EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.6.2016.

JOIN(2016) 30 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Elementi nove strategije EU-a za Kinu

I. UVOD

I.1. Sažetak

U ovoj se Zajedničkoj komunikaciji predlažu elementi nove strategije EU-a za Kinu. Njome se namjerava ustanoviti kineska dimenzija provedbe političkih smjernica Junckerove Komisije pridonoseći programu za zapošljavanje, rast i ulaganje te jačajući položaj EU-a kao globalnog čimbenika. Ova se Zajednička komunikacija nadovezuje na strategiju Europske komisije pod nazivom „Trgovina za sve” i u njoj se uzimaju u obzir stajališta koja je Europski parlament iznio u svojem izvješću iz prosinca 2015. o odnosima EU-a s Kinom te se njome nastoji utvrditi politički okvir za suradnju EU-a i Kine tijekom sljedećih pet godina.

EU i Kina su dva od tri najveća svjetska gospodarstva i najvećih svjetskih trgovaca 1 . Od prethodne su se Komunikacije Komisije o Kini donesene prije deset godina i EU i Kina znatno promijenili 2 . Uspon Kine dosegao je dosad nezabilježene razmjere i odvio se dosad nezabilježenom brzinom. Ne samo da se unutarnje ustrojstvo Kine razlikuje od onog kakvo je bilo prije nego što je trenutačno vodstvo preuzelo vlast 2013., nego sve veća važnost Kine i ponovno stavljanje naglaska na „natjecanje na globalnom tržištu” znače da Kina želi imati veću ulogu i veći utjecaj na sustav globalnog upravljanja koji se razvija.

Strateški plan za suradnju EU-a i Kine do 2020. od velikog je značaja jer je riječ o zajedničkom dokumentu najviše razine kojim se uređuje sveobuhvatno strateško partnerstvo EU-a i Kine. Ali EU treba vlastitu strategiju u kojoj će njegovi interesi u tom novom odnosu biti u prvom planu; strategiju kojom će se promicati univerzalne vrijednosti; u kojoj se prepoznaje potreba za većom ulogom Kine u međunarodnom sustavu te u kojoj se nastoji definirati ta uloga te strategija koja se temelji na pozitivnom planu partnerstva, uz konstruktivno upravljanje razlikama.

Ovom se Komunikacijom predlaže da EU: iskoristi nove prilike za jačanje odnosa s Kinom, na praktičan način uključi Kinu u postupak reforme, čime će se obostrano poboljšati naš odnos kad je riječ o gospodarstvu, trgovini i ulaganju, socijalnim pitanjima, zaštiti okoliša i drugim područjima, promiče uzajamnost, jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje u svim područjima suradnje, potiče pravodoban završetak pregovora o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima i ambiciozan pristup otvaranju novih tržišnih mogućnosti, potiče povezanost Europe i Kine kad je riječ o infrastrukturi, trgovanju, digitalnoj sferi i međuljudskim kontaktima na temelju platforme otvorenih pravila, čime će koristi ostvariti sve zemlje duž predloženih ruta, promiče globalna javna dobra, održivi razvoj i međunarodnu sigurnost u skladu s pojedinačnim odgovornostima u okviru UN-a i skupine G20, promiče poštovanje vladavine prava i ljudskih prava unutar i izvan Kine, osigura maksimalnu usklađenost i učinkovitost odnosa s Kinom.

I.2. U kontekstu Kine

Kina se danas nalazi na ključnom raskrižju. Svoje je stare gospodarske i socijalne modele proglasila „neodrživima” i nastoji postići uravnoteženiji oblik razvoja, zbog čega je nužno jačanje institucionalnog temelja potrebnog za tržišno gospodarstvo. Taj je prijelaz složen i ne teče uvijek glatko. Štoviše, potrebno je provesti gospodarsku reformu imajući u vidu suprotstavljene političke i gospodarske interese. Istodobno su za nacionalni politički legitimitet važni stabilan gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. Kina se suočava s ubrzanim starenjem stanovništva te sve većim regionalnim i društveno-gospodarskim razlikama koje uzrokuju napetosti u zemlji.

Unutarnje promjene u Kini za sobom povlače vanjske učinke. Kina traži svoje mjesto i svoj glas u gospodarskom i financijskom smislu, u trgovini i ulagačkim tokovima, u strateškom te sve više u vojnom području, kao i u drugim područjima. Stoga su odluke koje Kina donese o svojem političkom, gospodarskom i društvenom razvoju za EU važnije nego ikad prije.

EU će se morati nositi s nekoliko novih trendova:

kineska politika „natjecanja na globalnom tržištu” uzima maha. Njezina se poduzeća kao nikad dosad potiču na trgovanje, ulaganje u inozemstvo i pronalaženje resursa. Rastuća povezanost Kine sa svjetskim tržištima kapitala može pogodovati svima budu li uspostavljeni odgovarajući okvirni uvjeti,

zbog sve većeg globalnog utjecaja i sve većih interesa Kine ona želi imati veći utjecaj i u svjetskom gospodarskom upravljanju. Kina sve više sudjeluje i u međunarodnim odnosima (npr. kad je riječ o razvoju, klimatskoj politici i međunarodnim sigurnosnim žarišnim točkama), dok u svojoj regiji postaje sve odlučnija,

Kina se suočava sa strukturnim usporavanjem gospodarskog rasta zbog čega će se javiti izazovi, ali i prilike unutar i izvan Kine. Kineski je prijelaz na održiviji oblik razvoja složen i može uzrokovati privremenu nestabilnost unutar Kine, ali i izvan njezinih granica,

najnoviji je petogodišnji plan osmišljen kako bi se što brže ponovno uravnotežili gospodarstvo, društvo i zaštita okoliša te kako bi se ubrzao prijelaz na rast potaknut potrošnjom, nastavila reforma u pogledu vladavine prava te borba protiv korupcije,

kad je riječ o problematičnim područjima u gospodarstvu koja su za EU od ključnog značaja, to tržište i dalje nema znatniju ulogu. Nedavnim su zakonodavnim inicijativama uvedena nova ograničenja za strane gospodarske subjekte u Kini koja su protivna otvaranju tržišta i načelima jednakog postupanja i jednakih uvjeta. Zbog njih Kina ne može iskoristiti ni najbolja rješenja za poticanje gospodarske aktivnosti,

istodobno kineski autoritaran odgovor na unutarnje neslaganje potkopava napore za uspostavu vladavine prava i postavljanje prava pojedinaca na čvršće temelje.

II. NAČELA SURADNJE

Zbog brzih je promjena u EU-u i Kini u posljednjem desetljeću došlo vrijeme za ponovnu procjenu i ponovno potvrđivanje načela na kojima se temelji njihov odnos.

EU očekuje da njegov odnos s Kinom bude recipročno koristan u političkom i gospodarskom smislu. Kineska krilatica koja glasi „obostrano korisna suradnja” treba postati stvarnost. EU isto tako očekuje da Kina preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje joj donosi međunarodni poredak utemeljen na pravilima.

U svojem pristupu Kini EU mora zauzeti čvrst, jasan i jedinstven stav. U bilateralnim odnosima država članica s Kinom, bilo da su individualni ili u skupinama država kao npr. u obliku 16 + 1, države članice trebaju surađivati s Komisijom, Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i ostalim državama članicama kako bi pomogle osigurati da su aspekti važni za EU u skladu s pravom, pravilima i politikama EU-a te da je cjelokupni ishod koristan za čitav EU.

Vanjsko je djelovanje EU-a uređeno načelima koja su nadahnula njegovo stvaranje, a to su: demokracija, vladavina prava, ljudska prava i poštovanje načela Povelje UN-a i međunarodnog prava. Ta se načela odražavaju u kineskom ustavu i međunarodnim instrumentima čija je potpisnica Kina. Zaštita ljudskih prava i dalje će biti od ključnog značaja u suradnji EU-a i Kine. EU vjeruje da je, ako želimo da građani žive ispunjenim životom i kreativno se razvijaju, nužno da se s njima postupa dostojanstveno i s poštovanjem, što pogoduje stabilnosti i sigurnosti kineskog društva i svjetskog poretka.

