EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.4.2016.

COM(2016) 235 final

2016/0124(NLE)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o provedbi Sporazuma sklopljenog među Općim udruženjem poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskim savezom transportnih radnika (ETF) i Udruženjem nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21. svibnja 2012., kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 143 final}
{SWD(2016) 144 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ova inicijativa uklapa se u prioritet Komisije za uspostavu pravednijeg i bolje povezanog jedinstvenog tržišta, posebno njegove socijalne dimenzije. Ona je u skladu s nastojanjima Komisije da uspostavi pravedno i istinski paneuropsko tržište rada na kojem se radnicima osiguravaju dostojna zaštita i održiva radna mjesta 4 . To uključuje sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, radno vrijeme, socijalnu zaštitu i prava povezana s ugovorom o radu.

Pravne odredbe EU-a koje se primjenjuju na životne i radne uvjete ribara propisane su u nizu pravnih instrumenata, posebno u direktivama EU-a o radnom pravu i u zakonodavstvu EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu (OSH). Države članice EU-a uvele su vrlo različite standarde kad je riječ o pitanjima koja nisu obuhvaćena zakonodavstvom EU-a, primjerice o pravu na medicinsku skrb na kopnu, pravu na repatrijaciju i uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti za rad u ribarstvu.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

U tijeku je ex post evaluacija pravne stečevine EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu i još nije definiran niz ključnih pitanja za reviziju zakonodavstva EU-a, i to u pogledu nove strukture i točnog sadržaja odredbi budućeg regulatornog okvira EU-a za sigurnost i zdravlje na radu. Tijekom preliminarnih aktivnosti dionici su istaknuli da je potrebno uskladiti postojeće odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu za sektor pomorstva i ribarstva s nedavno donesenim Konvencijama ILO-a, kao što je Konvencija o radu u ribolovu iz 2007. Jasno je da se Sporazumom nadopunjuje postojeća pravna stečevina EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu i usklađuje s Konvencijom. Tijekom buduće revizije okvira EU-a za sigurnost i zdravlje na radu taj će se Sporazum morati uzeti u obzir.

EU pridonosi poboljšanju životnih i radnih uvjeta ribara i u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP) 5 , čiji je cilj osigurati da se djelatnostima ribolova i akvakulture pridonosi dugoročnoj okolišnoj, gospodarskoj i društvenoj održivosti. Zauzvrat, zdravi riblji stokovi pogoduju ribarima. Održivim upravljanjem resursima povećat će se konkurentnost sektora ribarstva EU-a te će se stvoriti nova radna mjesta.

Ciljevi ZRP-a promiču se i na međunarodnoj razini osiguravanjem da se ribolovne aktivnosti EU-a izvan njegovih vodâ temelje na načelima i standardima koji su jednaki onima koji se primjenjuju prema zakonodavstvu EU-a i promicanjem jednakih uvjeta za subjekte EU-a i subjekte trećih zemalja. S tim ciljem, Unija aktivno nastoji predvoditi postupak jačanja učinkovitosti regionalnih i međunarodnih organizacija kako bi im se omogućilo da bolje čuvaju žive morske resurse koji su u njihovu djelokrugu i upravljaju njima, uključujući suzbijanjem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova 6 .

Loši zdravstveni i sigurnosni standardi te loši radni uvjeti pokretači su ribolova NNN, a isto su tako i neke od njegovih posljedica. S jedne strane, subjekti se mogu odlučiti upustiti u ribolov NNN zbog nižih troškova ograničenih zdravstvenih i sigurnosnih provjera i ostalih kontrola radnih uvjeta. S druge strane, radnici na plovilima koja obavljaju ribolov NNN osjetljivi su na iskorištavanje jer se ni na koji način ne mogu osigurati dostojni radni uvjeti na plovilu koje sudjeluje u nezakonitim aktivnostima. Očekuje se da će se poboljšanjem socijalnih uvjeta ribara smanjiti rizik od zlouporabe i povećati trošak sudjelovanja u ribolovu NNN te će on stoga postati manje privlačna mogućnost. Potpuna provedba Konvencija ILO-a u cijelom svijetu imala bi stoga pozitivan učinak na radne uvjete ribara i na učestalost ribolova NNN. Uključivanjem Sporazuma socijalnih partnera o Konvenciji ILO-a o radu u ribolovu u zakonodavstvo EU-a, Europska unija moći će lakše promicati njezinu provedbu u partnerskim zemljama u cijelom svijetu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 155. stavkom 2. UFEU-a predviđa se da „Sporazumi sklopljeni na razini Unije provode se ili u skladu s postupcima i praksom socijalnih partnera i država članica ili, u područjima obuhvaćenima člankom 153., na zajednički zahtjev stranaka potpisnica, odlukom Vijeća, donesenom na prijedlog Komisije. O tome se obavješćuje Europski parlament.”.

Cilj je Sporazuma koji su sklopili Cogeca, ETF i Europêche, u skladu s člankom 153. stavkom 1. točkama (a) i (b) UFEU-a, poboljšati radne i životne uvjete radnika na morskim ribarskim plovilima u pogledu minimalnih zahtjeva za rad na plovilu, uvjeta službe, smještaja i hrane, sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te zdravstvene skrbi. Članak 155. stavak 2. stoga je odgovarajuća pravna osnova za Prijedlog Komisije.

•Supsidijarnost

Potreba za djelovanjem EU-a opravdana je činjenicom da je sektor morskog ribolova prekogranični sektor aktivan u cijelom svijetu. Ribarska plovila plove pod različitim zastavama EU-a i izvan teritorijalnih voda predmetne države članice EU-a, u vodama koje su u nadležnosti drugih država članica te u međunarodnim vodama. Flota EU-a za ribolov u udaljenim vodama plovi u međunarodnim vodama (na otvorenome moru) i na temelju bilateralnih sporazuma s državama izvan EU-a.

Unatoč Odluci Vijeća kojom se državama članicama EU-a dopušta ratifikacija Konvencije ILO-a C188 7 , postupak ratifikacije bio je vrlo spor. Ratifikacijom u samo nekim državama članicama EU-a ne bi se osigurala slična razina dostojnih životnih i radnih uvjeta u EU-u za ribare i jednaki uvjeti u pogledu tržišnog natjecanja među državama članicama EU-a. Time bi se uzrokovali različiti standardi, posebno u pogledu pitanja koja još nisu uključena u zakonodavstvo EU-a, kao što su uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za rad u ribarstvu, pravo na repatrijaciju i medicinska skrb na kopnu. I dalje bi postojali različiti radni uvjeti za ribare u EU-u. Nadalje, to bi dovelo do razlike u konkurentnosti država članica koje su ratificirale Konvenciju i onih koje nisu. Predložena direktiva temelji se na postojećim međunarodnim standardima i standardima EU-a, uzimajući u obzir posebno radno okruženje u tom sektoru. Njome se osigurava slična razina dostojnih životnih i radnih uvjeta te jednaki uvjeti u pogledu konkurentnosti među državama članicama EU-a osiguravanjem istodobnog stupanja na snagu i ujednačenog prenošenja u svim državama članicama EU-a standarda iz Konvencije ILO-a o radu u ribolovu iz 2007. na koje se odnosi. Njome se usklađuje situacija ribara sa situacijom drugih pomorskih zanimanja 8 .

•Proporcionalnost

Predloženom direktivom ispunjava se zahtjev proporcionalnosti jer se njome ostvaruje napredak prema postizanju ciljeva za poboljšanje životnih i radnih uvjeta radnika i osiguravanju usklađenog pravnog okvira u kojem su propisani minimalni standardi. Ona je strogo ograničena na prenošenje ažuriranih standarda sadržanih u Konvenciji ILO-a o radu u ribolovu iz 2007. u zakonodavstvo EU-a. Mjera se temelji na Sporazumu koji su sklopili predstavnici poslodavaca i radnika u tom sektoru.

Njome se državama članicama EU-a omogućuje da zadrže ili utvrde povoljnije standarde za radnike te im se pruža fleksibilnost da uzmu u obzir posebne značajke stanja u svojim državama. Zbog toga je u Prijedlogu predviđena fleksibilnost u pogledu izbora konkretnih provedbenih mjera.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Savjetovanja s dionicima

Člankom 155. stavkom 1. UFEU-a predviđeno je da socijalni partneri na razini EU-a mogu sklapati ugovore, uključujući sporazume, ako to žele. UFEU-om se od njih ne zahtijeva da se prije toga savjetuju s drugim strankama. S obzirom na transparentnost postupka i ulogu koja je povjerena socijalnim partnerima člankom 155. UFEU-a, nije provedeno dodatno javno savjetovanje 9 .

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Proporcionalna procjena učinka

U skladu sa Smjernicama za bolju regulativu 11 te kako bi Kolegij povjerenika mogao donijeti utemeljenu odluku, službe Komisije izradile su proporcionalnu procjenu učinka koja uključuje i procjenu reprezentativnosti potpisnika i zakonitosti klauzula Sporazuma u odnosu na pravni okvir EU-a.

Reprezentativnost socijalnih partnera EU-a

Pri ocjeni zahtjeva socijalnih partnera EU-a za provedbu njihova Sporazuma u zakonodavstvu EU-a u skladu s člankom 155. UFEU-a, Komisija promatra reprezentativnost i mandat socijalnih partnera za područje obuhvaćeno Sporazumom. Time se osigurava da je zahtjev u skladu s odredbama UFEU-a i da se može računati na široku potporu Sporazumu među onima na koje se on stvarno odnosi.

U skladu s člankom 1. Odluke Vijeća 98/500/EZ od 20. svibnja 1998., socijalni partneri na europskoj razini trebali bi ispuniti sljedeće kriterije: „(a) povezani su s određenim sektorima ili kategorijama i organizirani na europskoj razini;

(b) sastoje se od udruga koje su sastavni i priznati dio struktura socijalnog partnerstva u državama članicama i imaju sposobnost sklapanja ugovora i predstavnici su nekoliko država članica i

(c) imaju odgovarajuće ustroje kako bi osigurale učinkovito sudjelovanje u radu Odbora za (sektorski) dijalog”.

Ti uvjeti trebaju biti ispunjeni u trenutku potpisivanja Sporazuma. U trenutku potpisivanja Sporazuma Hrvatska još nije bila članica EU-a. Kako bi ocijenila reprezentativnost socijalnih partnera EU-a, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) provela je istraživanje 2012.

Sporazum se odnosi na radne uvjete u sektoru morskog ribarstva koji odgovara sektorskim ograničenjima Odbora za sektorski socijalni dijalog u području morskog ribarstva. Stoga Odbor i Sporazum pokrivaju istovjetno područje. Socijalni partneri koji sudjeluju u Odboru su Europêche i Cogeca za poslodavce i ETF za radnike.

Za Europêche su u istraživanju Eurofounda o reprezentativnosti provedenom 2012. utvrđeni članovi u 11 država članica EU-a 12 . Dvije udruge poslodavaca imaju status promatrača (LV i LT).

Cogeca predstavlja opće i posebne interese europskih poljoprivrednih, šumarskih, ribarskih i poljoprivredno-prehrambenih zadruga. Udruženje Cogeca ima članove povezane s morskim ribarstvom u 11 država članica 13 . Ako se uzme u obzir članstvo u organizacijama Cogeca i Europêche, to znači da je, kad je riječ o poslodavcima, u odboru zastupljeno ukupno 16 država članica.

Kad je riječ o radnicima, ETF ima članove povezane s morskim ribarstvom u 11 država članica 14 . To znači da ribari u 11 država članica 15 nisu zastupljeni. Međutim, prema podacima o zaposlenosti u tom sektoru, u većini je tih zemalja zaposleno otprilike 1 000 radnika (u većini tih država članica zaposlenost je znatno niža). Iako Irska, Grčka, Rumunjska i Švedska imaju više od 1 000 ribara, velika većina su samozaposleni.

Zaključno, udruge poslodavaca aktivne u području morskog ribolova svih država članica, osim Portugala i Rumunjske, zastupljene su na europskoj razini, uzimajući u obzir činjenicu da je taj sektor u Rumunjskoj relativno malen. U socijalnom dijalogu EU-a sudjeluje osam država članica koje čine 84 % sektora prema ukupnoj stopi zaposlenosti i 87 % prema ekvivalentu punog radnog vremena. Na temelju toga može se zaključiti da su socijalni partneri koji su potpisali Sporazum reprezentativni za sektor i stoga mogu tražiti od Komisije da ga provede u skladu s člankom 155. UFEU-a.

Zakonitost odredaba

Komisija je ispitala zakonitost Sporazuma. Proučila je svaku odredbu i nije pronašla ni jednu koja je u suprotnosti s pravom EU-a. Obveze koje bi se uvele za države članice ne proizlaze izravno iz Sporazuma među socijalnim partnerima, nego iz njegove provedbe s pomoću Odluke ili Direktive Vijeća. Područje primjene te sadržaj Sporazuma i dalje su unutar područja navedenih u članku 153. stavku 1. UFEU-a. Proširenje nekih odredbi Sporazuma na samozaposlene osobe nije u suprotnosti s člankom 153. stavkom 1. točkom (a) jer su krajnji cilj i preduvjet za proširenje odredbi na samozaposlene osobe zaštita zdravlja i sigurnosti radnika na istom plovilu. To proširenje već postoji u trenutačnoj pravnoj stečevini EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu koja se primjenjuje na taj sektor. Članak 3. stavak 3. Sporazuma sadržava klauzulu o nesmanjivanju dostignute zaštite kojom se štiti postojeća razina zaštite radnika. U članku 4. Sporazuma navedeno je da on neće utjecati ni na koji zakon, presudu ili običajno pravo, ili sporazum među vlasnicima ribarskih plovila i ribara, čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za ribare od onih predviđenih u Sporazumu.

Mogućnosti politike i ocjenjivanje troškova i koristi

Komisija može samo prihvatiti ili odbaciti zahtjev stranaka potpisnica o provedbi Sporazuma zakonodavnim aktom. Ona ne može mijenjati tekst Sporazuma. Komisija ne može tražiti socijalne partnere da na razini EU-a provode svoj Sporazum samostalno jer to je isključivo pravo socijalnih partnera u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a.

Komisija stoga može razmotriti samo jednu mogućnost politike. U proporcionalnoj procjeni učinka priloženoj Prijedlogu ocijenjena je ova mogućnost politike (tj. mjere propisane u Sporazumu) i uspoređena je s osnovnim scenarijem (tj. mogućnost koja isključuje daljnje djelovanje EU-a).

Na temelju rezultata analize može se općenito zaključiti da se ne očekuje znatno povećanje troškova. Troškovi se razlikuju među državama članicama ovisno o tome koliko je njihovo nacionalno zakonodavstvo već usklađeno sa Sporazumom. Neki su troškovi jednokratni (npr. troškovi povezani s prenošenjem Sporazuma u nacionalno zakonodavstvo), a neki periodični (npr. troškovi povezani s uvjerenjima o zdravstvenoj sposobnosti koje će se morati povremeno obnavljati, troškovi repatrijacije itd.).

