18.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 17/40

1.

tvrdi da su demografske promjene među najvažnijim izazovima s kojima se suočava Europska unija. U čimbenike tih promjena ubrajaju se starenje stanovništva, smanjenje broja mladih osoba i snižena stopa nataliteta. Zbog toga demografski rast uvelike ovisi o migracijskim tokovima, koji se u velikoj mjeri razlikuju od teritorija do teritorija EU-a. Neravnoteža ima za posljedicu razne izazove, kako u područjima zahvaćenima depopulacijom, tako i u velikim gradskim područjima koja obilježava priljev stanovnika;

2.

smatra, međutim, da doprinos fenomena migracija predstavlja samo kratkoročno i nedostatno rješenje problema pada nataliteta. Iako migracije omogućuju neposredan priljev dodatne radne snage, također povećavaju postotak odraslog stanovništva na europskom teritoriju i ne rješavaju problem pada nataliteta i općeg starenja tog stanovništva;

3.

ukazuje na to da je od 2000. godine porast broja stanovnika u Europi vrlo skroman u usporedbi s prethodnih 50 godina te iznosi oko 0,5 % godišnje. Dvanaest država članica zabilježilo je 2014. godine pad broja stanovnika, dok je u šesnaest došlo do rasta. Postoje znatne razlike između istoka i zapada Europe te, u manjoj mjeri, između sjevera i juga. Čak su i unutar jedne države članice česte razlike među regijama. Posebice se ističe opći obrazac većeg rasta u gradskim nego u ruralnim područjima u većini europskih zemalja. Udaljena ruralna područja suočavaju se s demografskim izazovima diljem kontinenta. Nedavna gospodarska kriza naglasila je polarizaciju kretanja i na europskoj i na nacionalnoj razini, kao i izazove povezane s depopulacijom na regionalnoj razini;

4.

ističe potrebu da se uzmu u obzir predviđanja za razdoblje do 2060. godine iz „Izvješća o starenju stanovništva za 2015.” Zbog uzajamne dinamike fertiliteta, očekivanog životnog vijeka i migracija predviđaju se velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva EU-a. Omjer aktivnog i uzdržavanog stanovništva, koji trenutačno iznosi 4:1, past će na otprilike 2:1. Europsko stanovništvo neće 2060. godine biti samo starije, već će i njegov razmještaj biti vrlo neravnomjeran. Predviđaju se velike razlike među državama članicama i unutar njih, uz smanjenje broja stanovnika u otprilike polovini država i porast u drugoj polovini;

5.

skreće pozornost na golem gospodarski, socijalni, proračunski i ekološki učinak demografskih promjena, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. To utječe na održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava te na razvoj socijalne države, prvenstveno zbog pritiska na zdravstvene sustave i socijalne usluge na području skrbi za starije i uzdržavane osobe. To utječe i na razvoj različitih teritorija EU-a te očuvanje tradicionalnih ekosustava i infrastrukture. Ističe rizik od depopulacije određenih područja EU-a. Udaljene regije suočavaju se primjerice s geografskim i demografskim izazovima zbog svojih ograničenja na području mobilnosti. Iako će na određena područja ili regije, ovisno o njihovim obilježjima, te promjene utjecati kasnije ili u manjoj mjeri, neosporivo je da će se njihove posljedice osjetiti u cijelom EU-u;

6.

ističe da je te čimbenike potrebno promatrati u kontekstu demografskih kretanja u svijetu. U tom smislu ocjenjuje vrlo pozitivnim rad OECD-a na prikupljanju usporednih podataka o stanovništvu na lokalnoj i regionalnoj razini, što pomaže pri razumijevanju šireg konteksta demografskih izazova, izvan okvira europske dimenzije. Prikladni alati za razumijevanje demografskih izazova i prikupljanje podataka o demografskim promjenama mogle bi biti demografske karte na razini EU-a, odnosno digitalna pomagala koja se koriste za rudarenje podataka i mapiranje demografskih pokazatelja uz pomoć GIS-a – geografskog informacijskog sustava;

