Bruxelles, 10.1.2017.

SWD(2016) 438 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

SAŽETAK PROCJENE UČINKA

Priložen dokumentu

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom i operativnom okviru za europsku e-karticu usluga uvedenu Uredbom ... [Uredba o europskoj kartici usluga]

{COM(2016) 823 final}
{SWD(2016) 437 final}


Sažetak

Procjena učinka Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom i operativnom okviru za europsku e-karticu usluga

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

U nizu uslužnih sektora i dalje je uočljiva nedostatna integracija unutarnjeg tržišta. To je posebno očito s obzirom na građevinske usluge i niz poslovnih usluga. Kao prvo, pri širenju poslovanja preko granice nailazi se na administrativnu složenost. Kao drugo, nedostaju dobro strukturirani mehanizmi suradnje koji se temelje na Direktivi o uslugama. Kao treće, MSP-ovi se često suočavaju s poteškoćama u pristupu osigurateljnom pokriću koje im je potrebno za djelatnosti u drugim državama članicama. Konačno, regulatorno okruženje za niz poslovnih usluga i dalje se znatno razlikuje među državama članicama. Zbog tih razloga tek malen broj pružatelja usluga pruža usluge preko granice ili uspostavlja sekundarni poslovni nastan. Natjecanje na tim tržištima i dalje je ograničeno, zbog čega dolazi do neučinkovite dodjele resursa, ograničenog izbora za potrošače i visokih cijena. Zbog snažnih posrednih utjecaja slabi rezultati poslovnih usluga znatno narušavaju konkurentnost industrijskog gospodarstva EU-a. Tijekom proteklih godina napredak država članica u provedbi Direktive o uslugama počeo je usporavati, a mjestimično je čak poništen, te ništa ne upućuje na buduće poboljšanje situacije.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Opći su ciljevi ove inicijative povećanje integracije tržišta poslovnim i građevinskim uslugama te jačanje rasta produktivnosti u obama sektorima. Posebni su ciljevi ove inicijative:

učiniti pružanje usluga u drugim državama članicama jednostavnijim i jeftinijim za poduzeća

povećati povjerenje stranih pružatelja usluga u tržište povećanjem transparentnosti i dostupnosti informacija

potaknuti tržišnu dinamiku i konkurenciju, što će dovesti do većeg izbora i nižih cijena za potrošače, uključujući one iz industrijskog sektora.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Trenutačna razina međusobnog povjerenja između nacionalnih tijela i uvriježenih interesa na nacionalnoj razini nije dostatna, zbog čega države članice nastavljaju nametati nacionalne zahtjeve ulaznim pružateljima usluga, gotovo bez obzira na regulatorni okvir koji je na te pružatelje usluga već primijenjen u njihovim matičnim zemljama. Djelovanjem na razini EU-a osiguralo bi se da pružatelji usluga mogu ostvariti korist od dosljednog i sveobuhvatnog pristupa širenju preko granica diljem država članica. Njime bi se, osim toga, postigla suradnja među nacionalnim tijelima i povećalo njihovo međusobno povjerenje.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politika razmatrale? Daje li se prednost određenoj opciji? Zašto? 

U procjeni učinka opisan je niz opcija politika. Osim toga, razmatrao se niz paketa s kombinacijama sljedećih opcija politika:

prvim bi se paketom opcija pružatelju usluga omogućilo dobivanje potvrde o zakonitom poslovnom nastanu u matičnoj državi članici te potvrde postojećeg osigurateljnog pokrića za djelatnosti u matičnoj državi članici,

drugim bi se paketom opcija pružatelju usluga omogućila upotreba postupka na razini EU-a kako bi zaista ostvario pristup tržištu druge države članice. Osim toga, njime bi se riješile prepreke povezane s osiguranjem u prekograničnim situacijama,

trećim bi se paketom, kao dodatak u odnosu na drugi paket, smanjile regulatorne razlike u nizu ključnih poslovnih usluga usklađivanjem regulatornih prepreka za pružatelje usluga,

četvrtim bi se paketom opcija, kao dodatak u odnosu na treći paket, uvela posebna rješenja za regulatorne razlike u slučaju sekundarnog poslovnog nastana (podružnice i agencije), izuzimajući strane pružatelje usluga od određenih zahtjeva, a pritom omogućujući državi članici domaćinu uvođenje alternativnih zaštitnih mehanizama.

