14.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 212/9


Zaključci Vijeća o ulozi Europeane u digitalnom pristupu europskoj kulturnoj baštini, njezinoj vidljivosti i uporabi

(2016/C 212/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI DA:

1.

digitalizacija kulturne baštine, internetski pristup kulturnoj baštini te njezino dugoročno očuvanje od presudne su važnosti kako bi se svima omogućio pristup kulturi i znanju, promicalo bogatstvo i raznovrsnost europske kulturne baštine te doprinijelo uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta povećanjem ponude novih i inovativnih proizvoda i usluga (1);

2.

Europeana, koja je pokrenuta 2008. kao zajednička, internetska višejezična pristupna točka za digitalni kulturni materijal (2) i otad povezuje digitalne zbirke kulturne baštine iz država članica, postala je zajednički europski kulturni projekt za pristup europskoj kulturnoj baštini i njezino predstavljanje;

3.

daljnji razvoj Europeane i nacionalnih politika za digitalnu kulturnu baštinu poduprli su Vijeće (3), Komisija (4) i Europski parlament (5);

4.

ponovnu uporabu digitalne baštine promicalo se uključivanjem, pod određenim uvjetima, baštinskih ustanova u područje primjene Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (6) i donošenjem Direktive o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (7);

PRIMA NA ZNANJE:

5.

namjeru Komisije da procijeni mogućnosti i razmotri zakonodavne inicijative s ciljem olakšavanja digitalizacije nedostupnih djela i osiguravanja njihove raspoloživosti putem interneta, među ostalim u cijelom EU-u, kao dio najavljene Komisijine inicijative za modernizaciju autorskih prava (8);

NAPOMINJE:

6.

u svom sadašnjem obliku Europeana je internetska platforma koja omogućuje višejezični pristup digitalnoj kulturnoj baštini koja se nalazi u odvojenim baštinskim ustanovama te njezinu distribuciju. To je ujedno i višestrana platforma (9) kojom se želi stvoriti vrijednost za krajnje korisnike, države članice, baštinske ustanove, istraživanja i kreativnu ponovnu uporabu.

U vezi s Europeanom trenutačno vrijedi sljedeće:

njome upravlja konzorcij čiji je središnji koordinator, kao i glavni korisnik financiranja EU-a, Zaklada Europeana (10),

prima potporu EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (11) (CEF) kao infrastruktura digitalnih usluga (DSI) za „pristup digitalnim resursima europske baštine”,

podupiru je države članice koje putem svojih baštinskih ustanova dijele sadržaje, metapodatke i stručno znanje te daju dobrovoljne financijske doprinose Zakladi Europeana,

podupire je Mrežna udruga Europeana, koja okuplja stručnjake za kulturnu baštinu, kreativnost i tehnologiju koji podupiru svakodnevne aktivnosti Europeane i pružaju savjete u vezi s njezinom strategijom;

SLAŽE SE:

7.

da su pojedinačni i zajednički napori baštinskih ustanova, država članica i Komisije rezultirali napretkom u području digitalizacije, internetske dostupnosti i (dugoročnog) digitalnog očuvanja kulturne baštine (12);

8.

da je digitalno očuvanje svjetske kulturne baštine koja se nalazi u europskim zbirkama osobito važno zbog uništavanja i ugroženosti kulturne baštine na područjima sukoba;

9.

da je koordinacija rada putem Europeane s ciljem ostvarivanja internetske dostupnosti kulturne baštine:

pomogla potaknuti izgradnju kapaciteta stvaranjem mreže stručnjaka i baštinskih ustanova, koja promiče razvoj, prihvaćanje i dosljednu uporabu modela, standarda i okvira za razmjenu sadržaja i metapodataka,

pomogla baštinskim ustanovama da svoje zbirke razmjenjuju među sektorima i preko državnih granica putem višestrane internetske platforme, s pomoću koje je do danas omogućen pristup više od 50 milijuna predmeta iz otprilike 3 700 ustanova,

pomogla potaknuti dostupnost visokokvalitetnih podataka spremnih za ponovnu uporabu (13), čime se povećava dostupnost kulturne baštine na otvorenim platformama i društvenim medijima te promiče njezina ponovna uporaba u drugim sektorima;

10.

