Bruxelles, 28.1.2016.

COM(2016) 25 final

2016/0010(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Europsko vijeće u zaključcima od 18. prosinca 2014. navelo je da je „ potrebno hitno unaprijediti napore u borbi protiv izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja na globalnoj razini i na razini Unije”. Od prosinca 2014. Komisija je brzo poduzela prve korake prema pristupu EU-a. U međuvremenu je OECD završio svoj rad na definiciji globalnih pravila i standarda u tu svrhu.

Ova Direktiva o izmjeni Direktive Vijeća 2011/16/EU dio je paketa Komisije za suzbijanje izbjegavanja poreza i odnosi se na politički prioritet borbe protiv izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja. Njome se također odgovara na zahtjeve Europskog parlamenta. Ona je u skladu i s inicijativama najavljenima u Akcijskom planu Komisije o pravednom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća (COM (2015) 302) za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Poduzeća oduvijek smatraju da je porezno planiranje legitimno jer im omogućuje da zakonitim sredstvima smanje svoje porezne obveze. Međutim, porezno planiranje posljednjih je godina postalo naprednije i proteže se na više jurisdikcija te uključuje premještanje oporezive dobiti u zemlje s povoljnim poreznim režimima. Taj „agresivni” oblik poreznog planiranja može imati najrazličitije oblike, primjerice iskorištavanje tehničkih karakteristika određenog poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava radi smanjenja ili izbjegavanja poreznih obveza. Posljedica mogu biti dvostruki odbici (npr. isti se trošak odbija i u državi izvora i u državi rezidentnosti) ili dvostruko neoporezivanje (tj. prihod se ne oporezuje ni u državi izvora ni u državi rezidentnosti primatelja).

Za razliku od malih i srednjih poduzeća ili pojedinačnih poreznih obveznika skupine multinacionalnih poduzeća (MNP-ova) u takvom su položaju da mogu iskoristiti „rupe” u domaćim i međunarodnim poreznim zakonima za premještanje dobiti iz jedne zemlje u drugu radi smanjenja poreznog duga.

Zbog globalne gospodarske i financijske krize posljednjih godina javnost je postala svjesna da je potrebno osigurati da svi porezni obveznici plate pravedan dio svojih poreznih obveza. Posljedica toga trebali bi biti veći prihodi od poreza kojima bi se pridonijelo smanjenju deficita javnog sektora, što bi svima koristilo.

U tom kontekstu poreznim tijelima potrebne su sveobuhvatne i relevantne informacije o strukturi, politici transfernih cijena i unutarnjim transakcijama sa svim povezanim strankama skupina multinacionalnih poduzeća. U cilju suzbijanja izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja ovom se Direktivom uvode zahtjevi transparentnosti za skupine MNP-ova. Njom se zahtijeva od skupina MNP-ova da svake godine i za svaku poreznu jurisdikciju u kojoj posluju dostave određene informacije, među ostalim podatke o iznosu prihoda, dobiti prije oporezivanja, plaćenom i nastalom porezu na dohodak, broju zaposlenika, prijavljenom kapitalu, zadržanoj dobiti i materijalnoj imovini. Tim će se informacijama omogućiti poreznim tijelima da reagiraju na štetne porezne prakse promjenama u zakonodavstvu ili odgovarajućim procjenama rizika i poreznim revizijama. Većom transparentnošću trebale bi se potaknuti skupine MNP-ova da pošteno plaćaju porez u zemlji u kojoj ostvaruju dobit.

Novim zahtjevima transparentnosti trebalo bi se osigurati da se administrativno opterećenje poduzeća svede na minimum. Skupine MNP-ova u EU-u u načelu ne bi trebale imati obvezu dostavljati informacije svim državama članicama EU-a u kojima posluju, već samo poreznim tijelima u mjestu rezidentnosti. Direktivom se traži od država članica da nakon primitka izvješća po državama podijele informacije s državama članicama u kojima su, na temelju informacija iz izvješća, trgovačka društva u skupini MNP-ova rezidenti u svrhu oporezivanja ili podliježu plaćanju poreza za djelatnost koju obavljaju putem stalne poslovne jedinice.

Kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža opterećenja izvješćivanja i korist za porezne uprave, izvješće po državama morat će dostaviti samo skupine MNP-ova s ukupnim konsolidiranim prihodom koji iznosi
750 000 000 EUR ili više. Prema procjenama Organizacije za ek
onomsku suradnju i razvoj (OED), otprilike 85 do 90 posto skupina MNP-ova bit će oslobođeno tog zahtjeva, ali izvješće po državama svejedno će morati podnositi skupine MNP-ova koje kontroliraju otprilike 90 posto prihoda poduzeća.

Suradnja između poreznih tijela država članica sada je važnija nego ikad radi suzbijanja izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja. U zakonodavstvu EU-a predviđena je administrativna suradnja između poreznih tijela država članica i utvrđen niz instrumenata, među ostalim razmjena informacija, koji će im pomoći da surađuju u naplati svojih dospjelih prihoda. Međutim, EU mora nastaviti jačati suradnju kako bi osigurao ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu temeljnih prava utjelovljenih u Povelji EU-a o temeljnim pravima.

Direktiva Vijeća 77/799/EEZ 1 bila je prvi odgovor na potrebu država članica za pojačanom uzajamnom pomoći u području oporezivanja. Ona je zamijenjena Direktivom Vijeća 2011/16/EU 2 (DAC), čija je svrha bila povećati učinkovitost prethodne direktive. Nedavno je Direktiva izmijenjena Direktivom 2014/107/EU (DAC2) i Direktivom EU 2015/2376 (DAC3), kojima su poreznim tijelima osigurani dodatni instrumenti za suzbijanje porezne prijevare i agresivnog planiranja poreza u području financijskih izvještaja, poreznih mišljenja i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.

Svrha je ovog prijedloga osigurati da se Direktivom 2011/16/EU nastavi sveobuhvatna i učinkovita administrativna suradnja između poreznih uprava omogućivanjem obvezne automatske razmjene informacija u vezi s izvješćima po državama.

Ova je Direktiva u skladu s promjenama u međunarodnom kontekstu. OECD je 5. listopada 2015. dostavio svoje završno izvješće o Akcijskom planu o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti (eng. base erosion and profit shifting, „BEPS”), koji je važan poticaj za izmjenu postojećih međunarodnih poreznih pravila. Dana 15. i 16. studenoga 2015. paket OECD-a podržali su i čelnici skupine G20. Radom na provedbi mjere 13. iz Akcijskog plana o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti dobiven je skup standarda za pružanje informacija o transfernim cijenama skupina MNP-ova, uključujući glavnu datoteku, lokalnu datoteku i izvješće po državama. Direktivom se pridonosi provedbi izvješća po državama u Uniji.

Većina država članica, kao članice OECD-a, obvezale su se na provedbu rezultata sadržanih u završnim izvješćima o 15 mjera projekta BEPS. Stoga je za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta ključno da države članice prenesu političke obveze u skladu s BEPS-om u svoje nacionalne sustave na usklađen i dovoljno koordiniran način. Tako bi se trebali ostvariti najveći pozitivni učinci na unutarnje tržište u cjelini. U protivnom bi zbog jednostrane provedbe projekta BEPS mogli nastati sukobi nacionalnih politika i nove prepreke na unutarnjem tržištu, koje bi ostalo podijeljeno na 28 sastavnih dijelova i trpjelo neusklađenosti i druge vrste narušavanja.

Cilj je ove inicijative postići određeni stupanj usklađenosti u provedbi mjere 13. projekta BEPS diljem EU-a. Direktivom se također nastoji poticati pošteno tržišno natjecanje između različitih poslovnih subjekata i u konačnici zaštititi porezna osnovica država članica EU-a.

Prijedlogom se posebice želi omogućiti automatska razmjena informacija o izvješćima po državama koja bi se temeljila na postojećim pravilima iz Direktive 2011/16/EU koja se odnose na praktična rješenja za razmjenu informacija, uključujući primjenu standardnih obrazaca.

Komisija se obvezala dostaviti prijedlog o automatskoj razmjeni informacija o izvješćima po državama i taj je prijedlog obuhvaćen programom rada Komisije za 2016. 3

Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Paket o poreznoj transparentnosti (COM (2015) 136)

Paket se sastojao od dva glavna elementa: i. prijedloga o uvođenju automatske razmjene informacija između država članica o njihovim poreznim mišljenjima i ii. najave da Komisija ocjenjuje treba li uvesti dodatne obveze objavljivanja određenih informacija o oporezivanju dobiti poduzeća.

Ovim se prijedlogom ne isključuje mogućnost da će Komisija u budućnosti odluči predložiti da se trgovačkim društvima odredi obveza objavljivanja.

