EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.11.2016.
COM(2016) 860 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Čista energija za sve Europljane
1.Uvod
Energetska unija jedan je od deset prioriteta Junckerove Komisije. U okviru energetske unije teži se modernizaciji gospodarstva EU-a, a ona djeluje u kombinaciji s drugim vodećim inicijativama kao što su jedinstveno digitalno tržište, unija tržišta kapitala i plan ulaganja za Europu da bi se ispunili ciljevi povezani s radnim mjestima, rastom i ulaganjima za Europu.
Ovaj paket prilika je za ubrzavanje prijelaza na čistu energiju, rasta i otvaranja radnih mjesta. U okviru paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u dodatnom iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te se može stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. To bi značilo i da će emisija ugljika u gospodarstvu EU-a 2030. u prosjeku biti 43 % niža nego sada, a otprilike polovinu izvora za proizvodnju električne energije u EU-u činit će izvori za proizvodnju obnovljive energije..
Slika 1.: Modernizacija gospodarstva – uloga energetske unije i klimatske politike
Pariški sporazum prvi je svoje vrste i ne bi ga bilo moguće sklopiti bez Europske unije. Danas ostajemo na vodećem položaju i dokazujemo da Europska unija zajedničkim nastojanjima može ispuniti preuzete obveze. – Jean-Claude Juncker, o ratifikaciji EU-a Pariškog sporazuma, 4. listopada 2016.
Energetski sektor važan je za europsko gospodarstvo: cijene energije utječu na konkurentnost cijelog gospodarstva i čine u prosjeku 6 % godišnjih troškova kućanstva. U njemu je zaposleno približno 2,2 milijuna ljudi u više od 90 000 poduzeća diljem Europe te on čini 2 % ukupne dodane vrijednosti. Podržava ga uspješna proizvodna industrija koja pruža potrebnu opremu i usluge, ne samo u Europi, nego diljem cijelog svijeta. Razvoj proizvoda i usluga povezanih s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti doveo je do osnivanja novih poduzeća diljem Europe, čime su Europljanima osigurani novi izvori rasta i radnih mjesta. Utjecaj energetske unije na zapošljavanje uvelike prelazi okvire industrije opskrbe energijom. Primjerice, u sektorima povezanima s obnovljivim izvorima energije izravno je ili neizravno zaposleno više od milijun radnika, a približno milijun radnika zaposleno je u sektoru povezanom s energetskom učinkovitosti.
Energetska unija glavno je sredstvo i doprinos EU-a globalnom i sveobuhvatnom prijelazu na niskougljično gospodarstvo. EU je posredovao u sklapanju Pariškog sporazuma u prosincu prošle godine, a zahvaljujući brzoj ratifikaciji EU-a taj prvi globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena stupio je na snagu za manje od godinu dana, 4. studenoga 2016. Pariškim sporazumom određen je jasan i ambiciozan smjer kretanja za ulaganja u inovacije s niskim udjelom ugljika. Sada je prioritet provesti ambiciozne obveze EU-a u pogledu klimatskih promjena preuzete u Parizu, što uvelike ovisi o uspješnom prijelazu na sustav čiste energije jer dvije trećine emisija stakleničkih plinova nastaju proizvodnjom i potrošnjom energije.
Jednako je važno osigurati da prijelaz na sustav čiste energije koristi svim Europljanima. Svi potrošači, uključujući i one ranjive ili energetski siromašne, trebali bi se osjećati uključeno i iskoristiti konkretne prednosti pristupa sigurnijoj, čišćoj i konkurentnijoj energiji, što su glavni ciljevi energetske unije. Komisija je već predstavila Okvirnu strategiju za energetsku uniju, prijedloge o sigurnosti opskrbe plinom, sustav EU-a za trgovanje emisijama i povezana pravila o raspodjeli napora te uporabi zemljišta i šumarstvu, kao i strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije.
Kako je najavljeno u Programu rada Komisije za 2017., Komisija danas predstavlja regulatorne prijedloge i mjere za olakšavanje usmjerene na modernizaciju gospodarstva i poticanje ulaganja u sektore povezane s čistom energijom.
Regulatorni prijedlozi i mjere za olakšavanje predstavljeni u paketu usmjereni su na ubrzavanje, transformaciju i konsolidaciju prijelaza gospodarstva EU-a na čistu energiju pri čemu će se otvoriti radna mjesta i potaknuti rast u novim gospodarskim sektorima i poslovnim modelima.
Zakonodavnim prijedlozima obuhvaćeni su energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora, model tržišta električne energije, sigurnost opskrbe i pravila upravljanja za energetsku uniju.
Predstavljeni paket ima tri glavna cilja:
davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti,
postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora,
osiguravanje poštenog rješenja za potrošače.
Mjere za olakšavanje uključuju inicijative za ubrzavanje inovacija povezanih s čistom energijom i obnovu europskih zgrada, kao i mjere za: poticanje javnih i privatnih ulaganja i što bolje korištenje raspoloživog proračuna EU-a; promicanje inicijativa industrije za poticanje konkurentnosti; smanjenje utjecaja prijelaza na čistu energiju na društvo; uključivanje raznih sudionika, od vlasti država članica, lokalnih i gradskih vlasti s jedne do poduzeća, socijalnih partnera i ulagača s druge strane, te maksimalno povećanje europskog vodstva u području tehnologija i usluga povezanih sa čistom energijom da bi se trećim zemljama pomoglo ostvariti njihove ciljeve politika.
Ovaj se paket treba promatrati u kontekstu vodstva EU-a u prijelazu na pametniju i čišću energiju za sve, provedbi Pariškog sporazuma, pokretanju gospodarskog rasta i poticanju ulaganja te tehnološkog vodstva, stvaranja novih mogućnosti zapošljavanja i povećanja dobrobiti građana.
Kako bi se postigli klimatski i energetski ciljevi EU-a za 2030., potrebna su ulaganja u iznosu od približno 379 milijardi eura godišnje u razdoblju 2020. – 2030.: uglavnom u energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora i infrastrukturu. Poduzeća iz EU-a trebala bi predvoditi ta ulaganja. U tom kontekstu mnogo aspekata ovisi o sposobnosti poduzeća EU-a za inovacije. EU je namijenio 27 milijardi eura godišnje javnim i privatnim istraživanjima, razvoju i inovacijama u područjima povezanima s energetskom unijom te je stoga dobro pripremljen da ovaj prijelaz pretvori u konkretnu industrijsku i gospodarsku korist.
Zahvaljujući politikama koje Komisija danas predlaže, industrijska proizvodnja mogla bi se povećati u građevinskom sektoru za do 5 %, u sektoru inženjerstva do 3,8 %, a u sektoru željeza i čelika do 3,5 %, što bi značilo 700 000 dodatnih radnih mjesta u građevinskom sektoru, 230 000 u sektoru inženjerstva te 27 000 u sektoru željeza i čelika.
2.Davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti
Energetska učinkovitost najšire je dostupan izvor energije. Davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti odražava činjenicu da je najjeftiniji i najčišći izvor energije ona energija koja se ne treba proizvoditi ni koristiti. To podrazumijeva osiguravanje da se energetska učinkovitost uzme u obzir u cijelom energetskom sustavu, odnosno, aktivno upravljanje potražnjom da bi se optimizirala potrošnja energije, smanjili troškovi za potrošače i ovisnost o uvozu, uz pristup ulaganjima u infrastrukturu za energetsku učinkovitost kao isplativom sredstvu za uspostavu niskougljičnoga i kružnoga gospodarstva. Time će se omogućiti uklanjanje prekomjernih proizvodnih kapaciteta s tržišta, posebno proizvodnje iz fosilnih goriva.
Komisija je revidirala cilj energetske učinkovitosti EU-a u skladu sa zahtjevom Europskog vijeća iz listopada 2014. i smatra da bi EU trebao utvrditi obvezujuć cilj na razini EU-a od 30 % do 2030. U odnosu na cilj od najmanje 27 % dogovoren 2014., očekuje se da će se ovime bruto domaći proizvod dodatno povećati do 70 milijardi EUR te da će se stvoriti još 400 000 radnih mjesta, kao i da će se dodatno smanjiti troškovi EU-a za uvoz fosilnih goriva. Povećanjem tog cilja pridonijet će se i ispunjenju ciljeva EU-a za 2030. povezanih sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova i energijom iz obnovljivih izvora.
Komisija predlaže da se obveze uštede energije utvrđene u Direktivi o energetskoj učinkovitosti kojima se od dobavljača i distributera energije zahtijeva godišnja ušteda energije od 1,5 % produlje nakon 2020. Ta je mjera pokazala prve rezultate u pogledu privlačenja privatnih ulaganja i potpore nastanka novih tržišnih subjekata, kao što su pružatelji energetskih usluga, uključujući agregatore, te bi se njome ta kretanja trebala poticati i nakon 2020. Novi model tržišta električne energije pridonijet će stvaranju jednakih uvjeta za sudjelovanje na tržištu na strani potražnje.
Na zgrade otpada oko 40 % ukupne potrošnje energije, a oko 75 % njih energetski je neučinkovito. Energetska učinkovitost u zgradama narušena je zbog nedovoljnih ulaganja i brojnih prepreka. Iako se zgrade redovito održavaju ili poboljšavaju, ulaganja u uštedu energije često se zanemaruju zbog oskudnog kapitala za sve vrste ulaganja, nedostatka vjerodostojnih informacija, nedostatka kvalificiranih radnika ili sumnji u moguće koristi te vrste ulaganja. Pri sadašnjoj stopi obnove od približno 1 % zgrada svake godine, bilo bi potrebno sto godina da se sve zgrade unaprijede na moderne, približno nulte razine energije. Zgrade s čistom energijom predstavljaju mnogo više od uštede energije: povećavaju udobnost življenja i kvalitetu života, imaju potencijal za integraciju energije iz obnovljivih izvora, pohrane i digitalnih tehnologija te povezivanje zgrada s prometnim sustavom. Ulaganja u zgrade s čistom energijom mogu pokrenuti prijelaz na niskougljično gospodarstvo.
Povećanje ulaganja u javne zgrade, kao što su bolnice, škole i uredi, ovisi i o dostupnosti privatnog financiranja i privatnim energetskim kompanijama koje nude inovativne mehanizme, kao što su ugovori o energetskom učinku. Ušteda energije može povoljno utjecati i na javne proračune jer se na energiju u takvim javnim zgradama godišnje troši oko milijardu eura. Međutim, pravila za ulaganja iz javnog sektora i statističku obradu obnove imovine trebaju biti transparentna i jasna da bi se olakšalo ulaganje u energetsku učinkovitost javne imovine. Komisija u uskoj suradnji s državama članicama analizira utjecaj računovodstvenih pravila javnih tijela u na tržištu za ugovore o energetskom učinku te će po potrebi ažurirati svoje smjernice o statističkoj obradi takvih partnerstava do kasnog proljeća 2017.
Izmjenom Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada ubrzat će se obnova zgrada poboljšanjem odredaba o dugoročnim strategijama obnove zgrada, uzimajući u obzir dekarbonizaciju svih zgrada do sredine stoljeća. U okviru tog prijedloga poboljšat će se i informiranje promotora projekata i ulagača poboljšanjem certifikata o energetskoj učinkovitosti, stavljanjem na raspolaganje informacija o radnoj potrošnji energije javnih zgrada i povezivanjem intenziteta javne potpore s postignutom razinom ušteda energije. U prijedlogu se poziva države članice da usmjere ulaganja i na energetski siromašne, jer je energetska učinkovitost jedan od najboljih načina otklanjanja temeljnih uzroka energetskog siromaštva.
