direktivu o kriminalizaciji pranja novca, na temelju čijih bi odredbi kaznenog prava nadležna tijela mogla na odgovarajući način kazneno goniti kriminalce i teroriste. Predloženim bi se mjerama, nakon što se odobre, uspostavila minimalna pravila za definiciju kaznenih djela i kazni povezanih s pranjem novca, uklonili nedostaci koji proizlaze iz razlika u nacionalnim propisima kako ih kriminalci ne bi mogli iskorištavati, uklonile prepreke prekograničnoj sudskoj i policijskoj suradnji utvrđivanjem zajedničkih odredbi radi poboljšavanja istraga kaznenih djela povezanih s pranjem novca, i uskladili standardi EU-a s njegovim međunarodnim obvezama u tom području, primjerice onih utvrđenih u Varšavskoj konvenciji Vijeća Europe i preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje. Otad su radne skupine Vijeća započele s raspravom kako bi se prije ljeta oblikovao općeniti pristup. Očekuje se da će uskoro započeti rasprave i u Europskom parlamentu. Komisija pozdravlja taj pozitivan razvoj događaja i potiče suzakonodavce da tom predmetu daju prednost.
U području zaštite u zrakoplovstvu, postojećim zakonodavstvom EU-a kojim se utvrđuju tehničke specifikacije i zahtjevi u pogledu svojstava za opremu za zaštitni pregled u zrakoplovstvu u zračnim lukama EU-a ne uspostavlja se pravno obvezujući program ocjenjivanja kojim bi se osiguralo da su potrebni standardi zadovoljeni u svim zračnim lukama EU-a. Stoga se oprema certificirana u jednoj državi članici EU-a ne može stavljati na tržište u ostalima. Komisija je zato u rujnu 2016. predstavila prijedlog za uspostavu jedinstvenog certifikacijskog sustava EU-a utemeljenog na zajedničkoj metodologiji ispitivanja i izdavanju certifikata proizvođača o sukladnosti, koji bi bili valjani u svim državama članicama EU-a u skladu s načelom međusobnog priznavanja. Stvaranjem takvog sustava pomoglo bi se smanjenju rascjepkanosti tržišta, povećala bi se konkurentnost industrije zaštite u EU-u, potaknulo zapošljavanje u tom sektoru i u konačnici pridonijelo poboljšanju zaštite u zrakoplovstvu diljem Europe. Suzakonodavci trenutačno raspravljaju o tom prijedlogu na razini radnih skupina.
Komisija i dalje nastoji osigurati da se pravila EU-a u području nezakonite proizvodnje eksploziva kućne izrade prilagode novim prijetnjama 2 . U studenome 2016. pravila o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva koji se mogu upotrebljavati u nezakonitoj proizvodnji eksploziva kućne izrade pojačana su dodavanjem triju tvari 3 na popis 4 tvari koje podliježu strogoj obvezi izvješćivanja o svim sumnjivim transakcijama, nestancima i krađama. Osim toga, Komisija namjerava 2017. pokrenuti evaluaciju djelotvornosti Uredbe (EU) br. 98/2013 kako bi se postrožila postojeća ograničenja i kontrole.
Komisija je poduzela mjere i protiv onih država članica koje i dalje nisu u potpunosti provele sve odredbe Uredbe (EU) br. 98/2013 o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva. Nakon prvog koraka, tj. pokretanja postupaka zbog povrede propisa u svibnju i rujnu 2016., Komisija je 15. veljače kao drugi korak uputila obrazložena mišljenja Cipru, Francuskoj i Rumunjskoj. Te države članice još nisu utvrdile potrebna pravila o kaznama primjenjivima na povrede ograničenja i kontrola koji su uvedeni za opasne kemikalije kojima bi se teroristi mogli služiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade.
