EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.12.2016.
COM(2016) 786 final
2016/0389(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava
i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1166/2008 i (EZ) br. 1337/2011
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2016) 429 final}
{SWD(2016) 430 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Kreatorima politike potrebne su dodatne statističke informacije o poljoprivredi radi planiranja, praćenja i procjene učinka i djelotvornosti postojećih politika te njihovih potencijalnih izmjena. Riječ je, primjerice, o izmjenama povezanima s učinkom poljoprivrede na okoliš i održivim poljoprivrednim praksama. Evaluacijom Europskog sustava poljoprivredne statistike (EASS) zaključeno je da čak i ako su glavni korisnici poljoprivredne statistike prilično zadovoljni razinom detalja i kvalitetom poljoprivredne statistike, nisu zadovoljni s nedostatkom podataka o određenim predmetima (opskrbne bilance, cijene zemljišta i najma, tijekovi hranjivih tvari, podatke koji se odnose na okoliš i drugo) te krutošću sustava koji ne dopušta brz unos novih zbirki podataka.
Poljoprivredna statistika koja se upotrebljava na razini Unije dobiva se iz raznih izvora: statistička istraživanja, administrativni podaci, podaci poljoprivrednih gospodarstava i drugih poslovnih subjekata te podaci na razini poljoprivrednog gospodarstva u obliku popisa poljoprivrednih gospodarstava i uzoraka. Ovaj se prijedlog odnosi na posljednji izvor poljoprivrednih statističkih podataka.
Trenutačni sustav za izradu europske statistike na razini poljoprivrednog gospodarstva i poljoprivrednog kućanstva temelji se na Uredbi (EZ) 1166/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća. Podaci se prikupljaju iz uzoraka i svakih 10 godina iz popisa poljoprivrednih gospodarstava. Posljednje statističko istraživanje provedeno u okviru te uredbe jest Istraživanje strukture poljoprivrednog gospodarstva (FSS) 2016.
Ova je inicijativa dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i prvi je korak Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje, kojemu je cilj pojednostavljenje sustava EASS u cjelini te učinkovitiji i relevantniji postupak prikupljanja podataka. Dvjema uredbama predloženima u strategiji, na prvu od kojih se ovaj Prijedlog uredbe odnosi, trebalo bi jamčiti dugoročnu usporedivost i usklađenost poljoprivrednih podataka. EASS bi trebao biti dovoljno čvrst i učinkovit te bi njime trebalo osigurati održavanje visoke kvalitete statistike – što može biti izazov s obzirom na neprestane promjene u tom području. Prvom bi uredbom trebalo osigurati nastavak serije istraživanja strukture europskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi se osigurao dosljedan vremenski niz za istraživanje i istodobno ispunile nove potrebe za podacima na razini poljoprivrednog gospodarstva.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Kako bi kreatori politika, tvrtke i šira javnost mogli donositi odgovarajuće odluke temeljene na dokazima, neophodna je pouzdanost i visoka kvaliteta statistika. Međutim, izrada statistika te kvalitete predstavlja izazov za Europski statistički sustav (ESS): stalno rastuća potražnja za podacima i zahtjevi ispitanika u statističkim istraživanjima za smanjenjem opterećenja vrše zajednički pritisak na izradu statistika. Stoga su novije statističke inicijative bile usmjerene na poboljšanje koordinacije i suradnje unutar ESS-a, s ciljem povećanja učinkovitosti izrade europske statistike i smanjenja opterećenja na ispitanike. Jedan je od primjera Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici, izmijenjena 2015. godine u svrhu pojašnjenja upravljanja ESS-om i jačanja sredstava za koordinaciju i suradnju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Druge inicijative za modernizaciju, kao što je, primjerice, ovaj prijedlog, uključene su u inicijativu Komisije za program REFIT s ciljem pojednostavljivanja i racionalizacije izrade europskih statistika unutar ciljnih područja.
Specifični ciljevi strategije za poljoprivrednu statistiku koju je u dogovoru Odborom za Europski statistički sustav (ESSC) donio Eurostat sljedeći su:
proizvesti visokokvalitetne statistike koje djelotvorno i učinkovito zadovoljavaju potrebe korisnika;
povećati fleksibilnost i brzinu reakcije sustava poljoprivredne statistike;
poboljšati integraciju poljoprivrednih, šumarskih i okolišnih statistika te statistika korištenja zemljišta;
razviti prilagođenu i odgovornu strukturu upravljanja poljoprivrednom statistikom;
unaprijediti harmonizaciju i koherentnost europske poljoprivredne statistike;
proizvesti više statistike uz istovremeno smanjivanje opterećenja na ispitanike istraživanjem alternativnih izvora podataka i mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Pružanje kvalitetnih statističkih podataka za potporu europskih politika glavni je pokretač Europskog statističkog programa 2013. – 2017. Okolišna i poljoprivredna statistika jedan je od triju stupova za izradu statistike u okviru tog programa. Relevantni ciljevi programa uključuju „preispitivanje i pojednostavljenje prikupljanja poljoprivrednih podataka u skladu s preispitivanjem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) nakon 2013.” i „preoblikovanje postupaka prikupljanja poljoprivrednih podataka, posebno radi poboljšanja kvalitete i pravovremenosti dostavljenih podataka”. Ovom se inicijativom provodi taj cilj.
Budući Europski sustav poljoprivredne statistike doprinijet će također najmanje četirima od deset prioriteta Komisije, poimence
„1. Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja";
„3. Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom";
„4. Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima”; i
„9. Jači globalni čimbenik”;
pružanjem boljih podataka o zapošljavanju, rastu, ulaganjima, prevenciji i politikama ublažavanja u području poljoprivrede, klimatskih promjena, bioenergije i mjera za očuvanje okoliša te boljeg razumijevanja globalnih tokova hrane, odnosno razvoja i rizika. Poljoprivredne statistike također mogu biti korisne za druge prioritete Zajednice zemalja članica koji utječu na, ili na koje utječe poljoprivredni i ruralni razvoj.
Poljoprivredna statistika osigurava visokokvalitetnu statističku evidenciju za primjenu i nadziranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) u razdoblju 2014. - 2020. ZPP je važan pokretač zapošljavanja i inteligentan, održiv i uključiv rast u Uniji. Jedan od najvažnijih socijalnih ciljeva politike ruralnog razvoja kao integralnog dijela ZPP-a jest poboljšanje konkurentnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje. ZPP čini više od 37% ukupnog proračuna Unije u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) za razdoblje 2014.-2020.
Također se povećava potreba za poljoprivrednim statistikama za druge ključne politike Unije kao što su, primjerice, socijalna politika, politike za okoliš i klimatske promjene, trgovinska politika, regionalna politika, itd.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) daje pravnu osnovu za europsku statistiku. Kada je to nužno za obavljanje djelatnosti Unije, mjere za izradu statistika donose Europski parlament i Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Člankom 338. se utvrđuju uvjeti u vezi s izradom europskih statistika i propisuje obveza poštovanja standarda nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, učinkovitosti u odnosu na troškove i statističke povjerljivosti.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u mjeri u kojoj prijedlog ne potpada pod isključivu nadležnost Unije. ESS-om se osigurava infrastruktura za statističke informacije. Sustav je osmišljen radi zadovoljavanja potreba niza korisnika, u svrhu donošenja odluka u demokratskim društvima. Nacrt prijedloga ove uredbe izrađen je s ciljem zaštite glavnih djelatnosti ESS-ovih partnera uz istovremeno poboljšanje učinkovitosti i izbjegavanje nepotrebnih izmjena i dvostrukog rada u najvećoj mogućoj mjeri.
Prikupljanje statistika obuhvaćeno tim prijedlogom trenutačno se provodi u skladu s različitim pravilima na razini EU-a. Prijedlogom se namjerava pojednostavniti i modernizirati prikupljanje statističkih podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva pod jednim okvirom, dok bi druge poljoprivredne statistike bile obuhvaćene drugom okvirnom uredbom. Usporedive statistike koje obuhvaćaju čitavu Uniju i služe za oblikovanje politika moguće je ostvariti samo djelovanjem na razini Unije.
Jedan od glavnih kriterija koje statistički podaci moraju zadovoljiti jest usklađenost i usporedivost podataka. Države članice ne mogu postići potrebnu usklađenost i usporedivost bez jasnog europskog okvira, tj. zakonodavstva Unije kojim se utvrđuju zajednički statistički koncepti, formati izvješćivanja i zahtjevi kvalitete.
Cilj predloženog djelovanja, odnosno pojednostavljivanje europskih poljoprivrednih statistika, države članice ne mogu uspješno postići ako djeluju samostalno. Na temelju pravnog akta Unije kojim se osigurava usporedivost statističkih informacija na razini Unije u statističkim područjima obuhvaćenih predloženim aktom moguće je poduzimati mjere na razini Unije na učinkovitiji način. Pritom samo prikupljanje podataka mogu provoditi države članice.
Stoga Unija može donijeti mjere u ovom području u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj Uniji.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na sljedeće zahtjeve:
Prijedlogom se mora osigurati kvaliteta i usporedivost europskih poljoprivrednih statistika prikupljenih iz uzoraka, primjenom istih načela u svim državama članicama. Na sličan se način osigurava relevantnost europskih poljoprivrednih statistika i njihovo prilagođavanje potrebama korisnika. Uredbom se izrada statistika mora učiniti troškovno učinkovitijom, uz istovremeno poštovanje posebnosti sustava država članica.