Pritisak koji Kina vrši na odvjetnike obrane, zagovornike radnih prava, izdavače, novinare i druge zbog mirnog ostvarivanja njihovih prava, a koji poprima novu, zabrinjavajuću izvanteritorijalnu dimenziju, dovodi u pitanje iskazanu predanost Kine vladavini prava i njezino poštovanje međunarodnih obveza. Zabrinjava i nedavno donošenje nekoliko ograničavajućih nacionalnih sigurnosnih zakona i propisa. EU je posebno zabrinut zbog toga što bi nedavno donesen kineski Zakon o funkcioniranju stranih nevladinih organizacija mogao kočiti razvoj civilnog društva u Kini te imati negativan utjecaj na međuljudske kontakte europskih i kineskih građana.

EU i države članice i dalje će surađivati s Kinom i njezinim građanima na promicanju ljudskih prava i jačanju vladavine prava, civilnog društva, političke odgovornosti te slobode izražavanja, udruživanja i vjeroispovijesti. U tu će svrhu biti potreban cijeli niz diplomatskih, zagovarateljskih i drugih alata dostupnih na bilateralnoj, kao i multilateralnoj razini. EU bi isto tako od Kine trebao i dalje zahtijevati oslobađanje političkih zatvorenika, osiguravanje poštenog suđenja i ispunjivanje međunarodnih obveza u pogledu zaštite manjinskih prava, posebno u Tibetu i Xinjiangu.

EU potvrđuje svoju politiku „jedinstvene Kine”.

EU je predan održavanju jakih veza s Hong Kongom i Makaom te promicanju poštovanja Temeljnog zakona i načela „jedna zemlja, dva sustava”.

EU potvrđuje da je i dalje predan razvoju odnosa s Tajvanom i podupiranju zajedničkih vrijednosti na kojima se temelji njegov sustav upravljanja. EU bi i dalje trebao podržavati konstruktivan razvoj odnosa Kine i Tajvana kako bi pomogao održavanju mira u azijsko-pacifičkoj regiji. Stoga će se EU koristiti svim dostupnim sredstvima za poticanje inicijativa namijenjenih promicanju dijaloga, suradnje i izgradnje povjerenja između dvije strane Tajvanskog tjesnaca. EU bi trebao promicati praktična rješenja u pogledu sudjelovanja Tajvana u međunarodnim okvirima kad god je to u skladu s politikom EU-a o „jedinstvenoj Kini” i s ciljevima politika EU-a.

Donošenje politika EU-a o Kini trebalo bi se odvijati u kontekstu jasnog i sveobuhvatnog političkog pristupa azijsko-pacifičkoj regiji, u potpunosti se služeći i uzimajući u obzir bliske odnose EU-a s partnerima poput Japana, Koreje, zemalja ASEAN-a, Australije i ostalih. S obzirom na presudnu važnost transatlantskih veza, prije svega je potrebno ojačati suradnju i koordinaciju između EU-a i SAD-a u tom pogledu.

Temeljno je načelo odnosa EU-a i Kine recipročna korist u političkom i gospodarskom smislu. Suradnja EU-a i Kine treba biti principijelna, praktična i pragmatična, pritom ne odstupajući od vlastitih interesa i vrijednosti. Ona će se i dalje temeljiti na pozitivnom planu partnerstva, uz konstruktivno upravljanje razlikama. Suradnja država članica EU-a i Kine mora biti u skladu s propisima, pravilima i politikama EU-a. EU očekuje da Kina preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje joj donosi međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Promicanje ljudskih prava i dalje će biti od ključnog značaja u suradnji EU-a i Kine, s tim da će dobrobit građana i poštovanje međunarodnih obveza biti u njezinu središtu. EU će držati Kinu odgovornom za stanje ljudskih prava u toj zemlji. EU potvrđuje svoju politiku „jedinstvene Kine”. EU treba i dalje razvijati odnose s Tajvanom i podržavati konstruktivan razvoj odnosa Kine i Tajvana. EU treba podržavati nastavak provedbe načela „jedna zemlja, dva sustava” u Hong Kongu i Makau. Pri donošenju politika EU-a o Kini potrebno je u potpunosti uzeti u obzir bliske odnose EU-a sa SAD-om i ostalim partnerima.

III.    PLAN NAPRETKA I REFORMI

Na plenumu Komunističke partije Kine održanom 2013. predsjednik Xi Jinping najavio je sveobuhvatnu reformu gospodarskog i socijalnog modela Kine do 2020. Ostvarivanje tih dugoročnih ciljeva otežano je zbog kratkoročnih zabrinutosti oko rasta BDP-a, zapošljavanja i stabilnosti usporavajući provođenje reformi čime će se možda naštetiti dugoročnom gospodarskom zdravlju. Kineski prioriteti stvaraju mogućnosti za EU, na primjer veći potencijal za suradnju i izvoz u prioritetnim područjima poput okoliša i uslužnih djelatnosti. No „otvaranje” je više usmjereno na izlazak kineskih poduzeća na strana tržišta nego na poboljšavanje pristupa kineskom tržištu. Postoje i izazovi, na primjer pojačana izravna konkurencija u nekim sektorima ili na tržištima trećih zemalja na kojima Kina želi afirmirati svoja poduzeća u državnom vlasništvu kao globalne prvake. EU želi Kinu koja je gospodarski otvorenija i stabilnija, sa znatno poboljšanim pristupom stranih poduzeća tržištu, kao i jednakim uvjetima i poštenim tržišnim natjecanjem kad je riječ o poduzećima i ulaganju, vrednovanima prema razini otvorenosti omogućenoj svim poduzećima koja posluju na tržištu EU-a.

III.1. EU u ulozi partnera u kineskim reformama

Napredak EU-a povezan je s održivim rastom Kine. Stoga je za EU vrlo važno da kineske gospodarske reforme i reforme upravljanja budu uspješne. Kao najveći trgovinski partner Kine koji čini oko 15 % kineske trgovine te kao privlačno i sigurno odredište njezinih izravnih izlaznih ulaganja, Kini je potreban EU onoliko koliko je EU-u potrebna Kina.

Kina prolazi kroz tešku strukturnu tranziciju prema nižoj, ali održivijoj stopi rasta. Kako bi postigla dugoročan rast ta je prilagodba za Kinu nužna, no može izazvati kratkoročnu nestabilnost i rizike. Kina je postigla znatan napredak u poreznoj reformi i reformi financijskih tržišta te je proširila obuhvat socijalnog osiguranja. U drugim je područjima, poput reforme državnog sektora ili otvaranja uslužnog sektora, napredak sporiji. 

Najvažniji je prioritet EU-a promicanje reforme i inovacija s ciljem pružanja potpore transformaciji kineskog modela rasta u održiviji model na temelju veće domaće potrošnje, proširenog uslužnog sektora i otvorenosti stranim ulaganjima, proizvodima i uslugama. To bi se trebalo temeljiti na obostranim koristima i transparentnosti, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva. Gospodarske su prednosti EU-a komplementarne prioritetima 13. kineskog petogodišnjeg plana, poput inovacija, usluga, zelenog rasta i uravnoteženja urbanog i ruralnog razvoja. Isto je tako u interesu EU-a pružanje podrške tranziciji Kine prema održivijem i uključivijem socijalnom i gospodarskom modelu promicanjem temeljnih standarda rada i dostojanstvenog rada, reforme sustava socijalne skrbi te zajedničke obveze osiguravanja odgovornih globalnih lanaca opskrbe.

Dok Kina poduzima korake kako bi izbjegla zamku srednjeg dohotka podižući vrijednosni lanac, kineska poduzeća postaju sve jači tržišni natjecatelji u najnovijim sektorima. Doista, industrijskim politikama kineske vlade nastoje se stvoriti nacionalni prvaci koji će se moći natjecati na svjetskim tržištima u sektorima poput civilnog zrakoplovstva, novih materijala, digitalnoga gospodarstva, bankarstva, energetike i infrastrukture. Za EU je važno da surađuje s Kinom na promicanju otvorenog i poštenog tržišnog natjecanja na međusobnim tržištima, a EU isto tako treba odvratiti Kinu od poticanja konkurentnosti svojih poduzeća subvencioniranjem ili zaštitom domaćeg tržišta.

EU treba i dalje aktivno podržavati i poticati gospodarsku i socijalnu reformu te reformu zaštite okoliša u Kini s ciljem postizanja otvorenijeg, održivijeg i uključivijeg modela rasta.

