13.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 345/102

Izvjestitelj:

Cillian LOHAN

Suizvjestitelj:

Antonello PEZZINI

1.1.

EGSO podupire poštovanje hijerarhije otpada u donošenju odluka o gospodarenju otpadom (1), uključujući mogućnosti proizvodnje energije iz otpada.

1.2.

Potrebno je donijeti usklađenu strategiju širenja poruke sadržane u prvom koraku hijerarhije otpada, a to je ponajprije sprečavanje nastanka otpada.

1.3.

EGSO prihvaća načelo provjere održivosti javnih sredstava EU-a s obzirom na ciljeve održivog razvoja (2) te načelo prema kojemu se svakim oblikom javnih financiranja treba poboljšati dobrobit građana Europe. Javna financiranja također bi trebala biti usklađena s načelom prema kojemu se njima ne podupire djelovanje koje može naštetiti građanima.

1.4.

Manjkavosti postojećih direktiva o obradi otpada potrebno je u budućem zakonodavstvu ispraviti kako bi se zajamčio pravedan, dosljedan i sustavan prijelaz na kružno gospodarstvo.

1.5.

Važno je da se ne stvaraju infrastrukturne zapreke postizanju viših stopa recikliranja ulaganjem u zastarjele procese proizvodnje energije iz otpada.

1.6.

Iako je odvojeno prikupljanje otpada prioritet, osobito za države članice koje uvelike ovise o odlagalištima, ono se također treba uskladiti s povećanjem stopa recikliranja kako bi imalo vrijednost u postizanju prelaska na poboljšanu cirkularnost.

1.7.

Države članice koje imaju velik broj spalionica trenutačno nisu usklađene s postizanjem viših ciljnih vrijednosti u pogledu recikliranja predloženih u akcijskom planu za kružno gospodarstvo (3). Izazov leži u odvraćanju tih država članica od ovisnost o spaljivanju i poticanju na širok raspon rješenja za upravljanje otpadom, s pomoću čimbenika politike poticanja i privlačenja, a to su, pored ostalih:

1.8.

Nedostatak odgovarajućih cjenovnih signala prepreka je prijelazu na kružno gospodarstvo u EU-u. Tomu pridonose i stalne neopravdane subvencije za neodržive sustave proizvodnje, osobito u sektoru fosilnih goriva (4). EGSO pozdravlja izričito navedenu povezanost pristupa sredstvima u okviru kohezijske politike s nacionalnim planovima gospodarenja otpadom i europskim akcijskim planom za kružno gospodarstvo. Povezanost s Europskim fondom za strateška ulaganja mogla bi biti snažnija.

1.9.

Bioplin nudi mogućnosti u brojnim područjima na razini EU-a, kao što su otvaranje radnih mjesta, smanjenje emisija, povećanje energetske sigurnosti i dr. Zakonodavni okvir i okvir politika kojima se najbolje podupire optimiziranje povezanih mogućnosti trebalo bi razviti s pomoću primjera najbolje prakse u državama članicama i izvan njih.

1.9.1.

Anaerobna digestija u proizvodnji biometana za automobilsku industriju u skladu je s Pariškim sporazumom. U nedavnoj procjeni Komisije (5) navedeno je da bi se proizvodnja bioplina u EU-u do 2030. mogla bar udvostručiti, ako ne i utrostručiti u odnosu na današnje razine.

1.10.

Potrebna je promjena ponašanja i kulture koja se može postići obrazovanjem na svim razinama društva.

2.1.

Komisija je 2. prosinca 2015. donijela akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, program za promjene sa znatnim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta i rast kojim nastoji poduprijeti modele održive potrošnje i proizvodnje u skladu s obvezama EU-a na temelju Programa održivog razvoja do 2030. U Komunikaciji je stavljen naglasak na energetsku oporabu otpada i njezino mjesto u kružnom gospodarstvu. Proizvodnja energije iz otpada širok je pojam koji obuhvaća mnogo više od spaljivanja otpada.

2.2.

Komunikacijom se ponajprije želi zajamčiti da se energetskom oporabom otpada u EU-u pridonosi ostvarenju ciljeva akcijskog plana za kružno gospodarstvo i da ona bude jasno usklađena s hijerarhijom otpada EU-a. U Komunikaciji se ujedno razmatra na koji način optimizirati ulogu procesa proizvodnje energije iz otpada kako bi oni pridonosili ostvarivanju ciljeva utvrđenih u Strategiji energetske unije i Pariškom sporazumu. Istodobno se isticanjem dokazano energetski učinkovitih tehnologija želi postići da ovdje utvrđeni pristup proizvodnji energije iz otpada bude poticaj za inovacije i otvaranje visokokvalitetnih stalnih radnih mjesta.