Troškovi država članica koje su se već uskladile s većinom odredaba Sporazuma bit će ograničeni. Troškovi po radniku ili poduzeću u državama članicama koje će morati promijeniti neke aspekte svojeg nacionalnog zakonodavstva o, primjerice, uvjerenjima o zdravstvenoj sposobnosti, pravu na repatrijaciju i procjeni rizika ostat će u načelu razmjerni cilju koji treba ostvariti. Procjenjuje se da će opći troškovi repatrijacije, uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti i procjena rizika iznositi između 1,3 milijuna EUR i 8 milijuna EUR. Uzimajući u obzir godišnji promet sektora od 6,9 milijardi EUR, troškovi bi iznosili najviše 0,11 % ukupnog prometa u sektoru.

Sporazumom će se poboljšati životni i radni uvjeti u sektoru morskog ribarstva u pogledu radnog vremena, najniže dobi, certificiranja zdravstvene sposobnosti, procjene rizika, smještaja, hrane i vode, kao i medicinske skrbi na plovilu. Time će se stvoriti jednaki uvjeti unutar EU-a za cijeli sektor uspostavom minimalnih standarda diljem EU-a.

Kad je riječ o poslodavcima, smanjenjem učestalosti nesreća na radu, ozljeda i profesionalnih bolesti pridonijet će se većoj produktivnosti, nižim troškovima naknada i smanjenju fluktuacije radne snage. Za radnike će to značiti manji rizik od nesreća i/ili bolesti. Time će se smanjiti rizik od gubitka sposobnosti za zaradu. Nadalje, na taj će im se način omogućiti da dulje ostanu u sektoru. Povećat će se i privlačnost sektora mladima i kvalificiranim radnicima.

U pogledu nacionalnih nadležnih tijela, time će se pridonijeti nižim troškovima socijalnog osiguranja i zdravstvene skrbi. Procjenjuje se da će opće koristi za radnike, poslodavce i nacionalna nadležna tijela tijekom razdoblja od pet godina iznositi između otprilike 1,2 milijuna EUR i 19,7 milijuna EUR.

Iz usporedbe mogućnosti te analize troškova i koristi može se zaključiti da se Sporazumom ostvaruju utvrđeni ciljevi uz razumne sveukupne troškove te da je Direktiva odgovarajući način provedbe.

•Primjerenost i pojednostavnjivanje propisa

•Temeljna prava

Ciljevi ovog Prijedloga u skladu su s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno s pravima zaštićenima u članku 20. (Jednakost pred zakonom), članku 31. (Pošteni i pravični radni uvjeti) i članku 32. (Zabrana rada djece i zaštita mladih pri radu).

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s obrazloženjima

Europski gospodarski prostor

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi Prijedloga

Prijedlog je sastavljen na sljedeći način:

Članak 1.

Ovim člankom propisuje se da je Sporazum među socijalnim partnerima obvezujući, što je cilj Odluke Vijeća u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a.

Članak 2.

U članku 2. navodi se da se Direktivom predviđaju samo minimalni zahtjevi te se državama članicama daje sloboda da donesu mjere koje su povoljnije za radnike u dotičnom području. Cilj mu je izričito osigurati primjenu stečenih razina zaštite radnika i samo najpovoljnijih standarda zaštite na radu.

Članci od 3. do 6.

Članci od 3. do 6. sadržavaju uobičajene odredbe o prenošenju u nacionalno zakonodavstvo država članica, među ostalim obvezu predviđanja učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija. Članak 5. sadržava odredbu o izvješćivanju. Cilj je članka 5. pratiti provedbu i primjenu Direktive u državama članicama u pogledu životnih i radnih uvjeta u tom sektoru te provesti evaluaciju. U tom kontekstu ispitat će se podaci o broju nesreća, ozljeda na radu i zdravstvenih problema.

Članak 6. odnosi se na datum stupanja Direktive na snagu. U članku 7. navedeni su adresati Direktive.

Podrobno objašnjenje odredaba Priloga Prijedlogu

Članak 1. (Definicije)

U Sporazumu se definira značenje sljedećih pojmova za njegove potrebe: a) ribolovnih aktivnosti; b) komercijalnog ribolova; c) nadležnog tijela; d) savjetovanja; e) vlasnika ribarskog plovila ili vlasnika; f) ribara; g) ugovora o radu za ribare; h) ribarskog plovila ili plovila; i) duljine; j) duljine između okomica; k) kapetana; l) usluga zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju i m) privatne agencije za zapošljavanje. U stavku 2. navode se značenja tih pojmova za potrebe ovog Sporazuma.

Članak 2. (Područje primjene)

U članku 2. navedeno je da se Sporazum primjenjuje na sve ribare zaposlene na plovilu kojim se obavljaju aktivnosti komercijalnog ribolova i koje je upisano u registar u državi članici EU-a ili plovi pod njezinom zastavom. Sporazum se primjenjuje i na samozaposlene ribare koji rade zajedno s radnicima na istom plovilu u cilju osiguravanja zaštite općeg zdravlja i sigurnosti radnika na istom plovilu. Ovo proširenje na samozaposlene osobe u skladu je s postojećim zakonodavstvom EU-a. U članku 2. stavku 2. propisuje se obveza nadležnog tijela da, u slučaju sumnje i nakon savjetovanja, utvrdi obavlja li ribarsko plovilo aktivnosti komercijalnog ribolova. U članku 2. stavku 3. navedeno je da države članice mogu, nakon savjetovanja, proširiti zaštitu ribara koji rade na plovilima duljine 24 metra i više predviđenu u Sporazumu na ribare koji rade na plovilima kraćima od 24 metra.

Članak 3. (Primjena Sporazuma)

U stavku 1. propisano je da država članica može, ako za to postoji objektivna osnova, nakon savjetovanja isključiti ograničene kategorije ribara ili ribarskih plovila iz zahtjeva ovog Sporazuma ili iz nekih njegovih odredaba ako zbog primjene Sporazuma nastaju znatni problemi u kontekstu posebnih uvjeta službe ribara ili aktivnosti ribarskog plovila. U stavku 2. navedeno je da, u slučaju isključenja određenih kategorija ribara ili ribarskih plovila iz stavka 1., nadležno tijelo mora postupno proširiti Sporazum na sve kategorije ribara ili ribarskih plovila u roku od pet godina od njegova stupanja na snagu. Stavak 3. sadržava klauzulu o nesmanjivanju dostignute zaštite.

Članak 4. (Klauzula o povoljnijim uvjetima)

Taj članak sadržava klauzulu o povoljnijim odredbama u skladu s kojom odredbe Sporazuma ne smiju utjecati ni na jedan zakon, presudu ili običajno pravo kojima se osiguravaju povoljniji uvjeti za ribare osim onih navedenih u Sporazumu.

Članak 5. (Odgovornosti vlasnika ribarskih plovila, kapetana i ribara)

U članku 5. stavku 1. navedeno je da se njegovom primjenom ne dovodi u pitanje Direktiva 93/103/EZ 16 . U stavku 2. utvrđuje se odgovornost vlasnika ribarskog plovila koji mora zajamčiti da su kapetanu osigurani nužni resursi i sredstva za izvršenje obveza iz Sporazuma. U članku 5. stavku 3. neiscrpno su opisane različite odgovornosti kapetana kako bi on mogao zajamčiti sigurnost i zdravlje ribara na plovilu. U članku 5. stavku 4. propisano je da vlasnik plovila ne smije sprječavati kapetana u donošenju odluka koje su potrebne za sigurnost ribara, plovila i za njegovu sigurnu plovilu i rad. Člankom 5. stavkom 5. utvrđuje se obveza ribara da izvršavaju zakonite naredbe kapetana i postupaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim i zdravstvenim mjerama.

Članak 6. (Najniža dob)

Članak 6. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje Direktivu 94/33/EZ 17 . U skladu sa stavkom 2. najniža dob za rad na ribarskom plovilu je 16 godina, uz uvjet da mlada osoba više nema obvezu redovitog školovanja prema nacionalnom zakonodavstvu. Petnaestgodišnjacima koji pohađaju strukovno obrazovanje u području ribarstva dopušteno je raditi na ribarskim plovilima pod istim uvjetima.

U članku 6. stavku 3. propisano je da nadležna tijela mogu ovlastiti osobe u dobi od 15 godina da obavljaju lagane poslove tijekom školskih praznika. Nadležna tijela moraju, nakon savjetovanja, utvrditi koje su vrste rada dopuštene i uvjete pod kojima se obavlja takav rad te potrebna razdoblja odmora. U članku 6. stavku 4. propisano je da je 18 godina najniža dob za obavljanje poslova na plovilu kojima bi se, zbog njihove prirode ili okolnosti u kojima se obavljaju, moglo ugroziti zdravlje, sigurnost, fizički, psihički ili društveni razvoj, obrazovanje ili moral mladih ljudi. U članku 6. stavku 5. navedeno je da se ti poslovi moraju utvrditi u nacionalnom zakonu ili propisu ili ih moraju utvrditi nadležna tijela nakon savjetovanja. U članku 6. stavku 6. propisano je da mladi ljudi nakon te dobi mogu obavljati te poslove, uz uvjet da je potpuno zaštićeno njihovo zdravlje, sigurnost, fizički, psihički ili društveni razvoj, obrazovanje ili moral te da su dobili posebne upute i uspješno završili strukovno osposobljavanje i prethodno osposobljavanje o sigurnosti na radu.

U članku 6. stavku 7. navedena je definicija pojma „noć”. On sadržava zabranu noćnog rada za osobe mlađe od 18 godina. Nadležna tijela mogu napraviti iznimku ako bi u protivnom bilo ugroženo učinkovito osposobljavanje ribara ili ako zbog posebne prirode posla ili priznatog programa osposobljavanja ribari mlađi od 18 godina moraju noću izvršavati dužnosti. Nadležno tijelo mora nakon savjetovanja utvrditi da noćni rad neće štetno utjecati na njihovo zdravlje ili njihovu dobrobit. Članak 6. stavak 8. sadržava klauzulu o povoljnijim odredbama.

Članci 7. – 9. (Liječnički pregled / uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti)

Članak 7.

Člankom 7. stavkom 1. propisano je da ribari moraju na plovilu imati valjano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kao dokaz njihove sposobnosti za obavljanje dužnosti na plovilu. U stavku 2. navedeno je da se mogu odobriti iznimke od primjene stavka 1., uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje ribara, veličinu plovila i dostupnost liječničke pomoći, evakuaciju, trajanje plovidbe, područje i vrstu ribolovnih aktivnosti. U stavku 3. navedeno je da se te iznimke ne mogu primjenjivati na ribare koji rade na ribarskom plovilu duljine 24 metra ili više ili koje obično ostaje na moru dulje od tri dana. U hitnim slučajevima nadležno tijelo može ribaru iznimno odobriti rad na određeno vrijeme bez uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti do pribavljanja uvjerenja i samo ako ribar posjeduje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje je nedavno isteklo.

Članak 8.

U članku 8. navedeno je da države članice moraju donositi zakone, propise ili druge mjere kojima se propisuje priroda i učestalost liječničkog pregleda te oblik, sadržaj i valjanost uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti. One moraju donositi i zakone, propise ili druge mjere kojima se predviđa pravo na drugi obvezujući pregled koji obavlja neovisni liječnik imenovan kao arbitar ako se uvjerenje odbije ili ako osoba dobije uvjerenje, a izjavila je da je nesposobna za rad ili ako joj se odbije dati uvjerenje iako više nema zdravstvenih razloga za odbijanje.

Članak 9.

U članku 9. propisani su dodatni minimalni zahtjevi u pogledu uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti ribara koji rade na plovilu duljine 24 metra i više ili na plovilu koje obično ostaje na moru dulje od tri dana.

Članak 10. (Broj osoblja)

U članku 10. navedeno je da vlasnici ribarskih plovila moraju osigurati da se na ribarskim plovilima nalazi dovoljan broj osoblja za sigurnu plovidbu i sigurno upravljanje plovilom te da je ono pod nadzorom kvalificiranog kapetana. Nije navedena brojčana granica. Stavkom 2. utvrđeni su detaljniji zahtjevi za plovila duljine 24 metra i više. Stavkom 3. se nadležnom tijelu omogućuje određivanje alternativnih zahtjeva za plovila duljine 24 metra i više. Njima se mora olakšati ostvarivanje općih ciljeva i svrha ovog članka i članka 11., oni moraju biti u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. te se njima ne smiju ugroziti sigurnost i zdravlje ribara na radu.

Članak 11. (Radno vrijeme i odmor)

U članku 11. propisano je radno vrijeme i odmor ribara na moru koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom te je predviđeno prosječno tjedno radno vrijeme od 48 sati za najdulje referentno razdoblje od 12 mjeseci. Na navedene ribare ne primjenjuju se članci od 3. do 6., članak 8. i članak 21. Direktive 2003/88/EZ 18 . Direktiva 2003/88/EZ i dalje će se primjenjivati na ostale ribare.

U stavku 2. navedeno je da je u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti ribara i radi ograničavanja umora potrebno utvrditi najveći broj radnih sati i najmanji broj sati odmora u određenom razdoblju, uzimajući u obzir ograničenja iz stavaka 3. i 4. To se može utvrditi zakonom, upravnim sporazumom ili kolektivnim ugovorom. Stavkom 3. utvrđuje se najdulje radno vrijeme i najmanje trajanje odmora u svakom 24-satnom razdoblju i najdulje radno vrijeme u bilo kojem sedmodnevnom razdoblju. U stavku 4. utvrđena su ograničenja u pogledu podjele razdoblja odmora.

Stavkom 5. dopuštene su iznimke od najduljeg referentnog razdoblja, najduljeg radnog vremena i najkraćeg vremena za odmor iz objektivnih ili tehničkih razloga, ili razloga koji se odnose na organizaciju rada. Takve iznimke trebat će biti što je više moguće u skladu s propisanim standardima i njima će se trebati omogućiti dulje zamjensko vrijeme za odmor. Njima se mogu uzeti u obzir češća ili dulja razdoblja za odmor ili odobravanje zamjenskog odmora ribarima. U stavku 6. navedeno je da, u slučaju iznimki u pogledu radnog vremena ili vremena za odmor, ribarima mora biti omogućeno zamjensko vrijeme za odmor što je prije moguće.

U stavku 7. navedeno je da u hitnim slučajevima kapetan može zahtijevati da radnik radi prekovremeno kako bi se zajamčila sigurnost osoba, ulova ili samog plovila ili radi pružanja pomoći osobama ili plovilima u nuždi do ponovnog uspostavljanja uobičajenog stanja. Kapetan mora osigurati da svi ribari koji su radili tijekom predviđenog vremena za odmor dobiju odgovarajući zamjenski odmor odmah nakon ponovnog uspostavljanja uobičajenog stanja.

U stavku 8. propisano je da države članice EU-a mogu predvidjeti da ribari koji rade na ribarskim plovilima koja, u skladu sa zakonom, ne smiju obavljati aktivnosti dulje od mjesec dana moraju svoj godišnji odmor iskoristiti u tom razdoblju.

Članak 12. (Popis posade)

U ovom članku navedeno je da svako ribarsko plovilo mora imati popis posade. Popis posade mora se priopćiti nadležnim osobama na kopnu prije odlaska ili neposredno nakon odlaska. Nadležno tijelo odlučuje komu se mora dostaviti popis posade, kad te u koju svrhu.

Ugovor o radu za ribare (članci 13. – 18.)