III.2. Poticanje trgovine i ulaganja

Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima neposredan je prioritet EU-a namijenjen produbljivanju i uravnoteživanju njegova odnosa s Kinom. Sklapanjem takvog sporazuma, kao i napretkom u kineskim reformama usmjerenima prema liberalizaciji njezina gospodarstva stvarajući time jednake uvjete poslovanja, otvorile bi se nove tržišne mogućnosti i omogućilo objema stranama da razmotre šire težnje poput sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini.

Svaki bi budući sporazum o slobodnoj trgovini trebao biti detaljan i sveobuhvatan te naginjati velikim težnjama utemeljenima na mjerilima utvrđenima tijekom pregovora koje je EU vodio s partnerima poput Kanade, Japana i Sjedinjenih Američkih Država. Nadalje, s ciljem pomaganja ulagačima EU-a koji djeluju u sve integriranijem regionalnom lancu opskrbe, EU treba težiti uspostavi šire mreže sporazuma o ulaganju u regiji. Polazeći od odredbi o ulaganjima o kojima se trenutačno pregovara s Kinom EU će ispitati mogućnost pokretanja pregovora o ulaganjima s Hong Kongom i Tajvanom.

Isto su tako gospodarski i kulturno važne oznake zemljopisnog podrijetla jer stvaraju vrijednost lokalnim zajednicama. Obje bi strane imale koristi od sklapanja sporazuma o oznakama zemljopisnog podrijetla koji se temelji na najvišim međunarodnim standardima zaštite.

Produbljivanje suradnje na carinskom režimu i olakšavanju trgovine, koja izlazi iz okvira obveza preuzetih u sklopu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine, bilo bi korisno za EU i Kinu i trebalo bi obuhvatiti upravljanje rizicima i sigurnost lanaca opskrbe, kao i provedbu prava intelektualnog vlasništva na granicama.

EU pozdravlja produktivna kineska ulaganja u Europu ako su ona u skladu sa pravom i propisima EU-a. Očekujemo da će ulaganja EU-a u Kinu biti jednako dobrodošla. Potrebno je povećati uzajamno korisnu suradnju u svim aspektima ulaganja, uključujući pronalaženjem praktičnih načina na koje bi Kina mogla pridonijeti Planu ulaganja za Europu. Kina treba ograničiti opseg preispitivanja ulaganja EU-a u Kinu povezanih sa sigurnošću samo na legitimna pitanja nacionalne sigurnosti. Slično tome, EU očekuje da će kineska izravna inozemna ulaganja u Europu biti utemeljena na načelima slobodnog tržišta te će se koristiti svim dostupnim sredstvima kako bi riješio moguće narušavanje tržišta i druge rizike ulaganja poduzeća koje subvencionira država ili koja uživaju regulatorne povlastice. U suradnji s državama članicama potrebno je ispitati mogućnost utvrđivanja zajedničke minimalne definicije kritične nacionalne infrastrukture i onoga što je tvori u kontekstu stranih ulaganja u EU.

Reforma kineskog financijskog sustava od presudne je važnosti za gospodarsku preobrazbu Kine. Kako se njezina tržišta kapitala sve više otvaraju, utjecaj Kine na svjetsko gospodarstvo i dalje će se povećavati. Sve je veća međuovisnost dokazana prelijevanjem nestabilnosti kineske burze na svjetska tržišta i zbog nje su sve važnije koordinirane i transparentne gospodarske i monetarne politike. Budući da rizici koji nastaju na kineskim financijskim tržištima mogu postati sustavno važni, za EU je vrlo važno održavati i razvijati pozitivnu i učinkovitu suradnju s Kinom u području financijske regulacije.

Globalno povezanije kinesko gospodarstvo trebalo bi značiti i da Kina prihvaća međuovisnost i provodi domaću gospodarsku politiku kojom se ne narušavaju međunarodna tržišta i trgovinski odnosi. EU je vrlo zabrinut zbog prekomjernih industrijskih kapaciteta u nekoliko industrijskih sektora u Kini, posebno u proizvodnji čelika. Ne bude li to pitanje riješeno na pravilan način, moglo bi doći do širenja mjera trgovinske zaštite koje bi zahvatile ne samo industriju čelika, nego i druge sektore poput aluminija, keramike i proizvoda na osnovi drva.

Iako se tom pitanju u Kini posvećuje sve veća politička pažnja, razmjer tog izazova i dalje je velik. Prekomjerni se kapaciteti u kineskoj industriji čelika procjenjuju na oko 350 milijuna tona, što je gotovo dvostruko više od godišnje proizvodnje EU-a. Iako je ostvarivanje kineskog cilja smanjenja proizvodnje sirovog čelika za 100 – 150 milijuna tona do 2020. poželjno, Kina treba konstruktivno surađivati sa svojim trgovinskim partnerima na međunarodnoj razini (npr. preko Odbora za čelik OECD-a) i uspostaviti ambiciozniji, mjerljiviji i transparentniji plan restrukturiranja kako bi smanjila kapacitete. Subvencije i druge mjere potpore vlade koje pridonose širenju ili izvozu kapaciteta čelika ili daljnjem obavljanju djelatnosti koje strukturno donose gubitke potrebno je ukinuti što je prije moguće. Kina bi trebala poštovati i svoju obvezu prema WTO-u u skladu s kojom mora izvješćivati o subvencijama, počevši od onih odobrenih sektoru čelika. Srednjoročno Kina treba reformirati svoje gospodarstvo pod vodstvom države i dopustiti da tržišne sile na prirodan način riješe to pitanje.

U kontekstu skorašnjeg isteka određenih odredbi Protokola o pristupanju Kine WTO-u, Komisija analizira treba li EU nakon prosinca 2016. promijeniti način na koji se s Kinom postupa u antidampinškim istragama i, ako da, kako to učiniti, a to će pitanje ponovno razmatrati u drugoj polovini 2016. Ključno je daljnje jačanje djelotvornosti zaštitnih trgovinskih instrumenata EU-a, posebno brzim donošenjem prijedloga Komisije od travnja 2013. o modernizaciji zaštitnih trgovinskih instrumenata. Od presudne će važnosti biti globalan pristup rješavanju temeljnih uzroka prekomjernih kapaciteta.

Pravna reforma i jačanje vladavine prava u Kini preduvjeti su za opći uspjeh kineskih reformi. Transparentan i nepristran pravni sustav nužan je dio institucionalnog temelja za tržišno gospodarstvo i bio bi učinkovito jamstvo EU-u i kineskim poduzećima. Uporište EU-a trebalo bi biti u pokretanju novog dijaloga o pravnim pitanjima, a taj je dijalog po prvi puta održan u lipnju 2016. i usmjeren je na e-trgovinu i zaštitu potrošača na internetu.

Radi smanjenja troškova i prepreka za ulazak na tržište EU treba nastaviti dijalog s Kinom o standardima, reguliranju i postupcima ocjenjivanja sukladnosti u ključnim sektorima te promicati primat međunarodnih normi u područjima poput zdravlja i sigurnosti, farmaceutskih proizvoda, zaštite okoliša, sigurnosti hrane i proizvoda široke potrošnje, klimatske politike i zaštite podataka. U budućnosti će postojati mogućnost suradničkog istraživanja radi promicanja upotrebe zajedničkih standarda. U sanitarnom i fitosanitarnom području EU je predan suradnji s Kinom radi promicanja najviših standarda sigurnosti hrane.  Modernizacija kineskog modela sigurnosti hrane koja se trenutačno provodi učinit će ga usklađenijim s modelom EU-a, bude li provedena na razmjeran i transparentan način. To će pak povećati mogućnosti za rast i zapošljavanje u EU-u i Kini, donijeti zajedničke koristi potrošačima i poboljšati pristup tržištu poljoprivrednim sirovinama. U tu svrhu EU potiče Kinu da se pridržava međunarodnih znanstvenih standarda i da djeluje recipročno kako bi priznala EU kao jedinstveni subjekt.

Jačajući partnerstvo EU-a i Kine EU treba i dalje produbljivati svoj angažman u Aziji i drugim dijelovima svijeta s ciljem povećavanja i diversifikacije gospodarskih prilika i izvora rasta.