2.3.

U ovom se mišljenju iznosi stajalište EGSO-a o trima odjeljcima Komunikacije, a to su:

2.4.

EGSO ističe kako treba odgovoriti na neposredne potrebe EU-a u pogledu upravljanja njezinim otpadom u kontekstu postojećeg zakonodavstva i u kontekstu postojeće infrastrukture za gospodarenje otpadom. Premda će neke neoptimalne prakse i dalje opstati, postoji ukupna dugoročna tendencija prema modelu niske proizvodnje otpada, u okviru kojeg sprečavanje nastanka otada, ponovna uporaba, prerada i recikliranje dominiraju tokovima materijala u fazi nakon korištenja. Izazov je potaknuti brzu i postojanu pravednu tranziciju prema dugoročnim ciljevima.

2.5.

Prosječna proizvodnja komunalnog otpada diljem EU-a iznosila je 2015. godine otprilike 480 kg po glavi stanovnika, a količina odložena na odlagališta razlikovala se od zemlje do zemlje: u najuspješnijim zemljama iznosila je 3 kg, a u najmanje uspješnima više od 150 kg.

3.1.

EGSO podupire poštovanje hijerarhije otpada u donošenju odluka o gospodarenju otpadom (6), uključujući mogućnosti proizvodnje energije iz otpada.

3.2.

Važno je primijetiti da proizvodnja energije iz otpada nije uvijek u skladu s ciljevima ili načelima kružnog gospodarstva. Na primjer, spaljivanje otpadnog materijala koji se mogao pripremiti za ponovnu uporabu ili reciklirati nije najpovoljnije rješenje u pogledu učinkovitosti resursa ili najbolje uporabe sirovina. Jednako tako, prijevoz otpada na duljim relacijama uz visoke energetske troškove kako bi se postigao razmjerno manji povrat energije procesom proizvodnje energije iz otpada prouzročio bi neto troškove energije i s tim povezani učinak na klimu. Postoje i drugi primjeri.

3.3.

Dijagram prikazuje odnos procesa proizvodnje energije iz otpada navedenih u Komunikaciji i hijerarhije otpada.

3.4.

Hijerarhija otpada sama po sebi nije dovoljna za utvrđivanje prikladnosti ili ostalih svojstava procesa dobivanja energije iz otpada. EGSO prihvaća načelo provjere održivosti javnih sredstava EU-a s obzirom na ciljeve održivog razvoja te načelo prema kojemu se svakim oblikom javnih financiranja treba poboljšati dobrobit građana Europe. Javna financiranja također bi trebala biti usklađena s načelom prema kojemu se njima ne podupire djelovanje koje može naštetiti građanima.

3.5.

Važno je da se na inicijative za kružno gospodarstvo ne prenose propusti Okvirne direktive o otpadu, kao što je mogućnost da država članica dobije izuzeće od obveze odvojenog prikupljanja zbog tehničke ili financijske nesposobnosti njegove provedbe. Naglasak bi trebao biti na korištenju javnih financiranja za rješavanje tehničkih teškoća ili na primjeni instrumenata gospodarske politike za uklanjanje financijskih prepreka provedbi najbolje prakse. Postoje opravdani razlozi za zbrinjavanje ili energetsku oporabu materijala koji sadržavaju otrovne tvari i tim se procesima daje prednost pred ponovnom uporabom ili recikliranjem.

3.6.

Komunikacija se snažno temelji na akcijskom planu za kružno gospodarstvo i njome se utvrđuje ambiciozan cilj poboljšane učinkovitosti procesa proizvodnje energije iz otpada i veće usmjerenosti na hijerarhiju otpada u utvrđivanju cirkularnosti različitih procesa. Međutim, zakonodavstvo na kojemu se Komunikacija temelji, osobito Okvirna direktiva o otpadu, ima povijesne propuste koji će, ako se ne riješe, i dalje stvarati teškoće i oslabljivati Komunikaciju. Potrebno je revidirati klasifikaciju otpada, možda na temelju mogućnosti koje se nude u okviru novih tehnologija u pogonima za proizvodnju energije iz otpada (npr. oštećena rajčica ne stavlja se na tržište, dok se neprodana rajčica smatra otpadom), eventualno uključujući i mulj iz gradskih kanalizacija za procese anaerobne digestije. Ambicija rješavanja tih pitanja u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo mora se odražavati u nužnim zakonskim amandmanima na svim mjerodavnim razinama.

3.7.