Članak 13.

Člankom 13. propisano je da se odredbe iz članaka 14. – 18. primjenjuju ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/553/EEZ 19 .

Članak 14.

U članku 14. navedeno je da svaka država članica EU-a mora predvidjeti u nacionalnom zakonu, propisima ili drugim mjerama da ribari koji rade na ribarskom plovilu moraju imati pisani ugovor o radu koji razumiju. Ugovor o radu za ribare mora biti u skladu s odredbama Sporazuma, a posebno s njegovim Prilogom I. u kojem su navedeni minimalni standardi u pogledu sadržaja ugovora o radu za ribare.

Članak 15.

Države članice EU-a moraju donijeti nacionalne zakone, propise ili druge mjere kako bi uspostavile postupke kojima će osigurati: (a) da ribar može tražiti savjet u pogledu sadržaja svojeg ugovora o radu prije njegova sklapanja; (b) vođenje evidencije prema ugovoru, ako je primjenjivo i (c) mehanizme rješavanja sporova kad je riječ o ugovoru o radu za ribare.

Članak 16.

Ovim člankom propisuje se da ribar mora dobiti primjerak svojeg ugovora o radu. Primjerak se mora dostaviti drugim strankama na zahtjev u skladu s nacionalnim zakonima i praksom. Primjerak ugovora o radu za ribare mora se nalaziti na plovilu i mora biti dostupan ribarima.

Članak 17.

U ovom članku navedeno je da se članci 14. – 16. i Prilog I. ovom Sporazumu ne primjenjuju na vlasnike ribarskih plovila koji samostalno upravljaju plovilom.

Članak 18.

Ovim člankom propisuje se odgovornost vlasnika ribarskog plovila za osiguravanje pisanog ugovora o radu svakom ribaru zaposlenom na plovilu. Taj ugovor o radu moraju potpisati sve uključene stranke, odnosno ribar, poslodavac i/ili predstavnici ili druge uključene stranke.

Članak 19. (Repatrijacija)

U članku 19. stavku 1. navedeno je da države članice EU-a moraju osigurati pravo na repatrijaciju ribarima zaposlenima na plovilima koja plove pod njihovom zastavom ili koja su upisana u registar pod njihovom punom jurisdikcijom i koja pristaju u stranu luku. Pravo na repatrijaciju postoji ako je istekao ribarov ugovor o radu ili ako ga je iz opravdanih razloga raskinula jedna stranka ugovora ili više njih, ili ako ribar više ne može obavljati dužnosti propisane svojim ugovorom o radu ili se ne može očekivati da će ih obavljati u određenim okolnostima (npr. zbog nesreće na radu, profesionalne bolesti ili ozljede). Pravo na repatrijaciju primjenjuje se i na ribare koji su iz navedenih razloga premješteni s plovila u stranu luku.

U članku 19. stavku 2. propisano je da troškove repatrijacije snosi vlasnik ribarskog plovila, osim ako ribar nije izvršavao svoje obveze iz ugovora o radu u skladu s nacionalnim zakonom, propisima ili drugim mjerama. U skladu s člankom 19. stavkom 3. države članice EU-a moraju predvidjeti točne okolnosti u kojima ribar ima pravo na repatrijaciju, primjerice najdulje trajanje službe na plovilu i moguća odredišta repatrijacije.

U članku 19. stavku 4. navedeno je da država članica mora organizirati repatrijaciju ako to ne učini vlasnik ribarskog plovila. Država članica imat će pravo na povrat troškova od vlasnika ribarskog plovila. Člankom 19. stavkom 5. daje se vlasniku ribarskog plovila mogućnost povrata troškova u skladu s ugovornim obvezama treće stranke.

Članak 20. (Privatne usluge na tržištu rada)

U članku 20. stavku 1. navedeno je da se njegovom primjenom ne dovodi u pitanje Direktiva 2008/104/EZ 20 . U članku 20. stavku 2. objašnjeno je da se privatne usluge na tržištu rada za potrebe ovog članka sastoje od usluga zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju te od usluga privatnih agencija za zapošljavanje. Člankom 20. stavkom 3. zahtijeva se da države članice zabrane privatnim agencijama za zapošljavanje upotrebu bilo kojih sredstava, mehanizama ili popisa kako bi spriječile ribare u pronalasku posla. Ribari ne smiju, ni izravno ni neizravno, snositi nikakve pristojbe ili druge naknade za privatne usluge na tržištu rada u cijelosti ili djelomično. U članku 20. stavku 4. predviđeno je da države članice koje su ratificirale Konvenciju ILO-a o radu u ribolovu iz 2007. smiju dodijeliti određene odgovornosti iz te Konvencije privatnim agencijama za zapošljavanje ako one imaju to pravo. Potrebno je uzeti u obzir ograničenja Konvencije.

Članci 21. – 25. Sporazuma sadržavaju odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu, posebno u pogledu hrane i smještaja.

U članku 21. stavku 1. navedeno je da se primjenom članaka 21. – 25. ne dovodi u pitanje Direktiva 93/103/EZ. Nacionalne odredbe kojima se provode članci 22. – 25. moraju se poštovati vodeći računa o higijeni i općim uvjetima sigurnosti, zdravlja i ugodnosti.

U skladu s člankom 22. države članice moraju donijeti zakone, propise ili ostale mjere u pogledu, među ostalim, veličine i kvalitete smještaja, hrane i pitke vode na plovilima koja plove pod njihovom zastavom ili koja su upisana u registar pod njihovom punom jurisdikcijom. U članku 23. navedeno je da svaka država članica EU-a mora donijeti zakone, propise i druge mjere u skladu s kojima smještaj mora biti dostatne kvalitete i veličine te opremljen za službu na plovilu i za razdoblje koje ribari provode na plovilu. Posebno treba uzeti u obzir pitanja navedena u članku 23., primjerice odobravanje planova za izgradnju ili prilagodbu ribarskih plovila u pogledu smještaja, održavanje smještajnih prostorija i kuhinja, ventilaciju, grijanje, hlađenje i osvjetljenje, ublažavanje pretjerane buke i vibracija, lokaciju, veličinu, građevinske materijale, opremanje smještajnih prostorija, sanitarne objekte, osiguravanje dovoljne količine tople i hladne vode te žalbene postupke u pogledu smještaja koji ne ispunjava zahtjeve iz ovog Sporazuma.

U članku 24. navedeno je da države članice EU-a moraju donijeti zakone, propise ili druge mjere u vezi s hranom i vodom na plovilu. Hrana koja se prevozi i poslužuje na plovilu mora biti dostatne kvalitete, količine i prehrambene vrijednosti. Pitka voda mora biti dostatne kvalitete te je mora biti u dostatnoj količini. Vlasnik ribarskog plovila mora ribarima besplatno osigurati hranu i piće. Međutim, u skladu s nacionalnim zakonom i propisima trošak se može pokriti kao operativni trošak ako je tako predviđeno u kolektivnom ugovoru kojim se uređuje sustav razmjene ili ako je tako predviđeno u ribarovu ugovoru o radu. Nacionalnim zakonima, propisima i mjerama koje će donijeti država članica EU-a za prenošenje odredbi članaka 22. – 24. mora se provoditi Prilog II. Sporazumu o smještaju na ribarskim plovilima.

Članci 26. – 31. odnose se na zaštitu zdravlja i medicinsku skrb: zašita u slučaju profesionalne bolesti, ozljede ili smrti.

Člankom 26. zahtijeva se od država članica EU-a da donesu nacionalne zakone, propise i druge mjere kako bi osigurale da ribari na plovilima koja plove pod njihovom zastavom ili su upisana u registar pod njihovom punom jurisdikcijom imaju pravo na medicinsku skrb na kopnu i na to da ih se, u slučaju ozbiljne bolesti ili ozljede, pravodobno premjesti na kopno. Vlasnik ribarskog plovila mora osigurati medicinsku skrb i zaštitu zdravlja ribara dok se on nalazi na plovilu ili dok se plovilo nalazi u luci izvan države koja je odgovorna za socijalnu zaštitu ribara. U slučaju bolesti ili ozljede na radu ribar mora imati pristup odgovarajućoj medicinskoj skrbi u skladu s nacionalnim zakonom, praksama i propisima. U skladu s člankom 27. medicinska skrb i zaštita zdravlja na plovilu iz članka 26. točke (b) podliježu primjenjivim odredbama Direktive 92/92/EEZ 21 i članka 28. Sporazuma. To mora obuhvaćati i medicinsku skrb te materijalnu pomoć i potporu ako se ribar iskrcao u stranoj luci izvan države koja je odgovorna za njegovu socijalnu zaštitu.

U skladu s člankom 28. Sporazuma države članice EU-a moraju donijeti nacionalne zakone, propise ili druge mjere kojima će uvesti dodatne zahtjeve uz odredbe Direktive 92/29/EEZ, uzimajući u obzir, među ostalim, područje rada i trajanje putovanja te broj ribara na plovilu. Nadalje, njime se utvrđuje da plovila moraju biti opremljena radijskim ili satelitskim komunikacijskim sredstvima za potrebe liječničkog pregleda te medicinskim priručnikom koji je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo ili najnovijim izdanjem Međunarodnog medicinskog priručnika za plovila. 

U članku 29. utvrđeno je da države članice EU-a moraju donijeti zakone, propise ili druge mjere kojima se zahtijeva sljedeće: a) medicinska skrb iz članka 26. točke (b) i članka 28. ribarima se pruža besplatno; b) vlasnik ribarskog plovila odgovoran je za trošak medicinske skrbi ribara do njegove repatrijacije ako troškove ne pokriva država odgovorna za socijalnu zaštitu ribara.

U članku 30. navedeno je da se nacionalnim zakonom ili propisima može predvidjeti da se odgovornost za pokrivanje troškova medicinske skrbi može isključiti ako ozljeda nije nastala tijekom službe na plovilu ili ako je bolest prikrivena tijekom postupka zapošljavanja, ili ako vlasnik ribarskog plovila može dokazati da je ozljeda ili bolest uzrokovana voljnim neodgovornim postupanjem ribara.

Člankom 31. stavkom 1. obvezuju se države članice EU-a da poduzmu mjere za zaštitu ribara od profesionalnih bolesti, ozljeda ili smrti na radu. U članku 31. stavku 2. navedeno je da, u slučaju bolesti ili ozljede uzrokovane nesrećom na radu, ribar ima pravo na naknadu u skladu s nacionalnim zakonom i propisima. U skladu s člankom 31. stavkom 3. vlasnik ribarskog plovila odgovoran je za tu zaštitu i naknadu ako je ne pokriva država odgovorna za socijalnu zaštitu ribara. U skladu s člankom 32. vlasnik ribarskog plovila može osigurati financijske obveze iz članaka 29. i 31. Sporazuma na temelju osiguranja ili drugim instrumentima.

Članci 33. – 36. odnose se na sigurnost i zdravlje na radu te sprječavanje nesreća.

U članku 33. propisano je da se članci od 34. do 36. primjenjuju ne dovodeći u pitanje Direktivu 89/391/EEZ 22 , Direktivu 92/29/EEZ 23 i Direktivu 93/103/EZ 24 .

U članku 34. propisano je da države članice moraju donijeti zakone, propise ili druge mjere koje se odnose na sprječavanje profesionalnih bolesti, ozljeda i nesreća na radu, uključujući procjenu rizika i upravljanje ribarima te njihovo osposobljavanje. Osposobljavanje ribara mora uključivati i osposobljavanje o uporabi ribolovne opreme i primjenjivim postupcima. Nadalje, ono mora uključivati i odgovornosti vlasnika ribarskih plovila, ribara i ostalih, posebno uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje na radu ribara mlađih od 18 godina. Nacionalni zakoni, propisi i druge mjere moraju se odnositi i na prijavu i istragu nesreća na plovilu i uspostavu zajedničkih odbora za sigurnost i zdravlje na radu ili (nakon savjetovanja s nacionalnim socijalnim partnerima) drugih tijela.

Članak 35. primjenjuje se na sva ribarska plovila uzimajući u obzir broj ribara na plovilu, područje rada i trajanje putovanja. Njime se utvrđuju odgovornosti nadležnih tijela i vlasnika ribarskog plovila u pogledu sprječavanja profesionalnih bolesti, ozljeda ili nesreća na radu na plovilu te u pogledu procjena rizika i upravljanja rizicima. Nadalje, utvrđuju se njihove odgovornosti u pogledu informiranja i osposobljavanja ribara u vezi s opremom, postupcima i osnovnom sigurnošću te u vezi s pružanjem osobne zaštitne odjeće i opreme.

U članku 36. propisano je da ribari i njihovi predstavnici moraju sudjelovati u ocjenjivanju rizika.

Članak 37. (Izmjene)

U ovom članku navedeno je da treba izvršiti preispitivanje primjene Sporazuma i njegovih priloga na zahtjev jednog od potpisnika nakon izmjene bilo koje odredbe Konvencije ILO-a o radu u ribolovu iz 2007. Ako tako zatraži jedan od potpisnika, nakon izmjene pravne stečevine EU-a koja utječe na ovaj Sporazum, potrebno je izvršiti preispitivanje primjene Sporazuma.

Članak 38. (Završne odredbe)

U ovom članku navedeno je da će Sporazum stupiti na snagu na dan stupanja na snagu Konvencije ILO-a o radu u ribolovu iz 2007.

U Prilogu I. (Ugovor o radu za ribare) naveden je sadržaj ugovora o radu za ribare.

Prilog II. (Smještaj na ribarskom plovilu).

U Prilogu je navedeno njegovo područje primjene i moguća proširenja (ako nacionalno nadležno tijelo to smatra izvedivim i/ili mogućim). Njime je obuhvaćen niz posebnih pitanja koja se uglavnom odnose na smještaj na plovilu, ali on sadržava i odredbe o pitanjima kao što su hrana i pitka voda te o inspekcijama koje provodi kapetan ili koje se provode pod njegovom nadležnošću. Za potrebe ovog Priloga propisane su definicije a) Sporazuma; (b) novog plovila i (c) postojećeg plovila.

2016/0124 (NLE)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o provedbi Sporazuma sklopljenog među Općim udruženjem poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskim savezom transportnih radnika (ETF) i Udruženjem nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21. svibnja 2012., kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 155. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Poslodavci i radnici („socijalni partneri”) mogu, u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a, zajednički zahtijevati da se sporazumi koje su oni sklopili na razini Unije provedu Odlukom Vijeća na prijedlog Komisije.

(2)Međunarodna organizacija rada donijela je 14. lipnja 2007. Konvenciju o radu u ribolovu 25 s ciljem stvaranja jedinstvenog, usklađenog instrumenta kako bi se dopunili međunarodni standardi za životne i radne uvjete u tom sektoru, a sadržava i revidirane i ažurirane standarde postojećih međunarodnih konvencija i preporuka koji se primjenjuju na ribare, kao i temeljna načela iz drugih međunarodnih konvencija o radu.

(3)Komisija se, u skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a, savjetovala sa socijalnim partnerima o tome treba li u Uniji promicati primjenu odredaba Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. 26

(4)Kao prvi korak prema kodifikaciji socijalne pravne stečevine EU-a u području sektora morskog ribarstva te kako bi pridonijeli uspostavi jednakih uvjeta za taj sektor u EU-u, Opće udruženje poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji, Europski savez transportnih radnika i Udruženje nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji sklopili su 8. svibnja 2013. Sporazum o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. (dalje u tekstu: „Sporazum”). Te organizacije zatražile su 10. svibnja 2013. od Komisije da provede njihov Sporazum Odlukom Vijeća u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a.