Trenutačno zakonodavstvo Unije koje se tiče poljoprivrednih statistika razvija se od 1950-ih. Procjena Europskog sustava poljoprivrednih statistika (EASS-a) pokazala je kako se zajedničkim okvirom za postupke prikupljanja, obrade i širenja statističkih podataka u poljoprivredi može postupke učiniti učinkovitijima (trošak/dobit) i djelotvornijima, te smanjiti utvrđene probleme kvalitete.
Očekuje se kako će se uredbom smanjiti financijsko i administrativno opterećenje davatelja podataka, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, tvrtki i šire javnosti. To će postići pomoću: standardizacije koncepata i metoda, uklanjanja udvostručavanja, smanjenja učestalosti dostave podataka u nekim područjima te boljeg iskorištavanja kombinacije izvora u dodatku statističkim istraživanjima.
U skladu s načelom proporcionalnosti, predložena uredba ograničava se na minimum koji je potreban za ostvarivanje njezina cilja i ne izlazi iz okvira potreba nužnih za tu svrhu.
•Odabir instrumenta
Predloženi instrument: uredba.
S obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga, uredba je najprimjereniji instrument. Važne zajedničke politike EU-a kao što je to ZPP sami po sebi ovise o usporedivim, usklađenim i visokokvalitetnim poljoprivrednim statistikama na Europskoj razini. To se može osigurati pravilnicima koji su izravno primjenjivi u državama članicama i ne zahtijeva prethodno prenošenje u nacionalni zakon. Tim pravilnicima se omogućava prikupljanje podataka s istom razinom pojedinosti u svim državama članicama i nameće primjena zajedničkih standarda, definicija i metodologija. Time se osigurava izrada visokokvalitetnih usporedivih statistika u službi politika EU-a na učinkovit i pravodoban način. Direktivama se ne bi mogla osigurati slična željena razina usklađenosti jer bi kvaliteta podataka ovisila o odlukama 28 različitih zakonodavstava.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Iako je ova inicijativa pokrenuta prije donošenja novih smjernica za bolju regulativu (COM (2015) 215), izrađena je procjena trenutačne situacije na temelju dostupnih informacija i dokumentacije. Dodatno, Eurostatov standardni sustav za procjenu trenutačnog zakonodavstva oblikovao je središnji dio cijelog postupka.
•Savjetovanja s dionicima
Eurostat razvija, izrađuje i širi europske poljoprivredne statistike kroz bliske, koordinirane i redovite suradnje unutar Europskog statističkog sustava, nadograđujući dugo partnerstvo između Eurostata i NZS-ova te svih ostalih relevantnih vlasti.
Glavne kategorije dionika europskih poljoprivrednih statistika su izrađivači podataka (NZS-ovi, ONT-ovi te Eurostat), ispitanici (poljoprivrednici, poljoprivredne organizacije i poslovanja) i korisnici (javni i privatni donositelji odluka, posebno ostali GU-ovi Komisije; istraživači i novinari). S njima je obavljeno iscrpno savjetovanje o problemima i željenim promjenama u statusu quo, njihovim potrebama za podacima, mogućim opcijama politike za rješavanje problema, učincima predloženih radnji i specifičnoj formulaciji strategije, kako je prikazano u tablici pregleda u nastavku. Glavni su poticaj za ova savjetovanja sastanci i seminari Stalnog vijeća za poljoprivredne statistike (CPSA) i njegova nasljednika, Direktorske grupe za poljoprivredne statistike (DGAS) (za direktore NZS-ova za poljoprivredne statistike), međunarodnih organizacija, organizacija poljoprivrednika, ispitanika, korisnika podataka i drugih), sastanci ESSC-a (za direktore općih NZS-ova) i redovito planirana savjetovanja i saslušanja (za GU-ove Komisije).
Pregled savjetovanja dionika o strategiji poljoprivrednih statistika 2020
|
Savjetovanje o problemima i promjenama
|
Savjetovanje o potrebama i prioritetima
|
Savjetovanje o mogućnostima i učincima
|
Izrađivači
|
Sastanak ESSC-a, svibanj 2014.
|
Sastanci i seminari CPSA-a počevši od 2009.
|
Sastanak DGPS-a iz srpnja 2015., sastanak ESSC-a iz studenog 2015.
|
Ispitanici
|
Seminari CPSA-a počevši od 2009.
|
Otvoreno javno savjetovanje od kolovoza do studenog 2015.
|
Korisnici
|
Otvoreno javno savjetovanje od kolovoza do studenog 2015.
Pisana savjetovanja i saslušanja počevši od 2014.
|
Otvoreno javno savjetovanje je provedeno u razdoblju od kolovoza do studenog 2015., a rezultati su podrobno opisani u posebnom izvješću.
Glavni rezultati tih savjetovanja, na kojima se temelji strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020. te stoga i ova Uredba trostruki su:
Trenutačno zakonodavstvo Unije ne služi primjereno novim potrebama za podacima jer njihova odredba nije uključena u zakonodavne akte koji sami po sebi nisu fleksibilni, niti dovoljno integrirani da bi pravovremeno odgovorili na nove potrebe. Štoviše, Uredba (EZ) br. 1166/2008, koja je središnji dio trenutačnog ukupnog EASS-a prestaje pružati statističke informacije počevši od 2018.
Te nove potrebe za podacima uglavnom proizlaze iz novih razvoja u poljoprivredi, revidiranog zakonodavstva i promjena prioriteta politike, osobito u nedavno preoblikovanom ZPP-u.
Prikupljanje podataka nije usklađeno i dosljedno jer se pojavljuju nove potrebe za podacima, zakonodavstvo se tijekom godina razvijalo odvojeno, a u različitim područjima poljoprivredne statistike upotrebljavaju se djelomično različite definicije i koncepti.
Opterećenje dostavljanja podataka smatra se prevelikim jer se potrebe za podacima povećavaju, prikupljanje podataka nije usklađeno, a sredstva se nastavljaju smanjivati na nacionalnoj razini i na razini Unije. Utvrđeno je da takvo opterećenje ugrožava prikupljanje podataka i njihovu kvalitetu.
•Prikupljanje i primjena stručnih znanja
Eurostat je s NZS-ovima održao opsežne rasprave o prijedlogu. Uspostavio je radne skupine, stručne skupine i upravne skupine koje su se redovito sastajale radi savjetovanja o prijedlogu. Prijedlog je predstavljen i Odboru za Europski statistički sustav, osnovanom Uredbom (EZ) br. 223/2009.
•Procjena učinka
Uz ovaj se prijedlog prilaže procjena učinaka. Njome se utvrđuju trenutačni problemi, predstavlja više opcija politika koje bi se mogle primijeniti za rješavanje tih problema i procjenjuje društveni i gospodarski učinak svake od opcija.
Odbor za nadzor uredbe dao je 18. ožujka 2016. pozitivno mišljenje o izvješću o procjeni učinka.
Procjenom učinka prepoznata su tri glavna čimbenika na kojima se temelje problemi u području EASS-a:
(1)nove potrebe za podacima nisu zadovoljene na odgovarajući način;
(2)prikupljanje podataka nije dovoljno usklađeno i dosljedno;
(3)opterećenje dostavljanja podataka smatra se prevelikim.
Sljedeće su opcije procijenjene kao načini rješavanja utvrđenih problema.
Opcija
|
Opis
|
1.
Osnovi scenarij – EU ne poduzima nikakve mjere povezane sa strukturnim podacima o poljoprivredi
|
Ako Unija ne poduzme nikakve mjere, budući da Uredba (EZ) br.1166/2008 prestaje važiti, prikupljanje strukturnih podataka ostaje na diskreciji država članica. Ostalo zakonodavstvo koje se tiče poljoprivrednih statistika ostalo bi na snazi kao i danas, ali s manjim osiguranjem kvalitete, jer se za ažuriranje registra poljoprivrednih gospodarstava, koji se koristi za stratifikaciju u istraživanjima na uzorcima, često koristi popis poljoprivrednih gospodarstava.
|
2.
Produljenje Uredbe (EZ) br. 1166/2008
|
Obnova Uredbe (EZ) br. 1166/2008 br. 1166/2008 koja ističe do 2018. To bi značilo da bi se trenutačni sustav, koji je na snazi od 1966., nastavio bez integracije izmjena. Ostalo zakonodavstvo o poljoprivrednoj statistici ostalo bi na snazi i zadržalo bi se trenutačno stanje.
|
3.
Jedinstveni pravni okvir za svu poljoprivrednu statistiku
|
Stvaranje potpuno novog pravnog okvira za svu poljoprivrednu statistiku Unije. Pod jedinstvenom okvirnom uredbom bi se integriralo cjelokupno zakonodavstvo koje se tiče poljoprivredne statistike.
|
4.
