2.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 81/117

Izvjestitelj:

Daniel MAREELS

1.1.

Budući da je unija tržišta kapitala općenito od ključne važnosti kako za daljnju i dublju europsku integraciju i napredak tako i za svaku državu članicu, te s obzirom na međunarodni kontekst koji se mijenja, EGSO snažno podržava takvu uniju te je ambiciozan kad je riječ o njezinu ostvarenju. Odbor smatra da je potrebno poduzeti sve kako bi se postigao uspjeh u tom pogledu. Važno je ostvariti brzi napredak i rezultate kako bi se gospodarstvu EU-a u kratkom roku dali novi poticaji i dinamika.

1.2.

Naime, Odbor je oduvijek snažno zagovarao i izričito pozivao na daljnje produbljivanje i dovršetak ekonomske i monetarne unije. Danas to Odbor ponovno radi, prije svega u korist unije tržišta kapitala. Unija tržišta kapitala treba, zajedno s bankovnom unijom, ostvariti financijsku uniju, a njezina bi provedba trebala također doprinijeti osiguravanju uspostave ekonomske i monetarne unije s obzirom na to da je ona jedan od njezinih temelja. Prva postignuća u izgradnji unije tržišta kapitala već u ostvarena, a poduzeto je i nekoliko koraka prema ostvarenju bankovne unije s izgradnjom prvog i drugog stupa i prijedlozima za treći stup. Sada je važno nastavi s radom na oba područja kako bi se što brže ostvarili krajnji ciljevi.

1.3.

Unija tržišta kapitala također može dati znatan doprinos učvršćivanju gospodarskog oporavka, a time i osigurati rast, ulaganja i radna mjesta. To je u korist kako svih država članica pojedinačno tako i EU-a kao cjeline. U pogledu strukture, povezano širenje i diversifikacija izvora financiranja trebali bi osigurati veću integraciju. To bi pak trebalo pridonijeti željenoj većoj stabilnosti, sigurnosti i otpornosti na šokove kao gospodarskog tako i financijskog sustava. Daljnje fragmentirano djelovanje nije prihvatljivo jer bi se mogle propustiti brojne prilike.

1.4.

Slično tome, imajući na umu promjene odnosa snaga na međunarodnoj i globalnoj razini kao i Brexit (u našem susjedstvu), od ključne je važnosti da se EU učinkovito pripremi na te promjene i ojača svoj gospodarski položaj. Europa bi po tom pitanju mogla slijediti primjer otpornosti i dinamike koji je gospodarstvo SAD-a pokazalo nakon krize.

1.5.

EGSO-u je jasno da unija tržišta kapitala nije dobrovoljna aktivnost u korist nekolicine, već ona mora postati stvarnost u svim državama članicama EU-a. To je neopohodan preduvjet. Politička volja mora postojati na europskoj razini i u državama članicama kako bi se poduzeli svi odgovarajući napori te stvorili svi odgovarajući i nužni uvjeti. Željeni rezultat je ostvarivanje unije tržišta kapitala koja, uz poticanje integracije u cijeloj Uniji, obraća pozornost i na postojeće potrebe i ambicije, osobito za određene regije i područja. Obavezno se mora provoditi smislena i usklađena politika na svim razinama te se trebaju izbjegavati inicijative koje nisu u skladu sa zadanim ciljevima.

1.6.

Za EGSO je od najveće važnosti da se maksimalno povećaju mogućnosti za uspjeh unije tržišta kapitala. Stoga se izričito predlaže da se osiguraju potrebni alati za ocjenjivanje i mjerenje učinkovitosti napora za provedbu unije tržišta kapitala i napretka ostvarenog u svim državama članicama. Točnije, Odbor snažno podržava uspostavljanje sustava za redovito ocjenjivanje napretka i provedbe unije tržišta kapitala u državama članicama, koji obuhvaća kvalitativne i kvantitativne mjere, i čiji će rezultati biti objavljeni u javnosti. U slučaju nedostataka, poduzimale bi se odgovarajuće mjere.

1.7.

Konačni uspjeh unije tržišta kapitala ovisit će o mjeri u kojoj će predložene sastavnice postati stvarnost te o tome hoće li jedinstveno tržište biti istinski ostvareno i hoće li ga uistinu koristiti svi relevantni dionici, prije svega pružatelji financijskih usluga, poduzeća, ulagači i štediše. Stoga Odbor izražava zadovoljstvo ovim ocjenjivanjem sredinom provedbenog razdoblja te preporučuje da se i ubuduće redovito organiziraju slični postupci u kojima će aktivno sudjelovati gore navedeni dionici.

