EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 18.4.2017.
COM(2017) 171 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o preispitivanju područja primjene Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (nova Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi)
te
o ponovnom pregledu rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme u Prilogu III. toj Direktivi
Uvod
Ovim se izvješćem ispunjavaju sljedeći zahtjevi iz Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi() (dalje u tekstu „nova Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi”):
1.preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, kako je određeno u članku 2. stavku 1. točki (b). To uključuje parametre za razlikovanje velike i male opreme iz Priloga III. (članak 2. stavak 5.);
2.ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija navedenih u Prilogu III., posebno za opremu za izmjenu topline, fotonaponske ploče, malu opremu, malu IT i telekomunikacijsku opremu i žarulje koje sadrže živu (članak 7. stavak 6.).
Svrha je ovog izvješća obavijestiti Europski parlament i Vijeće o djelovanju Komisije i njezinim zaključcima u pogledu obaju pitanja.
1. Preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, uključujući parametre za razlikovanje velike i male opreme
1.1.Uvod
Preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, propisano u skladu s člankom 2. stavkom 5., temeljilo se na studiji Preispitivanje područja primjene Direktive 2012/19/EU koja je provedena za Komisiju(). Obavljene su sljedeće zadaće:
I.utvrđivanje promjena u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme te procjena o tome hoće li se trebati mijenjati područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi zbog navedenih promjena;
II.preispitivanje parametara za razlikovanje velike i male opreme;
III.usporedba mogućih razlika između otvorenog područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari() te procjena o tome hoće li se trebati mijenjati područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi zbog navedenih promjena;
IV.procjena mogućih gospodarskih i socijalnih učinaka svih mogućih promjena područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te učinaka na okoliš;
V.prema potrebi, predlaganje mogućih potrebnih promjena područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi na temelju te procjene.
Preispitivanje je obuhvaćalo savjetovanja zainteresiranih strana i stručnjaka u obliku ciljanih razgovora() te analizu dokumentacije povezane s promjenom područja primjene, posebno s utvrđivanjem skupina proizvoda koji su obuhvaćeni otvorenim područjem primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
U nastavku su opisani glavni rezultati preispitivanja.
1.2.Preispitivanje područja primjene
U studiji se usredotočilo na tri aspekta područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi:
promjene njezina područja primjene (s trenutačnih deset kategorija u Prilogu I. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, koje su primjenjive i tijekom prijelaznog razdoblja, na šest novih kategorija u Prilogu III. One uključuju dvije „otvorene” kategorije – veliku i malu opremu);
razliku između velike i male opreme;
razlike između otvorenog područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari.
1.2.1.Promjene u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme
U članku 2. stavku 1., povezano s prilozima I., II, III. i IV., utvrđuje se područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
Prema novoj Direktivi tijekom prijelaznog razdoblja, od 13. kolovoza 2012. do 14. kolovoza 2018., njezino je područje primjene gotovo identično području primjene Direktive 2002/96/EZ (dalje u tekstu „stara Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi”)(). Jedina je promjena uključivanje fotonaponskih ploča u kategoriju 4. S obzirom na to da je to uključivanje već procijenjeno u procjeni učinka obavljenoj prije preinake stare Direktive(), u ovoj se procjeni nije dodatno analiziralo.
„Otvoreno područje primjene” primjenjuje se od 15. kolovoza 2018. Električna i elektronička oprema bit će razvrstana u šest novih kategorija utvrđenih u prilozima III. i IV. novoj Direktivi(
). To uključuje dvije „otvorene” kategorije, veliku i malu opremu, koje prije nisu postojale.
U studiji se prvo analiziralo ostaje li sva oprema koja je trenutačno obuhvaćena novom Direktivom o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi u njezinu području primjene. Zaključeno je da su novom Direktivom obuhvaćene sve kategorije opreme obuhvaćene područjem primjene stare Direktive. Zaključeno je i da se očekuje kako će se „otvaranjem” područja primjene ukloniti problemi proizašli iz različitih razvrstavanja proizvoda različitih država članica. Očekuje se da će se time, s druge strane, povećati pravna sigurnost i postići bolja usklađenost u primjeni nove Direktive.