Akcijski plan Komisije o pravednom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća (COM (2015) 302)

Ovaj je prijedlog u skladu s inicijativama najavljenima u Akcijskom planu za suzbijanje izbjegavanja poreza.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Prijedlogom se izmjenjuje Direktiva 2011/16/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/107/EU 4 i Direktivom Vijeća EU 2015/2376 5 uvođenjem posebnog zahtjeva za automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama.

Izmjene su sadržane u članku 1. prijedloga. Konkretno:

Izmijenjen je članak 3. (definicije).

U članku 8.aa od država članica zahtijeva se da obvežu skupine MNP-ova da dostave relevantne informacije (izvješće po državama) i da automatski razmjenjuju zaprimljene informacije s drugim uključenim državama članicama.

U članku 20. stavku 6. upućuje se na standardni obrazac koji će se upotrebljavati za razmjenu, a u članku 21. stavku 7. predviđeni su praktični mehanizmi.

Dodaje se novi članak 25.a o kaznenim mjerama.

Dodaje se novi Prilog, uključujući definicije primjenjive na prijedlog, obveze skupina MNP-ova i predloške za razmjenu informacija.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Predmet izmjena ima istu pravnu osnovu kao Direktiva 2011/16/EU, tj. članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji ima za cilj osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Člankom 115. UFEU-a predviđa se usklađivanje zakona i drugih propisa država članica koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta i gdje je takvo usklađivanje nužno.

U cilju osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU mora osigurati pošteno tržišno natjecanje i ravnopravnost između MSP-ova te skupina MNP-ova izvan EU-a i iz EU-a. Skupine MNP-ova mogu primjenjivati praksu agresivnog poreznog planiranja zbog svojih prekograničnih djelatnosti. Iz tog bi razloga svi MNP-ovi, tj. skupine iz EU-a i izvan EU-a, morali imati obvezu izvješćivanja. Bez tog elementa ova bi inicijativa bila manje učinkovita u ostvarivanju krajnjeg cilja osiguranja ispravnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji.

Pristup država članica izvješćima po državama može se učinkovito postići samo djelovanjem na razini EU-a. Cilj osiguravanja da se izvješća po državama dostavljaju svim državama članicama ne može se dovoljno postići nekoordiniranim zasebnim djelovanjem država članica. Osim toga, za razmjenu informacija koja bi mogla utjecati na porezne osnovice u više država članica potreban je zajednički i obvezujući pristup. Trebalo bi uzeti u obzir da je prekogranični element sastavni dio predložene mjere jer skupine MNP-ova obično posluju u različitim državama članicama.

Proporcionalnost

Poseban problem utvrđen kao cilj djelovanja politike nedostatak je transparentnosti korporativnih struktura s prekograničnim učinkom i važnim stupnjem djelatnosti, koji ima negativne posljedice za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Odgovor politike ograničen je na skupine MNP-ova koje posluju u nekoliko država članica Europske unije ili u državama izvan EU-a. Ovaj prijedlog stoga predstavlja najrazmjerniji odgovor na utvrđeni problem. Temelji se i na automatskoj razmjeni osnovnih informacija kojom se svakoj državi članici u kojoj trgovačko društvo posluje omogućuje da prima informacije. Prema tome, predložene izmjene ne nadilaze ono što je potrebno za rješavanje predmetnih pitanja, a time i ostvarivanje ciljeva Ugovora u pogledu pravilnog i učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji.

Odabir instrumenta

Ovim će se prijedlogom dodatno proširiti opseg automatske razmjene informacija (AEOI) u EU-u. Inicijativa EU-a potrebna je sa stajališta unutarnjeg tržišta i u pogledu učinkovitosti i djelotvornosti:

   Inicijativom EU-a osigurava se usklađen, dosljedan i sveobuhvatan pristup automatskoj razmjeni informacija na unutarnjem tržištu diljem EU-a. To bi značilo da bi se pristupom jedinstvenog izvješćivanja u svim državama članicama osigurale uštede troškova za porezne uprave i trgovačka društva.

   Pravnim instrumentom EU-a pružila bi se i sigurnost poreznim upravama i trgovačkim društvima u EU-u.

   Pravnim instrumentom EU-a pridonijelo bi se razvoju međunarodnog standarda za automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama o čemu se raspravljalo te je postignut dogovor s OECD-om.

   Pravni instrument EU-a utemeljen na DAC-u uključivao bi i uporabu rješenja IT-a koja već postoje ili se razvijaju za olakšavanje dostavljanja informacija u skladu s DAC-om. U skladu s ovom Direktivom države članice EU-a razmjenjuju informacije u posebnim formatima uporabom posebnog komunikacijskog kanala. Ti bi se formati mogli lako proširiti kako bi se mogli upotrebljavati za dodatne stavke koje su sada predložene za uključenje. Budući da su države članice uložile mnogo vremena i novca u razvoj tih formata, postojale bi ekonomije razmjera kada bi države članice razmjenjivale informacije i o novim stavkama za koje se upotrebljavaju ti formati.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Savjetovanja s dionicima

Savjetovanja u okviru Akcijskog plana za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaja i pripadajućih preporuka (COM (2012) 722) te drugih foruma    

U rezoluciji od 21. svibnja 2013. 6 Europski parlament pozdravio je Komisijin Akcijski plan i povezane preporuke te pozvao države članice da ispune svoje obveze i prihvate Akcijski plan, naglašavajući da bi EU trebao preuzeti vodeću ulogu u globalnoj raspravi o borbi protiv poreznih prijevara, izbjegavanja poreza i poreznih oaza, a posebno u pogledu promicanja razmjene informacija.

Europski gospodarski i socijalni odbor donio je mišljenje 17. travnja 2013. 7 Odbor je podržao Komisijin Akcijski plan i njezina nastojanja u traženju praktičnih rješenja za suzbijanje poreznih prijevara i utaja.

Posljednjih su godina države članice u okviru Skupine za Kodeks o postupanju radile na poboljšanju razmjene informacija o mišljenjima s prekograničnim učinkom i u području utvrđivanja transfernih cijena. Zaključci skupine za kodeks o postupanju redovito se priopćavaju Vijeću u obliku izvješća 8 .

Većina država članica članice su OECD-a i između 2013. i 2015. sudjelovale su u dugotrajnim dubinskim raspravama o mjerama projekta BEPS, uključujući o detaljnim tehničkim aspektima. OECD je organizirao opsežna javna savjetovanja s dionicima svake mjere projekta BEPS. Osim toga, Komisija je interno i sa stručnjacima iz OECD-a raspravljala o nizu tema povezanih s BEPS-om, a posebno o sumnjama u uskladivost određenih ideja i/ili predloženih rješenja sa zakonodavstvom EU-a.

U drugom dijelu 2014. talijansko predsjedništvo Vijeća pokrenulo je ideju da se sastavi „Plan EU-a za BEPS” i podržalo usklađenost s usporednim inicijativama OECD-a uz istovremeno poštovanje zakonodavstva EU-a. Taj je pristup podržala radna skupina na visokoj razini za oporezivanje i na njemu su nastavila raditi sljedeća predsjedništva. Rasprave o Planu EU-a za BEPS nastavile su se u 2015. Njihov je cilj bio pridonijeti raspravama OECD-a i postaviti temelj za neometanu provedbu budućih preporuka OECD-a, uzimajući u obzir specifične aspekte povezane s EU-om.

U okviru javnog savjetovanja Komisije o poreznoj transparentnosti dionici su dobili priliku iznijeti primjedbe o različitim aspektima transparentnosti poduzeća, posebno na temelju izvješćivanja po državama. Predstavljene mogućnosti uglavnom su se odnosile na javno izvješćivanje poduzeća, ali uz razmjenu informacija između poreznih uprava kako se zahtijeva u skladu s mjerom 13. projekta BEPS. Komisija je zaprimila ukupno 422 odgovora, a većina je sadržavala korisne povratne informacije o mjerama porezne transparentnosti koje jesu ili nisu javne. U pogledu mjere 13. projekta BEPS, iako poduzeća nisu bila sklona tome da porezna nadležna tijela razmjenjuju tu vrstu informacija, većina ostalih ispitanika složila se s tom razmjenom.

Države članice

Ova je Direktiva u skladu s međunarodnim trendovima na razini OECD-a i njegovim aktivnostima povezanima s projektom BEPS u kojem sudjeluje većina država članica EU-a. Europska komisija također je bila aktivno uključena, a provedena su savjetovanja i s drugim državama i dionicima.