Kako bi se podržalo postizanje ciljeva strategije EU-a za mobilnost s niskom razinom emisije i povećanje korištenja električne energije u prometu, u okviru Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada zahtijevat će se ugradnja stanica za punjenje električnom energijom. S obzirom na postojeće zgrade, ta će se odredba primjenjivati od 2025. samo na komercijalne zgrade s više od 10 parkirnih mjesta . S obzirom na nove zgrade ili zgrade na kojima se izvodi opsežnija obnova, ta se će odredba primjenjivati na stambene zgrade s više od 10 parkirnih mjesta u obliku obveze prethodnog postavljanja kabela i na komercijalne zgrade s više od 10 parkirnih mjesta u obliku obveze ugradnje stanica za punjenje. MSP-ovi i tijela javne vlasti mogu se isključiti iz područja primjene jer su potonja već obuhvaćena Direktivom o alternativnim gorivima, pod uvjetom da su njihove stanice za punjenje javno dostupne. Ovaj paket sadržava i razvojnu strategiju EU-a za kooperativne inteligentne prometne sustave radi povećanja učinkovitosti prometa i promicanja digitalnih rješenja za mobilnost, .
Kako bi se dodatno ubrzala obnova zgrada i podržao prijelaz na zgrade s čistom energijom, Komisija pokreće Europsku inicijativu za zgrade (Prilog I.) s komponentom „pametno financiranje za pametne zgrade”. Tom novom inicijativom, u uskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i državama članicama, može se do 2020. osigurati dodatnih 10 milijardi eura iz javnih i privatnih fondova za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora u zgradama, pomoći u razvoju širokog portfelja unovčivih projekata i uspostaviti platformu za energetsku učinkovitost u svakoj zemlji članici. Tom se inicijativom želi postići i izgradnja povjerenja na tržištu u vezi sa zgradama s čistom energijom tako što se ulagačima i drugim dionicima na raspolaganje stavljaju podatci o tehničkoj i financijskoj učinkovitosti više od 7 000 europskih projekata povezanih s energetskom učinkovitosti u industriji i zgradama te u okviru suradnje s financijskim sektorom na uspostavi sporazumnog okvira za preuzimanje rizika u pogledu ulaganja u zgrade s čistom energijom da bi se za takve projekte omogućilo više ciljanog i normiziranog tržišnog financiranja. To će donijeti velika poboljšanja životnih i radnih uvjeta, pogodnosti u pogledu klime i uštede energije, te radna mjesta i ulaganja. Europska inicijativa za zgrade pruža poticaj europskoj građevinskoj industriji, koja se suočava s nekoliko gospodarskih i društvenih izazova. Energetska učinkovitost zgrada može biti jedan od pokretača modernizacije tog sektora i njegove radne snage.
Energetski intenzivne industrije (npr. industrija čelika i automobilska industrija) trebat će nastaviti s naporima za poboljšanje energetske učinkovitosti. Takva se ulaganja općenito isplate u obliku smanjenih troškova energije. Novi sektori, kao što je sektor obrane, imaju dodatni, dosad neiskorišteni potencijal za energetsku učinkovitost, pa će smanjenje troškova izravno povoljno utjecati na javne proračune.
Ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti i dalje će imati važnu ulogu u omogućavanju uštede energije i resursa za potrošače i stvaranje poslovnih prilika za europsku industriju. Nakon pomnog razmatranja Komisija je odlučila ojačati usmjerenost politike na proizvode s najvišim potencijalom za uštedu u pogledu energije i kružnog gospodarstva.
Komisija donosi paket koji se sastoji od Plana rada za ekološki dizajn 2016. – 2019. i nekoliko mjera za pojedine proizvode. U Planu rada za ekološki dizajn utvrđeni su prioriteti Komisije za sljedeće tri godine, uključujući revizije postojećih mjera za pojedine proizvode kako bi oni i dalje bili u tijeku s novim tehnološkim kretanjima, kao i nove proizvode koji će se proučiti uzimajući u obzir moguću regulaciju radi iskorištavanja netaknutog potencijala. Promatrane zajedno, sve mjere utvrđene u Planu rada za ekološki dizajn imaju potencijal za ostvarenje više od 600 TWh godišnjih ušteda primarne energije u 2030., što je usporedivo s godišnjom potrošnjom primarne energije jedne države članice srednje veličine. Time će se osigurati da Europa održi svoje globalno vodstvo u pogledu norma učinkovitosti proizvoda i nastavi potrošačima i poduzećima osiguravati gospodarske i ekološke koristi.
3.Postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora
U sektoru energije iz obnovljivih izvora u Europi je zaposleno više od 1 100 000 osoba, a Europa je i dalje globalni predvodnik u području energije vjetra. Nekolicina velikih europskih proizvođača proizvodi 43 % svih postavljenih vjetroelektrana na svijetu . Smanjenja troškova u tehnologijama za energiju sunca i vjetra potaknuta su ambicioznim politikama EU-a. Zbog toga je energija iz obnovljivih izvora postala jeftinija i dostupnija za cijeli svijet. Iako je Europa izgubila vodeću ulogu u proizvodnji modula solarnih panela te sada uvoz tih panela nadmašuje proizvodnju, većina dodane vrijednosti ugradnje solarnog panela (> 85 %) ostvaruje se u Europi.
Najveći poslodavci u sektoru energije iz obnovljivih izvora u Europi su industrija za proizvodnju energije iz vjetra, solarnih fotonaponskih tehnologija i krute biomase. Međutim, u industriji fotonaponskih tehnologija bilo je gubitaka radnih mjesta: zaposlenost u sektoru fotonaponskih tehnologija u 2014. bila je tek malo viša od trećine razine u 2011. zbog gubitka proizvodnih mogućnosti u sektoru. Većina radnih mjesta u području energije iz obnovljivih izvora u EU-u otpada na sektor energije vjetra. U razdoblju između 2005. i 2013. promet sektora energije vjetra povećao se za osam puta, a njegovi se prihodi u EU-u procjenjuju se na približno 48 milijardi EUR. U istom razdoblju zaposlenost u sektoru energije vjetra u EU-u povećala se za pet puta , uz ukupan broj povezanih zaposlenja od približno 320 000 u 2014. Komisija će se uključiti i u inicijative koje vodi industrija usmjerene na podupiranje globalnog vodstva EU-a u području energije iz obnovljivih izvora i čistih tehnologija općenito.
Europsko vijeće utvrdilo je cilj da u ukupnoj potrošnji energije u EU-u 2030. energija iz obnovljivih izvora ima udio od najmanje 27 %. Ovaj minimalni cilj obvezujuć je na razini EU-a, ali se neće prenijeti u nacionalno obvezujuće ciljeve. Umjesto toga, države članice obvezat će se na doprinose kroz integrirane nacionalne energetske i klimatske planove koji čine dio prijedloga upravljanja za kolektivno postizanje cilja EU-a. Pritisak drugih dionika kroz regionalna savjetovanja o tim planovima i mogućnosti Komisije da daje prijedloge, zajedno s cjelokupnim političkim okvirom koji je utvrđen ostalim zakonodavstvom iz ovog paketa, trebali bi potaknuti države članice da se obvežu na postizanje visokih ciljeva i spriječiti izbjegavanje odgovornosti. U slučaju da Komisija utvrdi da postoji nedostatak na razini planiranja i provedbe, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, ona može poduzeti potrebne mjere da bi se taj nedostatak izbjegao i ispravio. Ciljna stopa preispitat će se u budućnosti u skladu s međunarodnim obvezama EU-a.
Rast u sektoru energije iz obnovljivih izvora trebaju pokretati najinovativnije tehnologije koje donose znatna smanjenja emisija stakleničkih plinova. Globalne tržišne projekcije za rješenja povezana s energijom iz obnovljivih izvora u skladu s dugoročnim ciljevima dekarbonizacije procjenjuju se na oko 6 800 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2035., s velikim potencijalom za rast, posebno izvan Europe. Posljednjih godina ulaganja u sredstva proizvodnje energije iz obnovljivih izvora predstavljala su više od 85 % ulaganja u proizvodnju energije, većinom na nižim naponskim razinama, osobito na razini distribucijskih mreža. Cilj je novih prijedloga dodatno učvrstiti taj trend, primjerice uklanjanjem prepreka za vlastitu proizvodnju.
Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora zajedno s prijedlozima o novom modelu tržišta električne energije utvrdit će se regulatorni okvir kojim se omogućuju jednaki uvjeti za sve tehnologije bez ugrožavanja naših klimatskih i energetskih ciljeva. Električna energija imat će važnu ulogu u prijelazu na sustav čiste energije. Udjel električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije porastao je do 29 % i činit će oko pola mješavine proizvodnje električne energije u EU-u, uglavnom iz varijabilnih izvora kao što su vjetar i sunce. Većina te energije povezat će se na decentralizirani način na razini distribucije. Tržišna pravila moraju se prilagoditi da bi se omogućio taj napredak, kontrolirala varijabilnost i osigurala sigurnost opskrbe električnom energijom. Novim regulatornim okvirom stoga će se osigurati da energija iz obnovljivih izvora može u potpunosti sudjelovati na tržištu električnom energijom, ali i da se odredbama koje se odnose na tržište ne diskriminira energija iz obnovljivih izvora.
Kako bi bolje prihvatila rastući udjel energije iz uglavnom varijabilnih obnovljivih izvora, veleprodajna tržišta moraju se dodatno razviti i posebno pružiti prikladna pravila kojima se omogućuje trgovanje u kraćem roku da bi se odrazile potrebe varijabilne proizvodnje. Omogućavanjem trgovanja bliže vremenu isporuke, na dobro integriranim kratkoročnim tržištima električne energije nagradit će se i fleksibilnost na tržištu u pogledu proizvodnje, potražnje ili pohrane. Nadalje, tržišna pravila prilagodit će se da bi se omogućilo proizvođačima energije iz obnovljivih izvora da u potpunosti sudjeluju i ostvaruju prihode u svim tržišnim segmentima, uključujući tržišta za usluge sustava.
Prioritetna otprema i dalje će se primjenjivati za postojeće instalacije, instalacije za energiju iz obnovljivih izvora malih razmjera, demonstracijske projekte. Ostale instalacije, neovisno o primijenjenoj tehnologiji, bit će podložne nediskriminacijskim pravilima pristupa trećih osoba. Osim toga, ograničenja za energiju iz obnovljivih izvora trebaju se držati na strogom minimumu.
Ovim novim pravilima proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora omogućit će se da na tom tržištu zarađuju sve veće udjele svojih prihoda. Međutim, tržišni prihodi možda neće u cijelosti pokriti velike troškove kapitala za energiju iz obnovljivih izvora, posebno za nove tehnologije u razvoju. Ulagači trebaju predvidljivu politiku. Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora stoga sadržava načela koja će se odnositi na potporu za energiju iz obnovljivih izvora nakon 2020. da bi se osiguralo da potrebni poticaji budu isplativi i da se smanji narušavanje tržišta.
Za uspješnu integraciju energije iz obnovljivih izvora i dalje će biti potrebne robusne prijenosne i distribucijske infrastrukture i dobro povezana europska mreža. Europa ima najsigurniju elektroenergetsku mrežu na svijetu, no do 2030. u nju će biti potrebno uložiti znatna sredstva. Komisija usko surađuje s državama članicama u regionalnom kontekstu (Plan za interkonekciju baltičkog energetskog tržišta (BEMIP), Skupina za plinsku povezanost središnje i jugoistočne Europe, Jugozapadna Europa i Sjeverna mora) da bi se omogućio razvoj ključnih infrastruktura. Usto je uspostavila i stručnu skupinu za savjetovanje o oblikovanju i postizanju ciljeva interkonekcije za 2030.