EU nastoji osigurati uzajamnost i jednake uvjete u svim aspektima svojih trgovinskih i ulagačkih odnosa s Kinom. U tu će svrhu pomnije pratiti pristup koji europska poduzeća imaju kineskim tržištima i programima potpore istraživanju i razvoju. Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima neposredan je prioritet EU-a namijenjen produbljivanju i uravnoteživanju njegova odnosa s Kinom. EU smatra da je jedan od glavnih prioriteta brzo sklapanje sporazuma s Kinom o oznakama zemljopisnog podrijetla za zaštitu naziva prehrambenih proizvoda utemeljenog na najvišim međunarodnim standardima. EU razvija novu generaciju suvremenih trgovinskih sporazuma visokog standarda i mogao bi razmisliti o širim težnjama poput sklapanja detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom jednom kad uvjeti za to budu ispunjeni, što, među ostalim, uključuje provedbu nužnih gospodarskih reformi u Kini. EU očekuje da Kina znatno smanji prekomjerne industrijske kapacitete i da ta smanjenja budu provjerljiva, a treba ih provesti u jasnom vremenskom okviru i uz uspostavu neovisnog mehanizma praćenja. EU pozdravlja produktivna kineska ulaganja u Europu ako su ona u skladu sa pravom i propisima EU-a. Zauzvrat EU očekuje poboljšan pristup stranih poduzeća kineskom tržištu i jednake uvjete kad je riječ o poduzećima i ulaganju. Kina bi trebala smanjiti broj zaštićenih sektora i minimirati preispitivanja povezana s nacionalnom sigurnošću. Potrebno je intenzivnije surađivati na vladavini prava, provedbi tržišnog natjecanja, kao i na standardima, pravilima i propisima u ključnim sektorima.

III.3. Istraživanje, inovacije i digitalno gospodarstvo

Kina se brzo kreće prema gospodarstvu koje se zasniva na znanju i koje pokreću inovacije. Kao svjetski predvodnik u tom području EU je vrlo zainteresiran za suradnju s Kinom radi ostvarivanja svojih ciljeva u skladu sa Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta. Suradnja na digitalnom gospodarstvu trebala bi iskoristiti potencijal za rast kroz otvorena tržišta, zajedničke standarde i zajedničko istraživanje na temelju uzajamnosti u područjima poput mobilnih komunikacija pete generacije i interneta stvari.

Ambicioznim se inicijativama poput one pod nazivom „Proizvedeno u Kini 2025.” i povezanim akcijskim planom „Internet +” naglašava važnost koju Kina pridaje digitalnom gospodarstvu, kao i transformacijski potencijal koji ono ima za sektore poput proizvodnje. Međutim, kineska politika i regulacija sve su više obilježeni protekcionizmom. Europska poduzeća koja posluju u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija suočavaju se s problemom pristupa tržištu duž cijelog vrijednosnog lanca, uključujući tehnološki pristrane norme, složene i diskriminativne zahtjeve u pogledu licenciranja i certificiranja, nesrazmjerna ograničenja proizašla iz zakonodavstva povezanog sa sigurnošću, nemogućnost ravnopravnog pristupa tijelima za normizaciju i ograničene postupke javne nabave. EU bi trebao udvostručiti svoje napore radi poboljšavanja pristupa kineskom rastućem tržištu digitalnih proizvoda i usluga te radi postizanja jednakih uvjeta. EU bi isto tako trebao promicati veća prava na privatnost i prava zaštite podataka u Kini te ustrajati na poštovanju pravila EU-a o zaštiti podataka u svim razmjenama osobnih podataka s Kinom.

Zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva ključne su za promicanje inovacija. Relevantan bi se dijalog i suradnja trebali intenzivirati i biti usmjereni na rješavanje izazova kao što su prodaja krivotvorene robe na internetu i piratstvo. Iako uviđa da vlade imaju legitiman interes u sigurnosti digitalnog tržišta, EU se protivi politikama koje se općenito primjenjuju i koje zahtijevaju pristup ili prijenos izvornog koda računalnog programa kao preduvjet za pristup tržištu. EU bi trebao tražiti politički dogovor s Kinom kad je riječ o borbi protiv kibernetičke krađe prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni.

EU može imati koristi od jačanja suradnje s Kinom u području istraživanja i inovacija zajedničkim razvojem znanja i tehnologije, korištenjem kineskim kvalificiranim kadrom, promicanjem EU-a kao atraktivne lokacije za istraživanje i inovacije te pronalaženjem rješenja za zajedničke društvene izazove, kao i one povezane sa zaštitom okoliša. Osiguravanje jednakih uvjeta za istraživanje i inovacije, uključujući uzajamni pristup programima istraživanja i inovacija te potrebnim sredstvima i dalje je od ključne važnosti. Stoga je potrebno dodatno razvijati i širiti suradnju u sklopu EU-ova programa Obzor 2020. te programa Euratoma. Mehanizmi sufinanciranja i vodeće inicijative u kontekstu Obzora 2020., kao i sporazumi među pojedinim istraživačkim institutima trebali bi pridonijeti razvoju dugoročnih partnerstva u znanosti i tehnologiji.

Potrebno je jačati uzajamno korisnu suradnju u području istraživanja i inovacija, istodobno osiguravajući jednake uvjete. Suradnja u području digitalnoga gospodarstva može donijeti koristi EU-u i Kini. Ta bi suradnja trebala pospješiti rast kroz zajedničke standarde i zajedničko istraživanje na temelju uzajamnosti. EU bi trebao intenzivirati suradnju s Kinom kad je riječ o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva. EU bi trebao pojačati mjere borbe protiv kibernetičke krađe prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni.

III.4. Povezanost i međuljudski kontakti

Poboljšavanjem infrastrukturnih veza EU-a i Kine povećali bi se gospodarski izgledi svih uključenih. Platformom povezivanja EU-a i Kine trebale bi se stvoriti sinergije među politikama i projektima EU-a i kineskom inicijativom pod nazivom „Jedan pojas, jedan put“, kao i među odgovarajućim izvorima financiranja u području prometa i drugih vrsta infrastrukture.

Kako bi donijela koristi svima i potaknula odgovorno gospodarsko ponašanje u trećim zemljama, Kina treba ostvariti svoj najavljeni cilj i učiniti svoju inicijativu „Jedan pojas, jedan put“ otvorenom platformom usklađenom s tržišnim pravilima i međunarodnim normama. Suradnja u tom području trebala bi se temeljiti na potpunom poštovanju mjerodavnih politika te primjenjivih propisa i standarda, uključujući u pogledu javne nabave, a njome bi se trebali jamčiti i jednaki uvjeti za gospodarske subjekte obiju strana. To bi se trebalo odnositi i na one zemlje izvan EU-a koje su se obvezale primjenjivati standarde EU-a. Cilj bi trebao biti pružanje potpore u izgradnji održivih i interoperabilnih prekograničnih infrastrukturnih mreža u zemljama i regijama koje se nalaze između EU-a i Kine. Zajednički rad na nizu prioritetnih investicijskih projekata trebao bi uključivati blisku koordinaciju s dotičnim zemljama, posebno radi osiguravanja usklađenosti s njihovim fiskalnim ograničenjima. Suradnja EU-a i Kine u području povezanosti trebala bi u potpunosti pogodovati azijskim partnerima, uključujući Afganistan, Pakistan i zemlje srednje Azije, pridonoseći njihovoj integraciji u međunarodne trgovinske tokove.

Međuljudski kontakti trebali bi donijeti nove prilike sektorima EU-a poput visokog obrazovanja, kreativne i kulturne industrije te turizma. Na taj bi se način isto tako pospješio međukulturni dijalog i promicale kulturne raznolikosti te sudjelovanje civilnog društva. Međuljudski bi kontakti trebali biti integrirani u sve odnose EU-a i Kine. Potrebno je poticati potpunu upotrebu postojećih kanala za zakonitu migraciju u EU-u i Kini. Nakon što budu uspješno poduzeti prvi koraci za olakšavanje mobilnosti i borbu protiv nezakonite migracije trebao bi se nastaviti dijalog o migraciji i mobilnosti između EU-a i Kine pregovaranjem o sporazumima koji se odnose na pojednostavnjivanje izdavanja viza i suradnju protiv nezakonite migracije.

EU bi se trebao koristiti platformom povezivanja EU-a i Kine kao glavnim sredstvom suradnje s Kinom radi povezivanja euroazijskog kontinenta preko fizičke i digitalne mreže za trgovinu, ulaganja i komunikaciju. Kako bi donijela koristi svima, suradnja s Kinom na njezinoj inicijativi „Jedan pojas, jedan put“ trebala bi ovisiti o tome da Kina ostvari svoj najavljeni cilj i učini je otvorenom platformom usklađenom s tržišnim pravilima i međunarodnim normama. Opseg dijaloga o poticanju međuljudskih kontakata potrebno je proširiti, a nove je inicijative potrebno utvrditi kako bi se potaknuo veći pluralizam u kontaktima. Međuljudski bi kontakti trebali biti integrirani u sve odnose EU-a i Kine, dok je dijalog o mobilnosti i migraciji potrebno intenzivirati.