Integracija poljoprivrednih statistika u dva koraka.
|
Integracija poljoprivrednih statistika u dva koraka bi čuvala nastavak i modernizaciju strukturnih statistika o poljoprivredi. Dvije nove okvirne uredbe uvodile bi se postepeno: integrirana uredba za statistike poljoprivrednog gospodarstva (IFS) i druge okvirne uredbe za statistike poljoprivrednog unosa i izlaza (SAIO).
|
Nakon podrobne procjene učinaka različitih opcija, doneseni su sljedeći zaključci:
Opcija 1 „Osnovni scenarij” nudi najgore rezultate u gotovo svim dimenzijama, posebno za dugoročno razdoblje u kojem su potrebe za podacima sve veće, a resursi sve manji. Opcija 2 „Produženje” kratkoročno nudi samo ograničenu vrijednost i teško oštećuje dugoročno funkcioniranje EASS-a kako s vremenom taj sustav postaje sve više zastario i glomazan. Opcije 3 „Jedinstvena okvirna uredba” i 4 „Integracija u dva koraka” iako zahtijevaju nešto početnih ulaganja i donošenje novih uredaba EU-a, nude najbolje mogućnosti za postizanje ranije oblikovanih ciljeva na troškovno učinkovit način, predstavljaju usporedivo najniži rizik, imaju najpozitivnije neizravne učinke te najbolje zadovoljavaju zahtjeve dionika. Također i ispunjavaju ciljeve REFIT-a za ažuriranjem zakonodavstva Unije u svrhu poboljšanja omjera troška i koristi i smanjenja opterećenja malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Opcija 4 ima dodatne koristi jer nosi manji vremenski rizik u zakonodavnim postupcima (pošto Vijeće i Parlament moraju usvojiti novu uredbu o popisu poljoprivrednih gospodarstava najkasnije do kraja 2018.) i jer je malo fleksibilnija zbog nešto jednostavnije zakonodavne osnove. Zato Eurostat daje prednost opciji 4 pred opcijom 3.
Glavni dionici EASS-a, odnosno Komisija kao korisnik podataka, NZS-ovi i ONT-ovi kao izrađivači podataka i poljoprivrednici kao ispitanici o podacima također daju prednost opciji 4.
•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje
Cilj REFIT-ovog prijedloga je na najbolji mogući način iskoristiti dobivene informacije te zadovoljiti postojeće i buduće potrebe za europskim poljoprivrednim statistikama, uz istovremeno ograničavanje opterećenja davanja podataka. To pojednostavljenje trebalo bi se postići svođenjem različitih načina prikupljanja europskih statističkih podataka, koji su trenutačno obuhvaćeni zasebnim uredbama, pod jedan jedinstveni okvir.
Detalje o smanjenju troškova za izrađivače i davatelje podataka izračunatom na temelju oglednih scenarija potražite u procjeni učinka (odjeljak 5. „Analiza učinaka” i Prilog 4. „Metodologija analize učinaka”).
Prijedlogom se cilja na smanjenje opterećenja za mikropoduzeća i MSP-ove povećanjem pragova istraživanja.
Prijedlogom se promiče međuoperativnost i mogućnost ponovnog korištenja podržavajućih informacija i komunikacijskih tehnologija uporabom:
Istim tehničkim specifikacijama za skupove podataka. Specifikacije će uključivati broj i opis varijabli; statističke klasifikacije; obilježja statističkih populacija, jedinica promatranja i davatelja podataka; referentna razdoblja i datume; i zahtjeve povezane sa zemljopisnom pokrivenošću, značajkama uzoraka, tehničkim aspektima terenskog rada, uređivanjem i umetanjem podataka, ponderiranjem, procjenjivanjem i procjenom varijance.
Istim standardima za dostavu, razmjenu i dijeljenje informacija između Eurostat-a i država članica. Standardi će obuhvaćati koncepte, postupke i proizvode, uključujući i podatke i metapodatke.
Kada je kvaliteta podataka u skladu s kriterijima kvalitete utvrđenim u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009, države članice bi trebale, koristeći se raznim metodama ili inovativnim pristupima, biti u stanju pružiti podatke iz više izvora, čime se osigurava izrada usporedivih podataka koji su u skladu s posebnim zahtjevima utvrđenim Uredbom.
•Temeljna prava
Prijedlogom se ne utječe na zaštitu temeljnih prava. Najrelevantnija razmatranja povezana s ovim prijedlogom su mogući učinci na zaštitu osobnih podataka (za koju su prava utvrđena člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, člankom 16. UFEU-a i sekundarnim zakonodavstvom). Međutim, niti jednom od odabranih opcija politike ne predviđa se promjena odredaba o zaštiti osobnih podataka. Nacionalnim zakonodavstvima i zakonodavstvom Unije o statistici NZS-ovima daje se jamstvo o zaštiti podataka. Uspostavljene su snažne politike za, primjerice, zaštitu povjerljivosti davatelja podataka, anonimiziranje zapisa i zaštitu odgovora na upitnike.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog ima financijski učinak za godine 2019. do 2020. (s mogućim financijskim učinkom produženim do 2028. zavisno o sljedećem VFO-u).
Ukupno odobrena sredstva pod trenutačnim VFO-om su procijenjena na 40 milijuna EUR. Podrobni utjecaj na proračun opisan je u zakonodavnom financijskom izvještaju.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće donijeti predloženu Uredbu 2017., te da će ubrzo nakon toga Komisija donijeti provedbene mjere.
Očekuje se da će države članice započeti dostavu podataka Komisiji u skladu s novom Uredbom 2022.
Predloženi zakonodavni instrument dio je EASS-a koji će se u cijelosti ocijeniti kako bi se, između ostalog, procijenila njegova učinkovitost i djelotvornost po pitanju postizanja ciljeva i odlučilo jesu li potrebne nove mjere ili izmjene.
Godišnji nadzor usklađenosti izrađenih statistika
Eurostat provodi godišnje ocjene usklađenosti. Te ocjene uključuju pregled dostupnosti podataka, kvalitete i točnosti i daljnjeg djelovanja u slučaju neusklađenosti.
U skladu sa zahtjevima zakonodavstva Unije, od država članica se zahtijeva da Komisiji dostave relevantne iznose o poljoprivrednoj statistici. Ti su iznosi podložni strogim krajnjim rokovima za prijenos koji se moraju poštovati za dobro upravljanje, širenje i korisnost statistika Unije. Podaci koji nedostaju ili nepotpuni podaci negativno utječu na dostupnost podataka (tj. nije moguće izračunati skupne podatke Unije i objaviti podatke u planiranim vremenskim razdobljima).
Uredba (EZ) br. 223/2009, koja je temeljni pravni okvir za funkcioniranje Europskog statističkog sustava i za svu područnu legislativu za izradu europskih statistika, izmijenjena je 29. travnja 2015.
Rokovi, točnost i potpunost su već sada važni čimbenici u godišnjim procjenama usklađenosti kojima se osigurava pravovremena raspodjela poljoprivrednih statistika, a više pažnje će se posvetiti ovim i ostalim dimenzijama kvalitete u svrhu osiguravanja povjerenja u statistiku koju je izradio ESS.
Kontinuirano poboljšanje EASS-a: prepoznavanje novih potreba za podacima, poboljšanje koherentnosti, smanjenje opterećenja
Trenutačno Eurostat provodi godišnja saslušanja s ostalim službama Komisije. Važna je točka ovih saslušanja razmjena informacija o povezanim radnim programima. Ona pružaju formalnu platformu za određivanje nadolazećih potreba za novim statistikama i pregled korisnosti raspoloživih statistika.
Daljnja suradnja s drugim službama Komisije, NZSI-ovima i ONT-ovima provodit će se na različitim hijerarhijskim razinama na redovitim sastancima i seminarima radnih skupina , sastancima upravnih skupina, sastancima ESSC-a i putem učestalih bilateralnih razmjena. Osobita će se pažnja posvetiti prepoznavanju administrativnih podataka i drugih izvora informacija održavanih pod zakonodavstvom Unije te procjeni njihove podobnosti za izradu statistika, u svrhu uspostavljanja sporazuma za njihovu stabilnost, njihove dostupnosti i eventualnih prilagodbi kojima se bolje ugađa statističkim zahtjevima. Nadalje, provodit će se povremena statistička istraživanja i analize u svrhu prepoznavanja potencijala za poboljšanje europskih poljoprivrednih statistika i smanjenja opterećenja, primjerice ukidanjem varijabli s malim omjerom troška i koristi. Novi, fleksibilniji pravni okvir omogućit će izmjene.
Te prilagodbe i ukupno funkcioniranje pravnog okvira bit će nadzirane i procijenjene, posebno prema ranije navedenim ciljevima strategije.
Trogodišnja izvješća nadzora
U svrhu nadzora rada obnovljenog EASS-a i osiguravanja da isti ispunjava REFIT-ove ciljeve pojednostavljenja i smanjenja opterećenja, svake tri godine provodit će se redovito izvješćivanje o radu cjelokupnog sustava .
Evaluacija
Drugo izvješće o nadzoru u trogodišnjem periodu zamijenit će se retrospektivnom evaluacijom obnovljenog EASS-a, provedenom prema smjernicama Komisije za procjenu. Također može izgraditi temelje za buduće revizije zakonodavstva, ako to pokaže neophodnim.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
Predložena Uredba sastoji se od 19 članaka i pet Priloga.