7.

uzima u obzir različite načine na koje europske regije i gradovi reagiraju na demografske izazove:

8.

potiče europske gradove i regije da nastave rješavati te probleme, ali i da iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz demografskih promjena, poput mogućnosti koje „srebrno gospodarstvo” nudi poduzećima i subjektima koji osmišljavaju i nude inovativne proizvode i usluge za osobe starije životne dobi, posebice s obzirom na to da se taj potencijal najviše iskorištava upravo u regijama u kojima se utjecaj demografskih promjena najviše osjeća. Izazovi ujedno predstavljaju priliku da se povećaju ulaganja u ljudski kapital, bolje iskoriste lokalni resursi, razviju djelotvornije i učinkovitije javne usluge te uspostave novi načini za unapređenje kvalitete života svih građana. Cilj je poboljšanje kvalitete života, ali i blagostanja koje se smatra trodimenzionalnim stanjem tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja. Mogućnosti povezane s demografskim promjenama ujedno su i prilike za zapošljavanje povezane s uslugama za starije osobe (fizička pomoć, digitalne usluge, zdrav stil života itd.);

9.

ističe da je važno strukture potrebne za pružanje usluga u regijama u kojima opada broj stanovnika prilagoditi na takav način da oni koji u tim regijama ostaju, a često je riječ o starijim osobama, uslugama mogu pristupiti u skladu sa svojim temeljnim pravima. To pretpostavlja razvijanje oblika pružanja usluga putem vertikalne suradnje i inicijativa među raznim razinama, čime će se lokalnoj i regionalnoj razini osigurati resursi potrebni za prilagodbu demografskim promjenama;

10.

obvezuje se da će i dalje podupirati inicijativu „Europski sporazum za demografske promjene”, koju promiče mreža AGE Platform Europe u bliskoj suradnji s regionalnim uredom Svjetske zdravstvene organizacije za Europu (WHO/Europe) na temelju projekta AFE-Innovnet, platforme lokalnih i regionalnih vlasti za promicanje stvaranja okruženja prilagođenog starijim osobama na područjima poput zdravstva, socijalnih usluga, stanovanja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te urbanizma i mobilnosti;

11.

ističe važnost dodjeljivanja istaknute uloge europskim gradovima i regijama u provedbi europskih politika za borbu protiv demografskih izazova, a posebice pri osmišljavanju inicijativa kojima se promiču raznolikost i međukulturni odnosi. Također, nužno je raditi na oblikovanju regionalnih i lokalnih strategija čiji je cilj podupirati uspostavu veza između centara za istraživanje i razvoj, poduzeća te javnih tijela, promicati inkubatore poduzeća, poticati ruralni turizam itd. kako bi se otvorila nova radna mjesta i povećala privlačnost za stanovništvo radne dobi;

12.

ističe važnost horizontalne suradnje u vezi s demografskim promjenama. Programi teritorijalne suradnje ponekad su usmjereni na ispunjavanje tog cilja, posebice u pogledu suočavanja s pojavom starenja stanovništva i depopulacije ruralnih područja ili, u mnogo manjoj mjeri, s aspektima povezanim sa stopom nataliteta u vezi s demografskim promjenama. Odbor regija pozdravlja uspostavu okvira za promišljanje i razmjenu dobrih praksi na tom području, kao što je Mreža regija za demografske promjene (DCRN), koja je pružila odgovarajući prostor za oblikovanje zajedničkih inicijativa i odgovora;

13.

smatra da demografske promjene pogađaju Europu u tolikoj mjeri da neće biti moguće suočiti se s njima bez snažnih inicijativa vertikalne suradnje, kojima će se mjere na regionalnoj i lokalnoj razini osnaživati djelovanjem osmišljenim na nacionalnoj i nadnacionalni razini;

14.