Položaj procesa proizvodnje energije iz otpada u hijerarhiji otpada može biti zavaravajući zbog ograničenja u zakonodavstvu u vezi s tim procesom. Taj je položaj definiran u skladu s definicijama iz zakonskih propisa, a ne toliko u skladu sa znanstvenim analizama stvarnog učinka takvih procesa proizvodnje energije iz otpada.

3.8.

Postoje i tehnički aspekti metodologije izračuna povezani s definicijama i graničnim vrijednostima iz Okvirne direktive o otpadu. Obuhvaćaju metode izračuna kojima se određuje položaj različitih procesa proizvodnje energije iz otpada u hijerarhiji otpada. Komisija bi trebala preispitati te detaljne izračune kako bi se zajamčila njihova pouzdanost, osobito u kontekstu kružnog gospodarstva, ali i ciljeva održivog razvoja, energetske unije i Pariškog sporazuma.

3.9.

Obveze odvojenog prikupljanja iz europskog zakonodavstva o otpadu (7) od presudne su važnosti za postizanje boljeg gospodarenja otpadom.

3.10.

Zahvaljujući tehnološkom napretku, mogućnosti povećanja učinkovitosti tokova proizvoda i energije bit će sve bolje, što će dovesti do inovativnih rješenja za učinkovitije procese.

3.11.

Ekološki dizajn dobara i usluga, proširen tako da postane sveobuhvatan, kao dio paneuropskog sustava dovest će do smanjenja otpada na najmanju moguću mjeru jer će se na taj način ostvariti kružno gospodarstvo. Aspekt ekološkog dizajna ključan je za osiguravanje čistih proizvoda koje se može popraviti, ponovno uporabiti, reciklirati i modulirati, a u konačnici će dovesti do uklanjanja otpada kako ga trenutačno poimamo.

3.12.

Gore navedeno podrazumijevat će sve manju dostupnost miješanog otpada kao sirovine za spalionice i stoga bi se subvencije za njih na nacionalnoj razini trebale postupno ukidati te se ne bi trebala razmatrati nova ulaganja u tom području, osim u slučaju da se postojeća infrastruktura namjerava modernizirati i učiniti resursno i energetski učinkovitijom.

4.1.

Važno je da se ne stvaraju infrastrukturne zapreke postizanju viših stopa recikliranja ulaganjem u zastarjele i energetski neučinkovite procese proizvodnje energije iz otpada.

4.2.

Godine 2013. za energetsku je oporabu među državama članicama isporučeno 2,5 Mt goriva, uglavnom od predobrađenog otpada (RDF) (8).

4.3.

U procjenama proizvodnje energije iz otpada potrebno je uzeti u obzir taj element prijevoza jer on može odrediti stvarni učinak procesa u pogledu emisija nakon što ga se uključi u mjerenje emisija povezanih s različitim pristupima gospodarenju otpadom.

4.4.

U Europi postoji zemljopisna podjela u pogledu raspodjele spalionica. Većina funkcionalnih aktivnih spalionica u Europi nalazi se u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj i Italiji. Općenito, mnoge države članice i dalje se prekomjerno oslanjaju na odlagališta. To je potrebno promijeniti kako bi se riješili novi izazovi i postigli ciljevi utvrđeni zakonodavstvom o otpadu povezanim s akcijskim planom za kružno gospodarstvo.

4.5.

Države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju na odlagališta i imaju mali broj spalionica ili ih uopće nemaju ponajprije bi se trebale usredotočiti na odvojeno prikupljanje. Odvojeno prikupljanje na izvoru važno je za opskrbu kvalitetnim otpadom visoke vrijednosti u svrhu recikliranja, što je potrebno poticati.

4.6.

Međutim, postoje mnogi primjeri država članica s visokim stopama odvojenog prikupljanja, ali nerazmjernim odgovarajućim stopama recikliranja. Tu očitu neusklađenost potrebno je riješiti s pomoću usmjerenih instrumenata politike.

4.7.

Komunikacijom se nacionalne vlade potiču na usmjeravanje sredstava potpore i strategija na područja koja nisu spalionice ispitivanjem razdoblja povrata, dostupnosti sirovina i kapaciteta u susjednim državama.

4.8.

Uporaba spalionica u susjednim državama u nekim slučajevima može biti najbolja opcija, no prije toga potrebno je provesti analizu potpunog životnog ciklusa, uključujući povezane ekonomske i ekološke aspekte troškova prijevoza.

4.9.

Osim u vrlo specifičnim okolnostima i pod uvjetom da dođe do tehnološkog napretka, mala je vjerojatnost da bi spaljivanje moglo biti resursno najučinkovitije rješenje ili primjer najbolje prakse u rješavanju izazova u vezi s gospodarenjem otpadom.