Procjena učinka

Nakon objave izvješća o rješavanju smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti početkom 2013. i nakon što su čelnici skupine G20 u rujnu 2013. podržali tzv. Akcijski plan o BEPS-u, OECD je započeo s dvogodišnjim intenzivnim radom i u studenome 2015. objavio 13 izvješća. U njima su utvrđeni novi ili pojačani postojeći međunarodni standardi te navedene konkretne mjere pomoći državama u rješavanju problema smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti. U tom okviru, članovi OECD-a/skupine G20 obvezali su se da će dosljedno provoditi taj sveobuhvatni paket.

Brojne države članice, kao članice OECD-a, u nekim su područjima hitno započele prenošenje rezultata projekta BEPS u nacionalno zakonodavstvo. Zbog toga je posebno važno hitno ostvariti napredak u pogledu dogovora o pravilima za koordinaciju provedbe zaključaka o BEPS-u u EU-u. U kontekstu velikog rizika od fragmentacije unutarnjeg tržišta, do koje bi moglo doći zbog neusklađenog jednostranog djelovanja država članica, Komisija u ovom prijedlogu iznosi rješenja za postizanje usklađenosti i određene razine ujednačenosti provedbe mjere 13. projekta BEPS diljem EU-a.

Komisija čini sve u svojoj moći da istovremeno odgovori na potrebu za hitnim djelovanjem i potrebu da se obvezno izbjegne narušavanje unutarnjeg tržišta, bilo jednostranim mjerama koje samostalno donose države članice (neovisno o tome jesu li članice OECD-a) bilo općenitim nedostatkom djelovanja svih država članica. Razmatralo se i predlaganje neobvezujućeg pravnog instrumenta, ali ta je mogućnost odbačena jer se njome ne može osigurati usklađen pristup.

Kako bi se osigurala ažurna analiza i dokazi u zasebnom Radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen prijedlogu pružen je opširan pregled postojećeg znanstvenog rada i gospodarskih dokaza u području smanjenja poreznih osnovica i preusmjeravanja dobiti. Ti se podaci, među ostalim, temelje na nedavnim studijama OECD-a, Europske komisije i Europskog parlamenta. U Radnom dokumentu istaknuti su pokretači tih pojava i najčešći utvrđeni mehanizmi koji su, prema izvješćima OECD-a, povezani s agresivnim poreznim planiranjem. U njemu su sažeti zaključci detaljnog preispitivanja ključnih mehanizama agresivnog poreznog planiranja na temelju analize po državama članicama koju je Komisija provela 2015. Navedeno je i na koji način provedba mjere 13. projekta BEPS u okviru ovog prijedloga pridonosi drugim inicijativama za provedbu izvješća OECD-a o BEPS-u u EU-u te uspostavi zajedničke minimalne razine zaštite od izbjegavanja plaćanja poreza.

U tom kontekstu nije provedena procjena učinka ovog prijedloga iz sljedećih razloga: postoji jaka veza između OECD-ova rada na BEPS-u, posebno s mjerom 13. projekta BEPS, u Radnom dokumentu službi Komisije navedeni su bitni dokazi i analiza, dionici su bili opsežno uključeni u savjetovanja o tehničkim elementima predloženih pravila u prethodnoj fazi, posebno, postoji hitna potreba za usklađenim djelovanjem u EU-u u tom području koje je prioritet međunarodne politike.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Utjecaj prijedloga na proračun EU-a prikazan je u financijskom izvještaju priloženom prijedlogu i ispunit će se u granicama raspoloživih sredstava. Troškovi dodatnih informatičkih alata za olakšavanje razmjene informacija među državama članicama financirat će se iz programa Fiscalis 2020. predviđenog Uredbom (EU) br. 1286/2013, kojim se osigurava financijska potpora aktivnostima za poboljšanje administrativne suradnje među poreznim tijelima u EU-u.

2016/0010 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 9 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 10 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da: 

(1)Porezna prijevara i porezna utaja posljednjih godina predstavljaju sve veći izazov te su postale glavni predmet zabrinutosti u Uniji i na globalnoj razini. Automatska razmjena informacija predstavlja važan instrument u tom pogledu te je Komisija u Komunikaciji od 6. prosinca 2012. koja sadržava akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i porezne utaje istaknula potrebu za snažnim promicanjem automatske razmjene informacija kao budućeg europskog i međunarodnog standarda za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima. Europsko vijeće u zaključcima od 22. svibnja 2013. zatražilo je proširenje automatske razmjene informacija na razini Unije i na globalnoj razini s ciljem borbe protiv porezne prijevare, porezne utaje i agresivnog poreznog planiranja.

(2)Budući da su skupine multinacionalnih poduzeća (MNP-ova) aktivne u različitim zemljama, one mogu sudjelovati u praksama agresivnog poreznog planiranja koje nisu dostupne domaćim trgovačkim društvima. Takvi bi postupci MNP-ova mogli pogoditi domaća poduzeća, koja su obično mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer je njihovo porezno opterećenje veće od poreznog opterećenja skupina MNP-ova. S druge strane, sve države članice mogle bi pretrpjeti gubitak prihoda i postoji rizik od tržišnog natjecanja za privlačenje skupina MNP-ova tako što bi im se nudile dodatne porezne olakšice. Stoga postoji problem za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(3)Poreznim tijelima Unije potrebne su sveobuhvatne i relevantne informacije o skupinama MNP-ova u pogledu njihove strukture, politike transfernih cijena i unutarnjih transakcija unutar EU-a i izvan njega. Tim će se informacijama omogućiti poreznim tijelima da reagiraju na štetnu poreznu praksu promjenama u zakonodavstvu ili prikladnim procjenama rizika i poreznim revizijama te da utvrde jesu li se trgovačka društva bavila praksom koja ima učinak fiktivnog prebacivanja znatnih iznosa prihoda u porezno povoljnija okruženja.

(4)Povećanom transparentnošću poreznih tijela moglo bi se potaknuti skupine MNP-ova da napuste određenu praksu i plaćaju svoj dio poreza u zemlji u kojoj su ostvarili dobit. Povećanje transparentnosti skupina MNP-ova stoga je važan dio suzbijanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

(5)Rezolucijom Vijeća i predstavnika vlada država članica o kodeksu o postupanju u vezi s dokumentacijom o transfernim cijenama za povezana trgovačka društva u Europskoj uniji već se skupinama MNP-ova u Uniji osigurava način na koji se poreznim tijelima pružaju informacije o globalnom poslovanju i politikama transfernih cijena (master datoteka) te informacije o konkretnim transakcijama lokalnog subjekta (lokalna datoteka). Međutim, dokumentacijom o transfernim cijenama EU-a trenutačno se ne osigurava mehanizam za izvješća po državama.

(6)U izvješću po državama skupine MNP-ova trebale bi svake godine i za svaku poreznu jurisdikciju u kojoj posluju navesti iznos prihoda, dobit prije poreza na dohodak te plaćeni i obračunani porez na dohodak. Skupine MNP-ova trebale bi također prijaviti broj zaposlenih, prijavljeni kapital, zadržanu dobit i materijalnu imovinu u svakoj poreznoj jurisdikciji. Naposljetku, skupine MNP-ova trebale bi navesti svaki subjekt u skupini koji posluje u određenoj poreznoj jurisdikciji te poslovne djelatnosti kojima se bavi svaki subjekt.

(7)U cilju jačanja učinkovite uporabe javnih resursa i smanjenja administrativnog opterećenja za skupine MNP-ova obveza izvješćivanja trebala bi se primjenjivati samo na skupine MNP-ova čiji godišnji konsolidirani prihod ne prekoračuje određeni iznos. Direktivom bi se trebalo osigurati da se u cijelom EU-u prikupljaju i poreznim upravama dostavljaju iste informacije.

(8)U cilju osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU mora osigurati pošteno tržišno natjecanje između skupina MNP-ova u EU-u i skupina MNP-ova izvan EU-a s najmanje jednim subjektom u EU-u. Na oba bi se stoga trebala primjenjivati obveza izvješćivanja.

(9)Države članice trebale bi utvrditi pravila o kaznenim mjerama primjenjivima na povrede nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i trebale bi osigurati da su kaznene mjere učinkovite, razmjerne i odvraćajuće te da se provode.

(10)U cilju osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta nužno je osigurati da države članice donesu koordinirana pravila o obvezama transparentnosti skupina MNP-ova.

(11)U vezi s razmjenom informacija između država članica, u Direktivi Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ već je predviđena obveza automatska razmjena informacija u nizu područja. Njezino područje primjene trebalo bi stoga proširiti na obveznu automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između država članica.