utvrđuje da je trenutačni odgovor EU-a na demografske izazove djelomičan i nedovoljno razvijen. Djelomičan zato što se gotovo isključivo usredotočuje na starenje stanovništva, a drugim se aspektima, poput niskog nataliteta ili depopulacije iz socioekonomskih razloga, kao i prometu, mobilnosti i emigraciji, ne poklanja dovoljno pozornosti. Nedovoljno razvijen jer u mnogim politikama koje bi mogle pridonijeti suočavanju s demografskim izazovima ne postoji pristup posebno usmjeren na to pitanje;

15.

ističe da se najveći broj inicijativa za upravljanje demografskim izazovima, gotovo uvijek usmjerenih na starenje stanovništva, promiče u okviru politika na području inovacija i istraživanja. U okviru vodeće inicijative strategije Europa 2020. pod nazivom „Unija inovacija” pokrenuto je „Europsko partnerstvo za inovacije” upravo na području aktivnog i zdravog starenja. U trećem stupu programa Obzor 2020. među društvenim izazovima razmatraju se i demografske promjene. Drugi primjeri uključuju inicijativu za zajedničku izradu programa „Više godina, bolji život”, ZZI (zajednica znanja i inovacija) na području inovacija za aktivno i zdravo starenje ili program „Život potpomognut okolinom”;

16.

naglašava da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) doprinosi suočavanju s demografskim izazovima u sklopu „drugog stupa”, posvećenog ruralnom razvoju. U programskom razdoblju 2014.–2020. naglasak je na poticanju „razvoja usluga i infrastrukture koje pogoduju socijalnom uključivanju, kao i promjeni trenda socijalnog i gospodarskog propadanja te depopulacije ruralnih područja”. Starenje stanovništva predstavlja velik problem u ruralnim područjima, pa se u ZPP-u promiču generacijska obnova i zapošljavanje žena;

17.

ističe da bi uloga kohezijske politike u borbi protiv demografskih izazova trebala biti izraženija, u skladu sa zadaćom izričito navedenom u članku 174. UFEU-a. Tim se člankom predviđa sljedeće: „posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije”. Isto tako, u članku 175. UFEU-a određuje se da se pri oblikovanju i provedbi politika i djelovanja Unije vodi računa o ciljevima utvrđenima u prethodnom članku; da se ostvarivanje tih ciljeva podupire kroz strukturne fondove, EIB i druge financijske instrumente; te da se mogu provesti druga posebna djelovanja. Međutim, te se odredbe nisu dosad dovoljno provodile, niti su usvojene mjere pozitivnog djelovanja usmjerene na demografske poteškoće;

18.

izražava žaljenje zbog toga što mnoge europske politike koje bi mogle doprinijeti suočavanju s demografskim izazovima ne sadrže posebne mjere koje su u interesu područja izloženih tim izazovima. Riječ je o politikama na području prometa, informacijskog društva, zapošljavanja i socijalne politike, okoliša i klime, poduzetništva itd.;

19.

žali zbog toga što se demografskim problemima ne poklanja više pozornosti u okviru europskog semestra, u sklopu kojeg se zasad jedino uzimaju u obzir posljedice starenja stanovništva na održivost proračuna država članica. Posebno žali zbog nepostojanja veće svijesti o lokalnoj i regionalnoj razini, kako u analizi stanja tako i u izradi preporuka za države članice;

20.

smatra da odgovor EU-a na demografske promjene treba biti sveobuhvatan, koordiniran i cjelovit jer je posrijedi međusektorsko pitanje. Potrebna je europska strategija za demografske izazove kako bi se u svim politikama (na području kohezije, inovacija, prometa, zdravstva, socijalnih politika i zapošljavanja, IKT-a, ruralnog razvoja, emigracije itd.) vodilo više računa o tom pitanju. Ta bi strategija trebala imati čvrste temelje u zajedničkim vrijednostima EU-a, jednakom postupanju i ljudskim pravima. Strateški bi pristup trebao uključivati i analizu troškova te projekcije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

21.

podsjeća da Europski parlament u Rezoluciji od 9. rujna 2015. o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012. (1) poziva Komisiju „da usvoji strategiju EU-a za demografske promjene kojom bi se koordinirale aktivnosti EU-a u raznim područjima u cilju osiguranja sinergije i povećanja pozitivnog utjecaja na europske građane, gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta te kako bi se zaštitila ljudska prava starijih osoba u okviru svih politika EU-a”;