Potencijal grijanja i hlađenja za pridonošenje ukupnom cilju povezanom s energijom iz obnovljivih izvora nedovoljno je iskorišten. U Strategiji za grijanje i hlađenje utvrđen je opći pristup. Trenutačnim prijedlozima države članice potaknut će se na povećanje udjela goriva iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, a operatere sustava centraliziranog grijanja i hlađenja da otvore svoju mrežu konkurenciji i potaknu uvođenje, primjerice, toplinskih pumpi.
Bioenergija predstavlja velik udjel naše kombinacije obnovljivih izvora energije, što će se nastaviti i u budućnosti. Ona donosi zapošljavanje i gospodarski razvoj u ruralna područja, zamjenjuje fosilna goriva i pridonosi energetskoj sigurnosti.
Razvoj naprednih alternativnih goriva za promet poticat će se kroz obvezu miješanja za dobavljače goriva, dok će se postupno smanjivati udjel biogoriva proizvedenih iz prehrambenih sirovina u postizanju cilja EU-a povezanog s energijom iz obnovljivih izvora. Potpora elektrifikaciji prometa jedan je od novih glavnih ciljeva u okviru tržišta električne energije te će se ojačati odredbama koje se odnose na maloprodajna tržišta električne energije.
Trenutačno korištenje krute biomase za proizvodnju topline i električne energije u EU-u uglavnom je lokalnih i regionalnih razmjera i temeljeno na nusproizvodima šumarske industrije, a na trenutačnim razinama nema nepovoljan utjecaj na klimu. Međutim, postoji zabrinutost da će se taj utjecaj na klimu pogoršati ako razina korištenja nastavi rasti. Dugoročno osiguravanje povoljnog utjecaja na klimu zahtijevat će, posebno, ograničavanje dodatnog pritiska na šume.
Postoji potreba za većim sinergijama između kružnoga gospodarstva i raznih primjena biomase, posebno zbog činjenice da se drvo može koristiti za niz proizvoda s većom dodanom vrijednosti, a ne samo za proizvodnju energije. U cilju optimalnog promicanja tih sinergija, samo učinkovita pretvorba biomase u energiju treba dobiti javnu podršku, bilo u obliku financijske potpore ili preferencijalnog pristupa mreži, osim u slučaju opravdanih razloga zaštite opskrbe energijom.
Danas se većina biomase korištene za proizvodnju topline i električne energije dobiva iz šuma. Diljem EU-a i šire šume i prakse upravljanja njima veoma se razlikuju. Države članice EU-a razvile su nacionalno zakonodavstvo o održivom upravljanju šumama i surađuju, primjerice, u okviru procesa Forest Europe. Nekoliko država članica koje uvoze velike količine biomase za proizvodnju energije uspostavilo je i namjenske sustave održivosti za biomasu i to će moći i dalje činiti u okviru prijedloga Komisije. Europska komisija nastavit će i podupirati održivu mobilizaciju drva u okviru politike ruralnog razvoja EU-a. Te se razine djelovanja dopunjuju i podupiru praksu održivog upravljanja šumama.
Komisija stoga predlaže da se postojeći kriteriji EU-a u pogledu održivosti prošire na sve vrste bioenergije. Predlaže se novi pristup za biomasu iz šuma, koji se temelji na postojećem zakonodavstvu o održivom upravljanju šumama i prikladnom obračunavanju emisija stakleničkih plinova koje proizlaze iz korištenja zemljišta i šumarskog sektora u zemlji porijekla biomase. Kretanja u proizvodnji i korištenju biomase za dobivanje energije pratit će se i preispitivati u okviru upravljanja energetskom unijom.
4.Pružanje poštenog rješenja potrošačima
Potrošači imaju središnje mjesto u energetskoj uniji. Energija je ključno dobro, koje je sasvim neophodno za potpuno sudjelovanje u modernom društvu.
Prijelaz na čistu energiju mora biti pošten i za one sektore, regije ili ranjive dijelove društva na koje on utječe.
Komisija predlaže reformu energetskog tržišta da se poveća moć potrošača i da im se omogući veća kontrola pri donošenju odluka u pogledu energije. Za poduzeća to podrazumijeva veću konkurentnost. Za građane to znači bolju informiranost, mogućnosti da budu aktivniji na energetskom tržištu i imaju veću kontrolu nad svojim troškovima energije.
Prvi je korak u stavljanju potrošača u središte energetske unije omogućiti im bolju informiranost o vlastitoj potrošnji energije i njezinim troškovima. U okviru prijedloga potrošačima se će dati pravo na pametna mjerila, jasne račune i jednostavnije uvjete promjene dobavljača. Prijedlozima će se omogućiti jeftinija promjena dobavljača ukidanjem naknada za raskidanje ugovora. Certificirani alati za usporedbu potrošačima će pružati pouzdanije informacije o dostupnim ponudama. U okviru prijedloga osigurat će se pouzdaniji certifikati o energetskoj učinkovitosti s pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije.
U okviru ovog paketa Komisija povećava transparentnost sastavljanjem drugog dvogodišnjeg izvješća o troškovima i cijenama energije. Troškovi energije utječu na naš izbor kombinacije izvora energije, troškove našeg kućanstva i na konkurentnost Europe. Uz stopu ovisnosti o uvozu od 74 % na EU i dalje utječu promjenjive cijene fosilnih goriva koje se utvrđuju na globalnoj razini. Posljednjih godina zahvaljujući globalnim kretanjima trošak EU-a za uvoz energije smanjio se za 35 % i potaknuo gospodarski rast. Veleprodajne cijene električne energije najniže su u posljednjih 12 godina, cijene plina smanjile su se za 50 % od 2013., a cijene nafte za gotovo 60 % od 2014. Razlike u cijenama smanjile su se u usporedbi s ostalim gospodarstvima u svijetu.
Cjenovni se trendovi razlikuju kada je riječ o cijenama za krajnje korisnike u kućanstvima. U suprotnosti sa smanjenjem cijena energije prisutni su rastući mrežni troškovi i državni porezi i pristojbe jer se energija često upotrebljava kao porezna osnovica prijeko potrebnih državnih prihoda. Maloprodajne cijene električne energije od 2008. svake godine rastu za približno 3 %, a maloprodajne cijene plina za 2 %. Troškovi energije stoga su malo porasli i iznose gotovo 6 % troškova kućanstava.
Regulatorne promjene koje se uvode trenutačnim paketom i prijelaz sa centralizirane konvencionalne proizvodnje na decentralizirana, pametna i međusobno povezana tržišta i korisnicima će omogućiti da jednostavnije proizvode vlastitu energiju, pohranjuju je, dijele, troše ili prodaju natrag na tržište, neposredno ili u okviru energetskih zadruga. Potrošači će moći ponuditi odgovor na potražnju neposredno ili preko energetskih agregatora. S pomoću novih pametnih tehnologija potrošači će moći, ako to odluče, kontrolirati svoju potrošnju energije i njome aktivno upravljati uz povećanje ugodnosti. Zahvaljujući ovim promjenama kućanstva i poduzeća moći će lakše povećati svoje sudjelovanje u energetskom sustavu i odgovarati na cjenovne signale. To zahtijeva i uklanjanje ograničenja veleprodajnih i maloprodajnih cijena, uz osiguravanje potpune i odgovarajuće zaštite ranjivih potrošača u kućanstvima. Novim regulatornim prijedlozima stvorit će se i prilike da nova i inovativna trgovačka društva potrošačima ponude brojnije i bolje usluge. Time će se omogućiti inovacija i digitalizacija i pomoći europskim poduzećima da ostvare energetsku učinkovitost i pruže niskougljične tehnologije.
Energetsko siromaštvo velik je izazov diljem EU-a, a njegov su uzrok niski prihodi i energetski neučinkovito stanovanje. Gotovo 9 % ukupnih troškova kućanstava s najnižim prihodima u EU-u u 2014. otpadalo je na energiju. To je povećanje od 50 % u odnosu na 10 godina prije, mnogo više nego za prosječno kućanstvo. Ovim paketom utvrđuje se novi pristup zaštiti ranjivih potrošača, koji obuhvaća i pomaganje državama članicama da smanje troškove energije za potrošače podupirući ulaganja u energetsku učinkovitost. U okviru prijedloga Komisije za energetsku učinkovitost od država članica traži se da uzmu u obzir energetsko siromaštvo i da se dio mjera za energetsku učinkovitost provodi kao prioritet u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili u socijalnom smještaju. I njihove dugoročne strategije obnove zgrada trebaju doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva. Osim toga, u okviru procesa upravljanja energetskom unijom, države članice morat će pratiti energetsko siromaštvo i izvješćivati o njemu, a Komisija će omogućiti razmjenu najboljih praksi. Nadalje, u skladu sa svojim naporima da poveća moć potrošača i zaštiti ih, Komisija predlaže određene proceduralne mjere zaštite prije isključenja potrošača iz opskrbne mreže. Komisija uspostavlja i Promatračnicu za energetsko siromaštvo da bi se pružili bolji podaci o tom problemu i njegovim rješenjima te pomoglo državama članicama u njihovim naporima u borbi protiv energetskog siromaštva.
5.Mjere za olakšavanje
EU već ulaže mnoge napore da podrži prijelaz na čistu energiju i ispunjenje triju ključnih prioriteta: prednost energetske učinkovitosti, globalno vodstvo EU-a u području energije iz obnovljivih izvora i pošteno rješenje za potrošače. No potrebno je učiniti više.
To dijelom podrazumijeva uspostavu regulatornog okvira EU-a za razdoblje nakon 2020., iz čega proizlaze prijedlozi o modelu tržišta, energetskoj učinkovitosti, energiji iz obnovljivih izvora i upravljanju, kojima se nadopunjuju inicijative koje je Komisija već predstavila za borbu protiv klimatskih promjena i mobilnost s niskom razinom emisije.
EU treba olakšati prijelaz na čistu energiju i s pomoću drugih sredstava kojima raspolaže. To uključuje korištenje širokog raspona politika EU-a: učinkovitu primjenu regulatornog okvira EU-a, korištenje financiranja EU-a na učinkovit i koherentan način te poticanje partnerstava s dionicima.
Prijelaz na čistu energiju neće se dogoditi bez djelovanja više dionika iz civilnog društva i na lokalnoj i regionalnoj razini. Gradovi, regije, poduzeća, socijalni partneri i ostali dionici trebaju se aktivno uključiti u rasprave o energetskom prijelazu, posebno u kontekstu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova da bi se u okviru njih prikladno odgovorilo na potrebe različitih područja.
Potrebne mjere s vremenom će se razvijati. U okviru godišnjeg izvješća o stanju energetske unije Komisija će izvijestiti o provedbi mjera za poticanje prijelaza na čistu energiju koje su predstavljene zajedno s ovim paketom i prema potrebi dodati nove mjere.