IV. PRONALAŽENJE ZAJEDNIČKIH INTERESA U PODRUČJIMA VANJSKE POLITIKE I SIGURNOSTI

Kina nastoji ostaviti iza sebe ulogu pasivnog promatrača i postati vodeći igrač u globalnim pitanjima u skladu sa svojom gospodarskom veličinom. S obzirom na narasle interese Kine, njezini su se obzori proširili izvan granica susjedstva. Kina se još uvijek najviše bavi odnosima sa SAD-om. Ipak, ponovo raste njezino zanimanje za EU s kojim može postići uravnoteženije partnerstvo u multipolarnom svijetu, dok regionalna sigurnost u azijsko-pacifičkoj regiji ostaje izazov u kontekstu sve snažnijeg kineskog pritiska. Pozadina važne kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put” uglavnom su gospodarski i nacionalni interesi, ali će ona proizvesti i značajne geostrateške posljedice. Kina ima dobar razlog za aktivnije sudjelovanje u globalnom upravljanju, sigurnosnim i obrambenim pitanjima. Izazov i prilika za EU je usmjeriti sudjelovanje Kine u pozitivna područja kao što su suradnja u ostvarenju mira u Africi i ispunjivanje obveza koje imaju svjetske sile (npr. na Bliskom istoku). Dublji dijalog s Kinom o suradnji za ulaganja u zemlje koje su zanimljive objema stranama bio bi odraz sve većeg financijskog sudjelovanja Kine u mnogim zemljama koje su ujedno partneri EU-a.

IV.1. Jačanje suradnje s Kinom u području vanjske politike

Rast Kine doveo je do proširenja njezinih interesa znatno izvan granica neposrednog susjedstva te do povećanja njezine trgovačke, financijske, diplomatske i vojne prisutnosti u svijetu, a sve veći broj kineskih državljana živi u inozemstvu. Zbog svega toga i Kina se mora oslanjati na međunarodni mir i sigurnost pa je postala proaktivnija u izgradnji mira i dobrosusjedskih odnosa u zemljama poput Južnog Sudana i Afganistana.

EU bi trebao raditi na široj zajedničkoj platformi vanjske politike s Kinom koja bi se temeljila na poticanju konstruktivnog i aktivnog sudjelovanja Kine u procesima osiguravanja sigurnosti kao globalnog javnog dobra. Kinu bi trebalo poticati na trajno sudjelovanje u međunarodnim procesima rješavanja sukoba, što joj je i obveza kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Kao nastavak konstruktivnog sudjelovanja Kine tijekom pregovora s Iranom, EU bi trebao nastojati ostvariti aktivnu suradnju s Kinom u područjima kao što su Afganistan, Sirija, Libija, izazovi migracija te rješavanje problema na Bliskom istoku. Često se smatra da su EU i Kina u Africi konkurenti. Takvo djelovanje treba pretvoriti u veću suradnju u rješavanju kriza (lokalno ili u multilateralnim forumima kao što je Vijeće sigurnosti UN-a), izgradnji kapaciteta za mir i sigurnost u Africi, poticanju boljeg gospodarskog okruženja, ali i rješavanju globalnih pitanja, posebno zaštite okoliša i oceana. EU bi trebao surađivati s Kinom kako bi se poboljšalo praćenje i sljedivost za minerale koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Jedan od prioriteta kineske vanjske politike je razviti veze s Europom i tom je cilju Kina namijenila značajna financijska i diplomatska sredstva. U interesu je EU-a surađivati s Kinom kako bi se osiguralo da kineski angažman bilo koje vrste u istočnim i južnim susjedstvima EU-a pomaže osnažiti upravljanje utemeljeno na pravilima i regionalnu sigurnost. EU i dalje odlučno podržava suverenost, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, a tim se načelima rukovodi i Kina. EU želi Kinu kao partnera u ulaganju u dugoročnu održivost i napredak Ukrajine te pri osiguravanju stabilne i mirne regije u korist svih strana. Nadalje, strategija EU-a za srednju Aziju prilika je za proširenje suradnje s Kinom u području sigurnosti, povezanosti, razvojne pomoći i održivog korištenja vodom i energijom.

EU bi trebao nastaviti aktivno doprinositi regionalnoj sigurnosti u azijsko-pacifičkoj regiji diplomatskim i gospodarskim sredstvima uz istodobni razvoj partnerstava u toj regiji. EU je i dalje zabrinut zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru te bi i dalje trebao naglašavati važnost mirnog rješavanja sporova i suprotstavljati se jednostranim mjerama koje bi mogle narušiti status quo i povećati napetosti. EU ostaje pri stajalištu o tome da Kina i ostale uključene zemlje trebaju poštovati međunarodno pravo u kontekstu svojih zahtjeva u Južnom kineskom moru. Imajući u vidu velik opseg međunarodne trgovine koja se odvija kroz vode u toj regiji, EU ima velik interes da se slobodna plovidba i prelijetanje nastave. EU bi trebao poticati Kinu u tome da konstruktivno pridonosi regionalnoj stabilnosti kroz mjere izgradnje povjerenja i potporu međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, osobito poštovanjem UN-ove Konvencije o pravu mora i postupaka arbitraže u okviru te konvencije te brzim zaključivanjem pregovora ASEAN-a i Kine o „kodeksu ponašanja”.

EU treba nastojati održavati redovit i sadržajan dijalog s Kinom o nizu pitanja koja se odnose na kontrolu izvoza, razoružanje i neširenje oružja, uključujući regionalne izazove kao što su politika i djelovanje Demokratske Narodne Republike Koreje. Primjerice, EU treba poticati Kinu da ratificira Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, pristupi Ugovoru o trgovini oružjem, pristupi Haškom kodeksu ponašanja u pogledu balističkih projektila i pridržava se normi za kontrolu izvoza oružja i robe s dvojnom namjenom koje se primjenjuju u međunarodnim sustavima kontrole izvoza. Izvoz EU-a u Kinu podliježe embargu na izvoz oružja koji je uveden zaključcima Europskog vijeća iz 1989. i mora zadovoljiti osam kriterija iz Zajedničkog stajališta Vijeća o izvozu vojne tehnologije i opreme (2008/944/ZVSP).

S obzirom na sve prisutniju globalnu terorističku prijetnju, EU bi trebao biti otvoren za suradnju s Kinom u području suzbijanja terorizma pod uzajamno dogovorenim uvjetima, uključujući učinkovitu vladavinu prava i komponentu ljudskih prava. Međunarodni napori trebaju se usmjeriti na rješavanje uzroka, prekidanje dotoka sredstava za financiranje terorizma (uključujući u okviru Stručne skupine za financijsko djelovanje) i sprečavanje radikalizacije i njezino suzbijanje.

U međunarodnoj politici u pogledu kibernetičkog prostora EU promiče otvorenost i slobodu interneta i potiče nastojanja da se izrade dogovorena pravila ponašanja države. S obzirom na to da Kina ima restriktivan pristup upravljanju internetom, postoji opasnost od fragmentacije interneta, što može nanijeti štetu globalnim dionicima te negativno utjecati na gospodarstvo i ljudska prava. EU bi trebao nastaviti poticati Kinu na veći doprinos u razvoju odgovornih pravila ponašanja i primjenu postojećih međunarodnih propisa u kibernetičkom prostoru, uključujući promicanje daljnjeg globalnog dogovaranja o zaštiti kritične kibernetičke imovine. Treba uzeti u obzir i relevantne aspekte nedavne Zajedničke komunikacije o suzbijanju hibridnih prijetnji, posebno s obzirom na kibernetičku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture.