1.8.

Daljnji koraci potrebni za postavljanje temelja unije tržišta kapitala zahtijevaju određene izbore. Odbor smatra da bi prednost trebalo dati mjerama koje najviše doprinose konvergenciji i ostavljaju najmanje prostora državama članicama da idu dalje od onoga što je izričito potrebno. Potrebno je stalno imati na umu pristup REFIT kako bi se pojednostavilo stanje stvari, uz istodobno izbjegavanje nepotrebnih administrativnih opterećenja i smanjenja troškova.

1.9.

Prema dokumentu Komisije, do 2019. treba uvesti (još) 38 sastavnica unije tržišta kapitala. Dok se zbog velikog broja mjera koje treba poduzeti u kratkom roku postavljaju pitanja u pogledu pristupa, Odbor smatra da je važno što prije osigurati postavljanje neopozivih i nepovratnih temelja unije tržišta kapitala.

1.10.

U vezi s time, EGSO posebice poziva da se posveti pozornost financiranju MSP-ova, za koje je financiranje od strane banaka izuzetno važno pitanje. Pored postojećih mjera u okviru prvotnog plana u korist MSP-ova (uključujući STS sekuritizaciju i Direktivu o prospektu), potrebni su daljnji napori za razvoj svih inicijativa iz aktualne Komunikacije koje bi mogle dodatno poboljšati njihov položaj. Pored toga, potrebno je razvijati i poticati druge mogućnosti za MSP-ove, kao što su alternativni načini financiranja te promicanje ostalih instrumenata politike.

1.11.

Nadalje, EGSO pozdravlja usredotočenost na jačanje održivih ulaganja i vodeću ulogu koju bi EU trebao imati u tom području. Odbor podržava ideju da bi se pitanja održivosti trebala uzeti u obzir u predstojećim zakonodavnim revizijama financijskog zakonodavstva (šesta prioritetna mjera).

1.12.

Naposljetku, Odbor sa zadovoljstvom primjećuje da će nadzor biti u središtu napora za razvoj unije tržišta kapitala. Nadzor na europskoj razini ima ključnu ulogu bilo da je riječ o sigurnosti i stabilnosti, bilo da je riječ o postizanju željene integracije tržišta i uklanjanju prepreka i razlika u uniji tržišta kapitala.

2.1.

Jedan od apsolutnih prioriteta koje je Junckerova Komisija postavila prilikom stupanja na dužnost jest poticanje rasta, ulaganja i otvaranja radnih mjesta. Upravo je iz tog razloga od samog početka prionula na izradu Plana ulaganja za Europu koji sadrži više dijelova.

2.2.

Tim su planom osobito predviđeni napori za ostvarenje jedinstvene unije tržišta kapitala. Prvi koraci poduzeti su krajem rujna 2015. kada je Komisija objavila Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala (4) u kojemu se postavljaju temelji za to da se do 2019. godine uspostavi unija tržišta kapitala koja će biti integrirana i funkcionalna te koja će obuhvaćati sve države članice.

2.3.

Nakon manje od godinu dana, Europsko vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se planom o uniji tržišta kapitala osigurao lakši pristup financijama za poslovne subjekte i pružila podrška ulaganjima u realno gospodarstvo” (5). Ubrzo nakon toga Komisija je objavila Komunikaciju u kojoj zagovara ubrzanje reformi (6).

2.4.

Osim toga, nedavno su se pojavili novi izazovi za financijsku integraciju, kao što je neminovni izlazak najvećeg financijskog središta iz EU-a (Brexit).

2.5.

Sve to dovelo je nedavno (7) do objavljivanja Komunikacije o preispitivanju akcijskog plana za uniju tržišta kapitala sredinom programskog razdoblja (8). U okviru tog preispitivanja (a) opisuje se aktualno stanje provedbe prvotnog akcijskog plana; (b) najavljuje se niz novih zakonodavnih inicijativa povezanih s mjerama koje su još na čekanju; te (c) najavljuju se razne nove prioritetne mjere.

2.5.1.

Ovim preispitivanjem sredinom provedbenog razdoblja želi se pobliže odgovoriti na nastale izazove promjenjive naravi i uzeti u obzir rezultate javnog savjetovanja održanog u proljeće 2017.

2.5.2.