(12)Obvezna automatska razmjena izvješća po državama između država članica trebala bi u svakom slučaju uključivati priopćavanje definiranog skupa osnovnih informacija koje bi bile pristupačne onim državama članicama u kojima je, na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan subjekt skupine MNP-ova rezident u svrhu oporezivanja ili je porezni obveznik u pogledu djelatnosti koje se obavljaju putem stalne poslovne jedinice skupine MNP-ova.

(13)U cilju umanjenja troškova i administrativnog opterećenja poreznih uprava i skupina MNP-ova nužno je osigurati pravila koja su usklađena s trendovima na međunarodnoj razini i pozitivno pridonijeti njihovoj provedbi. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dostavila je 19. srpnja 2013. završno izvješće o Akcijskom planu o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti (BEPS), koje je važan poticaj za izmjenu postojećih međunarodnih poreznih pravila. OECD je 5. listopada 2015. predstavio završna izvješća koja su podržali ministri financija G20. Tijekom sastanka 15. i 16. studenoga 2015. paket OECD-a potvrdili su i čelnici skupine G20.

(14)Radom na provedbi mjere 13. iz Akcijskog plana o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti dobiven je skup standarda za pružanje informacija o transfernim cijenama skupina MNP-ova, uključujući glavnu datoteku, lokalnu datoteku i izvješće po državama. Stoga je kod uspostave pravila o izvješću po državama primjereno uzeti u obzir standarde OECD-a.

(15)Mjerama Unije u području izvješćivanja po državama trebale bi se i dalje posebno uzimati u obzir buduće promjene na razini OECD-a. Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi upotrijebiti završno izvješće iz 2015. o mjeri 13. projekta OECD-a/G20 o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti, koje je sastavio OECD, kao izvor prikaza ili tumačenja ove Direktive i u cilju osiguranja dosljednosti primjene diljem država članica.

(16)Nužno je utvrditi jezične zahtjeve za razmjenu informacija između država članica u izvješćima po državama. Također je nužno prihvatiti praktične instrumente potrebne za nadogradnju mreže CCN. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu članka 20. stavka 6. i članka 21. stavka 7. provedbene ovlasti trebalo bi prenijeti na Komisiju. Te bi ovlasti trebalo provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(17)Radi jačanja učinkovite uporabe resursa, olakšavanja razmjene informacija i izbjegavanja potrebe da svaka država članica unosi slične prilagodbe u svoj sustav razmjena informacija trebala bi se provoditi putem zajedničke komunikacijske mreže (CCN) koju je razvila Unija. Komisija bi trebala donijeti praktična rješenja potrebna za nadogradnju sustava u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Direktive 2011/16/EU.

(18)Područje primjene obvezne razmjene informacija stoga bi se trebalo proširiti kako bi se njime obuhvatila automatska razmjena informacije o izvješćima po državama.

(19)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. 

(20)Budući da cilj ove Direktive, tj. učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su spojivi s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti same države članice, nego ih se zbog ujednačenosti i djelotvornosti može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21) Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

1.    Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

9. „automatska razmjena” znači

(a) za potrebe članka 8. stavka 1. i članaka 8.a i 8.aa sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim razmacima, za potrebe članka 8. stavka 1. upućivanje na raspoložive informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćava informacije koje su dostupne u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;

(b) za potrebe članka 8. stavka 3.a sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija o rezidentima u drugim državama članicama relevantnoj državi članici rezidentnosti, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim razmacima,

(c) za potrebe svih odredaba ove Direktive osim članka 8. stavaka 1.i 3.a te članaka 8.a i 8.aa sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija koje se pružaju u skladu s podtočkama (a) i (b) ove točke.”

(b)dodaje se sljedeći drugi podstavak:

U kontekstu članka 8. stavka 3.a, članka 8. stavka 7.a, članka 21. stavka 2. i članka 25. stavaka 2. i 3. svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajuće definicije iz Priloga I. U kontekstu članka 8.aa i Priloga III. svaki naziv ispitan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija iz Priloga III.”

2.    U poglavlje II. odjeljak II. umeće se sljedeći članak 8.aa:

„Članak 8.aa

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o izvješćima po državama

 

1.    Svaka država članica poduzima nužne mjere kako bi zatražila da matično trgovačko društvo skupine MNP-ova koje je u svrhu oporezivanja rezident na njezinu državnom području ili drugi subjekt koji podnosi izvješće u skladu s odjeljkom II. Priloga III. dostavi izvješće po državama za izvještajnu fiskalnu godinu u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine skupine MNP-ova u skladu s Prilogom III. odjeljkom II.

2.    Nadležno tijelo države članice u kojoj je zaprimljeno izvješće po državama u skladu sa stavkom 1. dostavlja to izvješće automatskom razmjenom svakoj drugoj državi članici u kojoj je, na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova subjekta koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik zbog djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice u roku  propisanom u stavku 4.

3.    Izvješće po državama sadržava sljedeće informacije o skupini MNP-ova:

   (a)    objedinjene informacije o iznosu prihoda, dobiti (gubitku) prije poreza na dohodak, plaćenom porezu na dohodak, obračunanom porezu na dohodak, prijavljenom kapitalu, akumuliranoj dobiti, broju zaposlenika i materijalnoj imovini koja nije gotovina ili ekvivalent gotovine za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina MNP-ova;

(b)    identifikaciju svakog sastavnog subjekta skupine MNP-ova utvrđujući poreznu jurisdikciju tog sastavnog subjekta prema rezidentnosti i, ako je drukčija od te porezne rezidencije, rezidenciju u skladu s čijim je zakonima ustrojeno takvo sastavno tijelo i prirodu glavne poslovne djelatnosti ili više djelatnosti takvog sastavnog subjekta.

4.    Komunikacija se održava u roku od 15 mjeseci od posljednjeg dana fiskalne godine skupine MNP-ova na koju se odnosi izvješće po državama. Prvo izvješće po državama priopćava se za fiskalnu godinu skupine MNP-ova koja počinje 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma.

5.    Članak 17. stavak 4. ne primjenjuje se na informacije koje se razmjenjuju u skladu sa stavcima od 1. do 4. ovog članka.”

3.    U članku 20. dodaje se sljedeći stavak 6.:

   6. Automatska razmjena informacija o izvješćima po državama u skladu s člankom 8.aa provodi se uporabom standardnog obrasca predviđenog u tablicama 1., 2. i 3. u odjeljku III. Priloga III. Komisija provedbenim aktima donosi jezična rješenja za tu razmjenu do 31. prosinca 2016. Njima se ne sprječava države članice da priopće informacije iz članka 8.aa na bilo kojem od službenih i radnih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može odrediti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.”;

4.    U članku 21. dodaje se sljedeći stavak 6.:

   „6. Informacije priopćene u skladu s člankom 8.aa stavkom 2. pružaju se elektroničkim sredstvima uporabom mreže CCN. Komisija provedbenim aktima donosi nužne praktične mehanizme za nadogradnju mreže CCN. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.”;

5.    U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

   „3. Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija iz članaka 8.,8.a i 8.aa te postignute praktične rezultate. Komisija provedbenim aktima odlučuje o obliku i uvjetima priopćavanja o toj godišnjoj ocjeni. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.”;

6.    Umeće se sljedeći članak 25.a:

„Članak 25.a

Kaznene mjere

   Države članice utvrđuju pravila o kaznenim mjerama primjenjivima na povrede nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i koje se odnose na članak 8.aa i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene kaznene mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do 31. prosinca 2016. obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odlaganja obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje se tiču tih odredaba.”;

7.    Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Odborski postupak

1.    Komisiji pomaže Odbor za administrativnu suradnju u oporezivanju. Taj je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(*).

2.    Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

(*)     Uredba (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)”;    

8.    Dodaje se Prilog III. čiji je tekst naveden u Prilogu I. ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2016. Tekst tih odredaba moraju odmah dostaviti Komisiji.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2017. godine.

Kada države članice donose te odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU

u pogledu razmjene informacija u području oporezivanja

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 11  

14

14,03

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 12  

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Među prioritetima Programa rada Komisije za 2015. naveden je pravedniji pristup oporezivanju. U skladu s time, jedno je od ključnih područja djelovanja u Programu rada Komisije za 2016. povećanje transparentnosti sustava oporezivanja dobiti poduzeća.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj

Posebni je cilj programa Fiscalis poduprijeti borbu protiv porezne prijevare i utaje te agresivnog poreznog planiranja te provedbu prava Unije u području oporezivanja osiguravanjem razmjene informacija, podupiranjem administrativne suradnje i, gdje je to potrebno i prikladno, jačanjem administrativnih kapaciteta država sudionica s ciljem pridonošenja smanjenju administrativnog opterećenja poreznih tijela te troškova usklađivanja koji nastaju poreznim obveznicima.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

ABB 3

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Prvo, automatska razmjena informacija o izvješćima po državama među državama članicama značit će da će sve države članice moći pravilno procijeniti bave li se multinacionalne skupine agresivnim poreznim planiranjem i hoće li moći u skladu s time djelovati.