Kako je utvrđeno člankom 1, svrha je Uredbe uspostaviti okvir za Europske poljoprivredne statistike na razini poljoprivrednog gospodarstva i omogućiti integraciju strukturnih informacija s drugim informacijama kao što su proizvodne metode, mjere ruralnog razvoja, poljoprivredno-okolišni aspekti i drugo. Glavne su definicije opisane u članku 2. Područje primjene i opseg opisani u članku 3. Ovaj prijedlog omogućuje i promiče primjenu novih oblika prikupljanja podataka i alternativnih izvora podataka, uključujući administrativne podatke i druge izvore (članak 4.).
Statistike obuhvaćene Uredbom odnose se na članke 5., 6. i 7. za specifične referentne godine i razdoblja (članak 10.) Predlaže se ovlastiti Komisiju za donošenje delegiranih akata za izmjenu temeljnih karakteristika navedenih u Prilogu III. (članak 5.), ograničeno na poravnanje s administrativnim registrima i podrobnim temama za module navedene u Prilogu IV. (članak 8.), u svrhu prilagođavanja prikupljenih podataka budućim potrebama korisnika; i zadovoljavanja specifičnih zahtjeva korisnika u ad hoc istraživanjima (članak 9.).
Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih mjera na tehničke specifikacije koje se zahtijevaju za komplete podataka (članak 8.), i izvještavanje o kvaliteti (članak 11.). Zahtjevi povezani s izvješćivanjem o kvaliteti u skladu su s Uredbom (EZ) br. 223/2009 koja pruža referentni okvir i od država članica zahtijeva poštovanje statističkih načela i kriterija kvalitete utvrđenih tom Uredbom.
Podaci moraju biti preneseni unutar unaprijed određenih rokova (članak 12.).
Nacrt uredbe uključuje odredbe za financijsku potporu državama članicama (članci 13. i 14.) za:
sukladnost sa zahtjevima za podatke i razvijanje metodologija čiji je cilj postizanje veće kvalitete i/ili nižih troškova te administrativno opterećenje prikupljanja i izrade integrirane statistike na razini poljoprivrednih gospodarstava;
trošak prikupljanja podataka;
prikupljanje ad hoc podataka.
Dodatno, Uredba sadržava tražene odredbe o zaštiti financijskih interesa Unije (članak 15.) i o provođenju delegiranja ovlasti (članak 16.).
Završni članci odnose se na postupak odbora (članak 17.) i na stavljanje izvan snage dviju postojećih uredaba koje će u potpunosti zamijeniti Uredba (članak 18.).
U pet Priloga Uredbi određeni su detalji o koeficijentima stočnih jedinica, popis fizičkih pragova, popis karakteristika za osnovne strukturne podatke, karakteristike koje treba pokriti u modulima i zahtjeve vezane uz točnost.
2016/0389 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava
i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1166/2008 i (EZ) br. 1337/2011
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Uredbom (EZ) br. 1166/2088 Europskog parlamenta i Vijeća uspostavlja se okvir za Europske statistike o strukturi poljoprivrednih gospodarstava do 2016. Uredbu (EZ) br. 1166/2008 treba naknadno ukinuti.
(2)Program europskih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, koji je provođen u Uniji od 1966. treba biti nastavljeni kako bi se ispitali trendovi u strukturi poljoprivrednih gospodarstava na razini Unije i izgradila baza statističkih podataka neophodna za oblikovanje, provedbu, nadzor i procjenu povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike te okolišnih politika, politika za prilagodbu klimatskim promjenama i politika ublažavanja.
(3)Međunarodna evaluacija poljoprivrednih statistika dovela je do uspostavljanja Globalne strategije za poboljšanje poljoprivrednih i ruralnih statistika Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) i ruralne statistike podržane od strane Odbora za statistiku Ujedinjenih Naroda (UNSC) 2010. godine. Europska poljoprivredna statistika trebala bi, gdje je to prikladno, slijediti preporuke Globalne strategije za poboljšanje poljoprivrednih i ruralnih statistika, kao i one svjetskog programa za popis poljoprivrednih gospodarstava 2020. organizacije FAO.
(4)Kako bi se utvrdio okvir za usklađene, usporedive i koherentne statistike, potrebno je uspostaviti Višenamjenski program istraživanja o poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje od sljedećih deset godina.
(5)Strategijom za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje koju je utvrdio Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) u studenome 2015., predviđa se donošenje dviju okvirnih Uredbi kojima će se obuhvatiti svi aspekti poljoprivredne statistike, osim ekonomskih računa za poljoprivredu. Ova Uredba o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava jedna je od tih okvirnih uredbi.
(6)U svrhe usklađivanja i usporedivosti informacija o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i kako bi se zadovoljile trenutačne potrebe organizacije jedinstvenog tržišta, a posebno za sektor voća i vina, Uredba (EZ) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća bi trebala biti integrirana sa strukturnim informacijama na razini poljoprivrednih gospodarstava od 2023. nadalje. Uredbu (EZ) br. 1337/2011 treba naknadno ukinuti.
(7)Usporedive statistike svih država članica o strukturi poljoprivrednih gospodarstava važne su za određivanje razvoja zajedničke poljoprivredne politike. Stoga za obilježja istraživanja treba u najvećoj mogućoj mjeri koristiti standardne klasifikacije i zajedničke definicije.
(8)Popis poljoprivrednih gospodarstava treba provoditi unutar Unije barem jednom svakih 10 godina radi ažuriranja osnovnih registara poljoprivrednih gospodarstava i ostalih informacija potrebnih za stratifikaciju istraživanja na uzorcima. Nedavni je popis proveden 2009./2010.
(9)Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje na poljoprivredna gospodarstava i nacionalnu administraciju, potrebno je utvrditi pragove koji isključuju irelevantne jedinice istraživanja od osnovnih entiteta s obzirom na vrstu statistika koje se prikupljaju.
(10)Poljoprivrednom statistikom treba obuhvatiti sva područja korištena za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zemlju koju koristi nekoliko poljoprivrednih gospodarstava zbog primjene zajedničkih prava.
(11)Kako bi se smanjilo opterećenje za ispitanike, nacionalni zavodi za statistiku (NZS) i ostala nacionalna tijela trebali bi imati pristup administrativnim podacima u mjeri u kojoj su ti podaci neophodni za razvoj, izradu i širenje europske statistike.
(12)Radi fleksibilnosti Europskog poljoprivrednog statističkog sustava te pojednostavljenja i modernizacije poljoprivredne statistike, varijable koje je potrebno prikupiti trebaju se dodijeliti različitim grupama prikupljanja (osnovni podaci i moduli) i varirati u učestalosti i/ili reprezentativnosti.
(13)Prikupljanje podataka o nutritijentima i korištenju vode i metodama poljoprivredne proizvodnje primijenjenim na poljoprivredna gospodarstava treba biti poboljšano kako bi se pružile dodatne statistike za razvoj poljoprivredno-okolišne politike i unaprijedila kvaliteta poljoprivredno-ekonomskih pokazatelja.
(14)Za geografske reference gospodarstva kao zajedničku okvirnu referencu potrebno se koristiti standardni europskim sustavom geografske mreže u skladu s Prilogom I. Uredbe 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
(15)Vijeće mora poštovati povjerljivost podataka prenesenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća. Potrebno je osigurati neophodnu zaštitu povjerljivosti podataka, između ostaloga i ograničenjem uporabe lokacijskih parametara na prostornu analizu informacija i odgovarajućim skupljanjem pri objavi statistika. Zbog toga treba razviti usklađeni pristup za zaštitu povjerljivosti i aspekte kvalitete za raspodjelu podataka.
(16)Bilo kakva obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom podložna je Direktivi 95/46/EZ i njezinim provedbenim odredbama na nacionalnoj razini i/ili Uredbi 45/2001, prema pojedinom slučaju.
(17)Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog Parlamenta i Vijeća uspostavlja statističku klasifikaciju ekonomskih aktivnosti u Europskoj Uniji na koje se upućuje u ovoj Uredbi u svrhu definiranja relevantne populacije poljoprivrednih gospodarstava.
(18)U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća, teritorijalne jedinice trebaju biti definirane u skladu s klasifikacijom Nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS).
(19)Za provođenje istraživanja potrebno je tražiti financiranje i od država članica i od Unije tijekom niza godina. Zato je potrebno donijeti odredbu o odobravanju bespovratnih sredstava Unije za podršku tom programu istraživanja putem Europskog fonda za poljoprivredna jamstva u skladu s uredbom (EZ) br. 1306/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća.
(20)Ovom Uredbom uspostavlja se financijska omotnicu za trajanje relevantnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) koji čini primarnu referencu za proračunske vlasti tijekom godišnjeg proračunskog postupka u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije o suradnji na proračunskim pitanjima i zdravom financijskom upravljanju. Uredba stvara mogućnost utvrđivanja proračuna za naredna statistička istraživanja u kontekstu sljedećeg financijskog okvira.