(5)Za potrebe članka 288. Ugovora, Direktiva je primjereni instrument za provedbu Sporazuma.

(6)Komisija je izradila nacrt prijedloga za Direktivu, u skladu sa svojom Komunikacijom od 20. svibnja 1998. 27 o prilagodbi i promicanju socijalnog dijaloga na razini Zajednice, uzimajući u obzir predstavnički status stranaka potpisnica i zakonitost svake odredbe Sporazuma.

(7)Odredbe ove Direktive trebale bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje postojeće odredbe Unije koje su preciznije ili kojima se osigurava viša razina zaštite svih ribara.

(8)Ova Direktiva ne bi se trebala upotrebljavati kako bi se opravdalo snižavanje opće razine zaštite radnika u područjima obuhvaćenima Sporazumom.

(9)Ovom Direktivom i Sporazumom koji joj je priložen utvrđuju se minimalni standardi. Države članice i socijalni partneri mogu zadržati ili donijeti povoljnije odredbe.

(10)Ne dovodeći u pitanje odredbe Sporazuma o praćenju i reviziji koje provode socijalni partneri na razini EU-a, Europska komisija prati provedbu ove Direktive i Sporazuma te provodi evaluaciju.

(11)Direktiva će stupiti na snagu istodobno s Konvencijom o radu u ribolovu iz 2007., a socijalni partneri žele da nacionalne mjere za provedbu ove Direktive stupe na snagu najranije na datum stupanja na snagu navedene Konvencije.

(12)Sporazum se primjenjuje na ribare koji rade na bilo kojem radnom mjestu na temelju ugovora o radu ili se nalaze u radnom odnosu na ribarskom plovilu koje obavlja aktivnosti komercijalnog ribolova, plovi pod zastavom države članice EU-a ili je upisano u registar u punoj nadležnosti države članice EU-a.

(13)U cilju zaštite sigurnosti i zdravlja na radu ribara koji rade na bilo kojem radnom mjestu na temelju ugovora o radu ili koji su u radnom odnosu, Sporazum se može primjenjivati i na sve druge ribare koji se nalaze na istom ribarskom plovilu.

(14)Države članice mogu, u skladu s nacionalnim zakonima i praksom, definirati sve pojmove koji se upotrebljavaju u Sporazumu, kao i one koji nisu u njemu posebno definirani, kao što je slučaj s drugim direktivama o socijalnoj politici u kojima se upotrebljavaju slični pojmovi, uz uvjet da se tim definicijama poštuje sadržaj Sporazuma.

(15)Ovom Direktivom i priloženim Sporazumom trebale bi se uzeti u obzir odredbe o upravljanju ribolovnim kapacitetom, kako je istaknuto u Uredbi (EU) br. 1380/2013 28 .

(16)Države članice mogu provedbu ove Direktive povjeriti socijalnim partnerima, na njihov zajednički zahtjev, uz uvjet da su poduzele sve potrebne mjere kako bi osigurale da u svakom trenutku mogu jamčiti rezultate određene ovom Direktivom.

(17)Komisija je izvijestila Europski parlament u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a slanjem teksta svojeg Prijedloga direktive koji sadržava Sporazum.

(18)Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno u njezinim člancima 20., 31. i 32.

(19)Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Direktive čija je svrha poboljšati životne i radne uvjete te zaštititi zdravlje i sigurnost radnika u sektoru morskog ribarstva – pograničnom sektoru koji djeluje pod zastavama različitih država članica – nego se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije, Europska unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. stavku 3. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovom Direktivom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(20)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjem od 28. rujna 2011. 29 , države članice preuzimaju obvezu da će u opravdanim slučajevima obavijest o mjerama prenošenja popratiti s jednim dokumentom ili više njih u kojima se objašnjava odnos između dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ovom Direktivom provodi se Sporazum među Općim udruženjem poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji, Europskim savezom transportnih radnika i Udruženjem nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada, sklopljen 8. svibnja 2013.

Tekst Sporazuma nalazi se u prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.Države članice mogu zadržati ili uvesti odredbe koje su povoljnije od onih utvrđenih u ovoj Direktivi.

2.Provedba ove Direktive ni u kojem slučaju nije dovoljan razlog kojim bi se opravdalo snižavanje opće razine zaštite radnika u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom. Time se ne dovode u pitanje prava država članica i socijalnih partnera da, u kontekstu promijenjenih okolnosti, donesu različite zakone i ostale propise ili da utvrde različita ugovorna rješenja od onih koja su se primjenjivala u trenutku donošenja ove Direktive, uz uvjet da uvijek budu u skladu s minimalnim zahtjevima iz ove Direktive.

3.Primjenom i tumačenjem ove Direktive ne dovodi se u pitanje ni jedna odredba, običajno pravo ili praksa na razini Unije niti na nacionalnoj razini kojima se dotičnim radnicima osiguravaju povoljniji uvjeti.

Članak 3.

Države članice određuju sankcije koje se primjenjuju u slučaju povrede nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Članak 4.

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [dvije godine od njezina stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kad države članice donesu ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Komisija nakon savjetovanja s državama članicama i socijalnim partnerima na razini Unije dostavlja Vijeću izvješće o provedbi, primjeni i evaluaciji ove Direktive najkasnije pet godina od datuma navedenog u članku 6.

Članak 6.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan stupanja na snagu Konvencije ILO-a o radu u ribolovu iz 2007.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C188.

(2) Francuska je ratificirala Konvenciju u listopadu 2015. Norveška, koja je članica EGP-a, ratificirala je Konvenciju u siječnju 2016.

(3) COM(2007) 591 završna verzija.

(4) Govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan u Europskom parlamentu 9. rujna 2015.

(5) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ, SL L 354, 28.12.2013., str. 22 – 61.

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999, SL L 286, 29.10.2008., str. 1. – 32.

(7) Odluka Vijeća 2010/321/EU od 7. lipnja 2010. o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske unije ratificiraju Konvenciju o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada (Konvencija br. 188), SL L 145, 11.6.2010., str. 12. – 12.

(8) Takav pravni okvir već postoji u zakonodavstvu EU-a za pomorce: Direktiva Vijeća 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006., i izmjeni Direktive 1999/63/EZ, SL L 124, 20.5.2009., str. 30. – 50.

(9) http://ec.europa.eu/smart-regulation/guidelines/tool_7_en.htm.

(10) ICF International, „Studija o troškovima i koristima Odluke Vijeća o provedbi Sporazuma europskih sektorskih socijalnih partnera o provedbi Konvencije ILO-a o radu u ribolovu iz 2007.”, prosinac 2015.

(11) SWD(2015) 111 završna verzija.

(12) BE, DE, DK, ES, FR, EL, IT, NL, PL, SE i UK.

(13) CY, DE, EE, ES, FR, EL, IE, IT, MT, NL i SI.

(14) BE, BG, DE, DK, ES, FR, IT, NL, PL, PT i UK.

(15) CY, EE, EL, IE, FI, LV, LT, MT, RO, SE, SI.

(16) Direktiva Vijeća 93/103/EZ od 23. studenoga 1993. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima (trinaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ), SL L 307, 13.12.1993., str. 1. – 17.

(17) Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu, SL L 216, 20.8.1994., str. 12. – 20.

(18) Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena, SL L 299, 18.11.2003., str. 9. – 19.

(19) Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos, SL L 288, 18.10.1991., str. 32. – 35.

(20) Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje, SL L 327, 5.12.2008., str. 9. – 14.

(21) Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima, SL L 113, 30.4.1992., str. 19. – 36.

(22) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, SL L 183, 29.6.1989., str. 1. – 8.

(23) Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima, SL L 113, 30.4.1992., str. 19. – 36.

(24) Direktiva Vijeća 93/103/EZ od 23. studenoga 1993. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima (trinaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ), SL L 307, 13.12.1993., str. 1. – 17.

(25) http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C188

(26) COM(2007) 591 završna verzija.

(27) COM(1998) 322 završna verzija.

(28) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ, SL L 354, 28.12.2013.

(29) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.4.2016.

COM(2016) 235 final

PRILOG

Sporazum o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

Prijedlogu direktive Vijeća

o provedbi Sporazuma sklopljenog među Općim udruženjem poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskim savezom transportnih radnika (ETF) i Udruženjem nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21. svibnja 2012., kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

{SWD(2016) 143 final}
{SWD(2016) 144 final}

PRILOG

Sporazum o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

UPRAVLJANJE I RAD („SOCIJALNI PARTNERI EU-A”)

U SEKTORU MORSKOG RIBARSTVA,

(1)Opća konfederacija poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA),

(2)Europska federacija radnika u prometu (ETF) i

(3)Udruženje nacionalnih organizacija ribarskih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche),

uzimajući u obzir:

(1)Ugovor o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), a posebno njegove članke 153. – 155.,

(2)Konvenciju o radu u ribolovu iz 2007. („C188” ili „Konvencija”) Međunarodne organizacije rada („ILO”),

(3)Preporuku ILO-a o radu u ribolovu iz 2007. („R199”),

(4)Preporuku ILO-a o radnom odnosu iz 2006. („R198”),

(5)Smjernice za časnike koji provode nadzor države luke i koji izvršavaju inspekcijske preglede u okviru Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. (br. 188) koju je upravljačko tijelo ILO-a donijelo tijekom svojeg 309. zasjedanja od 13. do 19. studenoga 2010. („Smjernice PSC-F”),

(6)Odluku Vijeća 2010/321/EU od 7. lipnja 2010. o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske unije ratificiraju Konvenciju o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada (Konvencija br. 188),

(7)Komunikaciju Komisije COM(2011) 306 završna verzija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 31. svibnja 2011.: Nadzor nad provođenjem odredaba za radnike na ribarskim brodovima duge plovidbe sadržan u Direktivi 2003/88/EZ,

budući da:

(1)Međunarodna konferencija rada Međunarodne organizacije rada (ILO) na svojem je 96. zasjedanju 14. lipnja 2007. donijela Konvenciju o radu u ribolovu iz 2007. (C188).

(2)Konvencija C188 donesena je na temelju 437 glasova za, 2 glasa protiv i 22 suzdržana glasa. Svi prisutni predstavnici vlade (53 glasa), svi prisutni predstavnici radnika (25 glasova) i svi prisutni predstavnici poslodavaca (22 glasa) sadašnjih 27 država članica Europske unije („države članice”) glasovali su za donošenje Konvencije.

(3)Globalizacija ima snažan utjecaj na ribolovni sektor i prava ribara treba promicati i zaštititi.

(4)ILO smatra da je ribolov opasno zanimanje u usporedbi s ostalim zanimanjima.

(5)Cilj Konvencije C188 jest osigurati ribarima dostojanstvene uvjete rada na ribarskim brodovima, a koji se odnose na minimalne zahtjeve za rad na brodu, uvjete povezane s radom, smještajem i hranom, sigurnosti i zdravljem na radu, zdravstvenom skrbi i socijalnim osiguranjem.

(6)Konvencijom C188 zahtijeva se od članica ILO-a da, u skladu s nacionalnim zakonima ili propisima, izvršavaju jurisdikciju i nadzor ribarskih brodova koji plove pod njihovom zastavom uspostavom sustava za osiguranje usklađenosti sa zahtjevima Konvencije.

(7)Člankom 155. stavkom 2. UFEU-a predviđa se da se sporazumi sklopljeni na razini Europske unije („EU”) mogu provoditi na zajednički zahtjev socijalnih partnera EU-a odlukom Vijeća na prijedlog Europske komisije. S obzirom na navedeno, socijalni partneri odlučili su stupiti u pregovore u cilju sklapanja sporazuma o provedbi određenih dijelova Konvencije C188 unutar ograničenja utvrđenih člankom 153. UFEU-a.

(8)Socijalni partneri EU-a smatraju da je ova inicijativa izuzetno važna za poticanje država članica da ratificiraju Konvenciju kako bi se postigli ravnopravni uvjeti u EU-u i ostatku svijeta koji se odnose na radne i životne uvjete ribara na ribarskim brodovima.

(9)Socijalni partneri EU-a smatraju da je sporazum prvi korak prema davanju doprinosa kodificiranju socijalne pravne stečevine u ribolovnom sektoru.

(10)Određeni aspekti organizacije radnog vremena radnika na ribarskim brodovima duge plovidbe trenutačno su uređeni odredbama članka 21. Direktive 2003/88/EZ. Iako članci 13. i 14. Konvencije C188 u cjelini nude ribarima nižu razinu zaštite od Direktive, pojedine odredbe članka 14. Konvencije imaju višu razinu zaštite. Zbog toga su se socijalni partneri EU-a usuglasili o spajanju navedenih odredaba. Rezultat je sveukupna viša razina zaštite. To su sljedeće odredbe: savjetovanje nacionalnih socijalnih partnera EU-a od strane nadležnog tijela prije uspostave najmanje razine zaštite; dodatna svrha ograničavanja umora; vrijeme za odmor u slučaja iznimaka dopuštenih za najmanji broj sati odmora ili najveći broj sati rada; i poboljšana zaštita nakon opasnih situacija.

(11)Odredbe Konvencije C188 o kvaliteti zdravstvene skrbi, smještajnim prostorijama, hrani, životnim uvjetima, naknadi u slučaju opasnosti ili bolesti te o socijalnoj zaštiti treba uzeti u obzir kao dio područja primjene sigurnosti i zdravlja na radu ribara u odnosu na posebnosti rada na ribarskom brodu, kao što su prostorna izoliranost, umor i uglavnom fizička priroda posla koji treba obaviti.

(12)Konvencija C188 primjenjuje se na sve ribare („ribari”), definirane u članku 1. stavku (e) Konvencije kao „svaku osobu zaposlenu ili uključenu u bilo koju djelatnost na brodu ili koja obavlja posao na svakom ribarskom brodu, uključujući osobe koje rade na brodu koje su plaćene na temelju udjela u ulova, no isključujući peljare, mornaričko osoblje, ostale osobe stalno zaposlene u vladi, osobe zaposlene na kopnu koje obavljaju posao na ribarskom brodu i ribarske promatrače”. Zbog ograničenja utvrđenih UFEU-om socijalni partneri EU-a nemaju ovlasti usuglasiti se o tekstovima, namijenjenima za provedbu odlukom Vijeća, koji se odnose na ribare koji ne rade na temelju ugovora o radu i koji nisu u radnom odnosu. Međutim, primjena različitih ili nikakvih standarda na te ribare, dok se oni nalaze na istom brodu kao i ribari koji rade na temelju ugovora o radu ili koji su u radnom odnosu, može utjecati na sveukupnu sigurnost i zdravlje na radu, uključujući životne i radne uvjete potonjih. U cilju zaštite ribara koji rade na temelju ugovora o radu ili koji su u radnom odnosu, socijalni partneri EU-a smatraju opravdanim da se ovaj Sporazum primjenjuje ne samo na ribare koji rade na temelju ugovora o radu ili koji su u radnom odnosu nego i na sve ostale ribare koji se nalaze na istom brodu.