Drugo, većom transparentnošću trebao bi se stvoriti veći poticaj za osiguravanje poštenijeg poreznog natjecanja. Automatskom razmjenom informacija o izvješćima po državama poduzetnici se mogu odvratiti od agresivnog poreznog planiranja jer će druge države članice sada raspolagati informacijama potrebnima za otkrivanje i reagiranje na fiktivne aranžmane i prijenose dobiti.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Na prijedlog će se primjenjivati zahtjevi Direktive koju izmjenjuje (tj. Direktiva 2011/16) u vezi s time da države članice svake godine moraju dostaviti ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Ovim prijedlogom tražilo bi se od država članica da nakon primitka izvješća po državama podijele informacije s državama članicama u kojima, na temelju informacija iz izvješća, trgovačka društva u skupini MNP-ova nisu rezidenti u svrhu oporezivanja ili podliježu plaćanju poreza u odnosu na djelatnost koju obavljaju putem stalne poslovne jedinice.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Inicijativom EU-a osigurava se usklađen, dosljedan i sveobuhvatan pristup automatskoj razmjeni informacija na unutarnjem tržištu diljem EU-a. To bi značilo da bi se pristupom jedinstvenog izvješćivanja u svim državama članicama osigurale uštede troškova za porezne uprave i trgovačka društva.

Pravnim instrumentom EU-a također bi se osigurala sigurnost za porezne uprave i trgovačka društva u EU-u, pridonijelo bi se razvoju međunarodnog standarda za automatsku razmjenu podataka o izvješćima po državama kako je dogovoreno s OECD-om i on bi uključivao uporabu mehanizama IT-a koji su već uspostavljeni ili se razvijaju u cilju lakšeg dostavljanja informacija u skladu s DAC-om. U skladu s ovom Direktivom države članice EU-a razmjenjuju informacije u posebnim formatima uporabom posebnog komunikacijskog kanala. Ti bi se formati mogli lako proširiti kako bi se mogli upotrebljavati za dodatne stavke koje su sada predložene za uključenje. Budući da su države članice uložile mnogo vremena i novca u razvoj tih formata, postojale bi ekonomije razmjera kada bi države članice razmjenjivale informacije i o novim stavkama za koje se upotrebljavaju ti formati.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Automatska razmjena informacija među poreznim upravama koja se primjenjuje u drugim poreznim područjima, primjerice u području poreza na dohodak od štednje, polučila je dobre rezultate. Automatska razmjena sada je prihvaćena na globalnoj razini kao najbolji instrument dostupan poreznim upravama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje te agresivnog poreznog planiranja.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Budući da je svrha prijedloga izmjena Direktive o administrativnoj suradnji (2011/16), postupci, mehanizmi i informatički alati koji su već uspostavljeni ili su u postupku izrade na temelju te Direktive bit će dostupni za uporabu za potrebe ovog prijedloga.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski utjecaj od GGGG do GGGG

 Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG..

Prijedlog će stupiti na snagu 1. siječnja 2017.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 13  

 Izravno upravljanje Komisije

☒ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije; upravljanje programom Fiscalis 2020. provodi se izravno.

   preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Ovim se prijedlogom ne bi ništa promijenilo u pogledu upravljanja. U skladu s člankom 21. Direktive 2011/16 Komisija u postupku odbora u suradnji s državama članicama izrađuje formate za razmjenu informacija. Razmjena informacija među državama članicama provodi se s pomoću mreže CCN, pri čemu je Komisija obvezna izvršiti sve prilagodbe mreže CCN potrebne za omogućavanje razmjene tih informacija, a države članice imaju obvezu poduzeti sve prilagodbe svojeg sustava potrebne za omogućavanje razmjene informacija s pomoću mreže CCN.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Praćenje i izvješćivanje u okviru programa Fiscalis provodi se na sljedeći način:

Pripremne radnje potrebne za ovu inicijativu i druga zajednička djelovanja te zajedničke aktivnosti osposobljavanja redovito se prate na temelju informacija prikupljenih od sudionika i voditelja aktivnosti. Informacije se prikupljaju s pomoću standardiziranih obrazaca te unose u pokazatelje utvrđene okvirom za mjerenje uspješnosti (eng. PMF – Performance Measurement Framework) programa Fiscalis 2020. Ostali izdaci povezani s razmjenom informacija prate se u skladu s mehanizmom opisanim u točki 1.4.4. te konsolidiraju na temelju PMF-a.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizik/rizici

Potencijalni rizici za provedbu inicijative uz potporu programa Fiscalis 2020. odnose se na:

provedbu sporazuma o bespovratnim sredstvima potpisanog s konzorcijem država članica i država kandidatkinja

provedbu ugovora o javnoj nabavi sklopljenih u okviru programa.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Organizacija sustava unutarnje kontrole identična je programu Fiscalis 2020. kojim će biti obuhvaćeni svi operativni rashodi inicijative.

Glavni elementi strategije kontrole su sljedeći:

Za ugovore o javnoj nabavi:

Primjenjuju se postupci kontrole nabave utvrđeni u Financijskoj uredbi. Svi ugovori o javnoj nabavi dodjeljuju se nakon što službe Komisije provedu uobičajeni postupak provjere plaćanja, uzimajući u obzir ugovorne obveze te dobro financijsko i opće upravljanje. U svim ugovorima koji se sklapaju između Komisije i korisnika predviđene su mjere za suzbijanje prijevara (kontrole, izvješća itd.). Izrađuje se detaljna natječajna dokumentacija koja čini temelj svakog ugovora. U postupku prihvaćanja strogo se slijedi metodologija TAXUD TEMPO: Proizvodi i usluge pregledavaju se, prema potrebi izmjenjuju i zatim izričito prihvaćaju (ili odbijaju). Nijedan račun ne može biti plaćen bez „potvrde o prihvaćanju”.

Tehnička provjera u postupku nabave

GU TAXUD kontrolira isporučene proizvode ili usluge i nadzire izvođenje radova i pružanje usluga. Redovito provodi i kontrolu kvalitete i sigurnosti svojih izvođača. Kontrolama kvalitete provjerava se jesu li stvarni procesi izvođača u skladu s pravilima i postupcima definiranima u njihovim planovima kvalitete. Kontrole sigurnosti usmjerene su na posebne procese, postupke i ustroj.

Osim prethodno navedene kontrole GU TAXUD obavlja tradicionalne financijske kontrole:

Ex ante provjera obveza:

Sve obveze u GU-u TAXUD provjerava voditelj odjela ljudskih resursa i financija. To znači da su svi iznosi preuzetih obveza obuhvaćeni ex ante provjerom. Taj postupak osigurava visoku razinu sigurnosti u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija.

Ex ante provjera plaćanja:

Sva se plaćanja provjeravaju ex ante. Osim toga, svakog se tjedna nasumično odabire barem jedno plaćanje (iz svih kategorija rashoda) radi dodatne ex ante provjere koju provodi voditelj odjela ljudskih resursa i financija. Nije utvrđen cilj u pogledu opsega provjere jer je svrha „nasumice” provjeriti plaćanja kako bi se utvrdilo jesu li sva plaćanja pripremljena u skladu sa zahtjevima. Preostala se plaćanja obrađuju svaki dan u skladu s važećim pravilima.

Izjave dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja:

Svi dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja potpisuju izjave kojima se potvrđuje godišnje izvješće o radu za predmetnu godinu. Tim su izjavama obuhvaćene aktivnosti u okviru programa. Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja izjavljuju da su aktivnosti povezane s izvršenjem proračuna provedene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, da su uspostavljeni sustavi upravljanja i kontrole pružili zadovoljavajuće jamstvo u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija te da su pravilno utvrđeni i prijavljeni rizici povezani s tim aktivnostima te provedene mjere za njihovo ublažavanje.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Uspostavljenim sustavima kontrole daje se GU-u TAXUD dovoljno jamstvo u pogledu kvalitete i pravilnosti rashoda i smanjuje rizik od neusklađenosti. Navedenim mjerama strategije kontrole mogući rizici smanjuju se ispod cilja od 2 % i obuhvaćaju sve korisnike. Sve dodatne mjere za daljnje smanjenje rizika dovele bi do nerazmjerno visokih troškova i stoga nisu predviđene.

Ukupni troškovi potrebni za provedbu navedene strategije kontrole (za sve rashode u programu Fiscalis 2020.) ograničeni su na 1,6 % ukupnih izvršenih plaćanja. Očekuje se da će ostati na istoj razini za ovu inicijativu.