(21)Budući da cilj ove Uredbe, a to je sustavna izrada europskih statistika o poljoprivrednim gospodarstvima u Uniji, države članice ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri od strane države članice, isti je, zbog konzistentnosti i usporedivost učinaka, lakše ostvariti na razini Unije. U tom svjetlu Unija bi trebala donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim tim člankom, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(22)Uredba (EZ) br. 223/2009 pruža referentni okvir za Europsku statistiku i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene Uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za procjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podržao je ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Taj će ESS standard doprinijeti usklađivanju izvještavanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.
(23)U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja provedena je procjena učinka s ciljem usmjeravanja programa statističkih istraživanja (uspostavljenog ovom Uredbom) na potrebu za učinkovitosti u postizanju ciljeva programa i uključivanjem proračunskih ograničenja od faze oblikovanja programa istraživanja nadalje.
(24)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja opisa obilježja navedenih u Prilogu III. i tehničkih elemenata podataka koje je potrebno dostaviti te informacija koje je potrebno dostaviti na ad hoc osnovi i utvrđivanje modaliteta i sadržaja izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011.
(25)Kako bi se uzele u obzir nove potrebe za podacima koje uglavnom proizlaze iz novih razvoja u poljoprivredi, revidiranog zakonodavstva i mijenjanja prioriteta politike, ovlasti donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebaju se delegirati Komisiji u pogledu izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu IV. Kako bi se predvidjela usklađenost i olakšala uporaba ostalih izvora podataka, ovlasti donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebaju se delegirati Komisiji u pogledu izmjene obilježja navedenih u Prilogu III. Od posebne je važnosti da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnih radova, uključujući ona na stručnoj razini i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucionalnom sporazumu o boljem zakonodavstvu od 13. travnja 2016. Posebno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.
(26)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.
(27)Provedeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za europsku statistiku na razini poljoprivrednih gospodarstava i pruža podrška integraciji informacija o strukturi i informacija o proizvodnim metodama, mjerama za ruralni razvoj, poljoprivredno-okolišnim aspektima i drugim povezanim informacijama.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a)„poljoprivredno gospodarstvo” („gospodarstvo”) znači tehnički i gospodarski samostalna jedinica, koja ima jedinstvenu upravu i koja obavlja ekonomske djelatnosti u poljoprivredi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1893/2006 koje pripadaju skupinama A.01.1., A.01.2., A.01.3., A.01.4., A.01.5. ili „održavanje poljoprivrednog zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju” skupine A.01.6. unutar ekonomskog područja Unije, bilo kao primarne ili sekundarne djelatnosti. U pogledu aktivnosti skupine A.01.49. uključene su samo aktivnosti „uzgoj i rasplod polu-udomaćenih ili drugih živih životinja” (uz iznimku uzgoja insekata) i „pčelarstvo i proizvodnja meda i pčelinjeg voska”.
(b)„poljoprivredna jedinica zajedničkog zemljišta” znači jedinica zemljišta za koju vrijede zajednička prava i kojom se koristi više poljoprivrednih gospodarstava za poljoprivrednu proizvodnju, ali nije raspodijeljena između njih;
(c)
„regija” znači prostorna jedinica u skladu s Nomenklaturom prostornih jedinica za statistiku (NUTS), definirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003;
(d)
„stočna jedinica” znači standardna mjerna jedinica koja omogućuje skupljanje različitih kategorija stoke radi međusobne usporedbe; koeficijenti za utvrđivanje stočnih jedinica za pojedine stočne kategorije navedeni su u Prilogu I.;
(e)
„referentna godina istraživanja” znači kalendarska godina na koju se odnose referentna razdoblja;
(f)
„povrtnjak” znači područje koje se upotrebljava za proizvodnju hrane namijenjene vlastitoj potrošnji.
Članak 3.
Opseg
1.Podaci koji se zahtijevaju ovom Uredbom obuhvaćaju 98 % ukupno korištene poljoprivredne površine (UAA) (bez povrtnjaka) i 98 % stočnih jedinica države članice.
2.Kako bi zadovoljile te uvjete, države članice dostavljaju podatke reprezentativne za poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne jedinice zajedničkog zemljišta koji zadovoljavaju barem jedan od fizičkih pragova navedenih u Prilogu II. u pogledu veličine poljoprivrednog zemljišta ili broja životinja.
3.Iznimno, ako glavni okvir istraživanja iz stavka 2. čini više od 98 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje, mjerene na temelju standardnih rezultata u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1198/2014, države članice mogu uz prethodno odobrenje Komisije (Eurostata) utvrditi više fizičke ili odgovarajuće ekonomske pragove kako bi se smanjio okvir istraživanja, sve dok se ne postigne opseg od 98 % ukupno korištenog poljoprivrednog područja (bez povrtnjaka) i 98 % stočnih jedinica država članica.
4.Ako glavni okvir istraživanja iz stavka 2. ne čini 98 % korištenog poljoprivrednog područja ni 98 % stočnih jedinica, države članice proširuju okvir utvrđivanjem nižih pragova od onih iz stavka 2. i/ili dodatnih pragova.
Članak 4.
Izvori podataka
1.Države članice provode statistička istraživanja u svrhu prikupljanja podataka na koje se ova Uredba odnosi.
2.Države članice mogu se koristiti informacijama iz integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IACS) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća, sustava za označivanje i registraciju goveda uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog Parlamenta i Vijeća[] te sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004, registra vinograda koji se primjenjuje u skladu s člankom 145. Uredbe (EZ) br. 1308/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća i registara ekološkog uzgoja uspostavljenih u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007, uz uvjet da su te informacije barem jednake kvalitete kao informacije prikupljene statističkim istraživanjima. Države članice mogu se koristiti i administrativnim izvorima povezanima s određenim mjerama za ruralni razvoj.
3.U svrhu dostavljanja podataka države članice imaju pravo koristiti se drugim izvorima informacija osim onih spomenutih u stavku 2. uz uvjet da su te informacije barem jednake kvalitete kao informacije prikupljene statističkim istraživanjima. Države članice koje odluče koristiti se drugim izvorima podataka o tome moraju obavijestiti Komisiju (Eurostat) tijekom godine koja prethodi referentnoj godini istraživanja te dostaviti informacije o kvaliteti podataka pribavljenih iz tog izvora i upotrijebljenim metodama prikupljanja podataka.
4.Nacionalna tijela nadležna za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe imaju pravo na pristup i uporabu podataka, odmah i bez naplate, uključujući pojedinačne podatke o poljoprivrednim gospodarstvima i osobne podatke o njihovim nositeljima sadržane u administrativnim datotekama sastavljenima na njihovom državnom području u skladu s člankom 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009. Nacionalna tijela i vlasnici administrativnih zapisa moraju uspostaviti neophodne mehanizme za suradnju.
Članak 5.
Osnovni strukturni podaci
1.Države članice prikupljaju i dostavljaju osnovne strukturne podatke („osnovni podaci”) povezane s poljoprivrednim gospodarstvima iz članka 3. stavaka 2. i 3. za referentne godine istraživanja 2020., 2023. i 2026. navedene u Prilogu III. Prikupljanje osnovnih podataka za referentnu godinu istraživanja 2020. provodi se u obliku popisa.
2.Prikupljanje podataka za referentne godine istraživanja 2023. i 2026. mogu se provesti kao istraživanja na uzorcima. U tom slučaju države članice moraju osigurati da su ponderirani rezultati istraživanja statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te moraju ispunjavati zahtjeve o preciznošću iz Priloga V.
3.Ako obilježje navedeno u Prilogu III. ima nisku ili nultu pojavnost u državi članici, moguće ga je izostaviti iz prikupljanja podataka uz uvjet da predmetna država članica Komisiji (Eurostatu) dostavi propisno obrazloženje za izostavljanje tog obilježja u kalendarskoj godini koja prethodi referentnoj godini istraživanja.
4.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte o utvrđivanju opisa obilježja iz Priloga III.
5.Provedbeni se akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. ne kasnije od [Ured za publikacije, unijeti točan datum: stupanje na snagu ove Uredbe + 6 mjeseci ili 31. prosinca 2018., ovisno o tome koji je datum kasniji] za referentnu godinu istraživanja 2020., ne kasnije od 31. prosinca 2021. za referentnu godinu istraživanja 2023. i ne kasnije od 31. prosinca 2024. za referentnu godinu istraživanja 2026.
6.Komisija ima ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. koji se odnosi na izmjene informacija navedenih u Prilogu III. u slučaju potrebe za usklađivanjem s izvorima podataka iz članka 4. stavka 2. za godine 2023. i 2026. U izvršavanju svojih ovlasti Komisija mora osigurati da se tim delegiranim aktima zamjenjuju samo obilježja iz Priloga III. koja se više ne mogu dobiti izravno iz navedenih izvora podataka. Osim toga Komisija mora osigurati da se tim delegiranim aktima ne nameće znatno dodatno opterećenje ili trošak za države članice ili ispitanike te da se izmjenjuje najviše 10 % (zaokruženo na najbliži cijeli broj) obilježja navedenih u Prilogu III.
7.Ti se delegirani akti moraju donijeti do 30. rujna 2021. za referentnu godinu istraživanja 2023. i do 30. rujna 2024. za referentnu godinu istraživanja 2026.
Članak 6.
Proširenje okvira
1.Države članice koje prošire okvir istraživanja u skladu s člankom 3. stavkom 4. moraju dostaviti osnovne podatke o poljoprivrednim gospodarstvima koja su uključena u to proširenje okvira za referentnu godinu istraživanja 2020. sa svim informacijama iz Priloga III.