Komisija nastavlja podupirati države članice u brzoj provedbi Direktive EU-a o evidenciji podataka o putnicima (PNR) i uspostavi odjela za informacije o putnicima (PIU) u svakoj državi članici. U prosincu 2016. organizirala je treći sastanak sa stručnjacima država članica kako bi razmijenili iskustva i najbolje prakse. Okvirni raspored uspostave PIU-ova, kako je utvrđen u Komisijinu provedbenom planu iz studenoga 2016., upotrebljava se za praćenje provedbe Direktive. U usporedbi sa stanjem opisanim u provedbenom planu šest država članica sad se može uključiti u kategoriju država članica u kojima su sustavi za PNR funkcionalni ili gotovo funkcionalni te u kojima je utvrđena pravna osnova za prikupljanje i obradu podataka za PNR. Komisija redovito prima informacije od svih država članica o napretku postupka provedbe. U okviru Fonda za unutarnju sigurnost predviđeno je 70 milijuna eura za 2017. za provedbu Direktive o PNR-u, a Komisija s državama članicama raspravlja o reviziji njihovih nacionalnih programa u okviru Fonda kako bi im se dodijelila dodatna sredstva.
U području razmjene informacija među državama članicama prümskim odlukama 5 iz 2008. uvedeni su postupci za brzu i učinkovitu razmjenu podataka na temelju pravila i okvira kojim se državama članicama omogućuje uzajamno pretraživanje datoteka za analizu DNK-a, sustava za identifikaciju otisaka prstiju i baza podataka iz registra vozila. Te su odluke pomogle francuskim istražnim tijelima nakon terorističkih napada u Parizu u studenome 2015. U provedbi prümskih odluka proteklih je mjeseci postignut znatan napredak te se povećava količina razmijenjenih podataka. Međutim, nekoliko država članica još uvijek nije provelo odluke, čak ni deset godina nakon njihova donošenja. Komisija je stoga na temelju ovlasti za izvršavanje zakonodavstva koje ima u skladu s Ugovorom o Lisabonu u području pravosuđa i unutarnjih poslova 6 pokrenula postupke zbog povrede propisa protiv Hrvatske, Grčke, Irske, Italije i Portugala zbog neusklađenosti s prümskim odlukama 7 .
U četvrtom izvješću o napretku prema uspostavi sigurnosne unije 8 navedena su različita područja u kojima se već radi na uklanjanju kibernetičkih prijetnji te se podsjeća na središnju ulogu Direktive o sigurnosti mreža i podataka (NIS), kojom je postavljen temelj za poboljšanje suradnje na razini EU-a i otpornosti na kibernetičke prijetnje. Prvi službeni sastanak skupine za suradnju u području sigurnosti mreža i podataka, koja je osnovana na temelju Direktive, održan je u veljači s predstavnicima država članica, Komisije i Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA). Skupina se bavila ključnim pitanjima prenošenja i dogovorila da će nastaviti s radom u stručnim skupinama na nizu aspekata, uključujući kriterije za utvrđivanje stupnja važnosti operatora, postupak savjetovanja u slučaju da neki operator ima prekogranični utjecaj te postupak za obveznu razmjenu informacija među državama članicama na koje utječe. Radi potpore provedbi pravne stečevine u području kibernetičkog kriminala Komisija je u prosincu 2016. uputila obrazložena mišljenja Bugarskoj, Belgiji i Irskoj jer je nisu obavijestile o tome da su u svoja nacionalna zakonodavstva u potpunosti prenijele Direktivu 2013/40/EU o napadima na informacijske sustave. Osim toga, Komisija je 16. prosinca donijela dva izvješća 9 o provedbi Direktive 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, a jedno od tih izvješća bilo je posebno usmjereno na mjere koje države članice poduzimaju protiv web-stranica na kojima se nalazi ili širi dječja pornografija.
IV. PROVEDBA NEZAKONODAVNIH MJERA
Komisija ima važnu ulogu u poticanju, olakšavanju, financiranju i koordinaciji rada u nizu nezakonodavnih područja koja su u središtu borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, kao što su radikalizacija, zaštita lakih meta, sigurnost prometa, kibersigurnost i hibridne prijetnje. Za odgovor na prijetnju koju predstavljaju povratak stranih terorističkih boraca i radikalizacija na internetu potrebno je trajno nastojati identificirati, podupirati i pratiti osobe podložne radikalizaciji i istodobno suzbijati terorističku propagandu na internetu te promicati uvjerljivu protuargumentaciju. Napad u Berlinu u prosincu 2016. još je jedan dokaz važnosti zaštite lakih meta.