Priznavanje povećane uloge Kine u međunarodnim odnosima i upravljanju trebalo bi povezati s njezinim većim pridržavanjem međunarodnih pravila i normi. EU potiče Kinu da upotrijebi svoja diplomatska i druga sredstva kako bi se ostvarila sigurnost kao globalno javno dobro, uključujući angažman u pogledu Afganistana i Sirije. Sigurnost u Aziji važna je za EU i stoga će nastaviti davati svoj pozitivan doprinos u tom pogledu. Slično tome, EU potiče Kinu na to da aktivno doprinosi miru i sigurnosti u susjedstvu EU-a u skladu s međunarodnim pravom. EU želi da se u Istočnom i Južnom kineskom moru poštuje sloboda plovidbe i prelijetanja. Sporove treba rješavati mirno na temelju vladavine prava te izbjegavati jednostrane provokacije. Treba poticati i jačati dijalog EU-a s Kinom kako bi se pronašlo zajedničko stajalište o razoružanju, neširenju oružja, borbi protiv terorizma i kibernetičkom prostoru.

IV.2. Sigurnosna i obrambena dimenzija

Posljednjih godina EU je sve prisutniji sa svojim misijama u civilnim i vojnim krizama u inozemstvu, posebno u Africi. Isto tako, prihvaćajući svoju rastuću odgovornost na globalnom planu, Kina sve više doprinosi mirovnim operacijama i borbi protiv piratstva te je povećala svoju vojnu pomoć Afričkoj uniji.

U Africi postoje velike mogućnosti za suradnju EU-a i Kine tamo gdje postoje zajednički interesi, uključujući proširenje uspješne suradnje na moru u borbi protiv piratstva te mirovne misije i izgradnju kapaciteta na tlu tog kontinenta. Koordinacija u borbi protiv piratstva u okviru mehanizma SHADE (Shared Awareness and De-confliction) pomogla je u osnaživanju suradničkog ponašanja, a podjela obveza u praćenju pošiljki Svjetskog programa za hranu pokazuje dodanu vrijednost te suradnje.

Na temelju rezultata višekratnih savjetovanja EU-a i Kine o sigurnosti i obrani EU bi, u dogovoru s relevantnim kineskim subjektima na terenu (npr. kineska veleposlanstva i mirovne snage u zemljama kao što su Mali i Somalija), trebao odrediti praktični način suradnje i pružati potporu kineskim nastojanjima u financiranju Afričke strukture za mir i sigurnost. Druga područja mogućih zajedničkih interesa uključuju suradnju u okviru policijske dimenzije mirovnih operacija i mjere za zaštitu i evakuaciju državljana EU-a i Kine.

V. GLOBALNO UPRAVLJANJE I SURADNJA U MULTILATERALNOM KONTEKSTU

Kina želi imati utjecaj u globalnom upravljanju, političkom i gospodarskom, u skladu sa svojom važnošću. EU bi trebao djelovati u skladu s tim, uz promicanje multilateralizma i poticanje Kine da pruži potporu globalnim standardima i institucijama. Važna karika u lancu bilo bi i uspješno rješavanje razlika u mišljenju u pogledu poštovanja međunarodnog poretka, zakonodavstva i ljudskih prava, posebno u kontekstu sve snažnijeg pritiska Kine prema vanjskom svijetu i njezine unutarnje represije. U mnogim je područjima došlo vrijeme za unaprjeđenje dijaloga i suradnje, posebno u pogledu klimatskih promjena, energije, zaštite oceana i učinkovitosti resursa, ali i vrijeme da se Kini pomogne u rješavanju golemih ekoloških problema (čije će učinke osjetiti i EU). Isto tako, vrlo korisna može biti suradnja u područjima razvoja, svjetskog zdravlja, mirovnih operacija, humanitarnih pitanja i upravljanja rizicima od katastrofa. Povećani globalni interesi i prisutnost Kine prilika su za EU da ostvari sinergiju svojeg iskustva i kineskih resursa.

V.1. Promicanje učinkovitog multilateralizma

EU odlučno podržava djelotvorni multilateralizam u čijem su središtu Ujedinjeni narodi. Kao i EU, Kina je korisnik međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. U godini kad se obilježila 70. godišnjica osnivanja UN-a, tj. 2015. Kina se kao jedna od prvotnih potpisnica ponovo obvezala na poštovanje načela iz Povelje UN-a. Doprinos Kine proračunu UN-a sad je među najvećima i sve više njezinih vojnika sudjeluje u mirovnim operacijama UN-a

Kao stalni član Vijeća sigurnosti UN-a i član Vijeća za ljudska prava Kina ima posebnu dužnost podržavati tri stupa UN-a, odnosno ljudska prava, mir i sigurnost te razvoj. EU bi trebao surađivati s Kinom na konsolidaciji globalnog upravljanja. Kako se globalne institucije postupno razvijaju i mijenjaju, to znači davanje odgovarajuće važnosti mišljenju Kine u skladu s doprinosom koji je spremna dati, istodobno inzistirajući na univerzalnosti međunarodnog prava, pravila i načela koji su temelj međunarodnog poretka. Slijedom toga, Kinu treba poticati da podrži aspekte reforme UN-a i sudjeluje u poboljšanju okvira globalnog upravljanja kako bi se ostvarile veće koristi za međunarodnu zajednicu.

EU bi trebao konstruktivno surađivati s Kinom u pronalaženju rješenja u okviru postojećih struktura globalnog upravljanja kad god je to moguće, i pogotovo osigurati da nove inicijative zadovoljavaju globalne standarde te da se dopunjuju s aktivnostima postojećih međunarodnih institucija. U postupak multilateralnog odlučivanja treba uključiti sve relevantne dionike.

Rastuća važnost skupine G20 nakon globalne ekonomske krize ukazuje na potrebu učinkovite suradnje s tržišnim gospodarstvima u usponu kako bi se pronašla rješenja za globalne izazove. Na temelju rezultata kineskog predsjedavanja skupinom G20 i bliske suradnje u području financija u skupini G20, EU treba tražiti zajedničku platformu s Kinom u područjima kao što su strategije rasta, ulaganja u međusobno povezane infrastrukture, financiranje borbe protiv klimatskih promjena i globalne norme za suzbijanje korupcije. Kina je pojačala i suradnju s institucijama sustava Bretton Woods. EU bi se trebao osloniti na tu pojačanu predanost i poticati snažniji, održiviji i uravnoteženiji globalni rast, osigurati snažan i odgovarajuće financiran MMF te jačati globalnu financijsku sigurnosnu mrežu.

EU bi trebao poticati Kinu na angažiranije i aktivnije sudjelovanje u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i multilateralnim i plurilateralnim trgovinskim i investicijskim inicijativama te da preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje ima od otvorenog trgovinskog sustava i podupre nastojanja tih inicijativa, primjerice pregovore o ekološkim proizvodima. EU očekuje od Kine podnošenje ponude za pristupanje Sporazumu o javnoj nabavi (GPA) koja odgovara važnosti kineskog tržišta. Nadalje, EU potiče Kinu da se na smislen i sadržajan način uključi u rad Međunarodne radne skupine o izvoznim kreditima. U kontekstu skupine G20 EU treba poticati Kinu na daljnje sudjelovanje u reformi međunarodnih pravila ulaganja, posebno na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja.

Dodatna područja u kojima EU treba tražiti dodirne točke s Kinom uključuju očuvanje mira, sprečavanje sukoba i rano upozoravanje, mirno rješavanje sporova, humanitarna pitanja, upravljanje rizicima od katastrofa, ekonomska i socijalna prava te zaštitu zdravlja. EU treba poticati Kinu da poveća svoj doprinos međunarodnim nastojanjima u rješavanju trenutačne izbjegličke i migracijske krize.

EU i Kina imaju zajednički interes u pružanju podrške multilateralizmu. EU bi trebao surađivati s Kinom na konsolidaciji globalnog upravljanja utemeljenog na pravilima. EU treba tražiti zajedničku platformu s Kinom o ključnim prioritetima skupine G20. EU bi trebao poticati Kinu na aktivnije i angažiranije sudjelovanje u WTO-u i multilateralnim i plurilateralnim trgovinskim i investicijskim inicijativama te da preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje ima od otvorenog trgovinskog sustava i podupre nastojanja tih inicijativa. EU očekuje od Kine podnošenje ponude za pristupanje Sporazumu o javnoj nabavi (GPA) koja odgovara važnosti kineskog tržišta. EU treba bliskije surađivati s Kinom u području upravljanja katastrofama, humanitarnih kriza i migracija.