(13)U smislu članka 288. UFEU-a, Direktiva je odgovarajući instrument za provedbu ovog Sporazuma koji obvezuje države članice u pogledu ciljeva koje treba ostvariti, a izbor oblika i metoda prepušta nacionalnim tijelima,

pozivajući države članice da:

(1)Ratificiraju Konvenciju C188 s obzirom na jednoglasnost država članica u trenutku donošenja Konvencije i zbog bitnih razlika između područja primjene i područja obuhvaćenih Konvencijom, s jedne strane, i ovog Sporazuma, s druge strane.

(2)Razviju jedinstven važeći dokument kako je navedeno u članku 41. Konvencije C188 koji treba provesti diljem Europske unije.

(3)Razviju usklađenu politiku o nadzoru države luke ribarskih brodova koji podliježu Konvenciji C188 koju treba provesti diljem Europske unije, na temelju Smjernica PSC-F,

zajednički zahtijevaju:

da se ovaj Sporazum provede na temelju Direktive Vijeća.

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

DIO 1.

DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

DEFINICIJE

Članak 1.

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)„ribolov” znači ulov ili ulov i prerada ribe ili drugih morskih živih resursa;

(b)„komercijalni ribolov” znači svaki ribolov uz iznimku ribolova za vlastitu potrošnju i rekreacijskog ribolova;

(c)„nadležno tijelo” znači ministar, državno tijelo ili drugo tijelo koje odredi država članica, ovlašteno za donošenje i provedbu propisa, odluka i drugih uputa s pravnom snagom u pogledu predmeta dotične odredbe;

(d)„savjetovanje” znači savjetovanje nadležnog tijela s organizacijama koje zastupaju dotične poslodavce i radnike, a posebno s organizacijama koje zastupaju vlasnike ribarskih brodova i ribare, ako oni postoje;

(e)„vlasnik ribarskog broda ili vlasnik” znači vlasnik ribarskog broda ili neka druga organizacija ili osoba, kao što je direktor, agent ili zakupoprimac broda bez posade, koji je od vlasnika preuzeo odgovornost za rad broda, te koji se preuzevši tu odgovornost složio da će preuzeti dužnosti i odgovornosti vlasnika ribarskih brodova predviđene ovim Sporazumom, bez obzira na to ispunjava li neka druga organizacija ili osoba određene dužnosti ili odgovornosti u ime vlasnika ribarskog broda;

(f)„ribar” znači svaka osoba zaposlena ili uključena u bilo koju djelatnost na brodu ili koja obavlja posao na svakom ribarskom brodu na temelju uvjeta utvrđenih člankom 2., isključujući peljare u lukama i osobe na kopnu koje obavljaju posao na ribarskom brodu u pristaništu;

(g)„ugovor o radu ribara” znači ugovor o radu, sporazum o radu ili drugi slični dogovori, ili bilo koji drugi ugovor kojim se uređuju životni i radni uvjeti na ribarskom brodu;

(h)„ribarski brod ili brod” znači svako plovilo koje plovi pod zastavom države članice ili je upisano u registar pod punom jurisdikcijom države članice, bilo koje prirode, bez obzira na oblik vlasništva, koje se upotrebljava za potrebe komercijalnog ribolova ili je namijenjeno u te svrhe;

(i)„duljina (L)” znači 96 % cjelokupne duljine duž vodne linije pri 85 % najmanje modelirane dubine izmjerene od linije kobilice, ili duljina od prednjega dijela pramca do osovine kormila na toj vodnoj liniji, ako je ona veća; kod brodova napravljenih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri duljina mora biti paralelna dizajniranoj vodnoj liniji;

(j)„duljina između okomica (LBP)” znači udaljenost između pramčane i krmene okomice; pramčana okomica poklapa se s prednjim dijelom pramca na vodnoj liniji na kojoj se mjeri duljina (L); krmena okomica poklapa se s osovinom kormila na toj vodnoj liniji;

(k)„zapovjednik” znači ribar koji upravlja ribarskim brodom;

(l)„služba za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju” znači svaka osoba, poduzeće, institucija, agencija ili druga organizacija iz javnog ili privatnog sektora, koja je uključena u zapošljavanje ribara u ime vlasnika ribarskih brodova ili posreduje u njihovom zapošljavanju;

(m)„privatna agencija za zapošljavanje” znači svaka osoba, poduzeće, agencija ili druga organizacija iz privatnog sektora koja je uključena u zapošljavanje ribara ili posreduje u njihovom zapošljavanju kako bi bili na raspolaganju vlasnicima ribarskih brodova koji im dodjeljuju zadaće i nadziru izvršenje tih zadaća.

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 2.

1. Osim ako je izričito navedeno drukčije, ovaj se Sporazum primjenjuje na:

(a)sve ribare koji su uključeni u bilo koju djelatnost na brodu na temelju ugovora o radu ili su u radnom odnosu na svakom ribarskom brodu koji sudjeluje u komercijalnom ribolovu;

(b)sve ostale ribare koji se nalaze na istom brodu zajedno s ribarima iz točke (a) kako bi se osigurala zaštita sveukupne sigurnosti i zdravlja.

2. U slučaju nedoumice sudjeluje li brod u komercijalnom ribolovu, to pitanje utvrđuje nadležno tijelo nakon savjetovanja.

3. Svaka država članica može nakon savjetovanja u cijelosti ili djelomično proširiti zaštitu predviđenu ovim Sporazumom koja se odnosi na ribare koji rade na brodovima duljine 24 metra i više na ribare koji rade na brodovima duljine manje od 24 metra.

Članak 3.

1. Ako primjena ovog Sporazuma dovodi do posebnih bitnih problema u pogledu posebnih uvjeta rada ribara ili ribolova dotičnih ribarskih brodova, država članica može na temelju objektivnih razloga, nakon savjetovanja, isključiti ograničene kategorije ribara ili ribarskih brodova iz zahtjeva ovog Sporazuma ili iz određenih njegovih odredaba.

2. U slučaju isključenja na temelju prethodnog stavka, nadležno tijelo, prema potrebi, poduzima mjere za postupno proširenje zahtjeva na temelju ovog Sporazuma na sve kategorije dotičnih ribara ili ribarskih brodova unutar maksimalnog razdoblja od pet godina od stupanja ovog Sporazuma na snagu.

3. Primjena ovog članka ni u kojem slučaju ne predstavlja razlog za opravdanje smanjenja opće razine zaštite radnika u područjima obuhvaćenima pravom EU-a u trenutku stupanja ovog Sporazuma na snagu.

Članak 4.

Ništa u ovom Sporazumu ne utječe ni na koji zakon, odluku ili običaj, i ni na koji sporazum između vlasnika ribarskih brodova i ribara, kojim se ribarima osiguravaju povoljniji uvjeti od onih predviđenih ovim Sporazumom.

DIO 2.

OPĆA NAČELA 

ODGOVORNOSTI VLASNIKA RIBARSKIH BRODOVA, ZAPOVJEDNIKA I RIBARA

Članak 5.

1. Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje Direktivu 93/103/EZ.

2. Vlasnik ribarskog broda ima sveukupnu odgovornost osigurati zapovjedniku sve resurse i infrastrukturu potrebne u svrhu ispunjenja obveza iz ovog Sporazuma.

3. Kako bi se osigurala sigurnost ribara na brodu i siguran rad broda, odgovornosti zapovjednika uključuju, ali nisu ograničene na:

(a)pružanje takvog nadzora i osiguravanje da, koliko je moguće, ribari obavljaju svoj posao u najboljim uvjetima koji se odnose na sigurnost i zdravlje;

(b)vođenje ribara na način kojim se ispunjavaju uvjeti sigurnosti i zdravlja, uključujući sprečavanje umora;

(c)omogućavanje osposobljavanja na brodu koje se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu; i

(d)osiguranje usklađenosti sa standardima sigurnosti plovidbe, čuvanje straže i povezane standarde dobre pomorske prakse.

4. Vlasnik ribarskog broda ne ograničava zapovjednika u donošenju bilo koje odluke koja je, prema stručnoj procjeni zapovjednika, potrebna za potrebe sigurnosti ribara na brodu ili broda i njegove sigurne plovidbe i sigurnog rada.

5. Ribari postupaju u skladu sa zakonitim naredbama zapovjednika i primjenjivim mjerama koje se odnose na sigurnost i zdravlje.

DIO 3.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA RAD NA RIBARSKIM BRODOVIMA

DONJA DOBNA GRANICA

Članak 6.

1. Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje Direktivu 94/33/EZ.

2. Donja dobna granica za rad na ribarskom brodu je navršena 16. godina života, pod uvjetom da mlada osoba više ne podliježe obveznom redovitom školovanju u skladu s nacionalnim pravom. Međutim, nadležno tijelo može dozvoliti navršenu 15. godinu života kao donju dobnu granicu za osobe koje više ne podliježu obveznom školovanju predviđenim nacionalnim zakonodavstvom i koje pohađaju strukovno osposobljavanje iz područja ribolova.

3. Nadležno tijelo, u skladu s nacionalnim zakonima i praksom, može dozvoliti osobama s navršenom 15. godinom života da obavljaju lakše poslove tijekom školskih praznika. U takvim slučajevima, nadležno tijelo nakon savjetovanja utvrđuje vrste poslova koje su dozvoljene i propisuje uvjete u kojima će se obavljati takvi poslovi te potrebno vrijeme odmora.

4. Donja dobna granica za sudjelovanje u aktivnostima na ribarskim brodovima, koje bi s obzirom na njihovu prirodu ili okolnosti u kojima se obavljaju mogle ugroziti zdravlje, sigurnost, fizički, mentalni ili socijalni razvoj, obrazovanje ili moral mladih osoba, iznosi navršenu 18. godina života.

5. Vrste aktivnosti na koje se primjenjuje stavak 4. ovog članka utvrđuju se nacionalnim zakonima ili propisima ili ih određuje nadležno tijelo nakon savjetovanja, uzimajući u obzir dotične rizike i primjenjive međunarodne standarde.

6. Izvršenje aktivnosti iz stavka 4. ovog članka nakon navršene 16. godine života, pod uvjetom da mlada osoba više ne podliježe obveznom redovitom školovanju u skladu s nacionalnim pravom, može biti dozvoljeno nacionalnim zakonima ili propisima, ili odlukom nadležnog tijela, nakon savjetovanja, pod uvjetom da su zdravlje, sigurnost, fizički, mentalni i socijalni razvoj, obrazovanje i moral mladih osoba u potpunosti zaštićeni i da dotične mlade osobe dobiju odgovarajuće posebne upute ili strukovno osposobljavanje i završe osnovnu sigurnosnu obuku prije ukrcaja na brod. Poštuju se zahtjevi članka 7. stavka 3. Direktive 94/33/EZ.

7. Zabranjuje se uključivanje ribara mlađih od 18 godina u noćni rad. U smislu ovog članka, izraz „noćni” definira se u skladu s nacionalnim pravom i praksom. Obuhvaća razdoblje od najmanje devet sati, s početkom najkasnije u ponoć i završetkom najranije u 5 sati ujutro. Iznimku od stroge usklađenosti s ograničenjem koje se odnosi na noćni rad može utvrditi nadležno tijelo, pod uvjetom da se poštuju zahtjevi iz članka 9. Direktive 94/33/EZ:

(a)ako bi se time poremetilo učinkovito osposobljavanje dotičnih ribara u skladu s utvrđenim programima i planovima rada; ili

(b)ako se zbog posebne vrste dužnosti ili priznatog programa osposobljavanja zahtijeva da ribari na koje se ta iznimka odnosi obavljaju dužnost noću, a tijelo nakon savjetovanja utvrdi da taj rad neće štetiti njihovom zdravlju ili dobrobiti.

8. Ništa u ovom članku ne utječe ni na jednu obvezu koju preuzima država članica, a koja proizlazi iz ratifikacije bilo koje međunarodne konvencije o radu kojom se mladim ribarima navedenima u ovom članku jamče bolji uvjeti.

ZDRAVSTVENI PREGLED

Članak 7.

1. Ni jedan ribar ne smije raditi na ribarskom brodu bez važeće svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti kojom se potvrđuje njegova sposobnost za izvršavanje dužnosti.

2. Nadležno tijelo može, nakon savjetovanja, odobriti iznimke od primjene stavka 1. ovog članka uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje ribara, veličinu broda, dostupnost medicinske pomoći i evakuacije, trajanje plovidbe, te područje i vrstu ribolova.

3. Iznimke iz stavka 2. ovog članka ne primjenjuju se na ribara koji radi na ribarskom brodu duljine 24 metra i više ili koji obično ostaje na moru više od tri dana. Nadležno tijelo u hitnim slučajevima može dozvoliti ribaru da radi na takvom brodu tijekom ograničenog i posebno navedenog razdoblja sve dok ne dobije svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti, pod uvjetom da ribar posjeduje svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti novijeg datuma čija je valjanost istekla.

Članak 8.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima se predviđaju:

(a)priroda zdravstvenih pregleda;

(b)oblik i sadržaj svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti;

(c)izdavanje svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti od strane propisno kvalificiranog liječnika ili, ako se radi o svjedodžbi koja se odnosi isključivo na vid, osobe koju je nadležno tijelo ovlastilo kao kvalificiranu za izdavanje takve svjedodžbe; te osobe uživaju potpunu nezavisnost u izvršavanju svojih stručnih procjena;

(d)učestalost zdravstvenih pregleda i rok valjanosti svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti;

(e)pravo na drugi, obvezujući pregled koji provodi nezavisni liječnik kojeg je kao stručnjaka imenovala država članica,

i. u slučaju da osobi nije odobreno izdavanje svjedodžbe ili su joj određena ograničenja u odnosu na poslove koje može obavljati;

ii. u slučaju da osoba tijekom svojeg pregleda izjavi da se ne smatra sposobnom za izvršavanje svojih dužnosti na ribarskom brodu, ali liječnik bez obzira na to izda svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti potvrđujući da je osoba u zdravstvenom smislu sposobna za izvršavanje svojih dužnosti na ribarskom brodu;

iii. ako osobi nije odobreno izdavanje svjedodžbe ili su joj određena ograničenja u odnosu na poslove koje može obavljati, u slučaju da zdravstveni razlozi za takvo odbijanje više ne postoje.

(f)ostali odgovarajući zahtjevi.

Članak 9.

Osim minimalnih zahtjeva utvrđenih člancima 7. i 8., koji se odnose na ribarski brod duljine 24 metra i više, ili na brod koji obično ostaje na moru više od tri dana:

(a)u svjedodžbi o zdravstvenoj sposobnosti ribara mora barem biti navedeno sljedeće:

i. da su sluh i vid dotičnog ribara zadovoljavajući u odnosu na dužnosti ribara na brodu, i

ii. da ribar ne boluje od takve bolesti koja bi se mogla pogoršati plovidbenom službom ili bi ga mogla onesposobiti za takvu službu ili ugroziti sigurnost ili zdravlje drugih osoba na brodu;

(b)    svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti važeća je najduže dvije godine, osim u slučaju da je ribar mlađi od 18 godina, kada je važeća najdulje jednu godinu;

(c)    ako razdoblje valjanosti svjedodžbe istječe za vrijeme plovidbe, svjedodžba ostaje na snazi do završetka te plovidbe.