Komisija i Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) intenziviraju svoj rad kako bi stručnjacima i donositeljima politika dali konkretne smjernice i preporuke za djelotvornije sprečavanje i suzbijanje postojećih i novih izazova povezanih s radikalizacijom. U veljači 2017. Komisija je pokrenula novu mrežu donositelja nacionalnih politika prevencije. Tom se novom mrežom politike nastoje postići dva glavna cilja: pojačati i institucionalizirati razmjenu stručnih znanja i iskustava o pristupima i politikama prevencije među državama članicama i osigurati veće sudjelovanje država članica u aktivnosti mreže RAN. Novom će se mrežom postojeća mreža RAN, koja okuplja stručnjake iz terenske prakse, dopuniti pristupom više usmjerenim na politiku te će se osigurati da se dobre prakse uključe u nove inicijative politike.
Centar za izvrsnost mreže RAN započeo je i s radom na priručniku za postupanje s teroristima povratnicima kako bi stručnjake diljem Europe opremio potrebnim vještinama, znanjem i pouzdanjem da u praksi mogu intervenirati što primjerenije i djelotvornije. Budući da će među takvim povratnicima biti osoba s malom djecom, Komisija je od mreže RAN zatražila da sastavi smjernice o pružanju zaštite i potpore djeci koja su rođena ili odrasla na područjima pod vlašću terorista, ili koja su odrasla u radikaliziranom okružju na području EU-a.
Osim toga, u okviru mreže RAN 2017. sastavit će se priručnik s posebnim smjernicama za sprečavanje polarizacije i suzbijanje radikalizacije. Centar za izvrsnost mreže RAN sastavit će dva priručnika, jedan za osposobljavanje za osvješćivanje o radikalizaciji za stručnjake iz terenske prakse i jedan za lokalne strategije i pristupe pomoći osobama koje se bore protiv radikalizacije na lokalnoj razini.
U pogledu radikalizacije na internetu mjere dogovorene s internetskim poduzećima na sastanku internetskog foruma EU-a u prosincu 2016. trenutačno su u fazi provedbe. Očekuje se da će se ovaj mjesec aktivirati „baza podataka o hashtagovima”, platforma za upozoravanje na teroristički sadržaj na internetu kako bi se osiguralo njegovo nepovratno uklanjanje, koja je razvijena u bliskoj suradnji internetske industrije i Komisije. Komisija će 15. ožujka 2017. pokrenuti i program jačanja civilnog društva, uz financijsku potporu u iznosu od 15 milijuna eura za jačanje djelotvornih protuargumentacijskih poruka na internetu.
Sprečavanje radikalizacije uključuje i uklanjanje njezinih temeljnih uzroka, kao što su stigmatizacija zajednica, nesnošljivost i rasizam. Komisija sredstvima EU-a promiče aktivnosti obrazovanja, međukulturnog dijaloga, društvene uključenosti i nediskriminacije. U siječnju 2017. zaprimila je prijedloge za projekte u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu 10 kojima se, među ostalim, nastoje spriječiti i suzbiti antisemitizam te mržnja i nesnošljivost prema muslimanima, kao i poticati razumijevanje među različitim zajednicama, uključujući međuvjerske i međukulturne aktivnosti. Radi se i na razvoju alata i praksi za sprečavanje i suzbijanje rasističkog i ksenofobičnog govora mržnje na internetu.
Kako je najavljeno u četvrtom izvješću o napretku prema uspostavi sigurnosne unije, Komisija je u veljači održala prvu radionicu o zaštiti lakih meta, na kojoj su se okupili stručnjaci iz država članica specijalizirani za različite discipline (suzbijanje terorizma, kazneni progon, prometna sigurnost i istraživanje) kako bi raspravljali o načinima za poboljšanje zaštite lakih meta (u prometu, na sportskim događanjima, u trgovačkim centrima, školama itd.). Ta je radionica bila prvi korak u razvoju platforme EU-a za razmjenu iskustava među državama članicama kako bi povećale svoju otpornost i zaštitu od budućih napada na lake mete. Za buduće takve razmjene utvrđena su sljedeća područja: integracija metodologija procjene rizika u planiranje javnih događaja ili zaštitu područja na kojima se okuplja velik broj ljudi, suočavanje s unutarnjim prijetnjama ponovnim razmatranjem postupaka provjere, jačanje ranog otkrivanja oružja i eksploziva ispitivanjem i upotrebom inovativne opreme za otkrivanje te razmatranjem uvođenja zajedničkih normi i za potrebe koje nisu povezane sa zrakoplovstvom, jačanje javne svijesti i odgovora na napade te povećanje uključenosti vlada i privatnih dionika. Kao još jedno prioritetno područje utvrđena je suradnja na „zaštiti na razini urbanističkog planiranja” za projektiranje novih zgrada i javnih površina.