4.10.

Države članice koje imaju velik broj spalionica trenutačno nisu usklađene s postizanjem viših ciljnih vrijednosti u pogledu recikliranja. Izazov je u odvraćanju tih država članica od spaljivanja s pomoću čimbenika politike poticanja i privlačenja, a to su, pored ostalih:

4.11.

EGSO ističe da bi uvođenje općeg poreza na spaljivanje bez pružanja cjenovno pristupačnih alternativa za krajnjeg korisnika jednostavno dovelo do povećanja troškova za građane. Korištenje poreza kao gospodarskog instrumenta treba biti usmjereno i pametno.

4.12.

Svakoj državi članici potreban je učinkovit postupak za podnošenje zahtjeva za dozvolu i dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.

5.1.

EGSO se slaže da se doprinos kružnog gospodarstva dekarbonizaciji u skladu sa Strategijom energetske unije i Pariškim sporazumom može maksimalno povećati proizvodnjom energije iz otpada samo ako se poštuje hijerarhija otpada. Anaerobna digestija u proizvodnji biometana za automobilsku industriju u skladu je s Pariškim sporazumom. Vozila s pogonom na biometan mogu biti učinkovit način za pridonošenje dekarbonizaciji prometa u Europi.

5.2.

Kako bi se optimizirao doprinos procesa proizvodnje energije iz otpada klimatskim i energetskim ciljevima EU-a u okviru kružnog gospodarstva, potrebno je zajamčiti najučinkovitije tehnike i tehnologije koje će se upotrebljavati kad se pojavi potreba za procesima proizvodnje energije iz otpada. To je u skladu s izmjenama Direktive o obnovljivoj energiji koje je predložila Komisija; međutim, ti bi se kriteriji trebali poticati kad su u pitanju svi novi pogoni, neovisno o njihovoj veličini, uključujući manje pogone s kapacitetom manjim od 20 MW.

5.3.

Oporezivanje prikupljanja otpada sve više utječe na resurse kućanstava i poduzeća, zbog čega se treba primjenjivati na način usmjeren ka budućnosti te vodeći računa o zaštiti okoliša.

5.4.

Javni i privatni sektor trebali bi imati mogućnost suradnje na dugoročnim projektima kako bi kultura cirkularnosti postala konkretnija. I društveno odgovorno poslovanje može imati važnu ulogu u prelasku na održivije mogućnosti gospodarenja otpadom.

5.5.

Nedostatak odgovarajućih cjenovnih signala prepreka je prijelazu na kružno gospodarstvo u EU-u. Tomu pridonose i stalne neopravdane subvencije za neodržive sustave proizvodnje, osobito u sektoru fosilnih goriva (9). EGSO pozdravlja izričito navedenu povezanost pristupa sredstvima u okviru kohezijske politike s nacionalnim i regionalnim planovima gospodarenja otpadom i europskim akcijskim planom za kružno gospodarstvo.

5.6.

Povezanost s Europskim fondom za strateška ulaganja mogla bi biti snažnija kako bi se zajamčilo da se tim ulaganjima ponajprije promiču ciljevi akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Mogle bi se razmotriti mjere u cilju stvaranja odgovarajućeg lanca nakon napuštanja pogona, poput distribucije goriva i/ili sekundarnih sirovina ili stvaranja novih proizvoda za moguću uporabu.

6.1.1.

U Komunikaciji se navode mogućnosti proizvodnje bioplina procesom anaerobne digestije. Za razne države članice to je prilika koju treba proširiti. U nedavnoj procjeni Komisije (10) navedeno je da bi se proizvodnja bioplina u EU-u do 2030. mogla bar udvostručiti, ako ne i utrostručiti u odnosu na današnje razine.

6.1.2.

Bioplin je funkcionalan model u mnogim državama članicama, osobito u Italiji i Njemačkoj. Te zemlje mogu poslužiti kao primjer i ponuditi vrijedna saznanja koja su stekle u postupku provedbe.

6.1.3.

Cijena biometana trenutačno je veća od cijene fosilnog metana. Međutim, korištenje biometana opravdano je zbog neizravnih troškova prouzrokovanih mutagenim i karcinogenim tvarima – npr. dušikovim oksidima i isparavanjem plina iz fosilnih goriva (11).

6.1.4.

Prije svega, mogućnost veće cijene biometana u skladu je s ciljevima Pariškog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz tradicionalnih goriva (12).

6.1.5.