V.2. Poštovanje međunarodnog prava i univerzalnih vrijednosti

Međunarodni poredak utemeljen na pravilima podrazumijeva poštovanje međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo povezano s ljudskim pravima, i temeljni je preduvjet za osiguravanje međunarodnog mira, sigurnosti i održivog razvoja. Stoga EU treba surađivati s Kinom na promicanju univerzalnog unaprjeđenja ljudskih prava, a posebno poštovanja međunarodnih standarda u vezi s ljudskim pravima unutar i izvan zemlje. Primjeri uključuju potporu provedbi obveza iz sporazuma o ljudskim pravima koje je Kina već ratificirala i promicanje ratifikacije Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Kina potpisala 1998. EU treba i dalje poticati Kinu da ratificira dodatne instrumente UN-a i Međunarodne organizacije rada, primjerice dvije konvencije o prisilnom radu i dvije konvencije o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju.

Kineski napredak proteklih desetljeća, uključujući u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prava, može biti početna točka za izgradnju suradnje EU-a i Kine u područjima kao što su prava žena, prava radnika, socijalni standardi, poslovanje i ljudska prava te kulturna prava.

EU treba i dalje ustrajati na tome da Kina poštuje svoje međunarodne pravne obveze i obveze povezane s ljudskim pravima u Kini i u inozemstvu, te bi trebala surađivati s Kinom u tu svrhu.

 V.3. Globalni izazovi i globalna javna dobra

Tijekom proteklih godina Kina sve više doprinosi utvrđivanju ambicioznijih globalnih ciljeva u pogledu održivog razvoja, uključujući klimatske promjene, zdravlje i obrazovanje. Postala je donator svjetskih razmjera te radi na novim i održivijim konceptima razvoja. EU treba blisko surađivati s Kinom u područjima od zajedničkog interesa.

Program održivog razvoja do 2030. univerzalno je primjenjiv te ga sve zemlje trebaju provoditi na svojem državnom području, ali i doprinositi globalnim nastojanjima. U okviru tog programa EU i Kina imaju zajednički interes koji uključuje iskorjenjivanje siromaštva i ostvarenje održivog razvoja za sve s pomoću učinkovitih institucija, dobrog upravljanja, vladavine prava i društava koja žive u miru. EU treba uključiti Kinu u redoviti dijalog o provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva.

Kina ima sve važniju ulogu u međunarodnoj razvojnoj suradnji i sve veći utjecaj na razvojne procese u trećim zemljama. Stoga je važno da EU i Kina mogu razgovarati o svojim pristupima razvojnoj suradnji. Imajući u vidu koliku je važnost Kina pridala Programu održivog razvoja do 2030. tijekom predsjedanja skupinom G20, otvara se mogućnost pojačane suradnje sa zemljama u razvoju. EU bi trebao unaprjeđivati bilateralnu i multilateralnu razvojnu suradnju radi poticanja provedbe Programa održivog razvoja do 2030. s ciljem uspostave donatorskog partnerstva s Kinom u područjima kao što su učinkovitost razvoja i koordinacija donatora te radi promicanja praktične suradnje u multilateralnim forumima i na terenu, na primjer u Africi i Aziji. EU treba poticati Kinu da djeluje u skladu s načelima koja su obje strane potvrdile na forumu na visokoj razini o učinkovitosti pomoći održanom u Busanu i da sudjeluje u Globalnom partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju. Relevantne institucije EU-a i njegove države članice trebaju nastaviti podupirati razvoj Azijske banke za ulaganja u infrastrukturu i sudjelovati u dijalogu s Novom razvojnom bankom radi jačanja dobrog upravljanja i multilateralnog sustava. Osim toga, EU treba održavati dijalog s Kinom o najboljoj praksi u pogledu kreditiranja zemalja u razvoju, uključujući aspekte kao što su održivost duga, ekološki i radni standardi te borba protiv mita i korupcije.

S obzirom na to da je Kina odgovorna za otprilike četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova, EU pozdravlja njezinu vodeću ulogu u pregovorima i brzoj ratifikaciji Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Na temelju rezultata 21. Konferencije stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Zajedničke izjave EU-a i Kine o klimatskim promjenama iz 2015. EU treba pojačati svoju suradnju s Kinom i bilateralno i na međunarodnoj razini. EU treba surađivati s Kinom na temelju zajedničkog opredjeljenja da se ubrza prijelaz na niskougljično gospodarstvo / gospodarstvo bez ugljičnog otiska. Kad god je to moguće, treba tražiti zajednički pristup radi ubrzavanja provedbe Pariškog sporazuma, uključujući provedbu na nacionalnoj razini određenih doprinosa. Širenje suradnje s Kinom putem klimatske diplomacije EU-a treba uključiti pitanja povezana s Montrealskim protokolom (globalno smanjenje proizvodnje fluorougljikovodika), Međunarodnom organizacijom za civilno zrakoplovstvo (globalne tržišno utemeljene mjere za emisije iz zračnog prometa) i Međunarodnom pomorskom organizacijom (ograničenje emisija iz pomorskog prometa). EU treba nastaviti podupirati Kinu u pogledu trgovanja emisijama zbog njezinih planova za uvođenje nacionalnog sustava 2017. Treba nastojati ostvariti bolji dijalog u područjima kao što su klimatska politika i praćenje i planiranje emisija, niskougljični gradovi, niskougljične tehnologije, hvatanje i skladištenje ugljika, prilagodbe te ulaganja otporna na klimatske promjene. Inovativne preporuke radne skupine G20 o zelenom financiranju treba provoditi kad god je to moguće.

EU i Kina su neto uvoznici energije i imaju zajednički interes za uspostavu transparentnih, dobro reguliranih i otvorenih tržišta energije kako bi unaprijedili energetsku sigurnost. U tu svrhu, EU treba surađivati s Kinom u ostvarivanju modernije, uključivije i učinkovitije globalne energetske strukture te nastaviti podupirati pojačanu suradnju Međunarodne agencije za energetiku s Kinom radi promicanja suradnje u području energetske sigurnosti, energetskih podataka i statistika te analize energetske politike. EU također treba nastojati surađivati s Kinom u pogledu transparentnosti, normi i propisa u energetskom sektoru, uključujući u projektima energetske infrastrukture u trećim zemljama, te poticati domaće reforme u energetici, uključujući energetsku učinkovitost i održivost te učinkovitost resursa. Treba iskoristiti prilike za zajedničko istraživanje i razvoj tehnologija čiste energije.

Kina se suočava s golemim izazovima u području okoliša kao što je onečišćenje zraka, vode i tla. U tom području EU treba djelovati radi vlastitih interesa, osobito u cilju smanjenja problema izazvanih pretjeranom i neodrživom upotrebom resursa u Kini. Znanjem EU-a mogu se poduprijeti i napori Kine pri razvoju odgovarajućih politika i regulatornih okvira za prelazak na zeleno, niskougljično i kružno gospodarstvo. To će uključivati primjenu zelenih znanstvenih i tehnoloških rješenja od kojih će obje strane imati ekološke i gospodarske koristi. EU bi trebao podijeliti primjere najbolje prakse upravljanja okolišem i prirodnim resursima (zrak, voda, tlo), gospodarenja otpadom, postupnog smanjenja uporabe opasnih kemikalija te provedbe međunarodnih sporazuma i normi u vezi s okolišem. Treba pojačati suradnju u pogledu problematike voda, osobito u okviru platforme EU-a i Kine o vodi. EU treba pojačati suradnju s Kinom u rješavanju globalnih problema kao što su krčenje šuma, nezakonita sječa i krijumčarenje divljih vrsta koji zbog povezanosti s korupcijom i organiziranim kriminalom ugrožavaju održivi razvoj, bioraznolikost i dobro upravljanje.

Nadalje, EU treba surađivati s Kinom kako bi se poboljšalo upravljanje oceanima, osobito borbom protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te treba poticati Kinu da ratificira Sporazum UN-a o ribljim stokovima i Sporazum FAO-a o mjerama države luke.

EU treba poticati Kinu da bude angažiranija i aktivnija u razvoju politike za suzbijanje širenja antimikrobne otpornosti i da pruži podršku globalnoj strategiji za borbu protiv te ozbiljne prijetnje zdravlju.