da povezivanje zbirki digitalne baštine putem Europeane ujedno doprinosi sljedećim ciljevima na razini EU-a:

osiguravanju pristupa bogatstvu i raznolikosti europskih kultura te svjetskoj kulturnoj baštini raznovrsnoj publici,

olakšavanju istraživanja višedimenzionalne kulture i povijesti Europe te stjecanja znanja o njima,

olakšavanju ponovne uporabe u sklopu novih i inovativnih prekograničnih internetskih usluga, doprinoseći time jedinstvenom digitalnom tržištu;

ISTIČE:

11.

da se ponovna uporaba i dijeljenje sadržaja te pristup njima moraju odvijati uz potpuno poštovanje autorskih i srodnih prava;

PREPOZNAJE SLJEDEĆE BUDUĆE IZAZOVE:

12.

trebalo bi unaprijediti određene tehnološke aspekte internetske platforme Europeana, poput semantičke interoperabilnosti (14), čime bi se baštinskim ustanovama omogućilo da se međusobno povežu te na fleksibilan, jednostavan i održiv način dijele i ažuriraju svoje sadržaje i metapodatke;

13.

kao jedno od sučelja za pristup digitalnom kulturnom nasljeđu, višejezičnu pristupnu točku Europeane trebalo bi učiniti pristupačnijom korisnicima, posebno poboljšavanjem kvalitete i mogućnosti pronalaženja sadržaja te daljnjim razvojem semantičkih i višejezičnih funkcija za pretraživanje, u skladu s najboljim dostupnim praksama;

14.

kako bi se poboljšalo dopiranje do krajnjih korisnika i njihovo uključivanje, sadržaje koji se dijele putem Europeane treba predstaviti na privlačne i raznovrsne načine, osobito uključivanjem baštinskih ustanova i trećih strana u ulozi višestrukih ulaznih i diseminacijskih točaka, primjerice putem transeuropskih kulturnih projekata kao što su projekti o Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918.), padu „željezne zavjese” i drugim revolucionarnim događajima iz 1989.;

15.

upravljanje Europeanom treba postati uključivije, a u utvrđivanju strateških prioriteta i razvoju kulturnih projekata usmjerenih na korisnike na temelju dostupnih financijskih sredstava trebaju sudjelovati vlade država članica te šira mreža agregatora i baštinskih ustanova; prema potrebi, u obzir se mogu uzeti mišljenja ključnih kulturnih ličnosti;

16.

prisutna je stalna potreba za razmjenom i ažuriranjem znanja te utvrđivanjem zajedničkih rješenja unutar mreže stručnjaka za kulturnu baštinu, što uključuje Mrežnu udrugu Europeana;

17.

postojeći model javnog financiranja (utemeljen na bespovratnim sredstvima) ne osigurava dovoljno stabilan temelj za održavanje dosadašnjeg ulaganja u Europeanu ni za očuvanje njegove buduće kvalitete, dostupnosti i pouzdanosti zbog sljedećih razloga:

Zaklada Europeana osnovana je kao organizacija bez vlastitih sredstava, a u bližoj budućnosti nema izgleda za ostvarivanje znatnih prihoda od usluga Europeane,

u okviru modela bespovratnih sredstava EU-a uvijek postoje neprihvatljivi troškovi koji se moraju pokriti iz drugih izvora, poput izravnih dobrovoljnih doprinosa država članica, čija razina opada od 2014. i koji su po prirodi nestabilni;

I STOGA:

18.

vrijednost koju Europeana ima u pogledu kulture i digitalnih inovacija trebalo bi povećati ponovnim osmišljavanjem platforme osnovnih usluga u okviru CEF-a, usmjeravajući se na:

pružanje potpore mrežama stručnjaka poput Mrežne udruge Europeana,

ostvarivanje tehnološkog napretka,

održavanje višestrane internetske platforme za razmjenu i (ponovnu) uporabu metapodataka i sadržaja te

osiguravanje opće višejezične točke za pristup sadržajima.