2.Podaci o poljoprivrednim gospodarstvima u proširenju okvira mogu se prikupiti provođenjem istraživanja na uzorku. U tom slučaju države članice moraju osigurati da su ponderirani rezultati istraživanja statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te moraju ispunjavati zahtjeve o preciznošću iz Priloga V.
Članak 7.
Podaci o modulima
1.Države članice moraju prikupiti i dostaviti podatke o modulima („moduli”) o temama i detaljnim temama navedenim u Prilogu IV. za sljedeće referentne godine istraživanja:
(a) Modul radne snage i drugih dohodovnih djelatnosti za 2020. 2023. i 2026.;
(b) Modul ruralnog razvoja za 2020., 2023. i 2026.;
(c) Modul držanja životinja i upravljanja gnojivom za 2020. i 2026.;
(d) Modul navodnjavanja za 2023.;
(e) Modul praksi upravljanja tlom za 2023.;
(f) Modul strojeva i opreme za 2023.;
(d) Modul voćnjaka za 2023.;
(d) Modul vinograda za 2026.
2.Opseg prikupljanja podataka uključuje poljoprivredna gospodarstva iz članka 3. stavaka 2. i 3.
3.Moduli se mogu prikupiti provođenjem istraživanja na uzorku. U tom slučaju države članice moraju osigurati da su ponderirani rezultati istraživanja statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te moraju ispunjavati zahtjeve o preciznošću iz Priloga V.
4.Moduli se prikupljaju iz poduzoraka poljoprivrednih gospodarstava za koja je provedeno istraživanje osnovnih podataka za istu referentnu godinu. U svakom slučaju, svaki zapis koji pruža informacije o modulima mora biti popraćen osnovnim podacima navedenima u Prilogu III.
5.Države članice s manje od 1000 hektara bilo kojeg pojedinog usjeva na koje se upućuje u detaljnim temama modela voćnjaka u Prilogu IV., s proizvodnjom u potpunosti ili uglavnom za tržište, oslobođene su provođenja modula voćnjaka za taj određeni usjev.
6.Države članice s manje od 1000 hektara vinograda zasađenih vinovom lozom s grožđem za vino s proizvodnjom u potpunosti ili uglavnom za tržište oslobođene su provođenja modula vinograda.
7.Države članice s manje od 2 % navodnjavane površine UAA-a i bez regija razine NUTS 2 s barem 5 % navodnjavane površine UAA-a izuzete su od provođenja modula navodnjavanja.
8.Države članice o slučajevima iz stavaka 5., 6. i 7. moraju obavijestiti Komisiju (Eurostat) do kraja lipnja u godini koja prethodi odnosnoj referentnoj godini istraživanja.
9.Ako obilježje ima nisku ili nultu pojavnost u državi članici, moguće ga je izostaviti iz prikupljanja podataka uz uvjet da predmetna država članica Komisiji (Eurostatu) dostavi propisno obrazloženje za izostavljanje tog obilježja u kalendarskoj godini koja prethodi referentnoj godini istraživanja.
Članak 8.
Tehnička specifikacija koja se odnosi na podatke modula
1.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u svrhu utvrđivanja sljedećih tehničkih elemenata podataka koje je potrebno dostaviti za svaki modul te odgovarajućih tema i detaljnih tema navedenih u Prilogu IV.:
(a) popis obilježja i odgovarajućih mjernih jedinica;
(b) opis obilježja.
2.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. ne kasnije od [Ured za publikacije, ovdje unesite točan datum: stupanje na snagu ove Uredbe + 6 mjeseci ili 31. prosinca 2018., ovisno o tome koji je datum kasniji] za referentnu godinu istraživanja 2020., ne kasnije od 31. prosinca 2021. za referentnu godinu istraživanja 2023. i ne kasnije od 31. prosinca 2024. za referentnu godinu istraživanja 2026.
3.Za godine 2023. i 2026. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. u pogledu izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu IV. U izvršavanju svojih ovlasti Komisija mora osigurati da se tim delegiranim aktima ne nameće znatno dodatno opterećenje ili trošak za države članice ili ispitanike te da se izmjenjuje najviše 25 % (zaokruženo na najbliži cijeli broj) obilježja navedenih u Prilogu III.
4.Ti se delegirani akti moraju donijeti do 30. rujna 2021. za referentnu godinu istraživanja 2023. i do 30. rujna 2024. za referentnu godinu istraživanja 2026.
Članak 9.
Ad hoc podaci
1.Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u svrhu utvrđivanja informacija koje treba dostaviti na ad hoc osnovi pružanjem sljedećih podataka:
(a) popis obilježja koji ne premašuju 40 varijabli za prijenos u Komisiju (Eurostat) i odgovarajuće mjerne jedinice;
(b) opis obilježja.
(c) zahtjevi preciznosti;
(d) referentna godina istraživanja;
(e) referentna razdoblja;
(f) mogući izvori podataka i drugi metodološki aspekti;
(g) datumi prijenosa.
2.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. ne kasnije od 12 mjeseci prije početka referentne godine istraživanja.
Članak 10.
Referentna razdoblja
Prikupljene informacije odnose se na jednu referentnu godinu zajedničku za sve države članice upućivanjem na situaciju tijekom utvrđenog vremenskog okvira kako slijedi:
(a) Za obilježja poljoprivrednog zemljišta: (i) glavna uporaba zemljišta odnosi se na referentnu godinu istraživanja; (ii) referentni dan za identifikaciju zemljišnih parcela unutar referentne godine istraživanja utvrđuje svaka država članica zasebno.
(b) Za obilježja navodnjavanja i prakse upravljanja tlom referentno razdoblje jest 12-mjesečno razdoblje koje završava unutar referentne godine istraživanja koje utvrđuje svaka država članica kako bi se obuhvatili povezani proizvodni ciklusu.
(c) Za obilježja stoke, držanje životinja i upravljanje gnojivom svaka država članica utvrđuje zajednički referentni dan unutar referentne godine istraživanja. Obilježja upravljanja gnojivom odnose se na 12-mjesečno razdoblje koje završava na taj dan.
(d) Za obilježja radne snage svaka država članica utvrđuje 12-mjesečno referentno razdoblje koje završava na referentni dan unutar referentne godine istraživanja.
(e) Za obilježja mjera ruralnog razvoja primijenjenih na pojedinačnim poljoprivrednim gospodarstvima referentno razdoblje trogodišnje je razdoblje koje završava 31. prosinca referentne godine istraživanja.
(f) Za sva ostala obilježja svaka država članica utvrđuje zajednički referentni dan unutar referentne godine istraživanja.
Članak 11.
Kvaliteta
1.Države članice poduzet će potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.
2.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete definirani člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
3.Kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka ocjenjuje Komisija (Eurostat).
4.U tu svrhu države članice za svaku referentnu godinu istraživanja obuhvaćenu ovom Uredbom dostavljaju izvješće o kvaliteti u kojem je opisan statistički postupak, a posebno:
(a) kriteriji kvalitete iz stavka 2.;
(b) kriteriji uključenja i isključenja koji se primjenjuju kako bi se zadovoljili zahtjevi opsega utvrđeni ovom Uredbom;
(c) primijenjenu organizaciju postupka i metodologiju;
(d) okvir uzorkovanja za istraživanja;
(e) razine preciznosti postignute za istraživanja na uzorcima;
(f) referentno razdoblje u skladu s člankom 10.;
(g) informacije o kvaliteti izvora podataka različitih od onih upotrijebljenih u statističkim istraživanjima;
(h) informacije o provjeri podataka koju je provela država članica prije podnošenja skupa podataka Komisiji (Eurostatu).
Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se utvrđuju izgled i sadržaj izvješća o kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2.
5.Države članice u najkraćem mogućem roku obavještavaju Komisiju (Eurostat) o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.
6.Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju dodatne informacije potrebne za ocjenu kvalitete statističkih informacija.
Članak 12.
Dostava podataka i metapodataka
1.Za referentnu godinu istraživanja 2020. države članice moraju Komisiji (Eurostatu) dostaviti provjerene osnovne podatke, podatke modula i izvješće o kvaliteti unutar 15 mjeseci po završetku referentne godine istraživanja.
2.Za referentne godine istraživanja 2023. i 2026. države članice moraju Komisiji (Eurostatu) dostaviti provjerene osnovne podatke, podatke o modulu radne snage i drugih dohodovnih djelatnosti i izvješće o kvaliteti unutar 9 mjeseci po završetku referentne godine istraživanja. Podaci za druge module i povezani metapodaci moraju se dostaviti unutar 12 mjeseci po završetku referentne godine istraživanja.
3.Podaci dostavljeni Komisiji (Eurostatu) moraju biti na razini pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava. Modul i ad hoc podaci moraju biti povezani s osnovnim podacima navedenima u Prilogu III. na razini pojedinačnog gospodarstva za istu referentnu godinu. Dostavljeni podaci moraju uključivati faktore ekstrapolacije.
4.Države članice moraju dostaviti podatke i metapodatke u tehničkom formatu koji odredi Komisija (Eurostat). Podaci i metapodaci dostavljaju se Komisiji (Eurostatu) uslugama jedinstvene ulazne točke.