Električna i elektronička oprema koja će biti obuhvaćena novom Direktivom od 2018. utvrđena je kao kućna rasvjeta i električna vozila na dva kotača koja nisu homologirana. U studiji je utvrđeno da se uključivanjem tih kategorija proizvoda izvlače dodatne administrativne i gospodarske koristi te koristi za okoliš, uz očekivane neznatne provedbene troškove.
U studiji je zaključeno i da se novom Direktivom ne uvode nova izuzeća. Izričito se potvrđuju izuzeća iz njezina područja primjene koja većina država članica već primjenjuje u praksi. Time se osigurava usklađenost njezine primjene. To je u skladu sa stajalištem Komisije() da oprema koja je obuhvaćena područjem primjene stare Direktive ne bi trebala biti isključena iz područja primjene Direktive u budućnosti.
Konačno, u studiji je potvrđeno da nema znatnih promjena u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme. Očekuje se da će se prelaskom s deset na šest „otvorenih” kategorija povećati pravna sigurnost i postići veća usklađenost u primjeni nove Direktive.
1.2.2.Procjena parametara za razlikovanje velike i male opreme
U studiji se razmatralo i je li primjerena razlika između male i velike opreme (tj. opreme s bilo kojom vanjskom dimenzijom manjom ili većom od 50 cm) u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
Iako se u studiji priznalo da ni jedno mjerilo za razvrstavanje nije savršeno, zaključeno je da je prag od 50 cm za vanjsku dimenziju, koji služi za razlikovanje male i velike opreme, praktičan te da je u skladu s praktičnim ograničenjima subjekata koji se bave opremom na kraju njezina životnog ciklusa. Čini se da je mjerilo veličine glavni čimbenik i u prikupljanju električne i elektroničke opreme, gospodarenju otpadom i obradi električne i elektroničke opreme na kraju njezina životnog ciklusa. Sustavi prikupljanja otpada i obrada na kraju životnog ciklusa te povezana infrastruktura razlikuju se ovisno o veličini opreme, što je čak i veći čimbenik od mase.
1.2.3.Procjena razlika između područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari
Glavna je razlika između te dvije direktive u definiciji električne i elektroničke opreme: a) oprema koja ovisi o električnim strujama ili elektromagnetskim poljima za bilo koju namijenjenu funkciju (Direktiva o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari) ili b) oprema koja ovisi o električnoj struji ili elektromagnetskom polju samo za primarnu (osnovnu) funkciju (Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi). To znači da neke vrste opreme koje su trenutačno obuhvaćene područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari nisu obuhvaćene područjem primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (npr. kosilice na benzin, plinska kuhala samo s elektroničkim paljenjem).
Razmatrala se mogućnost usklađivanja područja primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi s područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari, pri čemu se kao primjer uzelo vrtnu opremu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Zaključeno je da bi se uključivanjem takve opreme u područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi ostvarila ograničena korist za okoliš. To je stoga što se u praksi najmanje 80 % takve opreme ionako reciklira na kraju životnog ciklusa. S ekonomskog stajališta, uključivanje takve opreme dovelo bi do dodatnih troškova za proizvođače (npr. administrativni troškovi za registriranje proizvođača u nacionalni registar svake države članice u kojoj električnu i elektroničku opremu stavljaju na tržište).
Ukratko, nedostaci uključivanja opreme kod koje je električna energija potrebna samo za sekundarnu funkciju u područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi veći su od mogućih prednosti. Različiti ciljevi i različita priroda Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari opravdavaju razliku u području primjene tih dviju direktiva. Stoga nije opravdano dodatno usklađivanje s područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari.
1.3.Zaključak o mogućem zakonodavnom prijedlogu
Uzimajući u obzir glavne rezultate studije, provedene u svrhu mogućeg preispitivanja područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, dodatne promjene njezina područja primjene nisu opravdane. Promjene bi prouzročile i probleme s obzirom na to da su države članice još uvijek u prijelaznom razdoblju te se prilagođavaju na nove definicije i područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
2.Ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
2.1.Uvod
Za pripremu ovog izvješća, propisanog člankom 7. stavkom 6. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, Komisija je angažirala neovisne savjetnike kako bi pregledali relevantne statističke podatke, literaturu i tehničke informacije. Održala je savjetovanja, uključujući radionice, sa svim glavnim zainteresiranim stranama (državama članicama, industrijskim udruženjima, sustavima proširene odgovornosti proizvođača, nevladinim organizacijama i neovisnim stručnjacima)(). Obavljene su sljedeće zadaće:
a.opis problema s kojima bi se države članice mogle suočiti pri postizanju ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi;
b.analiza vjerojatnog učinka mogućih promjena rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1.;
c.analiza vjerojatnog učinka revizije ciljnih stopa prikupljanja na temelju generirane količine otpadne električne i elektroničke opreme, kako se predlaže u članku 7. stavku 7.;
d.analiza mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te prema potrebi podnošenje prijedloga u tu svrhu.