Od 33 predložene mjere u izvornom planu (9), više od polovice (20) provedeno je na razni Komisije u skladu s izvornim vremenskim rasporedom. Izneseni prijedlozi odnose se, između ostalog, na razvoj tržišta poduzetničkog kapitala, omogućavanje poduzećima da lakše i uz manje troškova pristupaju javnim tržištima revidiranjem propisa o prospektima, ukidanje povlaštenog poreznog tretmana zaduživanja u odnosu na vlastita sredstva, promicanje sigurnosti i likvidnosti tržišta za sekuritizaciju i omogućavanje restrukturiranja ili nove prilike za poštene poduzetnike u slučaju stečaja.

2.5.3.

U pogledu neprovedenih mjera (10) Komisija namjerava, između ostalog, pokrenuti tri zakonodavna prijedloga koji se smatraju ključnima za provedbu unije tržišta kapitala i koji se odnose na paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP, tekst objavljen 29. lipnja 2017.), na pravila o sukobu zakona u pogledu posljedica transakcija vrijednosnim papirima i potraživanjima po treće osobe (četvrto tromjesečje 2017.) te na prijedlog za okvir EU-a za pokrivene obveznice (prvo tromjesečje 2018.).

2.5.4.

Kao odgovor na promjenjive izazove, poduzet će se devet novih prioritetnih mjera (11) s ciljem jačanja unije tržišta kapitala:

2.6.

Cilj i dalje ostaje ostvarivanje značajnog i održivog doprinosa postavljanju temelja za istinsku unije tržišta kapitala do 2019. To će se odraziti u programu rada Komisije za 2018.

3.1.

Prije svega, Odbor ponovno naglašava (12) svoju načelnu potporu i skreće pozornost na svoje prethodno mišljenje u kojem podržava uniju tržišta kapitala. Ta unija prijeko je potrebna za ostvarivanje daljnje financijske i gospodarske integracije unutar EU-a. Ne može se zanemariti korist koju predstavlja trenutni zamah, osobito kada se uzme u obzir niz promjena snaga i premještanje moći do kojih upravo dolazi između istoka i zapada. EU mora zauzeti odlučno stajalište.

3.2.

Unija tržišta kapitala predstavlja nužni čimbenik opširnijeg programa koji mora dati svoj doprinos povećanju rasta, ulaganja i otvaranju radnih mjesta. Od osobite je važnosti da oporavak održivog i zdravog gospodarstva ostane glavni prioritet i da predstavlja cilj kome se treba težiti bez odgode. Naime, riječ je o učvršćivanju gospodarskog oporavka i o tome da se na radnim mjestima zadrži što veći broj ljudi.

3.3.

Istodobno, unija tržišta kapitala treba u homogenijem okruženju omogućiti opsežnu mobilizaciju kapitala u Europi i usmjeriti kapital prema svim poduzećima, infrastrukturnim te održivim dugoročnim projektima. Gospodarstvo mora postati dinamičnije i otpornije zahvaljujući proširenju i diversifikaciji izvora financiranja, koji su razlog postojanja ove unije i u kojima financiranje koje pružaju banke i tržišta može u potpunosti ostvariti svoju ulogu. Američki model, koji se pokazao najotpornijim u razdoblju nakon krize, može poslužiti kao izvor nadahnuća po tom pitanju, uz druga inovativna rješenja, među kojima će nebankovni zajmodavci preuzeti važniju ulogu.

3.4.

Istodobno, izazov predstavlja ostvarivanje napretka prema gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji i jačanje unutarnje stabilnosti EU-a u području financija i gospodarstva. Prednost treba dati kvalitativnom pristupu, kojeg obilježava zdrav i održiv rast i blagostanje. Poduzećima, ulagačima i štedišama također se mora omogućiti da imaju korist od unije tržišta kapitala, ali ne smije se dozvoliti da zbog toga moraju biti izloženi prekomjernim rizicima.

3.5.

Unija tržišta kapitala ključna je i neophodna za daljnje produbljivanje i dovršenje EMU-a (13). Odbor ponovno ističe svoje stajalište o tome (14). Zajedno s u potpunosti izgrađenom bankovnim unijom, unija tržišta kapitala trebala bi dovesti do stvarne financijske unije, koja predstavlja jedan od četiri temeljna stupa (15) EMU-a (16). U tim su područjima već poduzeti brojni koraci i bez zastoja treba nastaviti sa započetim naporima.

3.6.