Kako bi se potakla konkurentnost Europe i uvođenje tehnologija za čistu energiju, Komisija kao dio svojeg paketa predstavlja inicijativu za ubrzanje inovacija za čistu energiju. Tom se inicijativom utvrđuje niz posebnih mjera za poboljšanje regulatornog, gospodarskog i ulagačkog okruženja za inovacije u području tehnologija i sustava za čistu energiju. Polazeći od Europskog strateškog plana razvoja energetskih tehnologija (SET) i tekućeg razvoja Strateškog programa za istraživanje prometa i inovacije (STRIA), ona uključuje i ograničeni broj integriranih prioriteta temeljenih na istraživanjima, inovacijama i konkurentnosti u cilju potpore strateških ciljeva ovog paketa. Ovim strogo utvrđenim prioritetima pridonijet će se preusmjeravanju znatnog dijela resursa iz programa Obzor 2020. (najmanje 2 milijarde eura) i vođenju javnih potpora i privatnih ulaganja diljem EU-a. Osim toga, Komisija će ispitati novi pristup financiranju kako bi poduprla inovacije s velikim rizikom i velikim učinkom u području čiste energije i unaprijedila djelovanje Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, a posebno relevantnih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ovi) za promicanje poduzetništva i uvođenja na tržište inovativnih, energetski učinkovitih rješenja s niskim udjelom ugljika.
U cilju rasta i otvaranja radnih mjesta industrija EU-a mora biti među prvim redovima u prijelazu na čistu energiju. Komisija će poduprijeti inicijative koje vodi industrija radi promicanja globalnog vodstva EU-a u području čiste energije i niskougljičnih tehnoloških rješenja. Te inicijative trebaju biti usmjerene na jačanje industrijskih karika u cijelom lancu vrijednosti i uključivati negospodarske aktere kao što su socijalni partneri i organizacije potrošača. Komisija će s relevantnim dionicima raspravljati i o potrebi za uspostavom industrijskog foruma za čistu energiju na kojem bi se mogle okupiti razne strane (energetika-promet-proizvodnja-digitalne tehnologije itd.) i kolektivno raspravljati o načinu optimalnog korištenja prednosti prijelaza na čistu energiju za industriju EU-a i promicanja naše globalne konkurentnosti i međunarodne suradnje.
Države članice trebaju razmotriti utjecaj prijelaza na čistu energiju na društvo, vještine i industriju, a nacionalni, energetski i klimatski planovi trebali bi odražavati taj utjecaj. Komisija će ispitati kako bolje poduprijeti taj prijelaz u regijama u kojima se intenzivno koriste ugljen i ugljik. U tu svrhu radit će zajedno s akterima iz tih regija, pružati smjernice, posebno za pristup raspoloživim fondovima i programima i njihovo korištenje te poticati razmjenu dobrih praksi, uključujući rasprave o industrijskim planovima i potrebama za stjecanjem novih vještina, a sve to u okviru ciljanih platformi.
Općenito, Komisija će pružiti platforme za pomoć sektorima i radnicima u prilagodbi vještina potrebama prijelaza na čistu energiju. Na temelju iskustva s prvim pilot-programima u okviru Plana vještina za Europu za automobilski sektor i sektor pomorske tehnologije, Komisija će 2017. predstaviti nove Planove za sektorsku suradnju u pogledu vještina u području energije iz obnovljivih izvora i za građevinski sektor, usmjerene na tehnologije s niskim udjelom ugljika.
Ovim se paketom ujedno unapređuje djelovanje EU-a u ukidanju neučinkovitih poticaja za fosilna goriva u skladu s međunarodnim obvezama u okviru skupina G7 i G20 te u Pariškom sporazumu. Preostala, no i dalje znatna javna potpora za naftu, ugljen i ostala goriva s visokim udjelom ugljika i dalje narušava energetsko tržište, uzrokuje gospodarsku neučinkovitost i sprječava ulaganja u prijelaz na čistu energiju i inovacije. Reformom modela tržišta ukinut će se prioritetne otpreme za ugljen, plin i treset te će se ograničiti potreba za mehanizmima kapaciteta koji su često ovisili o ugljenu. Komisija će uspostaviti i redovito praćenje poticaja za fosilna goriva u EU-u te očekuje od zemalja članica da upotrijebe svoje energetske i klimatske planove za praćenje napuštanja poticaja za fosilna goriva. Komisija će provesti procjenu REFIT (primjerenost i učinkovitost propisa) okvira EU-a za oporezivanje energije da bi se definirali mogući sljedeći koraci i u kontekstu napora za ukidanje poticaja za fosilna goriva.
Vanjska politika i politika razvojne suradnje EU-a važni su alati za potporu prijelaza na čistu energiju na globalnoj razini i pomaganje našim partnerima u susjednim zemljama i zemljama u razvoju u tom procesu.
EU jača suradnju u području energetske učinkovitosti sa zapadnim Balkanom, Turskom te južnim i istočnim susjedima. Pokrenuta su prva četiri pilot-projekta za unapređenje ulaganja u energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru, a moguće je da će se 2017. proširiti na veći broj zemalja partnera. EU će usto ojačati financiranje za energetsku učinkovitost u zgradama u okviru relevantnih instrumenata financiranja za susjedne i pretpristupne zemlje.
Afrika je povlašteni partner EU-a, a energetsko partnerstvo Afrike i EU-a pruža okvir za suradnju u području energetike. EU usto podupire afričku inicijativu za energiju iz obnovljivih izvora.
Europska poduzeća mogu iskoristiti ove prilike da ponude svoju izvrsnost u izvozu i ulaganju u energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora diljem globalnih konkurentnih tržišta. EU namjerava zaključiti ambiciozan sporazum o ekološkim dobrima u okviru Svjetske trgovinske organizacije i promiče liberalizaciju ekoloških dobara i usluga te olakšavanje trgovine i ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svojim bilateralnim trgovinskim sporazumima.
U Prilogu II. „Poticanje prijelaza na čistu energiju” istaknuta su neka od područja u kojima se konkretno djelovanje može u kratkom roku ojačati ili preusmjeriti, ili u kojima se mogu poboljšati sinergije radi podupiranja radnih mjesta, rasta i ulaganja u Europi. Time bi se trebalo i pomoći državama članicama da ispune svoje energetske i klimatske obveze za 2020. i omogućiti im da preuzmu ambiciozne obveze pri ekonomičnom utvrđivanju ciljeva za 2030. te istodobno potaknuti ostale dionike iz javnog i privatnog sektora da se dublje uključe u prijelaz na čistu energiju.
6.Zaključci
Parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016. To je istaklo i Europsko vijeće u ožujku 2016. i podržao Europski parlament. Napredak će se razmotriti na zasjedanju Europskog vijeća u proljeće 2017.
Europski parlament i Vijeće trebaju održati ukupnu koherentnost ovog paketa i ranijih prijedloga Komisije o, primjerice, sustavu za trgovanje emisijama, podjeli napora, korištenju zemljišta i mobilnosti s niskom razinom emisije.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.11.2016.
COM(2016) 860 final
PRILOG
Ubrzanje uvođenja čiste energije u zgrade
KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA TE EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI
Čista energija za sve Europljane
U okviru inicijative koju je danas pokrenula Komisija zgrade su ključan element prijelaza na čistu energiju u Europi.
Inicijativa je usmjerena na mjesta na kojima stanujemo i radimo, a njome se želi razviti sveobuhvatan, integrirani pristup kojim se daje prioritet energetskoj učinkovitosti, pridonosi globalnom vodstvu EU-a u području energije iz obnovljivih izvora i pruža pošteno rješenje potrošačima – sve to na način kojim se državama članicama olakšava postizanje njihovih energetskih i klimatskih ciljeva za 2020. i 2030.
Prednosti takvog integriranog pristupa su jasne:
-mobilizacija ulaganja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te pokretanje rasta i stvaranja radnih mjesta, uz promicanje inovacija i vještina;
-uštede energije koje će dovesti do nižih tekućih troškova te zdravijeg životnog i radnog okruženja za građane;
-smanjenje energetskog siromaštva uz poseban naglasak na rješavanje problema energetski neučinkovitog socijalnog smještaja i javnih zgrada;
-postupna decentralizacija europskog energetskog sustava korištenjem održive energije u zgradama;
-priključivanje zgrada u sustav u kojem su povezani energetski i prometni aspekti te pohrana i digitalizacija i kojim će se pridonijeti europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije;
-osnaživanje kućanstava, poduzeća i energetskih zajednica i
-pridonošenje kružnom gospodarstvu.
Građevinska industrija sama osigurava 18 milijuna izravnih radnih mjesta u Europi i čini 9 % BDP-a.
Europska građevinska industrija ima potencijal odgovoriti na nekoliko gospodarskih i društvenih izazova kao što su radna mjesta i rast, veća urbanizacija, društvene mreže i digitalizirana komunikacija, demografske promjene i globalizirani lanci vrijednosti, ekološki pritisci te, istodobno, energetski izazovi i izazovi klimatskih promjena. Zgrade mogu biti jedan od pokretača modernizacije tog sektora i njegove radne snage.
EU je već globalni predvodnik u području sustava inovacija za zgrade. Integriranjem energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i pohrane te povezivanjem s digitalnim i prometnim sustavima preko zgrada omogućuje se daljnje proširenje ovog vodstva i iskorištavanje povoljnog regulatornog okvira na najbolji način.
Danas na zgrade otpada 40 % ukupne potrošnje energije u Europi. Oko 75 % zgrada energetski je neučinkovito. Pri sadašnjoj stopi obnove od približno 1 % zgrada svake godine, bilo bi potrebno sto godina da se sve zgrade unaprijede na moderne, približno nulte razine energije.
Kako bi se ostvario potencijal održive energije u zgradama, treba svladati nekoliko socijalnih, financijskih i tehničkih prepreka ili administrativnih izazova. Iako se zgrade redovito održavaju ili poboljšavaju, ulaganja u uštedu energije često se zanemaruju zbog oskudnog kapitala za sve vrste ulaganja, nedostatka vjerodostojnih informacija, nedostatka kvalificiranih radnika ili sumnji u moguće koristi te vrste ulaganja.
Osim toga, mnogi nositelji projekata još se suočavaju s preprekama u prikupljanju potrebnih sredstava za početne troškove svojih projekata i nemaju pristup privlačnim i prikladnim financijskim proizvodima s tržišta. Taj tržišni neuspjeh uglavnom je uzrokovan činjenicom da ulagači nedovoljno razumiju rizike, višestruke koristi i poslovne razloge za ulaganje u održivu energiju, osobito energetsku učinkovitost. Osim toga, mali iznosi ulaganja i nedostatak rješenja po načelu „ključ u ruke” povećavaju trošak provedbe; a zbog nedostatka kapaciteta i vještina za strukturiranje unovčivih projekata potražnja za financiranjem ostaje niska.
Uloga politike o održivoj energiji jest pomoći potrošačima da što lakše ostvare ta ulaganja i stvoriti povoljnije uvjete ulaganja. Pri obnovi svojih domova potrošači bi trebali imati mogućnost odabira učinkovitijih rješenja oslanjajući se na transparentne, jasne i pravovremene informacije o potrošnji i povezanim troškovima. Pri preuređenju javnih zgrada kao što su bolnice, škole, socijalni smještaj ili uredi, tijela javne vlasti trebala bi imati mogućnost pristupa privlačnim rješenjima financiranja i korištenja inovativnih energetskih usluga u obliku, npr. ugovora o energetskom učinku.
Uz uspostavu odgovarajućeg regulatornog okvira, posebno s predloženom revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskim svojstvima zgrada, postoji potreba za dopunskim mjerama kojima će se poduprijeti brze promjene u realnom gospodarstvu i dati odgovor na pitanje financiranja sada.
1.
Pametno financiranje za pametne zgrade
Obnova za održivu energiju u zgradama područje je u kojem okupljanje projekata i javnih jamstava može biti od velike koristi. Kao dio Plana ulaganja za Europu, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) 2.0 ključan je u omogućavanju privatnog financiranja za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora u zgradama u većim razmjerima.