DIO 4.

RADNI UVJETI

ČLANOVI POSADE

Članak 10.

1. Svaka država članica donosi zakone, propise i druge mjere kojima se od vlasnika brodova koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice zahtijeva da njihovi brodovi imaju dovoljno članova posade i da se njima upravlja na siguran način u svrhu sigurne plovidbe i rada broda te da budu pod kontrolom nadležnog zapovjednika.

2. Osim zahtjeva utvrđenih stavkom 1. ovog članka, nadležno tijelo utvrđuje najmanji broj članova posade za sigurnu plovidbu broda, navodeći broj i kvalifikacije potrebnih ribara za ribarske brodove duljine 24 metra i više.

3. Nadležno tijelo nakon savjetovanja može utvrditi alternativne zahtjeve onima iz stavka 2. ovog članka. Međutim, država članica mora provjeriti da alternativa:

(a)pogoduje potpunom postizanju općeg predmeta i svrhe ovog članka i članka 11. u nastavku;

(b)omogućuje provedbu stavka 2. ovoga članka; i

(c)ne ugrožava sigurnost i zdravlje ribara.

RADNI SATI I SATI ODMORA

Članak 11.

1.(a)    Članci od 3. do zaključno s 6., te članci 8. i 21. Direktive 2003/88/EZ ne primjenjuju se na ribare obuhvaćene ovim Sporazumom.

(b)Međutim, svaka država članica donosi zakone, propise i druge mjere kojima se od vlasnika brodova koji plove pod njezinom zastavom zahtijeva da ribarima osiguraju pravo na prikladan odmor i da radni sati ribara budu ograničeni na prosjek od 48 sati na tjedan, izračunato tijekom referentnog razdoblja koje ne prelazi 12 mjeseci.

2.(a)    Unutar ograničenja iz stavka 1. podstavka (b) i stavaka 3. i 4. ovog članka, svaka država članica nakon savjetovanja poduzima potrebne mjere kako bi se u skladu s potrebama zaštite sigurnosti i zdravlja ribara te u svrhu ograničavanja umora osiguralo:

i. da radno vrijeme bude ograničeno na najveći broj radnih sati koji se ne smije prijeći u određenom razdoblju; ili

ii. da se predvidi najmanji broj sati odmora u određenom razdoblju.

(b)    Najveći broj radnih sati ili najmanji broj sati odmora određuje se zakonom i drugim propisima ili kolektivnim ugovorima ili sporazumima između dviju strana industrije.

3.Ograničeni broj radnih sati ili sati odmora je:

(a)ili maksimalan broj radnih sati koji ne smije prelaziti:

i. 14 sati u bilo kojem razdoblju od 24 sata i

ii. 72 sata u svakom sedmodnevnom razdoblju;

ili

(b)najmanji broj sati odmora, koji ne smije biti manji od:

i. deset sati u bilo kojem razdoblju od 24 sata, i

ii. 77 sati u svakom sedmodnevnom razdoblju.

4.Vrijeme odmora može se podijeliti u najviše dva dijela, jedan u trajanju od najmanje šest sati, dok vremensko razdoblje između dva uzastopna odmora ne smije trajati dulje od 14 sati.

5.U skladu s općim načelima zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, države članice mogu iz objektivnih ili tehničkih razloga ili zbog organizacije rada dopustiti iznimke, uključujući stvaranje referentnih razdoblja, unutar ograničenja utvrđenih stavkom 1. podstavkom (b) te stavcima 3. i 4. Ove iznimke trebaju u što većoj mjeri biti u skladu s utvrđenim standardima, ali u obzir se mogu uzeti češća ili dulja razdoblja za odmor ribara.

Ove se iznimke mogu propisati:

(a)zakonima i drugim propisima pod uvjetom da se osigura savjetovanje i učine napori za poticanje svih odgovarajućih oblika socijalnog dijaloga; ili

(b)kolektivnim ugovorima ili ugovorima između dviju strana industrije.

6.Ako su iznimke iz stavka 5. dopuštene u odnosu na ograničenja utvrđena stavkom 3., dotični ribari dobit će zamjensko vrijeme za odmor čim to bude izvedivo.

7.Ništa u ovom članku ne ugrožava pravo zapovjednika broda da od ribara zahtijeva da obavlja rad toliko dugo koliko je potrebno radi osiguranja neposredne sigurnosti broda, osoba na brodu ili ulova ili radi pružanja pomoći drugim brodovima ili osobama u nevolji na moru. Prema tome, zapovjednik može privremeno ukinuti raspored odmora i zahtijevati od ribara da radi koliko god je potrebno dok se ne uspostavi redovno stanje. Čim je to izvedivo nakon ponovnog uspostavljanja redovnog stanja, zapovjednik svakom ribaru koji je radio tijekom predviđenog vremena odmora osigurava odgovarajuće razdoblje odmora.

8.Svaka država članica može predvidjeti da ribari na ribarskim brodovima koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice, za koje je nacionalnim zakonodavstvom ili praksom određeno da ti brodovi ne smiju biti u funkciji u određenim razdobljima tijekom kalendarske godine duljim od mjesec dana, imaju pravo koristiti godišnji odmor u skladu s člankom 7. Direktive 2003/88/EZ unutar tog razdoblja.

POPIS POSADE

Članak 12.

Na svakom se ribarskom brodu mora nalaziti popis posade, čiji se primjerak predaje ovlaštenim osobama na kopnu prije odlaska broda, ili se šalje tijelima na kopnu odmah nakon odlaska broda. Nadležno tijelo utvrđuje kome se dostavljaju takve informacije te kada i u koju svrhu.

UGOVOR O RADU RIBARA

Članak 13.

Članci od 14. do zaključno s 18. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/533/EEZ.

Članak 14.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere:

(a)kojima se zahtijeva da su ribari koji rade na brodovima koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice zaštićeni ugovorom o radu ribara koji im je razumljiv i koji je u skladu s odredbama ovog Sporazuma; i

(b)u kojima se navode najmanje pojedinosti koje treba uključiti u ugovore o radu ribara u skladu s odredbama sadržanima u Prilogu I. ovom Sporazumu.

Članak 15.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere koji se odnose na:

(a)postupke kojima se osigurava da ribar ima mogućnost preispitati i savjetovati se o uvjetima ugovora o radu ribara prije njegovog sklapanja;

(b)ako je primjenjivo, vođenje evidencije koja se odnosi na poslove ribara na temelju takvog ugovora; i

(c)načine rješavanja sporova povezanih s ugovorom o radu ribara.

Članak 16.

Ugovor o radu ribara, čiji se primjerak predaje ribaru, mora se nalaziti na brodu i biti dostupan ribaru i, u skladu nacionalnim pravom i praksom, ostalim dotičnim strankama, na njihov zahtjev.

Članak 17.

Članci od 14. do zaključno s 16. i Prilog I. ovom Sporazumu ne primjenjuju se na vlasnika ribarskog broda koji sam upravlja brodom.

Članak 18.

Obveza je vlasnika ribarskog broda osigurati da svaki ribar ima pisani ugovor o radu ribara, koji su potpisale sve stranke tog ugovora, i kojim se ribaru osiguravaju dostojanstveni radni i životni uvjeti na brodu, prema odredbama ovog Sporazuma.

REPATRIJACIJA

Članak 19.

1. Svaka država članica osigurava da ribari na ribarskom brodu koji plovi pod zastavom države članice ili je upisan u registar pod punom jurisdikcijom države članice i ulazi u stranu luku imaju pravo na repatrijaciju u slučaju da je ugovor o radu ribara istekao ili ga je zbog opravdanih razloga raskinula jedna ili više stranaka tog ugovora, ili ribar više nije u mogućnosti obavljati dužnosti definirane ugovorom o radu ribara ili se ne može očekivati da će ih obavljati u posebnim okolnostima. Navedeno se isto tako primjenjuje na ribare s tog broda koji su iz istih razloga prebačeni s broda u stranu luku.

2. Trošak repatrijacije iz stavka 1. ovog članka snosi vlasnik ribarskog broda, osim ako se, u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili drugim mjerama, utvrdi da ribar ozbiljno krši svoje obveze iz ugovora o radu ribara.

3. Države članice propisuju, na temelju zakona, propisa ili drugih mjera, točne okolnosti na temelju kojih ribar iz stavka 1. ovog članka ima pravo na repatrijaciju, najduže razdoblje rada na brodu nakon kojeg ribar ima pravo na repatrijaciju, i odredišta na koja ribari mogu biti repatrirani.

4. Ako vlasnik ribarskog broda ne osigura repatrijaciju iz ovog članka, država članica pod čijom zastavom plovi dogovara repatrijaciju dotičnog ribara i ima pravo na povrat troškova od vlasnika ribarskog broda.

5. Nacionalnim zakonima i propisima ne dovodi se u pitanje ni jedno pravo vlasnika ribarskog broda da naplati troškove repatrijacije na temelju ugovornih aranžmana s trećim osobama.

PRIVATNE SLUŽBE NA TRŽIŠTU RADA

Članak 20.

1. Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje Direktivu 2008/104/EZ.

2. Za potrebe ovog članka privatne službe na tržištu rada uključuju službe za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju u privatnom sektoru i službe privatnih agencija za zapošljavanje.

3. Država članica:

(a)zabranjuje privatnim službama na tržištu rada da upotrebljavaju sredstva, mehanizme ili popise čija je namjena spriječiti zapošljavanje ribara; i

(b)zahtijeva da ribar ne bude dužan snositi nikakve naknade ili druga davanja za privatne službe na tržištu rada, posredno ili neposredno te u cijelosti ili djelomično.

4. Ništa iz ovog članka ne sprečava ni jednu državu članicu koja je ratificirala Konvenciju C188 da ostvari pravo dodjele određenih odgovornosti na temelju Konvencije C188, koje ima unutar ograničenja propisanih Konvencijom, privatnim agencijama za zapošljavanje.

DIO 5.

SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU

HRANA I SMJEŠTAJ

Članak 21.

1. Članci od 22. do zaključno s 25. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje Direktivu 93/103/EZ.

2. Nacionalne odredbe na temelju koji se provode članci od 22. do zaključno s 25. poštovat će se uz odgovarajuće uzimanje u obzir higijenski uvjeta i sveukupnih uvjeta koji se odnose na sigurnost, zdravlje i pristojan život.

Članak 22.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere za ribarske brodove koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice u odnosu na smještaj, hranu i pitku vodu na brodu.

Članak 23.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima se na ribarskim brodovima koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice zahtijeva smještaj dostatne veličine i kvalitete, primjereno opremljen za potrebe rada broda te trajanja vremena tijekom kojeg ribari žive na brodu. Takve se mjere, prema potrebi, posebno odnose na sljedeća pitanja:

(a)odobrenje planova za izgradnju ili izmjenu ribarskih brodova u smislu smještaja;

(b)održavanje prostorija za smještaj i kuhinjskih prostorija;

(c)ventilaciju, grijanje, hlađenje i rasvjetu;

(d)ublažavanje pretjerane buke i vibracija;

(e)lokaciju, veličinu, građevinske materijale, namještanje i opremanje spavaonica, blagovaonica i ostalih smještajnih prostorija;

(f)sanitarne prostorije, uključujući toalete i kupaonice, i opskrbu s dovoljno tople i hladne vode; i

(g)postupke davanja odgovora na žalbe koje se odnose na smještaj koji ne ispunjava zahtjeve ovog Sporazuma.

Članak 24.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima se zahtijeva:

(a)da je hrana koja se nalazi i poslužuje na brodu dostatne nutritivne vrijednosti, kvalitete i količine;

(b)da je pitka voda dostatne količine i kvalitete; i

(c)da vlasnik ribarskog broda osigurava hranu i vodu bez ikakvog troška za ribara; međutim, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, trošak može biti vraćen kao operativan trošak ako je tako propisano kolektivnim ugovorom kojim se uređuje sustav udjela ili ugovor o radu ribara.

Članak 25.

Zakonima, propisima ili drugim mjerama koje država članica donosi u skladu s člancima od 22. do zaključno s 24. u cijelosti se primjenjuje Prilog II. ovom Sporazumu.

ZAŠTITA ZDRAVLJA I ZDRAVSTVENA SKRB;

ZAŠTITA U SLUČAJU BOLESTI, OZLJEDE ILI SMRTI VEZANE UZ RAD

Članak 26.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima zahtijeva da ribar koji se nalazi na ribarskom brodu koji plovi pod zastavom države članice ili je upisan u registar pod punom jurisdikcijom države članice:

(a)ima pravo na zdravstvenu skrb na kopnu i pravo da ga se pravovremeno odvede na kopno radi liječenja u slučaju ozbiljne ozljede ili bolesti;

(b)dobije zaštitu zdravlja i zdravstvenu skrb, koju osigurava vlasnik ribarskog broda, dok se nalazi

i. na brodu, ili

ii. u luci, nakon iskrcaja, izvan zemlje odgovorne za socijalno osiguranje ribara; i

(c)u slučaju ozljede bolesti ili ozljede vezane uz rad, ima pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili praksom države članice.

Članak 27.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima zahtijeva da zaštita zdravlja i zdravstvena skrb iz članka 26. stavka (b):

(a)podliježu primjenjivim odredbama Direktive 92/29/EEZ i članku 28. u nastavku ako se ribar nalazi na brodu; i

(b)uključuju zdravstvenu skrb i povezanu materijalnu pomoć i podršku tijekom pružanja zdravstvene skrbi ako se ribar iskrcao u luci izvan zemlje odgovorne za socijalno osiguranje ribara.

Članak 28.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima se zahtijeva da:

(a)osim zahtjeva članka 2. stavka 1. točke (b) Direktive 92/29/EEZ, lijekovi i medicinska oprema koji se moraju nalaziti na ribarskom brodu isto tako ovise o području rada;

(b)osim zahtjeva članka 5. stavka 3. Direktive 92/29/EEZ, posebno osposobljavanje ribara koje je osigurano isto tako uzme u obzir i broj ribara na brodu, područje rada i trajanje plovidbe;

(c)upute predviđene člankom 5. stavkom 1. Direktive 92/29/EEZ budu na jeziku i u formatu koje razumiju osposobljeni ribari iz stavka (b) ovog članka;

(d)liječnički savjeti iz članka 6. stavka 1. Direktive 92/29/EEZ isto tako budu dostupni putem satelitske komunikacije i da ribarski brodovi koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice, za potrebe dobivanja takvih liječničkih savjeta, budu opremljeni za komunikaciju putem radija ili satelita; i

(e)da se na ribarskim brodovima koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice nalaze liječničke upute koje donijelo ili odobrilo nadležno tijelo ili najnovije izdanje Međunarodnog medicinskog priručnika za brodove (International Medical Guide for Ships).

Članak 29.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere kojima se zahtijeva da:

(a)u mjeri u kojoj je to u skladu s nacionalnim pravom i praksom države članice, zdravstvena skrb iz članka 26. stavka (b) i članka 28. pruža se ribaru bez naknade; i da

(b)dok se ne izvrši repatrijacija ribara, vlasnik ribarskog broda snosi trošak zdravstvene skrbi kojeg je ribar oslobođen na temelju stavka (a) ovog članka u mjeri u kojoj zemlja, odgovorna za socijalno osiguranje ribara, ne pokriva trošak unutar svojeg sustava socijalnog osiguranja; i da je

(c)vlasnik ribarskog broda dužan snositi trošak zdravstvene skrbi iz članka 26. stavka (c) u mjeri u kojoj zemlja, odgovorna za socijalno osiguranje ribara, ne pokriva trošak unutar svojeg sustava socijalnog osiguranja.