22.

smatra da u navedenoj strategiji prednost treba dati stvaranju povoljnih uvjeta za život i uvjeta za stvaranje života kako bi se doprinijelo privlačenju i zadržavanju mladog stanovništva na cijelom teritoriju te potaknuo uravnotežen rast gusto naseljenih područja, područja izloženih depopulaciji, kao i područja s visokim stupnjem raspršenosti stanovništva, uz promicanje pružanja kvalitetnih javnih usluga svim građanima. Strategija bi također trebala poticati politike koje pogoduju obitelji, posebice uz pomoć mjera kojima se uklanjaju prepreke koje odvraćaju od roditeljstva te mjera koje doprinose povećanju stope nataliteta; uključivati dimenziju spola; poticati samostalan život osoba starije životne dobi; produžiti očekivani zdravi životni vijek i smanjiti ovisnost; suzbijati socijalnu isključenost s kojom se suočavaju određeni društveni slojevi i promicati dodatne napore za bolje priznavanje neplaćenog rada u kućanstvu te bolju provedbu politika za usklađivanje profesionalnog i privatnog života;

23.

ističe da bi buduća europska strategija trebala uključiti i obuhvatiti cijelo društvo te na odgovarajući način uzeti u obzir ulogu regionalnih i lokalnih vlasti u borbi protiv demografskih promjena, promicati razmjenu najboljih praksi među njima te poticati pristupe utemeljene na prevenciji i ranoj intervenciji;

24.

obvezuje se isticati važnost europskog odgovora na demografske izazove uz pomoć ESPAS-a, platforme za strateško planiranje politika u kojoj sudjeluju različite institucije i tijela Zajednice. Platforma bi mogla iskoristiti iskustva mnogih mreža na razini EU-a koje se bave pitanjima zdravog starenja, kao što su Radna skupina WHO-a za zdravo starenje, Mreža gradova prijatelja starijih osoba, Europski sporazum o demografskim promjenama, AFE-Innovnet, AGE Platform Europe;

25.

ustraje u tome da je u svim politikama i mjerama EU-a potrebno voditi računa o demografskim izazovima i predvidjeti mehanizme za suočavanje s njima. Unija bi demografska pitanja trebala nastojati uključiti u sva područja politika. EU bi također trebao gore navedeno uzeti u obzir pri oblikovanju budućih višegodišnjih financijskih okvira, u proračun uključiti stavke za razvoj tih politika i mjera te uspostaviti prioritetne mehanizme za regije u kojima su posljedice demografskih promjena posebno izražene. Pritom je potrebno u obzir uzeti sustav klasifikacije NUTS 3;

26.

ističe da demografske promjene utječu na mobilnost u regijama s demografskim poteškoćama, osobito u ruralnim područjima koja se nalaze u blizini velikih gradskih središta koja obilježava priljev stanovništva, te ponovo poziva na izradu zelene knjige o tom pitanju (2);

27.

smatra da EU u državama članicama treba podržati provedbu imigracijskih politika, utemeljenih prvenstveno na zapošljavanju, koje mogu ublažiti prethodno navedene negativne demografske trendove te ukazuje na potrebu dugoročne vizije za integraciju imigranata, što bi doprinijelo razvoju međukulturnog društva koje poštuje temeljne europske vrijednosti. U tom smislu naglašava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, koje moraju biti u potpunosti osposobljene za uspješno provođenje integracijskih politika na terenu, među ostalim i u malim ruralnim općinama;

28.

ističe da će se lokalne vlasti, uslijed starenja stanovništva i pritisaka koje to stvara na javne financije, morati pripremiti za starenje radne snage i umirovljenje velikog broja osoba tijekom sljedećih nekoliko godina te osigurati da mogu privući dovoljno mladih, kvalificiranih stručnjaka. Zapošljavanju i zadržavanju mladih, iseljenika koji se vraćaju i osoba starije životne dobi treba posvetiti veću pozornost na svim razinama vlasti;