Već su sada energetska učinkovitost i energija iz obnovljivih izvora istaknute u projektima u okviru EFSU-a. Primjerice, velika većina energetskih projekata koji su dosad odobreni za financiranje (u visini od 22 % vrijednosti ukupnog ulaganja od 154 milijarde EUR) odnosi se na energetsku učinkovitost i sektor energije iz obnovljivih izvora. Zbog uspjeha EFSU-a Komisija je predložila da se njegovo trajanje produlji do kraja 2020. i da se propiše da najmanje 40 % projekata iz EFSU-ova okvira za infrastrukturu i inovacije mora pridonositi djelovanju u području klime, energetike i zaštite okoliša u skladu s ciljevima konferencije COP21. Ovo je velika prilika i konkretan doprinos u poticanju javnog i privatnog financiranja za podupiranje prijelaza na niskougljično kružno gospodarstvo. Potporom Europskog fonda za strateška ulaganja može se dopuniti potpora u obliku bespovratnih sredstava ili financijskih proizvoda iz drugih fondova EU-a, uključujući Europske strukturne i investicijske fondove, ili se s njom kombinirati.
U razdoblju 2014. – 2020. Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond uložit će 17 milijardi EUR u energetsku učinkovitost u javnim i stambenim zgradama i u poduzećima, a posebno MSP-ovima. Taj je iznos trostruko veći nego u prethodnom razdoblju, čime se potvrđuje zalaganje i važnost koju države članice i regije pridaju energetskoj učinkovitosti. To ima potencijal za korištenje mnogo većeg iznosa nacionalnog javnog i privatnog sufinanciranja, u procijenjenoj ukupnoj vrijednosti od približno 27 milijardi EUR. Jedan je od ciljeva Plana ulaganja za Europu udvostručiti korištenje financijskih instrumenata u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova da bi se mobiliziralo dodatna privatna financijska sredstva i pomoglo uspostaviti održiva tržišta. Države članice i regije već planiraju uložiti gotovo 6,4 milijarde EUR preko financijskih instrumenata za postizanje ciljeva niskih emisija ugljika, uglavnom za energetsku učinkovitost; to je više nego osmerostruko povećanje u odnosu na razdoblje 2007. – 2013.
Polazeći od Plana ulaganja za Europu i Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Komisija će pokrenuti inicijativu da dodatno potakne ulaganja subjekata iz javnog sektora, energetskih kompanija, MSP-ova / poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i kućanstava u energetsku učinkovitost i pametne zgrade. U okviru te nove inicijative, u bliskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i državama članicama, za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora dostupno je dodatnih 10 milijardi EUR iz javnih i privatnih fondova do 2020. To bi se trebalo provesti preko financijskih posrednika i nacionalnih platformi za ulaganje u energetsku učinkovitost kako bi se projekti grupirali, smanjio rizik ulaganja u energetsku učinkovitost i optimiziralo korištenje javnih sredstava, uključujući posebno Europske strukturne i investicijske fondove u kombinaciji s financiranjem kroz Europski fond za strateška ulaganja. Takve kombinacije, koje su moguće već danas, dodatno će se olakšati predloženim izmjenama Financijske uredbe i Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi. Države članice, posebno one s višim energetskim intenzitetom i ovisnosti o vanjskim izvorima energije, potiče se na sudjelovanje i pridonošenje ovoj inicijativi. Podjelom rizika između EU-a i nacionalnih javnih i privatnih fondova krajnjim korisnicima omogućit će se pristup privlačnijim opcijama financiranja. Osim toga, nekoliko regulatornih i administrativnih prednosti bit će povezano s uporabom rješenja na razini EU-a, primjerice, u pogledu državne potpore, javne nabave, obveza sufinanciranja te izvješćivanja i ex-ante procjena. Važno je to što će u kontekstu procjene javnih financija u okviru Pakta o stabilnosti i rastu Komisija zauzeti povoljan stav i prema jednokratnim doprinosima država članica tematskim ili višedržavnim platformama za ulaganja u kontekstu EFSU-a.
Znatan dio ovih sredstava iskoristit će se u gradovima i regijama: lokalni i regionalni akteri imaju ključnu ulogu u potpori za zgrade s čistom energijom, kroz odluke u vezi s, primjerice, građevinskim propisima i urbanističkim planiranjem. Kroz inicijative kao što je Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju gradovi i regije potiču se na provedbu mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje otpornosti i osiguravanje pristupa čistoj i povoljnoj energiji za sve.
Prvi stup: Učinkovitije korištenje javnog financiranja
Cilj je povećati korištenje raspoloživog javnog financiranja s pomoću financijskih instrumenata kojima se otklanjaju utvrđeni tržišni neuspjesi i boljeg usmjeravanja bespovratnih sredstava prema ranjivim potrošačima. Komisija će u tu svrhu:
a.razviti modele financiranja održive energije na temelju nacionalnih platformi za ulaganja (s mogućom regionalnom dimenzijom) da bi se privukla dodatna privatna financijska sredstva za obnovu zgrada, osmišljene kako je predviđeno u Uredbi o EFSU-u i u skladu s pravilima EU-a o državnoj potpori.
U EU-u, više nego u drugim razvijenim gospodarstvima, banke imaju središnju ulogu u financiranju ulaganja potrošača i poduzeća. Iako su sve aktivnije na tržištima novih energija, osobito energije iz obnovljivih izvora velikih razmjera, banke energetsku učinkovitost rijetko smatraju posebnim tržišnim segmentom. To uzrokuje nedostatak prikladnih i povoljnih komercijalnih financijskih proizvoda za ulaganja u energetsku učinkovitost ili energiju iz obnovljivih izvora u zgradama. Kako bi se uklonio taj nedostatak, Komisija je razvila inovativni program financiranja, Privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE), koje se financira u okviru programa LIFE i kojim upravlja EIB. Uspjeh tog programa, kao što je vidljivo iz znatno veće iskorištenosti od početno planirane, pokazuje potencijal poticanja ulaganja u učinkovitost podjelom rizika, tehničkom pomoći i kreditnim linijama iz EIB-a za financijske institucije uključene u program. Iskustvo stečeno kroz program sustava Privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE) pomoći će da se dodatno potakne kombiniranje Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih izvora javnog financiranja, uključujući Europske strukturne i investicijske fondove, prema potrebi, preko platforma za ulaganja.
Na temelju tog iskustva Komisija će podržati razvoj platformi za fleksibilno financiranje energetske učinkovitosti i obnovljive energije na nacionalnoj i regionalnoj razini. Te platforme mogu ponuditi cjelovito rješenje i omogućiti lokalnim bankama, financijskim posrednicima, energetskim kompanijama ili drugim subjektima koji okupljaju ulaganja da pruže privlačne proizvode za financiranje održive energije velikom broju krajnjih korisnika u području koje je obuhvaćeno platformom. Preciznije rečeno, tri elementa koja se međusobno podupiru mogu se pružiti subjektima koji žele financirati portfelje ulaganja u održivu energiju:
-povećano EIB-ovo financiranje duga preko Europskog fonda za strateška ulaganja za povećanje njihova kapaciteta financiranja (time će se pridonijeti boljoj usmjerenosti na energetski održive zgrade u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja 2.0);
-mehanizam podjele rizika za smanjenje rizika povezanog s portfeljima ulaganja u energetski održive zgrade i za omogućavanje privlačnijih uvjeta pozajmljivanja krajnjim korisnicima – ta značajka mogla bi se primijeniti zajedno s lokalno dostupnim sredstvima, uključujući Europske strukturne i investicijske fondove;
-tehnička stručnost i pomoć pri pokretanju programa pozajmljivanja razvijenih u suradnji s Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja, među ostalim preko platformi kao što su ELENA, JASPERS, fi-compass, i drugim izvorima nacionalnog i regionalnog financiranja.
Da bi se podržala primjena ovog modela i drugih instrumenata povezanih s održivom energijom, Komisija će istražiti mogućnosti za ponovnu primjenu postojećih fondova EU-a, npr. za tehničku pomoć.
b.Ugovor o energetskom učinku: Uloga ugovora o energetskom učinku u poticanju učinkovitosti javnih zgrada mora se povećati jer oni nude sveobuhvatan pristup obnovama, uključujući financiranje, izvođenje radova i upravljanje energijom. Oni mogu, pod određenim uvjetima, omogućiti ulaganje u učinkovitost bez povećanja javnog duga, što je od presudne važnosti za vlade i tijela lokalne i regionalne vlasti koja se suočavaju s proračunskim ograničenjima, posebno u pogledu socijalnog smještaja, bolnica ili škola. Pravila za ulaganja iz privatnog sektora i statističku obradu obnove imovine trebaju biti transparentna i jasna da bi se olakšalo ulaganje u energetsku učinkovitost u privatnoj imovini. Eurostat će istražiti kako riješiti utjecaj ulaganja povezanih s energetskom učinkovitosti na dug i državni deficit. Komisija u uskoj suradnji s državama članicama analizira utjecaj računovodstvenih pravila javnih tijela u na tržištu za ugovore o energetskom učinku te će po potrebi ažurirati svoje smjernice o statističkoj obradi takvih partnerstava do kasnog proljeća 2017.
c.Pružanje pomoći upraviteljima javnih fondova u strukturiranju i primjeni financijskih instrumenata: osim potpore koju pružaju Europski savjetodavni centar za ulaganja, fi-compass ili mreža za energiju i upravljačka tijela (EMA), Komisija će organizirati niz događanja za jačanje regionalnih kapaciteta, uključujući ključne donositelje odluka i dionike. Prva radionica održat će se u studenome ove godine u Rigi i obuhvatiti baltičku regiju.
d.Osim toga, Komisija je razvila gotovi predložak za povećanje udjela financijskih instrumenata u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova: gotov instrument za energetsku učinkovitost. Države članice aktivno uspostavljaju financijske instrumente za energetsku učinkovitost, posebno da bi se ostvario cilj usmjeravanja 20 % ESIF-a za ulaganja u niskougljično gospodarstvo preko financijskih instrumenata. Međutim, neke države članice suočavaju se s kašnjenjima u tom području, a veća uporaba gotovih financijskih instrumenata može pomoći u savladavanju te prepreke.
Usporedno s tim, zakonodavni prijedlog Direktive o energetskim svojstvima zgrada uključuje mjere za povezivanje financijskih poticaja koje pružaju javni fondovi s ostvarenim uštedama energije.