Članak 13.
Doprinos Unije
1.Za provedbu ove Uredbe Unija može dodijeliti bespovratna sredstva nacionalnim statističkim zavodima i ostalim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za:
(a)
razvoj i/ili provedbu zahtjeva za podacima;
(b)
razvoj metodologija u cilju postizanja veće kvalitete ili nižih troškova i/ili administrativnog opterećenja prikupljanja i izrade integrirane statistike na razini poljoprivrednih gospodarstava.
2.Države članica mogu zaprimiti bespovratna sredstva od Unije za pokrivanje troškova prikupljanja podataka iz članaka 5., 6. i 7., unutar opsega financijske omotnice iz članka 14.
3.Financijski doprinos Unije ne smije premašiti 75 % prihvatljivih troškova, ovisno o maksimalnim iznosima iz stavaka 4. i 5.
4.Za kombinirane troškove prikupljanja osnovnih podataka i podataka modula za 2020., financijski se doprinos Unije mora ograničiti na sljedeće maksimalne iznose:
(a) po 50 000 EUR za Luksemburg i Maltu;
(b) po 1 000 000 EUR za Austriju, Hrvatsku, Irsku i Litvu;
(c) po 2 000 000 EUR za Bugarsku, Njemačku, Mađarsku, Portugal i Ujedinjenu Kraljevinu;
(b) po 3 000 000 EUR za Grčku, Španjolsku i Francusku;
(b) po 4 000 000 EUR za Italiju, Poljsku i Rumunjsku;
(f) po 300 000 za sve ostale države članice.
5.Za prikupljanje osnovnih podataka i podataka modula u 2023. i 2026., maksimalni iznosi navedeni u stavku 4. smanjuju se za 50 %, podložno odredbama višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020.
6.Za prikupljanje ad hoc podataka navedenih u članku 9. Unija može odobriti bespovratna sredstva nacionalnim zavodima za statistiku i ostalim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za financiranje troškova provedbe prikupljanja ad hoc podataka. Taj financijski doprinos Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih troškova.
7.
Financijski doprinos Unije omogućuje Europski fond za jamstva u poljoprivredi u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1306/2013.
Članak 14.
Financijska omotnica
1.Financijska omotnica Unije za provedbu programa prikupljanja podataka za referentnu godinu istraživanja 2020., uključujući odobrena sredstva potrebna za upravljanje, održavanje i razvoj sustava baza podataka koji se upotrebljava u Komisiji za obradu podataka koje dostavljaju države članice u skladu s odredbama ove Uredbe iznosi 40 000 000 EUR za razdoblje 2018. – 2020. koje pokriva višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020.
2.Nakon datuma stupanja na snagu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. proračunska i zakonodavna tijela na prijedlog Komisije utvrđuju iznos za razdoblje nakon 2020.
Članak 15.
Zaštita financijskih interesa Unije
1.Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da se za vrijeme provedbe mjera financiranih na temelju ove Uredbe štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera za borbu protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih djelovanja, usklađenim i učinkovitim provjerama, povratom pogrešno plaćenih iznosa u slučaju uočenih nepravilnosti te, ako je primjenjivo, djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.
2.Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata i provjera na terenu svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja, podugovaratelja i trećih osoba koji su, izravno ili neizravno, primili sredstva Unije u okviru programa.
3.Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi provjere, uključujući provjere na terenu i provjere gospodarskih subjekata koji su izravno ili neizravno povezani s tim financiranjem u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se izravno ili neizravno financira unutar okvira ove Uredbe.
4.Sporazumima o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te sporazumima i odlukama o dodjeli bespovratnih sredstava koje proizlaze iz provedbe ove Uredbe za provođenje tih revizija, provjera i inspekcija na terenu izričito se ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF.
5.Ako se provedba mjere eksternalizira ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru, sporazumu ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava mora se navesti obveza izvođača ili korisnika da bilo kojoj uključenoj trećoj osobi nametne izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Revizorskog suda i OLAF-a.
6.Stavci 4. i 5. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3.
Članak 16.
Izvršavanje ovlasti
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 6. i članka 8. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [Ured za publikacije: unijeti točan datum stupanja na snagu Uredbe].
3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 6. i članka 8. stavka 3. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucionalnom sporazumu o boljem zakonodavstvu od 13. travnja 2016.
5.Odmah po donošenju delegiranog akta Komisija ga mora priopćiti Europskom parlamentu i Vijeću.
6.Delegirani akt donesen u skladu s člankom 5. stavkom 6. ili člankom 8. stavkom 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće ulagati prigovore. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za dva mjeseca.
Članak 17.
Postupak odbora
1.Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Taj se Odbor smatra odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 18.
Stavljanje izvan snage
1.Uredba Vijeća (EU) br. 1337/2011 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2022.
2.Uredba (EZ) br. 1166/2008 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2019.
3.Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednik
Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
1.4.Ciljevi
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
1.7.Predviđene metode upravljanja
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva
3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
3.2.5.Doprinosi trećih osoba
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Uredba Europskog Parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje i Uredbe (EZ) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o europskoj statistici o trajnim nasadima
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
3403 – Izrada europske statistike
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja
X Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa
Usklađeni i usporedivi statistički podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava će doprinijeti prioritetu 4 („dublje i pravednije unutarnje tržište s ojačanim industrijskim temeljem”) od 10 glavnih prioriteta Komisije, ali može doprinijeti i sljedećim prioritetima: 1 („Novi poticaj za radna mjesta, rast i ulaganja”), 3 („Elastična energetska zajednica s politikom unaprijed planiranom za klimatske promjene”) i 9 („Jači globalni igrač”).
1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Posebni cilj br.
Radni program Komisije 2016 REFIT Inicijativa br. 26 – Statistički paket
Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
3403 – Izrada europske statistike
1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj
Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.
Prijedlogom se cilja na osiguravanje daljnje financijske podrške državama članicama za prikupljanje podataka o strukturi poljoprivrednih gospodarstava postavljanjem financijske omotnice za razdoblje 2019.-2020., s mogućim produženjem do 2028., u ovisnosti o novom VFO-u.
Kao odgovor na promjene u svjetskoj poljoprivredi, kao što su globalizacija i klimatske promjene te na posljedične promjene u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i drugim politikama EU-a koje se odnose na nove potrebe za podacima u poljoprivredi i radi smanjenja neusklađenosti između poljoprivrednih statističkih podataka i opterećenja prikupljanja podataka, ovom se inicijativom cilja na utvrđivanje ažuriranog zakonodavstva za prikupljanje statistika o strukturi na razini poljoprivrednog gospodarstva. Visokokvalitetni podaci usporedivi među državama članicama važni su za oblikovanje, provedbu, praćenje i ocjenu prioriteta EU-a kao što su ZPP i povezane politike koje utječu na dodjelu gotovo 40 % sredstava iz ukupnog proračuna EU-a.
Zakonodavstvo u području statistike prvenstveno je upravno zakonodavstvo koje uglavnom utječe na korisnike podataka (tj. druge službe Komisije), izrađivače podataka (nacionalne zavode za statistiku) i ispitanike o podacima (poljoprivrednike), s ograničenim izravnim ekonomskim, socijalnim i okolišnim učincima. Glavni izravni troškovi za dionike povezani su s prilagodbom novim statističkim, organizacijskim i tehničkim sustavima, ali se očekuje da će ti troškovi i opterećenja u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju isplatiti sami sebe, jer će se zahvaljujući njima smanjiti opterećenje prikupljanja podataka i ostvariti veća učinkovitost i uštede.
Očekuje se da se financijski doprinos EU-a nacionalnim prikupljanjima poljoprivrednih statističkih podataka nastavi na razini i omjeru usporedivim sa status quo-om u novom sustavu. Nacionalni bi rashodi također trebali doseći razinu sličnu današnjoj. Po punoj realizaciji, radnje smanjenja opterećenja i troškova kao i očekivano smanjenje broja poljoprivrednih gospodarstava (na temelju promatranih trendova) mogu voditi ka smanjenoj proračunskoj potrebi za troškove prikupljanja podataka.
|
1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja
Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.