Osim toga, sve države članice imat će koristi od unije tržišta kapitala. Kako je nedavno naglašeno, postoji „još jedna velika korist, […] doprinos konvergentnom rastu u državama članicama, koji proizlazi iz poboljšanog optjecaja i raspodjele ušteda diljem Unije”. Slabija gospodarstva moraju stoga biti u stanju smanjiti zaostatak za uspješnijim gospodarstvima (17). Nadalje stoji da je „iz ove perspektive […] zbog Brexita još i važnije ostvariti učinkovitu uniju tržišta kapitala i postići da se europski rast može oslanjati na usluge integriranog financijskog sustava” (18).

3.7.

Iz toga proizlazi da je za Odbor iznimno važno da se što brže zabilježi napredak. Odbor podržava zaključke Europskog vijeća iz lipnja 2016. (19) i druge izjave (20) u istom smislu.

3.8.

Ovo brzo (21) preispitivanje akcijskog plana sredinom provedbenog razdoblja omogućuje da se informiramo o aktualnom stanju i djelujemo na vrijeme. Odbor izražava zadovoljstvo zbog toga jer to preispitivanje omogućuje odlučniji i usmjereniji odgovor na izazove u budućnosti koji nastaju iz promjenjivih političkih i gospodarskih prilika. Usput, treba predvidjeti da se i u budućnosti redovito organiziraju slična privremena preispitivanja. Odbor smatra da različiti dionici trebaju uvijek aktivno i temeljito sudjelovati u toj suradnji. Ovo je tim važnije što ne smijemo zanemariti da će konačni uspjeh unije tržišta kapitala ovisiti o tome koliko će se uistinu uspješno predloženi elementi prenijeti u stvarnost, te koliko će se uspješno stvoriti jedinstveno tržište kojim će se služiti što veći broj pružatelja financijskih usluga, poduzeća, ulagača i štediša.

3.9.

U svrhu provedbe unije tržišta kapitala, prednost bi se trebala dati mjerama koje najviše doprinose konvergenciji (22) i ostavljaju najmanje prostora državama članicama da idu dalje od onoga što je prijeko potrebno. Treba spriječiti nejednakosti u pogledu prenošenja europskog zakonodavstva u nacionalne zakone te u pogledu konkretne provedbe tog zakonodavstva. Osim toga, u najvećoj mogućoj mjeri treba se držati pristupa REFIT-a.

3.10.

Za Odbor, unija tržišta kapitala ne smije predstavljati neobavezni mehanizam od kojeg će koristi imati samo određene zemlje. Naprotiv, ona treba postati stvarnost u svim državama članicama EU-a. To je apsolutno obavezno. Radi toga od najveće je važnosti da na europskoj razini i u svakoj državi članici postoji (politička) volja za stvaranjem odgovarajućih uvjeta i da se predvide potrebne poticajne mjere koje će omogućiti i konkretizirati taj uspjeh.

3.11.

Nije prihvatljiv kompromis u pogledu apsolutne potrebe za uspostavom unije tržišta kapitala u svim državama članicama (vidjeti točku 3.10 gore). Stoga je potrebno predvidjeti instrumente koji bi omogućili ocjenjivanje napora poduzetih radi ostvarivanja postavljenih ciljeva kao i stvarnog napretka postignutog u svim državama članicama. S obzirom na to, Odbor snažno podržava uspostavu sustava redovitog ocjenjivanja napretka i provedbe unije tržišta kapitala u državama članicama, uzimajući u obzir i kvantitativne i kvalitativne kriterije. Nalazi tog ocjenjivanja trebali bi se objavljivati. Ako se utvrde manjkavosti, treba predvidjeti odgovarajuće akcije i mjere.

3.12.

Rezultat treba biti unija tržišta kapitala koja predstavlja integraciju cijelog EU-a, istodobno uzimajući u obzir trenutačne potrebe i težnje u pojedinačnim državama članicama i ne dovodeći do daljnje fragmentacije. U tom kontekstu jasno je da razvoj regionalnih tržišta kapitala za određene regije i poduzetnike koji u njima imaju poslovni nastan (prioritetna mjera 9) od iznimne važnosti. Ova mjera može doprinijeti i poticanju trgovine i pružanja usluga na prekograničnoj razini, koji su češće skuplji i kompliciraniji nego na lokalnoj razini.

3.13.