Drugi stup: Objedinjavanje i pomoć za razvoj projekata
Dostupnost širokog portfelja unovčivih projekata za platforme za ulaganja i financijske instrumente ključna je za uspjeh ove inicijative. Međutim, mnogim promotorima projekata – tijelima javne vlasti, pojedincima ili poduzećima – nedostaju vještine i kapaciteti za uspostavu, provedbu i financiranje ambicioznih projekata za zgrade s čistom energijom. Komisija će stoga:
a.ojačati postojeće platforme za pomoć u razvoju projekata
na razini EU-a kao što je ELENA u suradnji s Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja. Cilj je povećati portfelj ulaganja, poduprijeti korištenje financijskih instrumenata, približiti se promotorima projekata, posebno iz istočne i središnje Europe, dodatno uključiti gradove i lokalne aktere te potaknuti objedinjavanje obećavajućih rješenja i njihovo prihvaćanje na tržištu, uključujući inovativne tehnologije, financiranje i organizacijske strategije. Komisija će povećati proračun za pomoć EU-a u razvoju projekata s 23 milijuna EUR u 2015. na 38 milijuna EUR godišnje od 2017. Očekuje se da će proračun za pomoć EU-a u razvoju projekata za razdoblje 2016. – 2017. potaknuti ulaganja u energetski održive zgrade u visini do 3 milijarde EUR.
b.potaknuti države članice da razviju namjenske lokalne ili regionalne sustave za pružanje usluga na jednom mjestu za nositelje projekata, kojima se obuhvaća cijeli put potrošača od informacija, tehničke pomoći, strukturiranja i pružanja financijske potpore do praćenja ušteda. Te platforme trebale bi dovesti do više lokalno razvijenih portfelja projekata te jakih i vjerodostojnih partnerstava s lokalnim akterima (npr. MPS-ovi, financijske institucije i energetske agencije), a ključno je povezati izvore financiranja s potražnjom za financijskim sredstvima. Razvoj i umnažanje tih sustava za pružanje usluga na jednom mjestu podržat će se na razini EU-a razmjenom dobrih praksi kroz Manag'Energy, financiranjem u okviru programa Obzor 2020, platformama za pomoć EU-a u razvoju projekata ili financiranjem iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova prema potrebi.
Usporedno s tim, predloženim nastavkom obveza u pogledu uštede energije za države članice iz članka 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti dati će se dodatni poticaj objedinjavanju malih projekata.
Treći stup: Smanjenje rizika
Kako su zatražile financijske institucije
, ulagači i financijeri moraju bolje razumjeti stvarne rizike i koristi povezane s ulaganjima u energetski održive zgrade temeljene na tržišnim dokazima i ostvarenoj učinkovitosti. Osnovne uvjete, kao što je manja vjerojatnost neispunjavanja obveza u slučaju zajmova za uštedu energije ili povećanje vrijednosti imovine zbog veće energetske učinkovitosti, banke trebaju progresivno priznati te ih odraziti u cijenama svojih financijskih proizvoda. Razvoj namjenskih proizvoda za financiranje energetski održivih zgrada važan je i za potporu uspostave sekundarnog tržišta (za refinanciranje) i povećanje sudjelovanja privatnog kapitala. U cilju podupiranja ove promjene tržišta:
a.Komisija pokreće platformu za smanjenje rizika povezanih s energetskom učinkovitosti na kojoj se objavljuju podaci o tehničkoj i financijskoj učinkovitosti više od 5 000 europskih industrijskih projekata i projekata povezanih s energetskom učinkovitosti zgrada. Nositelji projekata i ulagači pozivaju se da nastave puniti ovu bazu podataka otvorenog koda i iskoriste njezine značajke za postavljanje mjerila i uzajamno učenje.
b.Komisija će usko surađivati s javnim i privatnim financijskim institucijama, industrijskim predstavnicima i sektorskim stručnjacima na uspostavi sporazumnog okvira za podupiranje ulaganja u energetski održive zgrade. Ovom inicijativom, koju je zajednički izradila Grupacija financijskih institucija za energetsku učinkovitost11 i koja je predviđena za 2017., financijskim institucijama pomoći će se da u svoju poslovnu praksu uvrste glavne energetske prednosti te pritom smanje troškove transakcija i povećaju povjerenje ulagača. Tim će se djelovanjem pridonijeti aktiviranju tržišta zelenih hipoteka.
Usporedno s tim, zakonodavni prijedlog Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada uključuje mjere kojima se ulagačima iz privatnog sektora omogućuje pristup brojnijim i boljim informacijama, uključujući pouzdanije certifikate o energetskoj učinkovitosti zgrada, prikupljanje podataka o stvarnoj potrošnji energije u javnim zgradama i daljnji razvoj dugoročnih planova obnove za usmjeravanje odluka o ulaganjima.
Komisija pokreće i Promatračnicu EU-a za zgrade radi prikupljanja svih bitnih informacija o zgradama i energetskoj obnovi u EU-u na središnjoj razini. Time će se omogućiti potpora za izradu, provedbu, praćenje i ocjenu politika i povezanih financijskih instrumenata.
2.
Građevinski sektor
Komisija će pozvati dionike iz građevinskog sektora na raspravu o izazovima i prilikama koje ulaganja u energetski održive zgrade predstavljaju za taj sektor i o načinu na koji se to može dalje promicati. Time se nadopunjuje rad Trojnog foruma na visokoj razini za održivo graditeljstvo u okviru strategije Graditeljstvo 2020.
U okviru svojeg Programa vještina za Europu Komisija je uložila napore da pomogne u rješavanju tih izazova. Na temelju iskustva s pilot-programima koji su pokrenuti ove godine, Komisija će 2017. predstaviti nove skupove takozvanih „Planova za sektorsku suradnju u području vještina”, a jedan od njih odnosit će se i na građevinski sektor i bit će usmjeren na energetsku učinkovitost i digitalne vještine. U tom kontekstu razvit će se sinergije s inicijativom Komisije „BUILD UP Skills“, u okviru koje se proučava usavršavanje radnika u građevinskom sektoru u pogledu energetske učinkovitosti te tehnologija obnovljivih energija, njihove ugradnje i upravljanja njima.
Izgradnja novih zgrada ili naknadna prilagodba zgrada kako bi ih se učinilo energetski učinkovitijima prilika je za preispitivanje praksi izgradnje i rušenja da bi se uzelo u obzir šire aspekte učinkovitosti resursa. U paketu kružnoga gospodarstva Europska komisija sljedeće će godine predstaviti okvir EU-a za procjenu ukupne ekološke učinkovitosti zgrada. Takav bi okvir trebao poslužiti za promicanje kružnoga gospodarstva u izgrađenoj okolini, uključujući njegovu referentnu uporabu u projektima široke primjene, u Europskim strukturnim i investicijskim fondovima te u nacionalnoj politici i zakonodavstvu. Nadalje, Europska komisija istražuje mogućnosti da podupre inicijative za poticanje ulaganja u novu i/ili inovativnu infrastrukturu za recikliranje građevinskog otpada i otpada od rušenja u regijama koje zaostaju s obzirom na cilj ponovne uporabe, oporabe i recikliranja 70 % otpada koji se treba postići do 2020. u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu. Takva ulaganja trebala bi se podržati u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja. U tijeku je uspostava posebne platforme za projekte kružnoga gospodarstva. Osim toga, Komisija je pripremila Protokol za upravljanje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja da bi se dionicima pomoglo u obradi otpada na ekološki siguran način i povećanju njihovog potencijala za recikliranje. U pogledu budućih kretanja, Europska komisija razvija i načela i pravila za održivo projektiranje zgrada da bi se stvaralo manje građevinskog otpada i otpada od rušenja i olakšalo recikliranje materijala. S pomoću svih tih inicijativa smanjit će se potrošnja energije i troškovi povezani s građevinskim materijalima.
Potencijal građevinskog sektora za rast i radna mjesta treba aktivirati poboljšanjem funkcioniranja tržišta. Rezultati provjere primjerenosti izgradnje upotrebljavat će se da bi se osigurala bolja usklađenost povezanog zakonodavstva o unutarnjem tržištu i energetskoj učinkovitosti. Primjerice, zahtjeve koji proizlaze iz propisa o ekološkom dizajnu prema potrebi treba uključiti u usklađene norme u okviru Uredbe o građevnim proizvodima primjenjive na te proizvode da bi se proizvođačima pružio jedinstveni okvir za ispitivanje proizvoda. Budući da je unutarnje tržište građevnih proizvoda i dalje fragmentirano, u tijeku je postupak savjetovanja s dionicima koji bi mogao dovesti do revizije Uredbe o građevnim proizvodima u mandatu ove Komisije.
Europska komisija i dalje će podržavati inovacije potičući razvoj naprednih tehnoloških proizvoda i procesa u okviru ugovornog javno-privatnog partnerstva (uJPP) za energetski učinkovite zgrade (EuZ). Očekuje se da će se ovim JPP-om razviti tehnologije potrebne za povećanje održivosti i konkurentnosti europske građevinske industrije.
Ta bi se inicijativa mogla poduprijeti pametnim pristupom javnoj nabavi kojim se promiču niskougljična rješenja preko inicijativa za normizaciju koje vodi industrija, kao što je SustSteel. Kad se te norme finaliziraju, moći će se primjenjivati u građevinskom sektoru za ispunjavanje ciljeva održivosti. Taj pristup mogao bi se primjenjivati za druge građevne proizvode te bi se njime osposobilo sektor za vrednovanje svojih napora i učinkovitije stavljanje svojih proizvoda na tržište.
Novim direktivama o javnoj nabavi (na snazi od proljeća 2016.) konsolidiraju se i optimiziraju svi postojeći instrumenti za inovacije: funkcionalni kriteriji, varijante, razmatranja kvalitete u tehničkim specifikacijama i kriteriji dodjele. EU pridonosi nabavi inovacija i kroz Europske strukturne i investicijske fondove i program Obzor 2020. To je dovelo do niza revolucionarnih projekata. Zanimljiv je primjer prekograničnog projekta PAPIRUS (pokriva Njemačku, Španjolsku, Italiju i Norvešku) čiji je cilj promicati, provoditi i potvrditi inovativna rješenja za održivu gradnju kroz javnu nabavu, s naglaskom na zgrade približno nulte energije. Osim toga, Komisija je objavila dobrovoljne kriterije zelene javne nabave za projektiranje i izgradnju poslovnih zgrada i upravljanje njima, koji uključuju niz preporuka o nabavi zelene, energetski učinkovite poslovne zgrade
.
Digitalne tehnologije imaju potencijal za povećanje učinkovitosti građevinskih procesa i rada zgrada, čime se pridonosi našim ciljevima uštede energije. Komisija stoga podržava definiranje zajedničkih načela i pravila u javnoj nabavi u cilju digitalizacije karakteristika zgrada, uključujući njihovu energetsku učinkovitost (Building Information Modelling – oblikovanje informacija o zgradama). Uz razvoj zajedničkog okvira za digitalni očevidnik o zgradama i posebnih mjera usmjerenih na MSP-ove, time se olakšava razmjena informacija i podržavanje donošenja odluka prije, tijekom i nakon građevinskih projekata, izbjegavanje fragmentacije konkurentnih nacionalnih strategija i smanjenje troškova za MSP-ove. Nadalje, u okviru Sporazuma o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i u kontekstu bilateralnih sporazuma, EU osigurava da se javna nabava obavlja na transparentan i konkurentan način kojim se ne diskriminiraju dobra, usluge i dobavljači iz EU-a.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.11.2016.
COM(2016) 860 final
PRILOG
Aktivnosti za poticanje prijelaza na čistu energiju
KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA TE EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI
Čista energija za sve Europljane
Većina će mjera iz ovog dokumenta imati kratkoročni ili srednjoročni utjecaj. U okviru godišnjeg izvješća o stanju energetske unije, Komisija će izvještavati o provedbi tih mjera i utvrditi tijek za nove mjere prema potrebi.
1. Društveno pravedna tranzicija i nove vještine
Energija je ključno dobro i usluga te je sasvim neophodna za potpuno sudjelovanje u modernom društvu. Određeni broj instrumenata već postoji i moraju se provesti kako bi se osigurao pravedan prijelaz na čistu energiju i uzeo u obzir njegov transformativni utjecaj na sektore, regije ili ranjive članove društva na koje prijelaz negativno utječe.