Trebalo bi je ojačati i provedbom kulturnih projekata usmjerenih na korisnike, koji se temelje na infrastrukturi Europeane i koje treba sufinancirati iz CEF-a kao generičke usluge, uz sudjelovanje baštinskih ustanova i drugih javnih i privatnih strana;

POZIVA UPRAVITELJA EUROPEANE DA:

19.

ostvari znatan napredak u nošenju s budućim izazovima utvrđenima u ovim Zaključcima;

20.

radi na rješavanju otvorenih pitanja u postojećim partnerskim organizacijama ili pitanja koja izazivaju zabrinutost potencijalnih partnerskih organizacija, osobito u zemljama i područjima u kojima taj projekt još nije dovoljno poznat;

21.

istraži mogućnosti za suradnju sa srodnim europskim inicijativama, među ostalim u području istraživanja;

22.

države članice intenzivno uključi u oblikovanje politika i odlučivanje. Za Zakladu Europeana to bi se konkretno moglo organizirati tako da u Upravnom odboru sudjeluju država članica koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem EU-a, država članica koja je tu dužnost obnašala prije nje i država članica koja će preuzeti sljedeće predsjedanje Vijećem;

23.

održava sustavnije kontakte s državama članicama, poboljša i osigura stalan pristup statističkim podacima o korisnicima koji se odnose na određene zemlje i ustanove te poboljša odgovornost u pogledu rezultata projekata i trošenja sredstava;

24.

nastavi istraživati mogućnosti za ostvarivanje vlastitih prihoda;

POZIVA KOMISIJU:

25.

da do listopada 2017. Vijeću predstavi neovisnu ocjenu Europeane i iznese jasne smjernice za srednjoročni i dugoročni razvoj Europeane procjenom drugih mogućnosti na razini EU-a za budući opseg, održivo financiranje Europeane te upravljanje njome, što uključuje mogućnost njezina preoblikovanja u europski pravni subjekt ili ugradnje u njega, vodeći pritom računa o dvojnoj prirodi Europeane kao kulturnog projekta i projekta digitalne inovacije;

26.

da do listopada 2017. metodu financiranja infrastrukture digitalnih usluga Europeane u okviru CEF-a zamijeni kombinacijom javne nabave i bespovratnih sredstava. U tom će se modelu javnom nabavom EU-a u potpunosti obuhvatiti platforma osnovnih usluga kako bi se osigurala stabilnost i interoperabilnost, dok će bespovratna sredstva EU-a (do 75 % prihvatljivih troškova) biti dostupna za povezane projekte usmjerene na korisnike (tj. generičke usluge u okviru CEF-a) koje države članice mogu sufinancirati na dobrovoljnoj osnovi izravno i/ili putem uključenih nacionalnih organizacija;

27.

da utvrdi uvjete u postupku javne nabave za platformu osnovnih usluga, zahtijevajući pritom od upravitelja da je očuva kao javnu infrastrukturu i zajednicu za kulturu i digitalne inovacije, posebno putem:

omogućivanja trajnog sudjelovanja država članica i baštinskih ustanova u razvoju platforme za osnovne usluge u okviru Europeane,

poštovanja nacionalnih kulturnih ustanova kao nositelja prava u pogledu metapodataka i sadržaja;

28.

da osigura da se generičke usluge Europeane za koje su dodijeljena bespovratna sredstva temelje na platformi osnovnih usluga i da su povezane s njome;

29.

da do prosinca 2016.:

obnovi i preispita mandat Stručne skupine država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje (MSEG) do 2020.,

ojača njezinu ulogu u preispitivanju politika o digitalnoj kulturnoj baštini i raspravi o njima te davanju smjernica u vezi s godišnjim programima rada Europeane,

MSEG intenzivno uključi u definiranje općih ciljeva, prioriteta za djelovanje i predviđene razine financiranja koje za platformu osnovnih usluga Europeane i generičke usluge treba predložiti u godišnjim programima rada CEF-a, koji se podnose Odboru CEF-a radi dobivanja njegova mišljenja;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

30.

dalje promiču digitalizaciju zbirki kulturne baštine, kao i najširi mogući pristup i ponovnu uporabu digitalne kulturne baštine;

31.

uspostave ili održavaju strategije i operativne mehanizme, kao što su nacionalni i regionalni agregatori, te potiču internetsku dostupnost visokokvalitetnih sadržaja kulturne baštine i metapodataka iz nacionalnih i regionalnih zbirki;

32.