Od ključne je važnosti da sirovine koje se koriste za anaerobnu digestiju imaju niske ili nikakve učinke neizravne promjene uporabe zemljišta te da se ne odražavaju negativno na proizvodnju hrane. Bioplinske pogone najbolje je graditi u neposrednoj blizini zaliha sirovina (ponajprije poljoprivrednog otpada), kao rješenje za pitanja gospodarenja otpadom i energetske potrebe. Pri izgradnji anaerobnih digestora potrebno je izbjeći stvaranje potrebe za novim zalihama sirovina, neovisno je li riječ o otpadu ili usjevima.

6.1.6.

Lokacija bioplinskog pogona od ključne je važnosti. Potrebno je utvrditi učinkovitu uporabu proizvedene energije kako se učinkovito proizvedena energija ne bi rasipala. Također je važno napomenuti da anaerobni digestori ne predstavljaju masovno rješenje za sve poljoprivredne regije u EU-u te da bi njihovo promicanje trebalo biti ograničeno na slučajeve gdje već postoje sirovine koje trenutačno spadaju u problematičan otpad.

6.1.7.

Međutim, razvoj dobro planirane proizvodnje bioplina i uporabne infrastrukture može biti vrlo učinkovit način rješavanja pitanja poljoprivrednog otpada i tvari koje mogu biti štetne za okoliš te olakšavanja sigurnog zbrinjavanja. Ujedno može riješiti zahtjeve zajednice u pogledu ogrjevnog ili pogonskog goriva.

6.1.8.

Anaerobna digestija može pomoći u rješavanju pitanjâ javnog zdravlja, osigurati gnojivo za tlo, pridonijeti smanjenju emisija te predstavljati praktičan primjer cirkularnosti.

6.1.9.

Anaerobna digestija može biti najučinkovitija kad se primjenjuju načela kružnog gospodarstva, osobito koncept malih krugova, prema kojemu se sirovina za digestore dobiva iz lokalnih izvora, a proizvedena se energija koristi lokalno (osim kad se gorivo upotrebljava za kamione). Ulaganjima treba podupirati cilj smanjenja prijevoza otpada, koji treba biti što bliži vrijednosti od nula kilometara.

6.1.10.

Potrebno je istražiti i naglasiti porast zapošljavanja i gospodarski rast koji proizlaze iz uvođenja integriranog elementa bioplina u nacionalnu ili regionalnu kombinaciju energenata. Također bi trebalo razmotriti mogućnosti olakšavanja i ubrzavanja administrativnih postupaka odobravanja projekata izgradnje digestora za biootpad.

6.1.11.

Politička i gospodarska potpora projektima koji ispunjavaju sve kriterije potaknut će inovacije i može biti jedan od mnogih instrumenata koji pridonose prijelazu na niskougljično gospodarstvo.

6.1.12.

Reviziju mandata M/475 koju je proveo CEN trebalo bi proširiti kako bi se biometan iz izvora koji trenutačno nisu odobreni (odlagališni plin, plin kanalizacijskog mulja ili nerazvrstani komunalni ili drugi otpad) mogao napajati u mreže prirodnog plina. Ta vrsta biometana već je dostupna.

6.1.13.

Europski fond za strateška ulaganja ključan je za uvođenje procesa anaerobne digestije za projekte koji još nisu financijski isplativi.

6.1.14.

Za promicanje uporabe vozila na bioplin trebalo bi primjenjivati poticaje kakvi se tradicionalno koriste za industriju fosilnih goriva. Ti bi poticaji trebali koristiti krajnjim korisnicima te potrošačima pružati povoljne i pristupačne alternativne mogućnosti prijevoza.

6.2.1.

Potrebno je prepoznati izazove povezane s kulturološkim razlikama. Promjenama ponašanja u pogledu odvajanja otpada na izvoru treba pristupiti kao kulturnoj promjeni. Za postizanje tog cilja mogu se upotrijebiti brojna sredstva, uključujući pristup nukanja (eng. nudge) (13).

6.2.2.

Potrebno je donijeti usklađenu strategiju širenja poruke sadržane u prvom koraku hijerarhije otpada, a to je ponajprije sprečavanje nastanka otpada.

6.2.3.

Promjene ponašanja mogu se postići i razvojem programa o tim temama na razini škola. To bi se kao dugoročan pristup trebalo primjenjivati na svim razinama obrazovanja, od vrtića i osnovne škole do sveučilišta i osposobljavanja na radnom mjestu, radi educiranja i informiranja djece i odraslih.

6.2.4.

Sveučilišta i javna tijela mogu pomoći u uspostavi legitimnosti novih tehnologija i praksi te tako djelovati kao primjeri najbolje prakse i regionalni ambasadori procesa proizvodnje energije iz otpada (14).