29.

smatra da u kohezijskoj politici treba staviti snažan naglasak na suočavanje s demografskim izazovima. Taj je aspekt potrebno isticati u raspravama o budućnosti te politike nakon 2020., što će zacijelo utjecati na njezin djelokrug i pristup, kao i na njezine buduće provedbene mehanizme, kako bi doprinosila iskorištavanju prednosti svakog teritorija i prevladavanju prepreka, među ostalim i demografskih, koje koče uravnotežen razvoj. Izražava žaljenje zbog toga što taj aspekt dosad nije dovoljno razvijen, usprkos tomu što je Lisabonskim ugovorom teritorijalna dimenzija uključena u tu politiku;

30.

smatra da se u okviru usluga koje lokalne i regionalne vlasti osiguravaju na području stanovanja i prostornog planiranja moraju uzeti u obzir i potrebe osoba starije životne dobi u pogledu stanovanja poštujući, koliko god je to moguće, njihovu želju za ostankom u poznatom okruženju. Vlasti moraju sudjelovati u izmjeni ili prilagodbi postojećeg smještaja, poticati razvoj uključivog projektiranja u graditeljstvu ili provoditi projekte socijalnog stanovanja kad za to postoje raspoloživa sredstva;

31.

poziva europske institucije da utvrde preciznu definiciju pojma „ozbiljne i trajne demografske poteškoće” iz članka 174. UFEU-a, kao i na to da EU razvije statističke pokazatelje na odgovarajućoj razini koji bi podržavali tu definiciju;

32.

podsjeća da se u mišljenju Odbora regija „Pokazatelji teritorijalnog razvoja – BDP i šire” (3) ističe da BDP nije precizno mjerilo sposobnosti društva da se suoči s problemima kao što su, primjerice, demografske promjene te poziva da se na međunarodnoj, nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini uspostave pokazatelji za mjerenje napretka izvan okvira BDP-a. U svjetlu toga, ako se donese odluka da se u obzir uzmu dodatni pokazatelji osim BDP-a, treba razmotriti uvođenje pokazatelja kojima bi se moglo vrednovati demografsko stanje države, regije ili određenog područja;

33.

poziva također da se kohezijskom politikom predvide posebni instrumenti za područja koja su najviše izložena demografskim izazovima, poput pridavanja veće važnosti demografskim kriterijima pri dodjeli sredstava ili omogućavanja veće fleksibilnosti pri izboru tematskih ciljeva ili u pogledu stopa sufinanciranja. U tom smislu ponavlja navode iz mišljenja „Demografska budućnost Europe”, odnosno da je pomoć regijama s najviše poteškoća „prilika za razvoj odgovarajućih instrumenata za upravljanje demografskim promjenama u cijeloj Europi” (4);

34.

ističe da Europski fond za regionalni razvoj može doprinijeti tomu da područja s visokom stopom starenja i iseljavanja stanovništva i visokom razinom ruralnosti, među ostalim ciljevima, poboljšaju svoju prometnu, telekomunikacijsku i turističku infrastrukturu, smanje digitalni jaz, osiguraju bolje javne usluge i podupru adaptaciju stambenih prostora i domova;

35.

smatra da Europski socijalni fond može imati važnu ulogu u osposobljavanju mladih te u zaustavljanju njihova iseljavanja i olakšavanju njihova povratka u mjesto podrijetla. Može također doprinijeti promicanju zapošljivosti žena, poticanju bolje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života te suzbijanju socijalne isključenosti starijih osoba;

36.

smatra da je nužno ojačati suradnju među regionalnim i lokalnim dionicima u pitanjima povezanim s demografskim promjenama. Stoga predlaže da se u europski program teritorijalne suradnje uključi mogućnost stvaranja konzorcija, kako na prekograničnoj tako i na transnacionalnoj i međuregionalnoj razini, u cilju zajedničkog rada na iznalaženju rješenja za demografske izazove;

37.