potaknu baštinske ustanove da postanu članice Europeane i da joj pruže potporu razmjenom sadržaja i metapodataka, sudjelovanjem u Mrežnoj udruzi Europeana te radom na promidžbi i širenju informacija, služeći se projektima koji se financiraju bespovratnim sredstvima EU-a;

33.

sudjeluju u radu MSEG-a kao foruma za raspravu o politikama za digitalnu kulturnu baštinu te o strategiji i financiranju Europeane te da nastoje ostvariti koordinaciju među delegatima koji sudjeluju u radu MSEG-a, odbora CEF-a i pripremnog tijela Vijeća koje se bavi područjem kulture;

34.

razmotre podupiranje aktivnosti Europeane putem dobrovoljnih financijskih doprinosa Zakladi Europeana, imajući na umu da su takvi doprinosi potrebni dok se ne uspostavi novi sustav utemeljen na javnoj nabavi, a zatim da razmotre dobrovoljno sufinanciranje projekata Europeane koji bi se financirali bespovratnim sredstvima EU-a;

POZIVA UPRAVITELJA EUROPEANE, KOMISIJU I DRŽAVE ČLANICE DA:

35.

među svim dionicima promiču vrijednost Europeane kao europskog kulturnog projekta u javnom interesu i kao mreže stručnjaka, među ostalim suradnjom sa sektorima istraživanja i inovacija, obrazovanja, turizma te kreativnim sektorom.


(1)  Zaključci Vijeća od 10. svibnja 2012. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL C 169, 15.6.2012., str. 5.).

(2)  Zaključci Vijeća od 20. studenoga 2008. o europskoj digitalnoj knjižnici EUROPEANA (SL C 319, 13.12.2008., str. 18.).

(3)  Zaključci Vijeća od 10. svibnja 2012. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL C 169, 15.6.2012., str. 5.), Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (SL C 183, 14.6.2014., str. 36.) i Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (SL C 463, 23.12.2014., str. 1.).

(4)  Preporuka Komisije od 27. listopada 2011. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL L 283, 29.10.2011., str. 39.).

(5)  Rezolucija Europskog parlamenta od 5. svibnja 2010. naslovljena „Europeana – sljedeći koraci” 2009/2158(INI).

(6)  Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 175, 27.6.2013., str. 1.).

(7)  Direktiva 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (SL L 299, 27.10.2012., str. 5.).

(8)  Kako je navedeno u komunikaciji Komisije od 9. prosinca 2015. pod naslovom „Ususret modernom europskom okviru za autorska prava” (15264/15).

(9)  „Višestrana platforma” jedan je od prevladavajućih modela internetskoga gospodarstva. Višestrane platforme stvaraju vrijednost olakšavanjem interakcije između dviju ili više zasebnih, ali međusobno ovisnih skupina. Takva je platforma skupini korisnika vrijedna samo ako su prisutne i druge skupine korisnika. (Na temelju http://divergence.academy/business-models/what-is-a-multi-sided-platform/.)

(10)  Zaklada Europeana privatna je zaklada osnovana u skladu s nizozemskim pravom.

(11)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.), zajedno s Uredbom (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).

(12)  Procijenjeno je da je u državama članicama dosad digitalizirano oko 10 % kulturne baštine (oko 300 milijuna predmeta), od čega je otprilike trećina dostupna putem interneta.

http://www.enumerate.eu/fileadmin/ENUMERATE/documents/ENUMERATE-Digitisation-Survey-2014.pdf

(13)  Visokokvalitetni podaci za ponovnu uporabu znače slike visoke rezolucije; strojno čitljive, otvorene i interoperabilne formate; bogate opise i metapodatke prikladne za automatsko pretraživanje; geolociranje te podatke o autorskim pravima.

(14)  Semantičkom operabilnošću osigurava se da programi mogu razmjenjivati informacije, spajati ih s drugim informacijskim resursima, a zatim ih obrađivati na smislen način (Europski okvir interoperabilnosti paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti: http://ec.europa.eu/idabc/servlets/Docd552.pdf?id=19529).

U slučaju Europeane to bi moglo obuhvaćati razvoj alata i tehnologija za poboljšanje automatskog učitavanja i interpretacije metapodataka koje pružaju kulturne ustanove, primjerice mapiranjem imena umjetnika kako bi umjetnik poznat pod nekoliko imena bio prepoznat kao ista osoba.