Procijenjeno je da se prednost daje drugom paketu.

Tko podržava koju opciju? 

Komisija je proteklih godina opširno komunicirala s dionicima i državama članicama. Većina dionika iz sektora poslovnih usluga, neovisno o tome radi li se o pružateljima usluga, poslovnim organizacijama ili drugim organizacijama, poduprla je rješenja za rješavanje prepreka na razini EU-a. Industrijski potrošači poslovnih usluga također podupiru povećanje učinkovitosti u tom sektoru. Određeni broj dionika iz građevinskog sektora bio je rezerviran i smatrao da je priroda građevinarstva lokalna.

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su prednosti opcije kojoj se daje prednost (ako ih ima, u suprotnom navesti glavne)? 

Općenito, očekuje se da će drugi paket imati pozitivan i znatan učinak te će se njime smanjiti administrativne prepreke za prekogranične pružatelje usluga i osigurati dodatne informacije i transparentnost za potrošače. Stoga se očekuje da će taj paket dovesti do znatnih ušteda troškova za pružatelje usluga u prekograničnom poslovanju. Očekuje se da će se njime ostvariti jačanje tržišne dinamike i tržišnog natjecanja, čime bi se povećali izbor i dodana vrijednost za potrošače.

Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (ako ih ima, u suprotnom navesti glavne)? 

Ne očekuje se da će drugi paket uzrokovati dodatne troškove za pružatelje usluga ili potrošače. Europska e-kartica usluga ne bi bila obvezna za pružatelje usluga, nego bi bila dobrovoljan instrument koji im je na raspolaganju u svim državama članicama.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Inicijativa je posebno usmjerena na MSP-ove jer na njih najviše utječe administrativna složenost širenja poslovanja u inozemstvo. Njome će se pružateljima usluga u sektorima poslovnih i građevinskih usluga osigurati jedinstvena kontaktna točka te će se povećati pravna sigurnost u pogledu zahtjeva koji se na njih primjenjuju. Zahvaljujući smanjenju administrativnog opterećenja pružatelji usluga mogli bi uštedjeti vrijeme i novac pri proširenju na inozemstvo.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i administracije? 

Primjenom drugog paketa nastali bi ograničeni troškovi za tijela država članica. Ti troškovi ne bi premašivali dva milijuna EUR godišnje diljem svih država članica. Postojeći Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI), koji je uspostavila, kojim upravlja i koji financira Komisija, služio bi kao administrativna potpora za europsku e-karticu usluga.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Drugi paket imao bi niz pozitivnih učinaka u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja za pružatelje usluga, poboljšanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta, povećanja tržišnog natjecanja i stvaranja većeg izbora za potrošače. Osim toga, njime će se pojačati administrativna suradnja među tijelima država članica unutar jasnog postupovnog okvira radi omogućivanja uzajamnog priznavanja zahtjeva koji su već ispunjeni u matičnoj državi članici, ako je to primjenjivo.

D. Daljnje mjere

Kad će se politika preispitati?

Komisija će nastaviti redovni dijalog s državama članicama i dionicima. U srednjoročnom i dugoročnom smislu države članice bile bi pozvane ocijeniti funkcioniranje inicijative, uključujući, ako je primjenjivo, i nacionalne socijalne partnere (posebno u pogledu građevinskog sektora). Izvješće o evaluaciji moglo bi se izdati tri godine nakon isteka razdoblja prenošenja.