Strategija kontrole programa smatra se učinkovitom ako se rizik od neusklađenosti smanji gotovo na nulu te ako je strategija razmjerna uključenim rizicima.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevara.

Europski ured za suzbijanje prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (1) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (2) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o bespovratnim sredstvima, odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom financiranim na temelju ove Uredbe.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
1A Konkurentnost za rast i
zapošljavanje

Dif./nedif 14 .

zemalja EFTA-e 15

zemalja kandidatkinja 16

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

14.0301 (Poboljšanje ispravnog funkcioniranja poreznih sustava)

dif.

NE

NE

NE

NE

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./nedif..

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX.YY.YY.YY]

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici koja se odnosi na proračunske podatke administrativne prirode (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na web-mjesto CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

1 A Konkurentnost za rast i zapošljavanje

GU: TAXUD

Godina
2016. 17

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 14.0301

Obveze

1.

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Plaćanja

2.

0

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Broj proračunske linije

Obveze

(1a)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Plaćanja

(2 a)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 18  

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Broj proračunske linije

3.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

UKUPNA odobrena sredstva
za GUTAXUD

Obveze

=1+1a +3

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Plaćanja

=2+2a

+3

0

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000



UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

4.

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Plaćanja

5.

0

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

6.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1A
višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

=4+ 6

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Plaćanja

=5+ 6

0

0,300

0,300

0,300

0,050

0,050

1000

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

4.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Plaćanja

5.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

6.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 do 4
višegodišnjeg financijskog okvira
(Referentni iznos)

Obveze

=4+ 6

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Plaćanja

=5+ 6

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2016.

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina 2020.

UKUPNO

GU: TAXUD

• Ljudski resursi

0,528

0,528

0,528

0,528

0,528

2,640

• Ostali administrativnih rashodi

0,030

0,030

0,030

0,030

0,030

0,150

UKUPNO GU TAXUD

Odobrena sredstva

0,558

0,558

0,558

0,558

0,558

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,558

0,558

0,558

0,558

0,558

2,790

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2016. 19

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina 2020.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 do 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

0,858

0,858

0,858

0,608

0,608

3,790

Plaćanja

0,558

0,858

0,858

0,858

0,608

0,50

3,790

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
2016.

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

2020.

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 20

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 21

- Rezultat

- Rezultat

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2 ...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

NAPOMENA

Predviđeni je pozitivni rezultat ovog prijedloga sljedeći: i. države članice primit će informacije koje se odnose na oporezivanje subjekata, zahvaljujući kojima će moći informirano usmjeriti porezne revizije; ii. javnost će tu mjeru doživjeti kao aktivni korak prema osiguravanju da svi porezni obveznici plate svoj dio poreza; iii. trgovačka društva možda će ograničiti svoje agresivne strukture poreznog planiranja. Iako će za države članice nastati povećano administrativno opterećenje izravno povezano s pružanjem informacija o izvješćima po državama, očekuje se da će ti troškovi biti ograničeni s obzirom na to da ta izvješća pripremaju sami subjekti.

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N 22

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

0,528

0,528

0,528

0,528

0,528

Ostali administrativni rashodi

0,030

0,030

0,030

0,030

0,030

Međuzbroj za NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

0,558

0,558

0,558

0,558

0,558

Izvan NASLOVA 5. 23
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
Izvan NASLOVA 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,558

0,558

0,558

0,558

0,558

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
2016.

Godina
2017.

Godina 2018.

Godina 2019.

2020

•Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

XX 01 01 01 (Sjedišta i predstavništva Komisije)

4

4

4

4

4

XX 01 01 02 (Delegacije)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

.

.

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

.

.

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

.

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 24

XX 01 02 01 (UO, UNS, AO iz „opće omotnice”)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, AO i MSD u delegacijama)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

.

XX 01 04 gg  25

– u sjedištima

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

– u delegacijama

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

.

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO - neizravno istraživanje)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

m

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Ostale proračunske linije (navesti)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

UKUPNO

4

4

4

4

4

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Priprema sastanaka i korespondencije s državama članicama; (ovisno o raspravama s državama članicama) rad na izradi obrazaca, elektroničkih obrazaca i središnjeg direktorija; angažiranje vanjskih izvođača za rad na informatičkom sustavu

Vanjsko osoblje

Nije primjenjivo

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno i navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

3.2.5.Doprinosi trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNA sredstva sufinanciranja

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Utjecaj prijedloga/inicijative 26

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Članak ….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) SL L 336, 27.12..1977., str. 15.
(2) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.)
(3) http://ec.europa.eu/priorities/work-programme-2016_hr  
(4) SL L 359 od 16. prosinca 2014.
(5) SL L 332 od 18. prosinca 2015.
(6)

   Rezolucija Europskog parlamenta od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza (Izvješće Kleva – 2013/2060 (INI).

(7)

   Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. travnja 2013. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaja (COM(2012)0722 završna verzija (Izvješće Dandea) – CESE 101/2013.

(8) Javna izvješća skupine za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) dostupna su ovdje .
(9) SL C , , str. .
(10) SL C , , str. .
(11) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.
(12) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(13) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
(14) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(15) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(16) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(17) Godina 2016. jest godina početka provedbe prijedloga/inicijative
(18) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(19) Godina 2016. jest godina početka provedbe prijedloga/inicijative
(20) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd.)
(21) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.
(22) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(23) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(24) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(25) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(26) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za 25 % zbog troškova naplate.

Bruxelles, 28.1.2016.

COM(2016) 25 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja


PRILOG

 

Prijedlogu odluke Vijeća

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

PRILOG III.

Pravila podnošenja za skupine multinacionalnih poduzeća

ODJELJAK I.

UTVRĐENI POJMOVI

1. „Skupina” znači određeni broj poduzeća povezanih vlasništvom ili kontrolom koja ili imaju obvezu pripremati konsolidirane financijske izvještaje u svrhe financijskog izvješćivanja u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima ili bi imala tu obvezu kad bi se trgovalo vlasničkim udjelima jednog od poduzeća na burzi vrijednosnih papira.

2. „Poduzeće” znači bilo koji oblik vođenja poslovanja bilo koje osobe iz članka 3. stavka 11. točaka (b), (c) i (d).

3. „Skupina MNP-ova” znači svaka skupina koja obuhvaća dva ili više poduzeća koja su rezidenti različitih poreznih jurisdikcija ili uključuje poduzeće koje je rezident jedne jurisdikcije u svrhu oporezivanja i porezni obveznik u drugoj jurisdikciji zbog poslovanja koje obavlja putem stalne poslovne jedinice u toj jurisdikciji, a nije isključena skupina MNP-ova.

4. „Isključena skupina MNP-ova” znači, u odnosu na svaku fiskalnu godinu skupine, skupina čiji je ukupni konsolidirani prihod skupine ispod 750 000 000 EUR ili u lokalnoj valuti u iznosu od otprilike 750 000 000 EUR u siječnju 2015. tijekom fiskalne godine koja neposredno prethodi izvještajnoj fiskalnoj godini, kako je navedeno u njezinim konsolidiranim financijskim izvještajima za tu prethodnu fiskalnu godinu.

5. „Sastavni subjekt” znači jedno od sljedećeg:

(a) svaka zasebna poslovna jedinica skupine MNP-ova koja je uključena u konsolidirane financijske izvještaje skupine MNP-ova u svrhe financijskog izvješćivanja ili bi bila u njih uključena kad bi se vlasničkim udjelima te poslovne jedinice skupine MNP-ova trgovalo na burzi vrijednosnih papira;

(b) svaka takva poslovna jedinica koja je isključena iz konsolidiranih financijskih izvještaja skupine MNP-ova samo zbog veličine ili pitanja značajnosti;

(c) svaka stalna poslovna jedinica svake zasebne poslovne jedinice skupine MNP-ova uključene pod (a) ili (b) pod uvjetom da zasebna poslovna jedinica sastavlja zasebni financijski izvještaj za tu stalnu poslovnu jedinicu u svrhe financijskog izvješćivanja, regulatornog ili poreznog izvješćivanja ili u svrhe unutarnje kontrole upravljanja.

6. „Subjekt koji podnosi izvješće” znači sastavni subjekt koji je obvezan podnositi izvješće po državama u ime skupine MNP-ova u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 3. u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost; Subjekt koji podnosi izvješće može biti matično društvo, zamjensko matično društvo ili bilo koji subjekt opisan u odjeljku II. točki 1.