Članak 30.

Nacionalnim pravom ili propisima može se dozvoliti izuzeće odgovornosti vlasnika ribarskog broda da snosi trošak zdravstvene skrbi iz članka 29. stavaka (b) i (c), ako ozljeda nije nastala tijekom rada na ribarskom brodu ili ako su bolest ili nedostatak prikriveni prilikom zapošljavanja, ili ako vlasnik ribarskog broda dokaže da su ozljeda ili bolest posljedica namjernog propusta ribara.

Članak 31.

1. Svaka država članica poduzima mjere u svrhu pružanja zaštite ribara, u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili praksom, koja se odnosi na bolesti, ozljedu ili smrt povezanu s radom.

2. U slučaju ozljede zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti, ribar ima pravo na odgovarajuću naknadu u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

3. U mjeri u kojoj zemlja, odgovorna za socijalno osiguranje ribara, ne pokriva zaštitu iz stavaka 1. i 2. ovog članka unutar svojeg sustava socijalnog osiguranja, vlasnik ribarskog broda odgovoran je za navedenu zaštitu.

Članak 32.

Uzimajući u obzir značajke unutar ribolovnog sektora, financijske odgovornosti vlasnika ribarskog plovila na temelju članaka 29. i 31. mogu se osigurati

putem:

(a)sustava odgovornosti vlasnika ribarskih brodova; ili

(b)obveznog osiguranja, naknada za radnike ili drugih programa.

SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU I SPREČAVANJE NESREĆA

Članak 33.

Članci od 34. do zaključno s 36. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje Direktivu 89/391/EEZ, Direktivu 92/29/EEZ i Direktivu 93/103/EZ.

Članak 34.

Svaka država članica donosi zakone, propise ili druge mjere koji se odnose na:

(a)sprečavanje nesreća na radu, profesionalnih bolesti i rizika vezanih uz rad na ribarskim brodovima, uključujući procjenu rizika i upravljanje rizikom, osposobljavanje i upute za ribare na brodu;

(b)osposobljavanje za ribare koje se odnosi na rukovanje vrstama ribolovnog alata koje će upotrebljavati i na poznavanje ribolova kojim će se baviti;

(c)obveze vlasnika ribarskih brodova, ribare i druge zainteresirane strane, na odgovarajući način uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje ribara mlađih od 18 godina;

(d)izvješćivanje i istraživanje nesreća na ribarskim brodovima koji plove pod zastavom države članice ili su upisani u registar pod punom jurisdikcijom države članice; i

(e)osnivanje zajedničkih odbora za sigurnost i zdravlje na radu ili, nakon savjetovanja, drugih odgovarajućih tijela.

Članak 35.

1. Zahtjevi ovog članka primjenjuju se na sve ribarske brodove, uzimajući u obzir broj ribara na brodu, područje rada i trajanje plovidbe.

2. Nadležno tijelo:

(a)nakon savjetovanja zahtijeva da vlasnik ribarskog broda, u skladu s nacionalnim zakonima, propisima, kolektivnim ugovorima i praksom, utvrdi postupke koji se provode na brodu u cilju sprečavanja nesreća i ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, uzimajući u obzir posebne opasnosti i rizike za dotični ribarski brod; i

(b)zahtijeva da se vlasnicima ribarskih brodova, zapovjednicima, ribarima i drugim zainteresiranim stranama dostave dostatne i primjerene upute, materijal za osposobljavanje ili druge odgovarajuće informacije o tome kako procijeniti rizike koje se odnose na sigurnost i zdravlje na ribarskim brodovima i kako upravljati njima.

3. Vlasnici ribarskih brodova:

(a)osiguravaju da svaki ribar na brodu dobije odgovarajuću osobnu zaštitnu odjeću i opremu;

(b)osiguravaju da je svaki ribar na brodu završio temeljno osposobljavanje na području sigurnosti koje je odobrilo nadležno tijelo; i

(c)osiguravaju da su ribari u dovoljnoj i razumnoj mjeri upoznati s opremom i načinom rada opreme, uključujući odgovarajuće sigurnosne mjere, prije uporabe opreme ili sudjelovanja u dotičnim ribolovima.

Članak 36.

Procjena rizika u vezi s ribolovom vrši se uz sudjelovanje, prema potrebi, ribara ili njihovih predstavnika.

DIO 6.

IZMJENE

Članak 37.

1. Naknadnim izmjenama odredaba Konvencije i na zahtjev bilo koje strane potpisnice ovog Sporazuma, provodi se nadzor primjene ovog Sporazuma i njegovih priloga.

2. Naknadnom promjenom europskog zakonodavstva koja može utjecati na ovaj Sporazum i na zahtjev bilo koje strane potpisnice ovog Sporazuma, u bilo kojem trenutku provode se ocjena i nadzor ovog Sporazuma.

DIO 7.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Strane potpisnice sklapaju ovaj Sporazum pod uvjetom da on ne stupi na snagu do datuma stupanja na snagu Konvencije. Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od dana kada je svoje ratifikacije kod glavnog direktora Međunarodnog ureda rada registriralo deset država članica ILO-a, od kojih su njih osam obalne država.

U POTVRDU TOGA, niže potpisani potpisali su ovaj Sporazum.

SASTAVLJENO U Göteborgu, Švedska, ovoga dvadeset i prvog dana mjeseca svibnja, dvije tisuće i dvanaeste godine.

PRILOG I.

UGOVOR O RADU RIBARA

Ugovor o radu ribara sadržava sljedeće pojedinosti, osim u mjeri u kojoj se uključivanje jedne ili više pojedinosti smatra nepotrebnim na temelju činjenice da je to pitanje na drugi način uređeno nacionalnim zakonima ili propisima ili kolektivnim ugovorom, prema potrebi:

(a)ime (imena) i prezime ribara, datum rođenja ili dob te mjesto rođenja;

(b)mjesto i datum sklapanja ugovora;

(c)naziv ribarskog broda ili brodova i registracijski broj broda ili brodova na kojem se ribar obvezuje raditi;

(d)naziv poslodavca ili vlasnika ribarskog broda ili druge stranke ugovora sklopljenog s ribarom;

(e)plovidbu ili plovidbe na koje se ribar obvezuje, ako ih je moguće utvrditi u vrijeme sklapanja ugovora;

(f)svojstvo u kojem je ribar zaposlen ili angažiran;

(g)ako je moguće, mjesto i datum kada je ribar dužan javiti se na dužnost na brodu;

(h)potrepštine koje treba osigurati ribaru, osim ako nacionalnim pravom ili propisima nije predviđen alternativni sustav;

(i)iznos nadnica ili iznos udjela i metodu izračuna takvog udjela ako se naknada za rad zasniva na udjelu, ili iznos nadnice i udjela i metodu izračuna potonjeg ako se naknada za rad zasniva na kombiniranom temelju, i svaku dogovorenu najnižu nadnicu;

(j)raskid ugovora i uvjete tog raskida, odnosno:

i. ako je ugovor sklopljen na određeno razdoblje, datum njegovog isteka;

ii. ako je ugovor sklopljen za jednu plovidbu, luku odredišta i vrijeme koje mora proteći od uplovljavanja do otpuštanja ribara;

iii. ako je ugovor sklopljen na neodređeno razdoblje, uvjete kojima se objema strankama daje pravo da ga ponište, kao i traženo razdoblje obavijesti o poništenju, pod uvjetom da to razdoblje nije kraće za poslodavca ili vlasnika ribarskog broda ili drugu stranku ugovora sklopljenog s ribarom;

(k)iznos plaćenog godišnjeg odmora ili formulu za izračun godišnjeg odmora, prema potrebi;

(l)pokriće i naknade iz zdravstvenog i socijalnog osiguranja koje u ime ribara osigurava poslodavac, vlasnik ribarskog broda ili druga stranka ili stranke ugovora o radu ribara, prema potrebi;

(m)pravo ribara na repatrijaciju;

(n)uputu na kolektivni ugovor, prema potrebi;

(o)najmanje vrijeme odmora, u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili drugim mjerama; i

(p)sve druge pojedinosti koje se zahtijevaju u skladu s nacionalnim pravom ili propisima.

PRILOG II.

SMJEŠTAJ NA RIBARSKOM BRODU

OPĆE ODREDBE

1.Ovaj se Prilog primjenjuje ne dovodeći u pitanje Direktivu 92/29/EEZ i Direktivu 93/103/EZ.

2.Za potrebe ovog Priloga:

(a)„Sporazum” znači sporazum koji su 21. svibnja 2012. sklopili Opća konfederacija poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europska federacija radnika u prometu (ETF) i Udruženje nacionalnih organizacija ribarskih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche) o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada;

(b)„novi ribarski brod” znači ribarski brod za koji je:

i. ugovor o gradnji ili ugovor o većem preuređenju sklopljen na datum ili nakon datuma stupanja Sporazuma na snagu; ili

ii. ugovor o gradnji ili ugovor o većem preuređenju sklopljen prije datuma stupanja Sporazuma na snagu i koji je dostavljen tri ili više godina nakon tog datuma; ili

iii. ako ugovor o gradnji ne postoji, na datum ili nakon datuma stupanja Sporazuma na snagu:

(a)postavljena kobilica, ili

(b)započela gradnja koja je prepoznatljiva za određeni brod, ili

(c)započela montaža, koja obuhvaća najmanje 50 tona ili 1 % od procijenjene mase cijelog konstrukcijskog materijala, pri čemu se u obzir uzima manja vrijednost;

(c) „postojeći ribarski brod” znači brod koji nije novi ribarski brod.

3.Sljedeće se primjenjuje na sve nove ribarske brodove s palubom, podložno svim isključenjima u skladu s člankom 3. Sporazuma. Nadležno tijelo može nakon savjetovanja isto tako primijeniti zahtjeve ovog Priloga na postojeće brodove, kad i u mjeri u kojoj utvrdi da je to opravdano i izvedivo.

4.Nadležno tijelo nakon savjetovanja može dozvoliti odstupanje od odredi ovog Priloga za ribarske brodove koji obično ostaju na moru manje od 24 sata ako ribari ne žive na brodu u luci. Nadležno tijelo u slučaju takvih brodova osigurava da dotični ribari imaju primjerene prostorije za odmor i jelo te primjerene sanitarne prostorije.

5.Zahtjevi koji se odnose na plovila duljine 24 metra i više mogu se primjenjivati na brodove duljine između 15 i 24 metra ako nadležno tijelo nakon savjetovanja utvrdi da je to opravdano i izvedivo.

6.Ribarima zaposlenima na feeder brodovima koji nemaju odgovarajuće smještajne i sanitarne prostorije takav se smještaj i prostorije osiguravaju na matičnom brodu.

7.Države članice mogu proširiti zahtjeve ovog Priloga koji se odnose na buku i vibracije, grijanje i klimatizaciju te rasvjetu zatvorenih radnih prostorija i prostorija za skladištenje ako se nakon savjetovanja takva primjena smatra primjerenom i ako neće negativno utjecati na funkcioniranje postupaka ili radnih uvjeta ili kvalitetu ulova.

PLANIRANJE I KONTROLA

8.Nadležno tijelo provjerava da svaki put kad je brod novoizgrađen ili je smještaj posade broda obnovljen svaki takav brod ispunjava zahtjeve ovog Priloga. Nadležno tijelo, u izvedivoj mjeri, zahtijeva usklađenost s ovim Prilogom ako je smještaj posade broda znatno izmijenjen i, za brod koji zamjeni zastavu pod kojom plovi za zastavu države članice, zahtijeva usklađenost s onim zahtjevima ovog Priloga koji su primjenjivi u skladu sa stavkom 3.

9.Za okolnosti navedene u stavku 8., za brodove duljine 24 metra i više dostavljaju se detaljni planovi i informacije o smještaju na odobrenje nadležnom tijelu ili subjektu koji ima ovlaštenje nadležnog tijela.

10.Za brodove duljine 24 metra i više, svaki put kad se smještaj posade ribarskog broda obnovi ili znatno izmijeni, nadležno tijelo vrši pregled usklađenosti smještaja sa zahtjevima Sporazuma, i svaki put kad brod zamijeni zastavu pod kojom plovi za zastavu države članice, nadležno tijelo vrši pregled usklađenosti sa zahtjevima ovog Priloga koji su primjenjivi u skladu sa stavkom 3. Nadležno tijelo može izvršiti dodatne inspekcijske preglede smještaja posade prema vlastitom nahođenju.

11.Kad brod zamijeni zastavu zastavom države članice ili se upiše u registar pod punom jurisdikcijom države članice, svi alternativni zahtjevi koje je nadležno tijelo države koja nije članica Europske unije pod čijom je zastavom brod prethodno plovio eventualno donijelo u skladu sa stavcima 15., 39., 47. ili 62. Priloga III. Konvenciji C188 prestaju se primjenjivati na brod.

DIZAJN I GRADNJA

12.U svim smještajnim prostorijama mora biti dovoljno prostora iznad glave. Nadležno tijelo propisuje najmanji prostor iznad glave za prostorije u kojima je predviđeno duže stajanje ribara.

13.Za brodove duljine 24 metra i više najmanji dozvoljeni prostor u svim smještajnim prostorijama u kojima je potrebno potpuno i slobodno kretanja nije manji od 200 centimetara.

Otvori do smještajnih prostorija i između njih

14.Nema izravnih otvora iz skladišta za ribu i prostorija u kojima se nalaze strojevi do spavaonica, osim za potrebe izlaza u slučaju nužde. Ako je to opravdano i izvedivo, izravni otvori iz kuhinja, spremišta, sušionica ili zajedničkih sanitarnih prostorija izbjegavaju se, osim ako je izričito navedeno drukčije.

15.Za brodove duljine 24 metra i više nema izravnih otvora do spavaonica, osim za potrebe izlaza u slučaju nužde, iz skladišta za ribu i prostorija u kojima se nalaze strojevi ili iz kuhinja, spremišta, sušionica ili zajedničkih sanitarnih prostorija; dio pregrade koja odvaja takve prostore od spavaonica i vanjskih pregrada gradi se od čelika ili drugog odobrenog materijala i mora biti vodonepropustan i plinonepropustan. Ova odredba ne isključuje mogućnost da dvije kabine dijele sanitarne prostorije.

Izolacija

16.Smještajne prostorije moraju biti primjereno izolirane; materijali upotrijebljeni za gradnju unutarnjih pregrada, panela i ploča te podova i spojeva moraju odgovarati namjeni i pogodovati osiguranju zdravog okruženja. U svim smještajnim prostorijama osigurava se primjerena odvodnja.

17.Poduzimaju se sve izvedive mjere zaštite smještaja posade ribarskog broda od muha i drugih insekata, posebno kad brodovi obavljaju ribolov u područjima koja obiluju komarcima.

18.Izlazi u slučaju nužde iz svih smještajnih prostorija posade osiguravaju se prema potrebi.