naglašava da je u pogledu prometne politike važno ne izolirati demografski manje aktivna područja, kao i regije koje su izložene ozbiljnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kako bi se izbjegla još veća isključenost tih područja koja su često ruralna, rubna, planinska i udaljena;

38.

podsjeća da se u mišljenju Odbora regija „Mobilnost u demografski i geografski nerazvijenim regijama” (5) navodi da nerazvijene regije ispunjavaju osnovne zadaće za potrebe uravnoteženog razvitka EU-a, napose u pogledu pristupa sirovinama, poljoprivrede, ribarstva, zaštite okoliša, turizma, prekograničnih odnosa i slobodnih aktivnosti. Stoga bi bolja prometna povezanost kako unutar samih tih regija tako i s ostatkom EU-a trebala biti ključna sastavnica i kohezijske politike EU-a i njegovih politika mobilnosti, ne samo za putnike, već i za robu. Promicanje većeg gospodarskog rasta u nerazvijenim regijama pridonijelo bi učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i teritorijalnoj koheziji cijele Unije;

39.

ističe moguću ključnu ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija te inteligentnih okruženja u poboljšanju životnih uvjeta u područjima koja su najviše izložena demografskim izazovima. U tom pogledu poziva EU da uzme u obzir digitalni jaz koji predstavlja problem u brojnim navedenim područjima;

40.

poziva europske institucije da u kontekstu politika na području okoliša i borbe protiv klimatskih promjena prepoznaju ključnu ulogu mnogih ruralnih i rijetko naseljenih područja, kao i područja s visokim stupnjem raspršenosti stanovništva, u očuvanju ruralnog okoliša, bioraznolikosti i krajolika;

41.

potiče na to da se u ZPP i dalje uključuju mjere za olakšavanje generacijske obnove u ruralnim područjima, promicanje zapošljavanja žena i poticanje gospodarske diversifikacije; naglašava nužnost poboljšanja metodologije programa Leader, kako bi u njemu u većoj mjeri sudjelovali dionici iz ruralnih područja, te izrade i provedbe integriranih razvojnih strategija;

42.

poziva da se u okviru programa za bolju izradu zakonodavstva u procjenu učinka koja prethodi svakoj zakonodavnoj inicijativi uključi mogući utjecaj te inicijative na demografska pitanja;

43.

smatra da Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ima potencijala da bude važno sredstvo za poticanje ulaganja u prioritetna područja EU-a, poput energetike, prometa, intermodalne logistike, turizma, kulture, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja i inovacija, MSP-ova, obrazovanja, zdravstva, okolišne učinkovitosti, socijalne infrastrukture te socijalnog i solidarnog gospodarstva, kao što se navodi u članku 9. Uredbe o EFSU-u (6). Poželjno je da od tog fonda koristi imaju i područja s manjom demografskom dinamikom, čime bi se spriječile teritorijalne podjele;

44.

preporučuje da se u strategiji Europa 2020. vodi više računa o demografskim izazovima na regionalnoj i lokalnoj razini na način da se u nju uključi vodeća inicijativa o demografskim pitanjima. Obvezuje se da će u okviru platforme za praćenje te strategije posebno razmatrati pristup demografskim pitanjima;

45.

naglašava da mora postojati veza između demografskih promjena i europskog semestra te ističe potrebu da europski semestar sadrži teritorijalnu dimenziju. Lokalne i regionalne vlasti trebaju biti važni dionici u mjerama za suočavanje s demografskim izazovima usvojenim u okviru europskog semestra te ih je potrebno uzeti u obzir pri izradi preporuka za države članice u pogledu suočavanja s tim izazovima;

46.

smatra da starenje bez sumnje predstavlja izazov, ali i postignuće jer sve vrste napretka koje je postiglo europsko društvo predstavljaju priliku za koheziju, zapošljavanje i razvitak;

47.

zaključuje da je, dok se EU kreće prema gore opisanom stanju, nužno na svim razinama nastaviti podizati svijest o važnosti demografskih izazova te na temelju postojećih instrumenata poduzimati korake u pravom smjeru.