U tom pogledu ključni su alati europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Europski socijalni fond, koji podržavaju prilagodbe u zahvaćenim sektorima i regijama te prijelaz na nove poslovne modele i profile radnih mjesta. Barem 1,1 milijarda eura iz Europskog socijalnog u razdoblju 2014. – 2020. namijenit će se unapređenju sustava obrazovanja i osposobljavanja koji su potrebni za prilagodbu vještina i kvalifikacija te za otvaranje novih radnih mjesta u sektorima povezanima s energijom i okolišem. Neke države članice koriste Europski socijalni fond da bi smanjile energetsko siromaštvo, kao nadopunu 5,2 milijarde EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za ulaganje u energetsku učinkovitost smještaja. Određeni broj država članica odlučio je s pomoću tih sredstava unaprijediti uvjete socijalnog smještaja i kućanstava slabijeg imovinskog stanja te tako pridonijeti dugoročnim rješenjima za smanjenje energetskog siromaštva za gotovo milijun kućanstava. Poboljšavanje energetske učinkovitosti zgrada jedan je od glavnih alata za ostvarivanje povoljnijih cijena energije i borbu protiv energetskog siromaštva. Uz mjere koje su predložene u zakonodavstvu Komisija će uspostaviti i Promatračnicu za energetsko siromaštvo radi prikupljanja pouzdanih statistika o broju energetski siromašnih kućanstava u svakoj državi članici i pridonošenja širenju dobrih praksi.
Predviđene mjere u područjima prijenosa znanja, usvajanja vještina i promicanja inovativnih rješenja za učinkovito korištenje i proizvodnju energije financiraju se u okviru politike ruralnog razvoja. Primjerice, očekuje se da će 99 000 korisnika (većinom poljoprivrednika i operatera u šumarstvu) proći obuku povezanu s energetskim pitanjima u razdoblju 2014. – 2020.
Komisija je predložila, posebno kako bi se podržala solidarnost u prijelazu na čistu energiju i kao dio revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama, dodjelu resursa za rješavanja pitanja osobito visoke potrebe za dodatnim ulaganjima u državama članicama s nižim prihodima. Cilj je novog Fond za modernizaciju olakšati ulaganje u modernizaciju energetskih sustava i poboljšati energetsku učinkovitost. Nadalje, predlaže se i da se 10 % sredstava namijenjenih za aukciju u državama članicama i dalje raspodjeljuje u korist određenih država članica s nižim prihodima. Konačno, Komisija predlaže da države članice upotrijebe i prihode od trgovine emisijama za promicanje razvijanja vještina i preraspodjelu rada na koji utječe prijelaz poslova u gospodarstvu koje sve manje ovisi o ugljiku, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.
To bi se trebalo nadopuniti namjenskom inicijativom koja će pružiti daljnju i bolje prilagođenu podršku za prijelaz u industrijskim regijama u kojima se intenzivno koriste ugljen i ugljik. Cilj je potaknuti i/ili pojačati postupak planiranja tih regija u pogledu strukturnih promjena koje su povezane s energetskim prijelazom i razmjenu s drugim regijama koje su u sličnim situacijama. Kao prvi korak Komisija će povezati te regije radi razgovora o mogućim postupcima planiranja, radi olakšavanja dijeljenja najboljih praksi i proučavanja koji su instrumenti potpore dostupni.
Pristup pametne specijalizacije u okviru kohezijske politike EU-a, osobito namjenskih platformi, može pružiti odgovarajuću pomoć regijama. Takav pristup djeluje „odozdo prema gore” i posebno zahvaća industriju i zajednicu za istraživanje, razvoj i inovacije te tijela javne vlasti, pa on može omogućiti regijama da se razviju i provedu svoju strategiju energetskog prijelaza.
Prijelaz na čistu energiju nudi dugotrajne prilike za otvaranje radnih mjesta. Međutim, uspješan prijelaz zahtijeva učenje radnika novim vještinama, bolje planiranje i predviđanje promjena i vještina te bolje usklađivanje vještina. Europski socijalni fond može podržati te napore u svim razdobljima života, od podizanja svijesti djece u školama do podrške za učenje relevantnih vještina i poduzetništva povezanog s čistom energijom, kao i društvenog uključivanja preko relevantnih karijera. U okviru svojeg Programa vještina za Europu Komisija je uložila napore da pomogne u rješavanju tih izazova i problema nedostatka vještina u određenim gospodarskim sektorima (takozvani „Planovi za sektorsku suradnju u području vještina”). Na temelju iskustva s pilot-projektom Planova pokrenutim ove godine (osobito u sektoru automobilske industrije i industriji pomorske tehnologije), takvi sustavi predstavljaju mogućnost zadovoljavanja potreba za vještinama za prijelaz na čistu energiju. Trenutni Plan za sektorsku suradnju u vještinama u pomorskom sektoru već uključuje energiju dobivenu iz oceana i vjetra na moru i može biti osobito relevantan slučaj za ispitivanje za drugi val u sektorima kao što se energija iz obnovljivih izvora ili građevina.
Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u određivanju potreba za vještinama te predviđanju promjena i upravljanju njima. Već su povezani s radom na energetskoj uniji na razini EU-a i moraju biti usko uključeni u postupak, ali i rasprave o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
|
Radi potpore socijalno pravednom prijelazu na čistu energiju i novim vještinama:
Komisija će proučiti kako pružiti bolju podršku regijama u kojima se intenzivno koriste ugljen i ugljik i koje prelaze na čistu energiju. U tu svrhu surađivat će u partnerstvu s akterima iz tih regija, pružati smjernice, posebno za pristup raspoloživim fondovima i programima i njihovo korištenje te poticati razmjenu dobrih praksi, uključujući rasprave o industrijskim planovima i potrebama za promjenom vještina, preko ciljanih platformi.
Države članice trebale bi s pomoću svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova rješavati pitanja utjecaja prijelaza na čistu energiju na društvo, vještine i industriju.
Na temelju iskustva s pilot-programima, Komisija će 2017. provesti dva nova Plana za sektorsku suradnju u području vještina za nove tehnologije - općenito unutar područja obnovljive energije i za sektor građevinarstva s naglaskom na niskougljične tehnologije.
Komisija poziva države članice da blisko surađuju sa socijalnim partnerima u raspravama o energetskom prijelazu, osobito u kontekstu integriranih nacionalnih planova za energiju i klimu.
|
2. Financiranje iz EU-a pomoći će realnom gospodarstvu
Financiranje energetskog prijelaza morat će povezati privatna ulaganja s javnim financiranjem koje iskorištava privatna ulaganja i bavi se tržišnim neuspjesima. Privatna ulaganja olakšat će se zakonodavnim prijedlozima u ovom paketu i prijedlogu za reformu Sustava EU-a za trgovanje emisijama. Funkcionalna tržišta energije i ugljika bit će ključni čimbenik u ispunjavanju investicijskog izazova, kao i regulatorna stabilnost i transparentnost politika.
Osim toga, financijski instrumenti EU-a značajno doprinose prijelazu na čistu energiju, kao što se to vidi u slučaju Europskog fonda za strateška ulaganja. Fond je na dobrom putu da se mobilizira najmanje 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Prema posljednjim podacima visina ulaganja iznosila je 154 milijardi eura. Usporedno s pokretanjem druge faze Europskog fonda za strateška ulaganja Komisija je predložila njegovo jačanje i širenje. Predlaže se da barem 40 % ulaganja u okviru infrastrukture i inovacija treba biti povezano s klimom, energijom i okolišem i da doprinositi postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.
U skladu s ciljem EU-a da troši barem 20 % na klimatsku politiku u proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020., reformirana kohezijska politika također ima ključnu ulogu u ispunjavanju ciljeva energetske unije, uz relevantne dodjele financijskih sredstava u iznosu 68,8 milijardi eura. To će se nadopuniti nacionalnim javnim i privatnim sufinanciranjem koje će doseći procijenjeni iznos od 92 milijarde eura. Osim toga, programi ruralnog razvoja pružaju podršku za ciljana ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost (gotovo 6 milijardi eura). Dok rani pokazatelji za fondove kohezijske politike pokazuju napredak u provedbi za 2016., potrebno je odmah djelovati da bi se ubrzala provedba tih fondova u više država članica. Komisija će državama članicama i dalje pružati tehničku potporu u odnosu na probleme u provedbi.
Jednostavnija i fleksibilnija pravila, kakva predlaže Komisija u srednjoročnoj reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020., također će doprinijeti ubrzavanju provedbe tog financiranja. Kao dio revizije, Komisija je pokrenula širi program pojednostavljivanja pravila kojima je reguliran rad EU fondova. To uključuje pospješivanje kombiniranja Europskog fonda za strateška ulaganja s drugim izvorima financiranja Unije, uključujući Europske strukturne i investicijske fondove. Jedan od ciljeva je poboljšanje korištenja Europskog fonda za strateška ulaganja u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama. U okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova države članice i regije već planiraju preko financijskih instrumenata uložiti gotovo 6,4 milijardi eura u područje niskih emisija ugljika, uglavnom za energetsku učinkovitost. To je više od osmerostrukog povećanja sredstava u odnosu na razdoblje 2007. – 2013., a prvi znakovi pokazuju da se napredak već postiže. Radi poticanja većeg korištenja financijskih instrumenata, Komisija državama članicama pruža i podršku preko platforme fi-compass za savjetodavne usluge i gotove instrumente koji pružaju uobičajene uvjete i odredbe u skladu s propisima europskih strukturnih i investicijskih fondova i pravilima za državnu potporu te služe za kombiniranje javnih i privatnih resursa.
Jedan od primjera uspješnog projekta u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja u kombinaciji s europskim strukturnim i investicijskim fondovima jest platforma za ulaganje u francuskoj regiji Hauts-de-France koja pokazuje kako širok niz javnih i privatnih aktera može udružiti znanje i stručnost i kako se različiti fondovi mogu kombinirati da aktiviraju znatna ulaganja iz privatnog sektora u niskougljične energetske projekte. Drugi je primjer Privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE) za osiguravanje financiranja duga zaštićenog od rizika preko lokalnih komercijalnih banaka, što omogućuje bankama da pružaju bolje uvjete financiranja za projekte energetske učinkovitosti u zgradama i MSP-ovima. Ono pruža i posebnu stručnu podršku koja omogućuje lokalnim bankama da razviju i stave na tržište nove financijske proizvode za energetsku učinkovitost prilagođene potrebama potrošača.
Platforma za čišći promet koristit će financijske instrumente i „pristup spajanja” radi uvođenja inovativnih niskougljičnih tehnologija za ubrzavanje prijelaza na mobilnost s niskom razinom emisije. Mogući tržišni potencijal za obnovu gradskih i putničkih autobusa iznosi oko 3 500 vozila ili dodatnih 875 milijuna EUR ulaganja svake godine.
|
Radi daljnjeg povećanja i preusmjeravanja ulaganja u prijelaz na čistu energiju:
Komisija danas pokreće inicijativu pametno financiranje za pametne zgrade (vidi Prilog I.) radi podrške ulaganjima u zgrade s čistom energijom. Tom će se inicijativom poduprijeti razvoj platformi za ulaganje, što će omogućiti kombiniranje javnih fondova i privlačnih proizvoda za financiranje za tržišne aktere u svim državama članicama u 2017. Usto će se ojačati tehnička pomoć za daljnji razvoj i agregiranje malih projekata te će se pokrenuti mjere za smanjenje rizika za ulaganja u energetsku učinkovitost.