BUKA I VIBRACIJE

19.Stavak 20. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/10/EZ i Direktivu 2002/44/EZ.

20.Nadležno tijelo donosi standarde koji se odnose na buku i vibracije u smještajnim prostorijama kojima se osigurava primjerena zaštita ribara od učinaka takve buke i vibracija, uključujući učinke umora koji je posljedica buke i vibracija.

VENTILACIJA

21.Smještajne prostorije moraju biti prozračene, uzimajući u obzir klimatske uvjete. Ventilacijski sustav stalno dovodi svjež zrak u zadovoljavajućem stanju kadgod se ribari nalaze na brodu.

22.Dogovori koji se odnose na ventilaciju ili druge mjere moraju biti takvi da štite nepušače od duhanskog dima.

23.Brodovi duljine 24 metra i više moraju biti opremljeni ventilacijskim sustavom za smještajne prostorije, koji se kontrolira u cilju održavanja zraka na zadovoljavajućoj razini i održavanja dostatnog protoka zraka u svim vremenskim i klimatskim uvjetima. Ventilacijski sustavi moraju stalno raditi dok se ribari nalaze na brodu.

GRIJANJE I KLIMATIZACIJE

24.Smještajne prostorije moraju biti grijane u odgovarajućoj mjeri, uzimajući u obzir klimatske uvjete.

25.Za brodove duljine 24 metra i više osigurava se odgovarajuća toplina putem primjerenog sustava grijanja, osim na ribarskim brodovima koji obavljaju ribolov isključivo na područjima tropske klime. Sustav grijanja osigurava toplinu u svim uvjetima, prema potrebi, i mora raditi dok ribari žive ili rade na brodu, i kad uvjeti to zahtijevaju.

26.Za brodove duljine 24 metra i više osigurava se klimatizacija u smještajnim prostorijama, na zapovjedničkom mostu, u prostoriji s radiouređajima i svakoj strojarnici, uz iznimku brodova koji redovito obavljaju ribolov u područjima u kojima umjereni klimatski uvjeti to ne zahtijevaju.

RASVJETA

27.Sve smještajne prostorije moraju imati primjerenu rasvjetu.

28.Kad god je izvedivo, smještajne prostorije moraju imati prirodnu svjetlost i biti opskrbljene umjetnom rasvjetom. Ako spavaonice imaju prirodnu svjetlost, osiguravaju se sredstva za njihovo zamračivanje.

29.Osim uobičajene rasvjete spavaonice, osigurava se i primjerena rasvjeta za čitanje kod svakog ležaja.

30.Spavaonice moraju imati rasvjetu za slučaj nužde.

31.Ako na brodu u blagovaonicama, prolazima i svim drugim prostorijama koje se upotrebljavaju kao izlaz u slučaju nužde ili se mogu upotrebljavati u tu svrhu nema rasvjete u slučaju nužde, u takvim se prostorijama postavlja stalna noćna rasvjeta.

32.Za brodove duljine 24 metra i više rasvjeta u smještajnim prostorijama mora ispunjavati standard koji utvrdi nadležno tijelo. U bilo kojem dijelu smještajnog prostora namijenjenog za slobodno kretanje, najmanji standard za takvu rasvjetu jest onaj koji dozvoljava osobi normalnog vida da na sunčan dan čita obične tiskane novine.

SPAVAONICE

Općenito

33.Ako to dizajn, dimenzije ili namjena broda dopuštaju, prostorije namijenjene za spavanje smještaju se na način koji umanjuje učinke kretanja i ubrzanja, i ni u kojem slučaju ih se ne smješta ispred sudarne pregrade.

Površina poda

34.Broj osoba po spavaonici i površina poda po osobi, isključujući prostor koji zauzimaju ležajevi i ormarići, moraju biti takvi da ribari imaju dovoljno prostora i udobne uvjete na brodu, uzimajući u obzir namjenu broda.

35.Za brodove duljine 24 metra i više, no kraće od 45 metara, površina poda po osobi u spavaonici, isključujući prostor koji zauzimaju ležajevi i ormarići, ne smije biti manji od 1,5 m2.

36.Za brodove duljine 45 metara i više, površina poda po osobi u spavaonici, isključujući prostor koji zauzimaju ležajevi i ormarići, ne smije biti manji od 2 m2.

Broj osoba po spavaonici

37.Osim ako je izričito navedeno drukčije, dopušteni broj osoba po spavaonici ne smije biti veći od šest.

38.Za brodove duljine 24 metra i više, dopušteni broj osoba po spavaonici ne smije biti veći od četiri. Nadležno tijelo u posebnim slučajevima može dozvoliti iznimke od ovog zahtjeva ako veličina, vrsta ili predviđena namjena broda čine zahtjev neopravdanim ili neizvedivim.

39.Osim ako ne izričito navedeno drukčije, časnici imaju odvojenu spavaonicu ili spavaonice, ako je to izvedivo.

40.Za brodove duljine 24 metra i više spavaonice za časnike namijenjene su samo za jednu osobu, kad god je to moguće, i ni u kojem slučaju spavaonica ne sadrži više od dva ležaja. Nadležno tijelo u posebnim slučajevima može dozvoliti iznimke od zahtjeva ovog stavka ako veličina, vrsta ili predviđena namjena broda čine zahtjeve neopravdanima ili neizvedivima.

Ostalo

41.Najveći broj osoba koje se smještaju u bilo kojoj spavaonici mora biti označen na čitljiv i neizbrisiv način na vidljivom mjestu u prostoriji.

42.Osiguravaju se ležajevi odgovarajućih dimenzija. Madraci moraju biti izrađeni od primjerenog materijala. Kod svakog ležaja nalazi se lokalna rasvjeta.

43.Za brodove duljine 24 i više najmanja unutarnja dimenzija ležajeva ne smije biti manja od 198 x 80 centimetara.

44.Spavaonice se planiraju i namještaju na način da se osiguraju prihvatljivi ugodni uvjeti osobama koje borave u njima i omogući urednost. Uključeni namještaj sastoji se od ležajeva, pojedinačnih ormarića dovoljno velikih za odlaganje odjeće i ostalih osobnih predmeta te odgovarajuće površine za pisanje.

45.Za brodove duljine 24 metra i više osiguravaju se stol prikladan za pisanje i stolica.

46.Prostorije za spavanje smještaju se ili opremaju, u izvedivoj mjeri, kako bi se osigurale odgovarajuće razine zaštite privatnosti za muškarce i žene.

BLAGOVAONICE

47.Blagovaonice se smještaju što je bliže moguće kuhinji, ali ni u kojem se slučaju ne smještaju ispred sudarne pregrade.

48.Brodovi moraju imati blagovaonicu koja odgovara njihovoj namjeni. Osim ako je izričito navedeno drukčije, blagovaonica se odvaja od prostorija za spavanje, ako je to izvedivo.

49.Za brodove duljine 24 metra i više blagovaonica se odvaja od prostorija za spavanje.

50.Dimenzije i oprema svake blagovaonice moraju biti dostatne za broj osoba predviđenih za njihovo korištenje u bilo kojem trenutku.

51.Za brodove duljine između okomica (LBP) 15 metara ili više ribarima su u svakom trenutku na dostupni i stoje na raspolaganju dovoljno velik hladnjak i uređaji za pripremanje toplih i hladnih napitaka.

KADE ILI TUŠEVI, TOALETI I UMIVAONICI

52.Sanitarne prostorije, koje uključuju toalete, umivaonike i kade ili tuševe, dostupne su svim osobama na brodu, u skladu s namjenom broda. Te prostorije moraju ispunjavati barem minimalne standarde koji se odnose na zdravlje i higijenu te prihvatljive standarde kvalitete.

53.Sanitarne prostorije moraju biti takve da sprečavaju kontaminaciju ostalih prostorija. Sanitarne prostorije omogućavaju umjerenu privatnost.

54.Topla i hladna tekuća voda dostupne su svim ribarima i ostalim osobama na brodu, u dovoljnim količinama za održavanje odgovarajuće higijene. Nadležno tijelo može nakon savjetovanja utvrditi najmanju količinu vode koju treba osigurati.

55.Postojeće sanitarne prostorije moraju imati ventilaciju radi protoka svježeg zraka, neovisnu o bilo kojem dijelu smještajnih prostorija.

56.Sve površine u sanitarnim prostorijama moraju biti takve da omogućuju jednostavno i učinkovito čišćenje. Podovi moraju imati pokrov koji nije klizav.

57.Na brodovima duljine 24 metra i više svi ribari koji ne borave u sobama kojima su pridružene sanitarne prostorije imaju na raspolaganju barem jednu kadu ili tuš ili oboje, jedan toalet i jedan umivaonik na svake četiri osobe ili manje.

PRAONICE

58.Prostorije za pranje i sušenje odjeće osiguravaju se prema potrebi, uzimajući u obzir namjenu broda, osim ako je izričito navedeno drukčije.

59.Za brodove duljine 24 metra i više osigurava se odgovarajuća infrastruktura za pranje, sušenje i glačanje odjeće.

60.Za brodove duljine 45 metara i više osiguravaju se odgovarajuće prostorije za pranje, sušenje i glačanje odjeće u dijelu odvojenom od spavaonica, blagovaonica i toaleta, koje moraju imati odgovarajuće sustave ventilacije i grijanja i biti opremljene užadi ili drugim sredstvima za sušenje odjeće.

PROSTORIJE ZA BOLESNE I OZLIJEĐENE RIBARE

61.Osim zahtjeva Direktive 92/29/EZ, bolestan ili ozlijeđen ribar stalno mora imati na raspolaganju kabinu.

62.Umjesto zahtjeva iz članka 2. stavka 3. Direktive 92/29/EEZ primjenjuje se sljedeće: Brodovi čija težina prelazi 500 bruto registarskih tona (GRT) na kojima je zaposleno 15 ili više ribara namijenjeni za plovidbu koja traje više od tri dana, i na ribarskim brodovima duljine 45 metara i više, bez obzira na veličinu posade i trajanje plovidbe, moraju imati odvojenu brodsku bolnicu u kojoj se može pružati liječnička pomoć. Prostor mora biti primjereno opremljen i održavan u higijenskim uvjetima.

OSTALA INFRASTRUKTURA

63.Mjesto za vješanje opreme za slučaj lošeg vremena i ostale osobne zaštitne opreme osigurava se izvan spavaonica, no u njihovoj blizini.

POSTELJINA, KUHINJSKI PRIBOR I RAZNE POTREPŠTINE

64.Odgovarajući pribor za jelo, posteljina i ostalo rublje na raspolaganju su svim ribarima na brodu. Međutim, trošak posteljine može biti vraćen kao operativan trošak ako tako nalaže kolektivan ugovor kojim se regulira sustav podjele ili ugovor o radu ribara.

PROSTORIJE ZA REKREACIJU

65.Za brodove duljine 24 metra i više svim su ribarima na brodu na raspolaganju odgovarajuće prostorije za rekreaciju, sadržaji i usluge. Ako je moguće, blagovaonice se mogu upotrebljavati za rekreacijske aktivnosti.

KOMUNIKACIJSKI UREĐAJI

66.Svi ribari na brodu moraju imati umjeren pristup komunikacijskim uređajima, u izvedivoj mjeri, po prihvatljivim troškovima koji ne prelaze puni trošak vlasnika ribarskog broda.

KUHINJSKE PROSTORIJE I OSTAVE ZA HRANU

67.Kuhinjski aparati nalaze se na brodu. Osim ako je izričito drukčije navedeno, navedeni se aparati, ako je to izvedivo, nalaze u odvojenoj kuhinji.

68.Kuhinja ili područje za kuhanje u kojem se ne nalazi odvojena kuhinja, moraju biti odgovarajuće veličine za namijenjenu svrhu, dobro osvijetljeni, moraju imati dobru ventilaciju i odgovarajuću opremu te ih se mora primjereno održavati.

69.Za brodove duljine 24 metra i više osigurava se odvojena kuhinja.

70.Spremnici plina butan ili propan koji se upotrebljavaju za kuhanje u kuhinji moraju se čuvati na otvorenoj palubi i u spremištu koje ih štiti od vanjskih izvora topline i vanjskog utjecaja.

71.Osigurava se primjereno mjesto za zalihe prikladnog kapaciteta koje se u njemu mogu držati na suhom, hladnom mjestu s odgovarajućom ventilacijom kako bi se izbjeglo kvarenje zaliha i, u mjeri koja nije izričito drukčije navedena, upotrebljavaju se hladnjaci ili druga spremišta za spremanje hrane na niskim temperaturama, gdje to bude moguće.

72.Za brodove duljine između okomica (LBP) 15 metara ili više upotrebljavaju se spremište i hladnjak i druga spremišta za spremanje hrane na niskim temperaturama.

HRANA I PITKA VODA

73.Hrana i pitka voda moraju biti dostupne u dostatnim količinama, uzimajući u obzir broj ribara i trajanje i prirodu plovidbe. Osim toga, moraju biti primjereni u smislu nutritivne vrijednosti, kvalitete, količine i raznovrsnosti, uzimajući u obzir vjerske zahtjeve i kulturne prakse ribara koje se odnose na hranu.

74.Nadležno tijelo može utvrditi zahtjeve koji se odnose na minimalne standarde i količinu hrane i vode koje se moraju nalaziti na brodu.

ČISTI UVJETI U KOJIMA SE MOŽE PRISTOJNO ŽIVJETI

75.Smještajne prostorije moraju se održavati u čistim uvjetima u kojima se može pristojno živjeti i u njima se ne smiju nalaziti zalihe i predmeti koji nisu osobni predmeti osoba koje borave u njima ili koji ne služe za njihovu sigurnost ili spašavanje.

76.Kuhinjske prostorije i kuhinjske ostave moraju se održavati u higijenskim uvjetima.

77.Otpad se mora čuvati u zatvorenim, dobro zatvorenim spremnicima i mora ga se maknuti iz područja u kojima se nalazi hrana kad god je to potrebno.

INSPEKCIJSKI PREGLEDI KOJE VRŠI ZAPOVJEDNIK ILI KOJI SE VRŠE U NJEGOVO IME

78.(a) Za brodove duljine 24 metra i više nadležno tijelo propisuje da se na brodovima obavljaju učestali inspekcijski pregledi, od strane zapovjednika broda ili u njegovo ime, kako bi se osiguralo:

i. da prostori za smještaj budu čisti, da se u njima može pristojno živjeti, te da se održavaju u dobrom stanju;

ii. da su zalihe hrane i vode dostatne; i

iii. da su kuhinja, kuhinjska ostava i oprema održavani u higijenskim uvjetima i u primjerenom stanju.

(b)(b)    Rezultati takvih inspekcijskih pregleda i mjere poduzete za rješavanje svih utvrđenih nedostataka bilježe se i stavljaju na raspolaganje u svrhu preispitivanja.

ODSTUPANJA

79.Nadležno tijelo nakon savjetovanja može dozvoliti odstupanja od odredaba ovog Priloga kako bi se uzeli u obzir, bez diskriminacije, interesi ribara različitih i posebnih vjerskih i društvenih praksa, pod uvjetom da takva odstupanja ne rezultiraju sveukupnim uvjetima koji su nepovoljniji od onih koji bi bili posljedica primjene ovog Priloga.