7. „Matično društvo” znači sastavni subjekt skupine MNP-ova koji ispunjava sljedeće kriterije:

(a) izravni je ili neizravni vlasnik dovoljno udjela u najmanje jednom sastavnom subjektu skupine MNP-ova, zbog čega mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost ili bi ih morao sastavljati kad bi se njegovim vlasničkim udjelima trgovalo na burzi vrijednosnih papira u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost;

(b) ne postoji drugi sastavni subjekt takve skupine MNP-ova koji je izravni ili neizravni vlasnik udjela opisanog u točki (a) prvog spomenutog sastavnog subjekta.

8. „Zamjensko matično društvo” znači jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova koji je imenovala takva skupina MNP-ova kao jedinu zamjenu za matično društvo u svrhe podnošenja izvješća po državama u jurisdikciji porezne rezidentnosti tog sastavnog subjekta u ime takve skupine MNP-ova ako se primjenjuje najmanje jedan uvjet iz odjeljka II. točke 1. podtočke (b).

9. „Fiskalna godina” znači godišnje računovodstveno razdoblje za koje matično društvo skupine MNP-ova priprema svoje financijske izvještaje.

10. „Izvještajna fiskalna godina” znači ona fiskalna godina u kojoj su ostvareni financijski rezultati i rezultati poslovanja navedeni u izvješću po državama iz članka 8.aa stavka 3.

11. „Sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači sporazum između ovlaštenih predstavnika države članice EU-a i jurisdikcija izvan Unije koje su stranke međunarodnog sporazuma i u kojem je propisana automatska razmjena izvješća po državama između jurisdikcija stranaka sporazuma.

12. „Međunarodni sporazum” znači multilateralna konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, svaka bilateralna ili multilateralna porezna konvencija ili svaki sporazum o razmjeni poreznih informacija čija je država članica stranka i u čijim je odredbama predviđena zakonska ovlast za razmjenu informacija u području oporezivanja, uključujući automatsku razmjenu takvih podataka.

13. „Konsolidirani financijski izvještaji” znači financijski izvještaji skupine MNP-ova u kojima su imovina, obveze, prihod, troškovi i novčani tokovi matičnog društva i sastavnih subjekata prikazani kao da se odnose na jedan gospodarski subjekt.

14.    Izraz „greška u sustavu” primjenjuje se samo u odnosu na jurisdikcije izvan Unije i znači da je ta jurisdikcija sklopila Sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom, ali je obustavila automatsku razmjenu (iz razloga koji nisu oni koji su u skladu s uvjetima iz tog Sporazuma) ili iz nekog drugog razloga ne dostavlja automatski državi članici izvješća po državama koja su dostavile skupine MNP-ova koje imaju sastavne subjekte u toj državi članici.

ODJELJAK II.

OPĆI ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

1. Sastavni subjekt koji je rezident u državi članici, a koji nije matično društvo skupine MNP-ova dostavlja izvješće po državama za izvještajnu fiskalnu godinu skupine MNP-ova čiji je sastavni subjekt ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

(a)subjekt je rezident države članice u svrhu oporezivanja,

(b)primjenjuje se jedan od sljedećih uvjeta:

i.    matično društvo skupine MNP-ova ne mora dostavljati izvješće po državama u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost;

ii.    na jurisdikciju čiji je matično društvo rezident u svrhu oporezivanja odnosi se međunarodni sporazum čija je država članica stranka, ali u roku navedenom u članku 8.aa stavku 1. za podnošenje izvješća po državama za izvještajnu fiskalnu godinu nije stupio na snagu sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela čija je država članica stranka ;

iii.    u jurisdikciji u kojoj matično društvo ima poreznu rezidentnost došlo je do greške u sustavu koju je država članica prijavila sastavnom subjektu koji je rezident u svrhu oporezivanja u toj državi članici.

Ako su više sastavnih subjekata iste skupine MNP-ova rezidenti Unije u svrhu oporezivanja i primjenjuje se najmanje jedan uvjet iz točke (b), skupina MNP-ova može odrediti jedan od tih sastavnih subjekata da podnese izvješće po državama u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 1. za bilo koju izvještajnu fiskalnu godinu u roku iz članka 8.aa stavka 1. i da obavijesti državu članicu da bi se podnošenjem trebao zadovoljiti zahtjev podnošenja izvještaja svih sastavnih subjekata takve skupine MNP-ova koji su rezidenti u Uniji u svrhu oporezivanja. Ta država članica u skladu s člankom 8.aa stavkom 2. dostavlja to izvješće automatskom razmjenom svakoj drugoj državi članici u kojoj je, na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine MNP-a kojoj pripada subjekt koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik zbog djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice.

2. Odstupajući od točke 1., ako se primjenjuje najmanje jedan uvjet iz točke 1. podtočke (b), subjekt opisan u točki 1. ne mora dostaviti izvješće po državama za bilo koju izvještajnu fiskalnu godinu ako je skupina MNP-ova čiji je sastavni subjekt stavio na raspolaganje izvješće po državama u skladu s člankom 8.aa stavkom 3. za tu fiskalnu godinu posredstvom zamjenskog matičnog društva koje podnosi izvješće po državama poreznom tijelu u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost na datum ili prije datuma iz članka 8.aa stavka 1. i ako, u slučaju da je zamjensko matično društvo porezni rezident u jurisdikciji izvan Unije, zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)    jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident zahtijeva podnošenje izvješća po državama u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 3.;

(b)    jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident sklopila je sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela čija je država članica stranka do roka iz članka 8.aa stavka 1. za podnošenje izvješća po državama za izvještajnu fiskalnu godinu;

(c)    jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident nije obavijestila državu članicu o grešci u sustavu;

(d)    jurisdikciju u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident obavijestio je u skladu s točkom 3. sastavni subjekt koji u toj jurisdikciji ima poreznu rezidentnost da je on zamjensko matično društvo;

(e)    državi članici dostavljena je obavijest u skladu s točkom 4.

3. Države članice traže od svakog sastavnog subjekta skupine MNP-ova koji je rezident u svrhu oporezivanja u toj državi članici da obavijesti državu članicu je li matično društvo ili zamjensko matično društvo  ili sastavni subjekt iz točke 1. najkasnije posljednji dan izvještajne fiskalne godine te skupine MNP-ova.

4. Država članica traži da sastavni subjekt skupine MNP-ova koji je u svrhu oporezivanja rezident u toj državi članici, a koji nije matično društvo, zamjensko matično društvo ni sastavni subjekt iz točke 1. obavijesti državu članicu o identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koje podnosi izvješće najkasnije na posljednji dan izvještajne fiskalne godine takve skupine MNP-ova.

5. U izvješću po državama navedena je valuta iznosa navedenih u tom izvješću.



ODJELJAK III.

Izvješće po državama

A. Predložak izvješća po državama

Tablica 1. Pregled podjele prihoda, poreza i poslovnih djelatnosti po poreznoj jurisdikciji

Naziv skupine MNP-ova
Predmetna fiskalna godina
Upotrijebljena valuta:

Porezna jurisdikcija

Prihodi

Dobit (gubitak)

prije poreza na dohodak

Plaćeni porez na dohodak (u gotovini)

Dospjeli porez na dohodak - tekuća godina

Prijavljeni kapital

Akumulirana dobit

Broj zaposlenih

Materijalna imovina osim gotovine i ekvivalenata gotovine

Nepovezana stranka

Povezana stranka

Ukupno



Tablica 2. Popis svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova uključenih u svaki zbroj po poreznoj jurisdikciji

Naziv skupine MNP-ova
Predmetna fiskalna godina

Porezna jurisdikcija

Sastavni subjekti rezidenti u poreznoj jurisdikciji

Porezna jurisdikcija organizacije ili korporacije ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti

Glavne poslovne djelatnosti

Istraživanje i razvoj

Holding ili upravljanje
Intelektualno vlasništvo

Kupnja ili nabava

Proizvodnja

Prodaja, marketing
ili distribucija

Administrativne usluge, usluge upravljanja
ili potpore

Pružanje usluga nepovezanim strankama

Financiranje unutar skupine

Regulirane financijske usluge

Osiguranje

Držanje dionica ili drugih
vlasničkih instrumenata

u stanju mirovanja

Ostalo1

1.

2.

3.

1.

2.

3.

Tablica 3.: Dodatni podaci



Naziv skupine MNP-ova

Predmetna fiskalna godina

Uključite sve dodatne kratke informacije ili objašnjenje koje smatrate nužnim ili kojima bi se moglo olakšati razumijevanje obveznih informacija navedenih u izvješću po državama

B. Opće upute za ispunjavanje izvješća po državama

1. Svrha

Predložak se upotrebljava za izvješćivanje o podjeli prihoda, poreza i poslovnih djelatnosti skupine multinacionalnih poduzeća (MNP) prema poreznim jurisdikcijama.