U nastavku su opisani glavni rezultati procjene.
2.2.Ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa
Savjetovanja s glavnim zainteresiranim stranama i procjena razine prikupljanja koju su države članice prijavile za zadnjih nekoliko godina() pokazuju da bi neke države članice mogle imati problema s postizanjem ciljnih stopa prikupljanja za 2019. To će se dogoditi ako trenutačna brzina prikupljanja i prakse prikupljanja ostanu iste. Kako bi se utvrdilo koje su države članice u opasnosti da ne ostvare ciljne stope prikupljanja otpadne električne i elektroničke opreme uzete su u obzir udaljenost od cilja i brzina napredovanja.
Problem o kojem izvješćuju države članice i glavne zainteresirane stane visoka je stopa prikupljanja koja se ne evidentira u statistici prikupljanja otpadne električne i elektroničke opreme. To je posebno slučaj kad do prikupljanja dolazi izvan okvira sustava sukladnosti s proširenom odgovornosti proizvođača ili kad s otpadnom električnom i elektroničkom opremom ne postupa ovlašteni subjekt za recikliranje otpadne električne i elektroničke opreme. Ograničene mogućnosti provedbe i praćenja u državama članicama pogoršavaju to stanje. Utvrđeno je da su dodatne prepreke za postizanje ciljeva velika raznolika skupina ljudi koji se bave različitim aktivnostima gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom, ograničena osviještenost javnosti i neprikladna infrastruktura za prikupljanje.
Kako bi se uklonili problemi nekih država članica u postizanju stope prikupljanja za 2019., razmotrene su dvije prilagodbe:
I.odgoda roka za 2019. kako bi države članice imale više vremena da postignu ciljnu stopu prikupljanja, ne dovodeći u pitanje postojeća odstupanja();
II.smanjenje ciljne stope prikupljanja od 85 % generirane otpadne električne i elektroničke opreme bez promjene roka.
Odgodom roka države članice dobile bi više vremena za uvođenje infrastrukture potrebne za prikupljanje i obradu otpadne električne i elektroničke opreme. To bi mogle učiniti povećanjem broja mjesta za prikupljanje, optimiziranjem logistike između centara za prikupljanje i centara za obradu, razvojem kapaciteta za obradu dragocjenih materijala i maksimiziranje koristi te povećanjem praćenja tokova prikupljene opreme. Međutim, procjena učinka provedena 2008.() za preispitivanje stare Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi pokazala je da je ciljnu stopu prikupljanja od 65 % za električnu i elektroničku opremu stavljenu na tržište moguće postići do 2016. Stoga ne bi bilo primjereno produljiti trenutačni rok.
Kad je riječ o mogućoj reviziji ciljne stope prikupljanja od 85 % za generiranu otpadnu električnu i elektroničku opremu, uzeti su u obzir stope prikupljanja koje su države članice prijavile za zadnjih nekoliko godina i brzina približavanja tim ciljnim stopama. Zaključak je da države članice moraju riješiti problem neprijavljenih količina otpadne električne i elektroničke opreme koja je prikupljena na neslužbeni način jer je to značajan čimbenik za postizanje ciljnih stopa. Stoga ne bi bilo primjereno razmatrati reviziju ciljne stope prikupljanja bez točnih podataka o neprijavljenim količinama otpadne električne i elektroničke opreme(). Odgoda roka ili snižavanje ciljne stope prikupljanja ugrozili bi i postignuća ciljeva nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te doveli do znatnog gubitka resursa i prihoda od recikliranja dragocjenih materijala. Međutim, snižavanjem ciljne stope prikupljanja smanjili bi se troškovi obrade otpadne električne i elektroničke opreme. Naime, tada bi bilo manje otpadne električne i elektroničke opreme za obradu, a ona bi možda uključivala otpad koji se može lakše obraditi i reciklirati. Međutim, ne očekuje se da će se ukupni troškovi obrade znatno razlikovati zbog stalne potrebe za ulaganjem kako bi se držao korak s tehnološkim razvojem i ekonomijom razmjera kojom je te troškove moguće nadomjestiti.