EU i Kina trebaju otvoriti intenzivniji dijalog o razvoju. EU treba iskoristiti opredjeljenje Kine za rješavanje pitanja klimatskih promjena jačanjem partnerstva u tom području na bilateralnoj i multilateralnoj razini. Okoliš je sada glavni prioritet kineske politike, što se očituje u najnovijem petogodišnjem planu. EU to treba iskoristiti i izraditi pozitivan zajednički program u područjima kao što su rješavanje onečišćenja zraka, vode i tla, kružno gospodarstvo, održivo upravljanje oceanskim resursima te borba protiv ugrožavanja staništa i bioraznolikosti. EU treba nastojati ostvariti bliskiju suradnju s Kinom u borbi protiv širenja antimikrobne otpornosti.

VI. POVEZANIJI PRISTUP KINI

Za suradnju s tako velikim strateškim partnerom kao što je Kina potreban je pristup koji uključuje „cijeli EU” i povezuje aktivnosti Komisije, ESVD-a i drugih institucija EU-a te ih usklađuje s onim što poduzimaju države članice EU-a. Države članice bi u svojim bilateralnim odnosima s Kinom trebale podržavati dogovorene stavove EU-a, a Komisija i ESVD trebali bi osigurati da su države članice obaviještene o situacijama u kojima je potrebno štititi interese EU-a. Komisija i ESVD trebali bi blisko surađivati s Europskim parlamentom, koji se pokazao kao odlučan zagovornik učinkovite politike EU-a prema Kini.

EU bi trebao nastaviti s ambicioznim planom suradnje s Kinom. Iako obostrano postoje snažni gospodarski i trgovinski interesi, to ne smije kočiti EU u isticanju i čuvanju svojih vrijednosti u odnosima s Kinom. Potrebe Kine nisu ništa manje od naših i odbijanje suradnje donosi štetne posljedice i za Kinu.

Stoga EU mora zauzeti čvrst, jasan i jedinstven stav. Dosljednost i usklađenost EU-a ključna je za velike političke odluke i održavanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. EU treba nastojati izgraditi povjerenje i suradnju s Kinom oslanjajući se na zajedničke interese. Međutim, u odnosima EU-a i Kine mora se uzeti u obzir činjenica da Kina ima jednostranački sustav i gospodarstvo utemeljeno na državnom kapitalizmu. 

EU treba nastojati pronaći poveznice u različitim političkim područjima i sektorima kako bi imao jaču poziciju u ostvarivanju svojih ciljeva. Potrebna je dobra međusektorska koordinacija kako bi se osiguralo da neposredni sektorski interesi ne budu važniji od općeg dobra.

Između EU-a i Kine održavaju se sastanci na vrhu, kao i strateški dijalog na visokoj razini, gospodarski i trgovinski dijalog na visokoj razini te dijalog na visokoj razini o poticanju međuljudskih kontakata, čije potencijale treba iskoristiti koliko god je moguće. To su platforme na kojima se može odlučiti o transverzalnom strateškom usmjerenju u pogledu političkih, gospodarskih i trgovinskih pitanja, potaknuti veći pluralizam u kontaktima i utrti put sinergiji i kompromisima kad je riječ o mnogim aspektima odnosa EU-a i Kine na najvišoj razini.

Treba se aktivno koristiti dostupnim koordinacijskim mehanizmima EU-a u Bruxellesu i lokalno u Pekingu. Kao dopuna aktivnostima izgradnje partnerstva EU-a i Kine službe Komisije, ESVD i države članice trebali bi izraditi i planove utemeljene na različitim scenarijima kako bi prema potrebi mogli djelovati brže i usklađenije.

Broj i raznovrsnost dijaloga EU-a i Kine pokazatelj su raznolikosti i vitalnosti odnosa EU-a i Kine, ali ujedno predstavljaju rizik da će se aktivnosti raspršiti ili ostati fragmentarne. Uobičajeno je da EU i Kina organiziraju gotovo stotinu dijaloga i radionica godišnje. Potrebno je preciznije odrediti prioritete, a resurse treba prvenstveno usmjeriti na one najvažnije. EU treba redovito analizirati rezultate tih dijaloga kako bi se osiguralo da učinkovito doprinose sveukupnim ciljevima EU-a te ih prema potrebi racionalizirati. Pozornost treba usmjeriti na prioritete kao što je postizanje ravnopravnih tržišnih uvjeta.

Prvo zajedničko ocjenjivanje provedbe Strateškog plana za suradnju EU-a i Kine do 2020.održano je u Pekingu u travnju 2016. Godišnji pregledi provedbe i dalje se trebaju održavati na razini viših dužnosnika, a izvješća se trebaju podnositi na sastancima na vrhu EU-a i Kine.

Instrument za partnerstvo EU-a, Instrument za razvojnu suradnju, Obzor 2020., „Erasmus+” i druge relevantne izvore financiranja EU-a treba upotrebljavati na strateški način za promidžbu interesa EU-a u odnosu na Kinu. Trebalo bi ojačati ulogu javne diplomacije u skladu s prioritetima EU-a. Treba nastaviti poticati kulturne razmjene i suradnju.

EU treba umrežiti svoje analitičke resurse kako bi se ispravno procijenilo koji motivi stoje iza kineske politike i iskoristile mogućnosti za jačanje odnosa EU-a i Kine. Potrebno je poboljšati trenutačne kontakte s Kinom na svim razinama, s Partijom, vladom, zakonodavcima i društvom, a uputno je i iskoristiti cijelu lepezu medija 21. stoljeća kako bi se obraćali budućim generacijama vodećih ljudi u Kini u svim područjima.

Odnosi s Kinom zahtijevaju sveobuhvatan pristup za postizanje maksimalnog učinka. Države članice bi u svojim bilateralnim odnosima s Kinom trebale podržavati dogovorene stavove EU-a, a Komisija i ESVD trebali bi osigurati da su države članice obaviještene o situacijama u kojima je potrebno štititi interese EU-a. Na godišnjim sastancima na vrhu i dijalozima na visokoj razini EU-a i Kine utvrđuju se ciljevi i prioriteti za provedbu zajedničkog strateškog plana. Godišnji pregledi provedbe Strateškog plana za suradnju EU-a i Kine 2020.trebaju se održavati na razini viših dužnosnika, a izvješća se trebaju podnositi na sastancima na vrhu EU-a i Kine. EU će surađivati s Kinom u ocjenjivanju djelotvornosti njihovih dijaloga i nastojat će ih prema potrebi racionalizirati u skladu s prioritetima EU-a. Treba se aktivno koristiti dostupnim koordinacijskim mehanizmima EU-a kako bi se promicalo jedinstvo EU-a. EU treba i dalje unaprjeđivati svoje analitičke sposobnosti u pogledu Kine i obraćati se budućim generacijama vodećih ljudi u Kini u svim područjima. Provedbu strategije EU-a za Kinu potrebno je redovito analizirati u odgovarajućim sastavima Vijeća. EU treba biti pripravan ažurirati svoj pristup ako i kada se temeljne pretpostavke promijene.

VII. SLJEDEĆI KORACI 

Vijeće se poziva da potvrdi elemente predložene u ovoj Komunikaciji. Donijet će se posebne preporuke za daljnje aktivnosti u sljedećim područjima:

bolja priprema sastanaka na vrhu i drugih sastanaka na visokoj razini EU-a i Kine, osmišljenije aktivnosti nakon tih sastanaka te njihova usklađenost s kontaktima na visokoj razini koje države članice imaju s Kinom,

predlaganje zajedničkih političkih okvira u posebnim područjima (npr. povezanost),

usmjerivanje pozornosti na ključne teme i ciljeve u svim dijalozima EU-a i Kine i koncentriranje resursa na manji broj prioriteta gdje EU ostvaruje najveću dodanu vrijednost.

(1)

Prema podacima Svjetske banke, godine 2014. udio 28 država članica EU-a u svjetskom BDP-u (izmjeren prema tržišnom tečaju) iznosio je 22,6 %, udio SAD-a 22,3 % te Kine 13,3 % (ukupno 58,2 %). Kad je riječ o paritetu kupovne moći, iste je godine udio EU-a u svjetskom BDP-u iznosio 17,1 %, udio SAD-a 15,9 % te Kine 16,6 % (MMF, Svjetski gospodarski izgledi, travanj 2016.). Prema podacima Eurostata, godine 2014. udio 28 država članica EU-a u svjetskom uvozu i izvozu iznosio je 15,5 %, udio SAD-a 16,6 % te Kine 13,5 %, čineći ukupno 45,6 % svjetske trgovine.

(2)

Komunikacija Europske komisije iz listopada 2006.: „EU – Kina: bliži partneri, veća odgovornost”.