U području hibridnih prijetnji Komisija i visoka predstavnica u srpnju 2017. podnijet će Vijeću izvješće o provedbi 22 mjera Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji iz 2016., kojim je posebno obuhvaćena zaštita ključne infrastrukture (npr. infrastrukture za prijenos energije te prometne infrastrukture i sustava). Zajednički okvir namijenjen je povećanju otpornosti EU-a, država članica i partnera te poboljšanju suradnje s NATO-om 11 u suzbijanju te vrste prijetnji.
U području sigurnosti prometa EU je razvio pouzdan okvir za zaštitu u zrakoplovnom prometu. Međutim, potencijalno su osjetljivo područje letovi iz trećih zemalja u EU. Taj mogući nedostatak u smislu sigurnosti potrebno je ukloniti međunarodnom suradnjom preko Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) te bilateralnom izgradnjom kapaciteta u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2309 12 . Komisija je u siječnju 2017. s državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje započela s radom na razvoju matrice koja će uključivati procjenu rizika i detaljne elemente osjetljivosti kako bi se dobila osnova za određivanje prioriteta i koordinaciju vanjskih nastojanja u izgradnji kapaciteta. Usporedno s time Komisija ubrzava svoj rad na utvrđivanju zajedničkog pristupa sigurnosti u pomorskom i kopnenom prometu, koji bi trebao biti utemeljen na riziku, razmjeran i održiv.
Nakon završetka rasprave na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanog 8. i 9. prosinca 2016. države članice pozivaju na razmatranje rješenja za pitanje šifriranja u kontekstu kaznenih istraga. Komisija je započela s radom u dvama usporednim područjima: u pravnom i tehničkom području radi se na prikupljanju informacija i razmatranju rješenja za prepreke u obliku šifriranja, koje je katkad potrebno prevladati u istragama ozbiljnih zločina, te na zadržavanju povjerenja i sigurnosti u digitalnom svijetu.
U pogledu vanjske dimenzije suzbijanja terorizma provedba Zaključaka Vijeća iz veljače 2015. napreduje: broj projekata s trećim zemljama koji su povezani sa suzbijanjem terorizma povećao se za 60 % te je na izgradnju kapaciteta partnera usmjereno ukupno 225 milijuna eura. U okviru drugog političkog dijaloga na visokoj razini održanog s Tunisom 19. siječnja 2017. raspravljalo se o sigurnosti i suzbijanju terorizma. Rasprava se odnosila na akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine oružjem, suradnju u suzbijanju financiranja terorizma, jačanje kapaciteta za upravljanje granicama i unapređenje suradnje za prevenciju radikalizacije kako bi se postigao dogovor o Zajedničkom planu rada EU-a i Tunisa 2017. u području suzbijanja terorizma. Od početka godine EU održava tematske rasprave o suzbijanju terorizma s brojnim trećim zemljama, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju i Australiju, te je primio izaslanstvo Lige arapskih država.
V. ZAKLJUČAK
Za uspostavu djelotvorne i održive sigurnosne unije potrebna je bliska suradnja Komisije, Europskog parlamenta i država članica kako bi se proveli zakonodavni i nezakonodavni elementi i povećala sigurnost naših građana. Zakonodavni prioriteti zajedničke izjave koji se odnose na sigurnosnu uniju temelj su za rad u tom području, a za njihovu brzu i potpunu provedbu bit će potreban timski rad. Samo će tako te mjere biti djelotvorne. Kako bi to osigurala, Komisija će nastaviti s predanim radom u tom području.