Uostalom, daljnja uspješna provedba unije tržišta kapitala zahtijevat će smislenu i usklađenu politiku na svim razinama, Važno je odbaciti inicijative koje nisu u skladu s unijom tržišta kapitala i/ili koje mogu stvoriti fragmentaciju i prepreke.

3.14.

U ovom trenutku, potpuni pregled sastavnica unije tržišta kapitala koje se (još) moraju ostvariti do 2019., kako je navedeno u dokumentu Komisije (23), sadrži manje od 38 mjera i aktivnosti. Kako bi spomenute mogućnosti uspjeha bile što veće, treba postaviti pitanje ne poduzima li se previše toga u prekratkom vremenu i ne bi li bilo bolje usredotočiti se na manji broj prioriteta (24). Neovisno o odgovoru, u svakom slučaju je važno djelovati u okviru predloženog vremenskog okvira i usredotočiti se što više na rezultate te postaviti temelje nepovratne unije kapitala.

3.15.

Kao što je EGSO već naveo u svojem prvotnom mišljenju o akcijskom planu, pitanje koje mu je osobito važno jest financiranje MSP-ova koji predstavljaju žilu kucavicu europskog gospodarstva i od temeljne su važnosti za stvaranje radnih mjesta. Nakon ovog preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja, Odbor još uvijek ima pitanja (25) u vezi s relevantnošću i učinkovitošću unije tržišta kapitala za mala i srednja poduzeća.

3.16.

S posebnim naglaskom na MSP-ove, posebice male MSP-ove, potrebno je poduzeti sve napore kako bi lokalno i prekogranično financiranje od strane banaka postalo i/ili ostalo pristupačno i privlačno (26). Također je potrebno poticati i poboljšati mogućnosti alternativnog financiranja za MSP-ove. Prijedlozi u području sekuritizacije (STS sekuritizacije), o čemu se EGSO već pozitivno izrazio (27), nesumnjivo predstavljaju korak u pravom smjeru, ali tu se ne smije stati. Razvijanje tržišta za loše kredite (prioritetni cilj 4.) i sustav za osigurane obveznice također mogu imati važnu ulogu u tom pogledu, baš kao i promicanje postojećih instrumenata u pogledu politike povoljne za MSP-ove.

4.1.

Iako se ovdje ne teži iscrpnosti, u nastavku se iznosi niz primjedbi i komentara na neke prioritetne mjere (28) najavljene u Komisijinu dokumentu, koje su privukle pozornost Odbora.

4.2.

Odbor je vrlo zadovoljan time što će nadzor biti u središtu napora za razvoj unije tržišta kapitala (prva prioritetna mjera) te se nada da će to dobiti prioritetnu pozornost. Nadzor koji se provodi na europskoj razini ima glavnu ulogu, kako u sigurnosti i stabilnosti financijskog i gospodarskog sustava, tako i u pogledu ostvarivanja željene integracije tržišta i uklanjanju nejednakosti i drugih prepreka na jedinstvenom tržištu, bez obzira kakve naravi su te prepreke.

4.3.

Riječ je o hvale vrijednom poduhvatu koji zasigurno zaslužuje pozornost usmjerenu ostvarivanju više proporcionalnosti u propisima kojima se želi poduprijeti ulazak na burzu i investicijska društva (druga prioritetna mjera), ali istodobno treba braniti interese malih štediša i ulagača i štititi ih.

4.4.

Posve je opravdan napor za jačanje dominantnog položaja EU-a u području održivog ulaganja (šesta prioritetna mjera) jer je važno da Europa ima vodeću ulogu kada je riječ o „dobrom” i održivom rastu. U tom području prednost treba imati kvalitativni pristup. Ono što je također važno jest da štediše i ulagači raspolažu relevantnim informacijama, koje, na primjer, pokrivaju dovoljno dugo razdoblje. Tako se niti jedna informacija ne čuva dulje od tri godine kada je riječ o učinku ulaganja. Treba ispitati može li se taj rok produljiti.

4.5.

Povrh toga, EGSO podržava Komisijino (29) mišljenje da bi privatni kapital te financiranje sredstvima iz EFSU-a i drugih fondova EU-a trebali biti spojeni na učinkovit način kako bi se ulaganja usmjerila prema malim i srednjim poduzećima koja pokazuju pozitivne društvene i okolišne vanjske učinke, čime bi se također doprinijelo ispunjavanju ciljeva održivog razvoja UN-a i posebno ciljeva nedavno uvedenog europskog stupa socijalnih prava.