U analizi se stoga zaključilo da bi se smanjenjem ciljnih stopa prikupljanja ili produljenjem roka znatno smanjile gospodarske koristi i koristi za okoliš. Iako je ciljna stopa prikupljanja za 2019. ambiciozna, izvediva je ako države članice ulože više napora kako bi postupno uklonile utvrđene probleme, posebno neprijavljene količine otpadne električne i elektroničke opreme prikupljene svim kanalima te nedostatak kapaciteta za učinkovitu provedbu i praćenje. Dokaz tomu je napredak koji su ostvarile neke države članice koje su već ostvarile visoke stope prikupljanja. Nacionalne mjere za uvođenje aktivnosti povezanih s gospodarenjem otpadnom električnom i elektroničkom opremom tijekom cijelog procesa, kao što je obvezno izvješćivanje, propisano člankom 16. Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, te redovite kontrole koje provode nacionalna tijela od presudne su važnosti za ostvarenje cilja.
Komisija će državama članicama osigurati potporu i smjernice za rješavanje pitanja zbog kojih imaju problema s postizanjem ciljeva, i to u sklopu ciljane inicijative za poticanje država članica na pridržavanje Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, koja će se pokrenuti usporedno s ovim izvješćem i u okviru koje će se usredotočiti na glavne zahtjeve nove Direktive.
Na temelju provedene procjene Komisija zaključuje da nema opravdanja za reviziju rokova za postizanje trenutačnih ciljnih stopa prikupljanja iz Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi ni za reviziju ciljnih stopa prikupljanja na temelju generirane količine otpadne električne i elektroničke opreme. Trenutačno, kad bi se zapravo trebalo usredotočiti na provedbu nove Direktive, revizija nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi dovela bi i do znatnog administrativnog opterećenja.
2.3.Razmatranje mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme
Prilikom procjene učinaka i izvedivosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više od šest kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi razmotrena su dva scenarija. Osnovni scenarij, koji odražava odredbe nove Direktive, uključivao je određivanje opće ciljne stope prikupljanja od 85 % mase generirane otpadne električne i elektroničke opreme, primjenjivo od 2019., bez pojedinačnih stopa prikupljanja za svaku kategoriju električne i elektroničke opreme. Pretpostavlja se da će se opća ciljna stopa prikupljanja od 85 % postići uglavnom povećanjem prikupljanja teške i lako dostupne otpadne električne i elektroničke opreme koja ima pozitivnu ekonomsku vrijednost i jeftinija je (odnosno isplativija) za obradu. U drugom su se scenariju uzele u obzir pojedinačne ciljne stope prikupljanja od 85 % mase generirane otpadne električne i elektroničke opreme za svaku kategoriju električne i elektroničke opreme.
Provedenom analizom nastojali su se utvrditi gospodarski i socijalni učinci te učinci na okoliš različitih količina prikupljene otpadne električne i elektroničke opreme za svaku kategoriju u ta dva scenarija. Pokazalo se da iako se utvrđivanjem pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja mogu polučiti određene gospodarske i socijalne koristi te koristi za okoliš, teško se izvode zaključci o praktičnosti utvrđivanja tih ciljeva na razini EU-a. Uvjeti su različiti diljem država članica. U nekim je slučajevima razlika u odnosu na ciljnu stopu prikupljanja od 85 % za generiranu otpadnu električnu i elektroničku opremu za svaku kategoriju znatna. Došlo bi i do dodatnih obveza za zainteresirane strane i države članice (npr. izvješćivanje i praćenje) te znatnog povećanja administrativnog opterećenja. Promjena postojećeg cilja u ovom bi trenutku mogla imati suprotan učinak te dovesti do pomutnje.
Uzimajući u obzir glavne zaključke procjene, Komisija zaključuje da u ovoj fazi nije primjereno utvrđivanje pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.