2. Tretman podružnica i stalnih poslovnih jedinica

Podaci o stalnom poslovnim jedinicama navode se upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se one nalaze, a ne upućivanjem na poreznu jurisdikciju rezidentnosti poslovnog subjekta čiji je stalna poslovna jedinica dio. Izvješćivanje u poreznoj jurisdikciji rezidentnosti poslovnog subjekta čija je stalna poslovna jedinica sastavni dio isključuje financijske podatke povezane sa stalnom poslovnom jedinicom.

3. Razdoblje obuhvaćeno godišnjim predloškom

Predloškom je obuhvaćena fiskalna godina MNP-a koji podnosi izvješće. Za sastavne subjekte, prema vlastitom nahođenju MNP-a koji podnosi izvješće, u predložak su dosljedno uključeni sljedeći podaci:

(a) podaci za fiskalnu godinu predmetnih sastavnih subjekata koji završavaju na isti datum kao i fiskalna godina MNP-a koji podnosi izvješće ili u razdoblju od 12 mjeseci prije tog datuma;

(b) podaci za sve relevantne sastavne subjekte o kojima se izvješćuje za fiskalnu godinu MNP-a koji podnosi izvješće.

4. Izvor podataka

MNP koji podnosi izvješće svake godine dosljedno upotrebljava iste izvore podataka za ispunjavanje predloška. MNP koji podnosi izvješće može odlučiti upotrijebiti podatke iz svojih konsolidiranih paketa za izvješćivanje, iz zakonskih financijskih izvještaja pojedinih subjekata, iz regulatornih financijskih izvještaja ili izvještaja o unutarnjem upravljanju. U predlošku nije nužno uskladiti podatke o prihodima, dobiti i porezu s konsolidiranim financijskim izvještajima. Ako se zakonski financijski izvještaji upotrebljavaju kao osnova za izvješćivanje, svi iznosi preračunavaju se u navedenu funkcionalnu valutu MNP-a koji podnosi izvješće prema prosječnom tečaju za godinu navedenu u odjeljku predloška o dodatnim informacijama. Međutim, nisu potrebne prilagodbe zbog razlika u računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u različitim poreznim jurisdikcijama.

MNP koji podnosi izvješće dostavlja kratak opis izvora podataka koji se upotrebljavaju za pripremu predloška u odjeljku predloška o dodatnim informacijama. Ako se izvrši promjena u izvoru podataka koji se upotrebljavaju iz godine u godinu, MNP koji podnosi izvješće objašnjava razloge za promjenu i posljedice promjena u odjeljku predloška o dodatnim informacijama.

C. Posebne upute za ispunjavanje izvješća po državama

1. Pregled podjele prihoda, poreza i poslovnih djelatnosti po poreznoj jurisdikciji (Tablica 1.)

1.1. Porezna jurisdikcija

U prvom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi sve porezne jurisdikcije u kojima su sastavni subjekti skupine MNP-ova rezidenti u svrhu oporezivanja. Porezna jurisdikcija definira se kao državna i nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu neovisnost. Uključuje se zasebna linija za sve sastavne subjekte u skupini MNP-a za koje MNP koji podnosi izvješće smatra da u svrhu oporezivanja nisu rezidenti nijedne porezne jurisdikcije. Ako je sastavni subjekt rezident više poreznih jurisdikcija, primjenjuje se primjenjivi porezni ugovor kako bi se odredila porezna jurisdikcija rezidentnosti. Ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, sastavni subjekt prijavljuje se u poreznoj jurisdikciji u mjestu stvarnog upravljanja sastavnim subjektom. Mjesto stvarnog upravljanja određuje se u skladu s međunarodno dogovorenim standardima.

1.2. Prihodi

U tri stupca predloška pod naslovom „Prihodi” MNP koji podnosi izvješće dostavlja sljedeće podatke:

(a) zbroj prihoda svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova u relevantnoj poreznoj jurisdikciji koji su nastali iz transakcija s povezanim poduzećima;

(b) zbroj prihoda svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova u relevantnoj poreznoj jurisdikciji koji su nastali iz transakcija s neovisnim strankama;

(c) ukupni zbrojevi navedeni u točkama (a) i (b).

Prihodi uključuju prihode od prodaje inventara i imovine, usluga, tantijema, kamata, premija i drugih iznosa. Prihodi ne uključuju plaćanja primljena od sastavnih subjekata koja se u poreznoj jurisdikciji poreznog obveznika smatraju dividendama.

1.3. Dobit (gubitak) prije poreza na dohodak

U petom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi iznos dobiti (gubitka) prije poreza na dohodak za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Dobit (gubitak) prije poreza na dohodak uključuje sve stavke izvanrednih prihoda i rashoda.

1.4. Plaćeni porez na dohodak (u gotovini)

U šestom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi ukupni iznos poreza na dohodak koji je stvarno plaćen tijekom predmetne fiskalne godine za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Plaćeni porezi uključuju porez u gotovini koji je sastavni subjekt platio poreznoj jurisdikciji u kojoj je rezident i svim drugim poreznim jurisdikcijama. Plaćeni porezi uključuju porez na dobit po odbitku koji plaćaju drugi subjekti (povezana poduzeća i neovisna poduzeća) u odnosu na plaćanja sastavnom subjektu. Prema tome, ako trgovačko društvo A koje je rezident u poreznoj jurisdikciji A ostvari kamate u poreznoj jurisdikciji B, porez na dobit po odbitku u poreznoj jurisdikciji B prijavljuje trgovačko društvo A.

1.5. Dospjeli porez na dohodak (tekuća godina)

U sedmom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi iznos dospjelih poreznih rashoda prijavljenih za oporezivu dobit ili gubitak u godini izvješćivanja za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U postojećim poreznim rashodima odražava se samo poslovanje u tekućoj godini i oni ne uključuju odgođene poreze ili sredstva za nesigurne porezne obveze.

1.6. Prijavljeni kapital

U osmom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj prijavljenog kapitala za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice prijavljeni kapital prijavljuje pravna osoba čiji je taj subjekt stalna poslovna jedinica, osim ako je zahtjev za kapitalom definiran u poreznoj jurisdikciji stalne poslovne jedinice u regulatorne svrhe.

1.7. Akumulirana dobit

U devetom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj ukupne akumulirane dobiti za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja na kraju godine rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice akumuliranu dobit prijavljuje pravna osoba čija je to stalna poslovna jedinica.

1.8. Broj zaposlenih

U desetom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi ukupni broj zaposlenika na temelju ekvivalenta punog radnog vremena (FTE) za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Može se prijavljivati broj zaposlenika na kraju godine na temelju prosječne stope zaposlenosti za godinu ili na nekoj drugoj osnovi koja se dosljedno primjenjuje u poreznim jurisdikcijama i iz godine u godinu. U tu svrhu vanjski suradnici koji sudjeluju u redovnom poslovanju sastavnog subjekta mogu se prijavljivati kao zaposlenici. Dopušteno je razumno zaokruživanje ili navođenje okvirnog broja zaposlenika ako se takvim zaokruživanjem ili navođenjem okvirnog broja znatno ne narušava relativna podjela zaposlenika po različitim poreznim jurisdikcijama. Primjenjuju se dosljedni pristupi iz godine u godinu i na različite subjekte.

1.9. Materijalna imovina osim gotovine i ekvivalenata gotovine

U jedanaestom stupcu predloška MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj neto knjigovodstvenih vrijednosti materijalne imovine za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice imovina se prijavljuje upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica. Materijalna imovina u ovu svrhu ne uključuje gotovinu ili ekvivalente gotovine, nematerijalnu imovinu ili financijsku imovinu.

2. Popis svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova uključenih u svaki zbroj po poreznoj jurisdikciji (Tablica 2.)

2.1. Sastavni subjekti rezidenti u poreznoj jurisdikciji

MNP koji podnosi izvješće navodi za svaku poreznu jurisdikciju i prema nazivu pravne osobe sve sastavne subjekte skupine MNP-ova koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Međutim, kako je navedeno u točki 2. Općih uputa u odnosu na stalne poslovne jedinice, stalna poslovna jedinica navodi se upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi. Navodi se pravna osoba kojoj pripada stalna poslovna jedinica.

2.2. Porezna jurisdikcija organizacije ili korporacije ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti

MNP koji podnosi izvješće navodi naziv porezne jurisdikcije čiji se zakoni primjenjuju na organizaciju i ustrojstvo sastavnog subjekta MNP-a ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti.

2.3. Glavne poslovne djelatnosti

MNP koji podnosi izvješće utvrđuje prirodu glavnih poslovnih djelatnosti koje obavlja sastavni subjekt u predmetnoj poreznoj jurisdikciji označivanjem najmanje jedne odgovarajuće kućice.”