Za pregled politike služit će godišnje procjene usklađenosti, kontinuirane razmjene s dionicima za poboljšanje Europskog poljoprivrednog statističkog sustava (EASS) i trogodišnja nadzorna izvješća temeljena na nekoliko ključnih pokazatelja izvedbe i ciljeva.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti
Istraživanja o strukturi poljoprivrednog gospodarstva (popis poljoprivrednih gospodarstava za 2020. i 2023. te istraživanja na uzorcima za 2026.) su pokrivena i djelomično financirana predloženom uredbom.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a
Usklađene politike EU-a, kao što je ZPP, u definiciji ovise o visokokvalitetnim podacima koji su usporedivi među državama članicama kako bi se intervencije politike mogle usmjeriti na najučinkovitiji, najdjelotvorniji i najpravedniji način. To se može osigurati zajedničkom i koordiniranom akcijom u Europskom statističkom sustavu (ESS). To je osobito važno za politiku koja utječe na gotovo 40 % ukupnog proračuna EU-a, što je najveće jedinstveno dodjeljivanje sredstava u EU.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava provode se na razini EU-a počevši od 1966./1967. i nastavljaju biti osnovni kamen temeljac europskih poljoprivrednih statistika. Međutim, potrebno je ažurirati pravne osnove statističkih istraživanja kako bi se odgovorilo na prethodno opisane izazove i ispravili glavni problemi utvrđeni ex post evaluacijom trenutačnog EASS-a. To su:
1. Trenutačno zakonodavstvo koje se odnosi na poljoprivredne statistike ne odgovara na zadovoljavajući način novim potrebama za podacima
2. EASS nije dovoljno fleksibilan i ne reagira dovoljno brzo na nove potrebe
3. Prikupljanje podataka nije usklađeno i dosljedno u zadovoljavajućoj mjeri
4. Statistike bi se mogle izrađivati učinkovitije
5. Opterećenje davanja podataka smatra se velikim
1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima
Predložena uredba dio je Eurostatove strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje, koja bi se trebala sastojati od dvije okvirne uredbe: o integriranoj statistici na razini poljoprivrednoga gospodarstva i o statistici poljoprivrednih ulaganja i proizvodnje. Obje bi uredbe trebale integrirati zajedničko područje primjene, dijeliti tehničku i metodološku dokumentaciju i zajednički pokriti sve aspekte strategije za poljoprivredne statistike.
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja
–X
Prijedlog/inicijativa na snazi do 31. 12. 2028.
–X
Financijski učinak od 2019. do 2020. (s mogućim financijskim učinkom produženim do 2028. zavisno o novom VFO-u).
◻ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja
–provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,
–nakon čega slijedi redovna provedba.
1.7.Predviđene metode upravljanja
X Izravno upravljanje Komisije
–X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;
–◻
koje obavljaju izvršne agencije
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:
–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;
–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);
–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;
–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;
–◻ tijelima javnog prava;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Primatelji sredstava moraju dostavljati prikupljene podatke i popratno izvješće o kvaliteti.
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1.Utvrđeni rizici
Moguće poteškoće u pitanju kvalitete i pravodobnosti podataka.
2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole
Tehnička i metodološka dokumentacija i smjernice koje treba unaprijed priopćiti državama članicama. Nadzirat će se poštovanje rokova. Za svako pojedino istraživanje provest će se temeljito ispitivanje izvješća o kvaliteti.
2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške
Kontrole neće nositi dodatni trošak jer će ih provoditi službenici Komisije kao dio svojih redovitih dužnosti. Kontrolama se postižu veća kvaliteta i usporedivost podataka. Iz razloga što se prikupljanje podataka u poljoprivrednoj statistici provodi u suradnji s državama članicama od 1950-ih, očekivana razina rizika greške je vrlo niska. Prilagodba tehničkih i drugih sustava istraživanja bi mogla kratkoročno dovesti do blagog povećanja rizika od greške, ali se očekuje kako će se taj rizik smanjiti u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.
Uz na primjenu svih regulatornih kontrolnih mehanizama, Eurostat će primjenjivati i strategiju protiv prijevara u skladu s općim mjerama Komisije za borbu protiv prijevara. Time se pristup za upravljanje rizikom od prijevare usmjerava na prepoznavanje područja s rizikom od prijevare i primjerene odgovore. Prema potrebi, uspostavit će se skupine za umrežavanje i odgovarajući IT alati za analizu slučajeva prijevara.
Eurostat je definirao strategiju kontrole koja prati provedbu radnji za koje su odobreni rashodi. Mjere i alati ove strategije mogu se u potpunosti primijeniti na predloženu uredbu. Smanjenjem složenosti, primjenom troškovno učinkovitih postupaka praćenja, kao i provođenje ex ante i ex post kontrola želi se smanjiti vjerojatnost pojavljivanja prijevara i pridonijeti njihovom sprječavanju. Posebne mjere podizanja svijesti i odgovarajuća osposobljavanja u vezi sa sprječavanjem prijevara dio su strategije kontrole.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta
rashoda
|
Doprinos
|
|
Broj […]
[Naslov…………]
|
Dif./nedif..
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja
|
trećih zemalja
|
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
|
2
|
05 08 02
„Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava”
|
Dif.
|
NE
|
NE
|
NE
|
NE
|
Zatražene nove proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta
rashoda
|
Doprinos
|
|
Broj […]
[Naslov…………]
|
Dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja
|
trećih zemalja
|
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
|
|
Nema
|
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
DA/NE
|
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:
|
2
|
05 08 02 „Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava"
|
GU: AGRI
|
|
|
Godina
2019.
|
Godina
2020.
|
UKUPNO
|
• Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
|
|
Broj proračunske linije: 05 08 02
|
Preuzete obveze
|
(1)
|
39,000
|
1,000
|
40,000
|
|
Plaćanja
|
(2)
|
19,200
|
0,900
|
20,100
|
Broj proračunske linije
|
Preuzete obveze
|
(1a)
|
|
|
|
|
Plaćanja
|
(2 a)
|
|
|
|
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
|
|
Broj proračunske linije
|
|
(3)
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za GU AGRI
|
Preuzete obveze
|
= 1 + 1a + 3
|
39,000
|
1,000
|
40,000
|
|
Plaćanja
|
= 2 + 2a
+ 3
|
19,200
|
0,900
|
20,100
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Preuzete obveze
|
(4)
|
39,000
|
1,000
|
40,000
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
19,200
|
0,900
|
20,100
|
•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 2
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Preuzete obveze
|
= 4 + 6
|
39,000
|
1,000
|
40,000
|
|
Plaćanja
|
= 5 + 6
|
19,200
|
0,900
|
20,100
|
Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Preuzete obveze
|
(4)
|
|
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
|
|
|
•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 4
višegodišnjeg financijskog okvira
(referentni iznos)
|
Preuzete obveze
|
= 4 + 6
|
|
|
|
|
Plaćanja
|
= 5 + 6
|
|
|
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:
|
5
|
„Administrativni rashodi”
|
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
GU: ESTAT 29 01
|
• Ljudski resursi
|
0.549
|
0,549
|
1,098
|
• Ostali administrativni rashodi
|
0,045
|
0,030
|
0,075
|
UKUPNO za GU ESTAT
|
Odobrena sredstva
|
0,594
|
0,579
|
1,173
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)
|
0,594
|
0,579
|
1,173
|
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
2019.
|
2020.
|
UKUPNO
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Preuzete obveze
|
39,594
|
1,579
|
40,573
|
|
Plaćanja
|
19,794
|
1,479
|
21,273
|
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
–◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Navesti ciljeve i rezultate
⇩
|
|
2019.
|
2020.
|
|
|
REZULTATI
|
|
Vrsta
|
Prosječni trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Ukupni broj
|
Ukupni trošak
|
POSEBNI CILJ br. 1...
|
|
– Rezultat
|
Baza podataka
|
|
|
0,600
|
|
1,000
|
|
1,600
|
– Rezultat
|
Mikropodaci o poljoprivrednom gospodarstvima
|
|
|
38,400
|
|
0
|
|
38,400
|
Međuzbroj za posebni cilj br. 1
|
|
|
39,000
|
|
1,000
|
|
40,000
|
UKUPNI TROŠAK
|
|
39,000
|
|
1,000
|
|
40,000
|
3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva
3.2.3.1.Sažetak
–◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.
–X
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
|
|
|
Ljudski resursi
|
0,549
|
0,549
|
1,098
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,045
|
0,030
|
0,075
|
Međuzbroj za NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
0,594
|
0,579
|
1,173
|
Izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
|
|
|
Ljudski resursi
|
|
|
|
Ostali rashodi
rashodi
|
|
|
|
Međuzbroj
izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
|
|
|
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava i u svjetlu proračunskih ograničenja.
.
3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
2019.
|
2020.
|
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
|
29 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)
|
4,1
|
4,1
|
XX 01 01 02 (Delegacije)
|
|
|
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
|
|
|
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
|
|
|
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)
|
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
|
|
|
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
|
|
|
XX 01 04 yy
|
– u sjedištima
|
|
|
|
– u delegacijama
|
|
|
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
|
|
|
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
|
|
|
Ostale proračunske linije (navesti)
|
|
|
UKUPNO
|
4,1
|
4,1
|
XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Opis zadaća:
Dužnosnici i privremeno osoblje
|
– upravljanje sredstvima povezanim s inicijativom
– provjera podataka
– otpora i metodološki posao
– analiza izvješća
– raspodjela podataka
|
Vanjsko osoblje
|
|
3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
–X
Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.
–◻
Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.
Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.
Nema
–◻
Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.
Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.
Nema
3.2.5.Doprinosi trećih osoba
–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.
–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Godina
N
|
Godina
N + 1
|
Godina
N + 2
|
Godina
N + 3
|
unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
|
Ukupno
|
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA sredstva sufinanciranja
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
–X Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.
–◻
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:
–◻
na vlastita sredstva
–◻
na razne prihode
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Proračunska linija u okviru prihoda:
|
Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu
|
Utjecaj prijedloga/inicijative
|
|
|
Godina
N
|
Godina
N + 1
|
Godina
N + 2
|
Godina
N + 3
|
unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
|
Članak ………….
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.