U kontekstu Plana ulaganja za Europu Komisija je nedavno pokrenula pilot-projekte na razini EU-a kako bi se bolje stopili vremenski rokovi različitih procesa koji se odnose na projekte strateških ulaganja u infrastrukturu. Pilot-projekt obuhvaća, u prvoj fazi, Belgiju i Slovačku. Na temelju procjene tih projekata Komisija će proširiti to djelovanje na druge države članice tijekom 2017., s namjerom stvaranja učinkovitog sustava za pružanje usluga na jednom mjestu za sve države članice, što će okupiti sve nadležne službe Komisije, uključujući njezina predstavništva u državama članicama, u jedinstveni tim za ulagačku politiku.
Komisija poziva države članice da ubrzaju korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se podupro prijelaz na čistu energiju.
Komisija 1. prosinca 2016. pokreće Platformu za čišći promet zajedno s Europskom investicijskom bankom radi podupiranja ulaganja u čist, energetski učinkovit promet i integrirane energetske i prometne infrastrukture.
|
3. Utvrđivanje odgovarajućih poticaja za ulaganja u prijelaz na čistu energiju
Korištenje izvora obnovljive energije ili mjera energetske učinkovitosti zahtijeva mnogo kapitala. Za to su potrebna ulaganja unaprijed u obliku štednji iz kućanstava, vlasničkog kapitala iz poduzeća ili financiranja duga iz institucija koje se bave pozajmljivanjem radi stjecanja koristi u vidu manjih računa za energiju ili budućih prihoda.
Trenutačni gospodarski kontekst s niskim troškom kapitala pogoduje uključivanju privatnih ulaganja u većoj mjeri i usmjeravanju trošenja kapitala na čistu energiju, energetski učinkovita rješenja i održivu imovinu. To je prilika za građane, tvrtke, tijela javne vlasti i ulagače da dobiju veći povrat od kapitala nego od štednje.
Radi podupiranja te velike promjene ulaganja u prijelaz na čistu energiju, integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi država članica – dio upravljanja energetskom unijom o kojoj Komisija danas predstavlja prijedlog – poslužit će i kao planovi ulaganja kojima će se utvrđivati potrebna javna i privatna ulaganja za prijelaz na čistu energiju.
Povoljna i koherentna struktura gospodarskih poticaja također je ključna za poticanje privatnih ulaganja u prijelaz na čistu energiju. Učinkovito određivanje cijena emisija ugljika i ukidanje subvencija za fosilna goriva vrlo su važni za uklanjanje štetnog narušavanja tržišta, internalizaciju okolišnih i društvenih troškova scenarija status quo i za određivanje cijene povezanih rizika za različite mogućnosti ulaganja.
Komisija je već predložila reformu sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje nakon 2020. EU podupire i uspostavljanje sustava za trgovanje emisijama kroz bilateralnu suradnji i sudjelovanje te financiranje višestranih inicijativa s našim međunarodnim partnerima.
U skladu s obvezama u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i u okviru G7 i G20, EU je već poduzeo određeni broj konkretnih koraka sa svrhom ukidanja subvencija za fosilna goriva, međutim, preostala, ali i dalje znatna javna potpora za naftu, ugljen i druga goriva s visokim udjelom ugljika i dalje narušava energetsko tržište, stvara gospodarsku neučinkovitost i sprječava ulaganja u prijelaz na čistu energiju i inovacije.
U skladu s najnovijim izvješćem Komisije o cijenama i troškovima energije koje je danas izdano kao dio ovog paketa, izravne subvencije EU-a za fosilna goriva za električnu energiju i grijanje iznosile su 17,2 milijarde eura u 2012., dok su subvencije za fosilna goriva u prometu zasebno procijenjene na 24,7 milijardi eura. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda iz 2015. subvencije EU-a za fosilna goriva dosežu 300 milijardi eura kada se uključe vanjski troškovi. Premda je to još uvijek relativno mali udio svjetskog iznosa od više od 4,8 bilijuna eura, ipak predstavlja znatno gospodarsko opterećenje i za EU. Trenutačne niske cijene nafte i plina omogućavaju postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, uključujući izuzeća od poreza, bez negativnih učinaka na društvenu dobrobit.
|
Kako bi se olakšalo preusmjerivanje financijskih tokova na prijelaz na čistu energiju:
Komisija je uspostavila stručnu skupinu na visokoj razini koja će pružati savjete do kraja 2017. za razvoj održivih financija kako bi se zajamčila sposobnost financijskog sustava da na održiv način financira dugoročni rast te kako bi se izbjegla vezanost uz infrastrukturu i imovinu visokih emisija.
Komisija će pojačati transparentnost nadovezujući se na izvješće o cijenama i troškovima energije koje je danas objavljeno. I dalje će pažljivo pratiti cijene i troškove energije svake dvije godine i intenzivnije pratiti subvencija za fosilna goriva u skladu s obvezama EU-a u okviru G7 i G20 o ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva.
Komisija će 2017. provesti procjenu REFIT cijelog pravnog okvira EU-a za oporezivanje energije radi utvrđivanja mogućih sljedećih koraka, među ostalim u kontekstu napora za ukidanje subvencija za fosilna goriva.
Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi država članica omogućit će im da utvrde potrebna ulaganja za prijelaz na čistu energiju. Države članice trebale bi i s pomoću tih planova pratiti postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.
Komisija će također proučiti, prilikom revizije smjernica o državnoj potpori za zaštitu okoliša i energiju 2014. – 2020. kako ta pravila, zajedno s pravilima o državnoj potpori za ulaganja u istraživanje i razvoj, omogućuju državama članicama poticanje inovacija u tehnologijama i rješenjima povezanima s energijom iz obnovljivih izvora.
|
4. Istraživanje, inovacije i konkurentnost
Istraživanje i inovacije ključni su za globalnu konkurentnost Europe i vodstvo u području naprednih tehnologija povezanih s energijom iz obnovljivih izvora i rješenja za energetsku učinkovitost te omogućuju njihovu uspješnu integraciju u cijelo gospodarstvo. Europska unija sudjeluje u inicijativi „Misija – inovacija” koja je pokrenuta na Pariškoj konferenciji o klimi 2015. i koja povezuje zemlje koje su se obvezale udvostručiti svoja ulaganja u istraživanja čiste energije u razdoblju od 5 godina.
Zajedno s ovim paketom Komisija predstavlja namjensku strategiju o ubrzavanju inovacija u čistoj energiji. Ta strategija donosi snažniju prioritizaciju i konkretne mjere za osiguravanje šire primjene niskougljičnih inovacija i njihova bržeg stavljanja na tržište. Ta će inicijativa u tom pogledu poslužiti kao ispitni poligon za buduće nove horizontalne pristupe inovaciji i konkurentnosti.
Ubrzavanjem inovacija u području čiste energije Europa može optimalno iskoristiti prijelaz na niskougljično gospodarstvo: može stvoriti prilike za rast i otvaranje radnih mjesta s pomoću većeg izvoza i pokretanja poslovanja te povećati moć građana integracijom digitalnih rješenja.
Industrijske inicijative imaju važnu ulogu i u pokretanju inovacija i globalne konkurentnosti EU-a. Već su važan element u postojećem strateškom planu razvoja energetskih tehnologija (SET). U području solarne energije i u sektorima pametnih mreža i pohrane dostupni su neki dobri primjeri tih inicijativa koje predvodi industrija. Još je jedan dobar primjer Strateški plan za energiju oceana kojem je cilj maksimizirati privatna i javna ulaganja u razvoj energije oceana što većim smanjenjem rizičnosti tehnologija.
U strategiji energetske unije Europska komisija najavila je inicijativu o objedinjavanju i omogućavanju pristupa relevantnim podacima, analizama i istraživanjima. To bi ponajprije Komisiji omogućilo da provede temeljitu procjenu globalnog učinka tehnologija za čistu energiju iz EU-a, ne samo u pogledu istraživanja i inovacija nego i tržišnog udjela, uvoza/izvoza, zaposlenosti, rasta i ulaganja. Procjena konkurentnosti trebala bi se periodično ažurirati ovisno o vremenu donošenja izvješća o stanju energetske unije i ključnim prioritetima i mjerama koje se u skladu s time revidiraju.
|
Kako bi se povećala konkurentnost Europe i primjena tehnologija za čistu energiju:
Komisija danas predstavlja inicijativu za ubrzavanje inovacija u području čiste energije, s nizom posebnih mjera za poboljšavanje regulatornog, gospodarskog i ulagačkog okruženja za inovacije u tehnologijama i sustavima za čistu energiju, kojom se utvrđuju ključni prioriteti za korištenje financijskih instrumenata i programa EU-a, uključujući Obzor 2020.
Komisija će podržati inicijative koje vodi industrija u cilju promicanja globalnog vodstva EU-a u području tehnologija za čistu energiju, jačanja industrijskih veza u cijelom lancu vrijednosti i uključivanja negospodarskih aktera, kao što su socijalni partneri i organizacije potrošača. Komisija će s relevantnim dionicima raspravljati i o potrebi za uspostavom industrijskog foruma za čistu energiju da bi se okupili različiti sektori (energetika-promet-proizvodnja-digitalne tehnologije) i optimizirale koristi prijelaza na čistu energiju za industriju EU-a.
Komisija će surađivati s industrijom, istraživačkom zajednicom i drugim ključnim dionicima radi pružanja temeljitih strateških informacija o globalnom učinku i konkurentnom položaju EU-a u području energije s niskom razinom ugljika i rješenja za energetsku učinkovitost. Ta će se procjena konkurentnosti periodično ažurirati.
|
5. Izgradnja potrebne fizičke infrastrukture za podršku slobodnog protoka energije i prijelaz na čistu energiju
Europski energetski sustav sada je u tranziciji. Energetske mreže moraju se unaprijediti i modernizirati da bi se zadovoljila potražnja za električnom energijom zbog velike promjene u cjelokupnom lancu vrijednosti energije i njezinoj mješavini s povećanim udjelom energije iz varijabilnih obnovljivih izvora. Potrebna je i namjenska infrastruktura za potporu mobilnosti s niskom razinom emisija.
Dok je kratkoročni prioritet osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta razvojem interkonektora koji nedostaju da bi se postigao cilj 10-postotne interkonekcije za 2020., prestankom izoliranosti nekoliko država članica i uklanjanjem unutarnjih zastoja, energetska infrastruktura koja se sada planira mora istodobno biti kompatibilna s dugoročnim političkim odlukama, uključujući prijelaz na mobilnost s niskom razinom emisija.
To podrazumijeva i osiguravanje da se energetska učinkovitost uzme u obzir u planiranju cjelokupnog energetskog sustava: aktivnim upravljanjem potražnjom da bi se smanjila potrošnja energije, troškovi za potrošače i ovisnost o uvozu te promatralo ulaganja u infrastrukturu za energetsku učinkovitost kao isplativo sredstvo za uspostavu niskougljičnog i kružnog gospodarstva. Ulaganja u sve pametnije i fleksibilnije infrastrukture smatraju se jednim od rješenja koja će zasigurno biti korisna.
|
Kako bi se podržao razvoj potrebne fizičke infrastrukture za osiguranje prijelaza na čistu energiju i slobodan protok energije:
U okviru godišnjeg izvješća o stanju energetske unije Komisija će razmotriti projekte od zajedničkog interesa koji kasne ili su odgođeni u cilju omogućavanja njihove provedbe. Ona bi se mogla usmjeriti na ta pitanja i u svojim preporukama državama članicama, posebno u pogledu projekata od zajedničkog interesa koji su utvrđeni u okviru skupina na visokoj razini o energiji.
Komisija će u nadolazećoj reviziji Uredbe TEN-E u 2017. razmotriti poboljšanje regulatornog okvira da se dodatno potakne dovršavanje projekata od zajedničkog interesa.
Komisija je osnovala stručnu skupinu za pružanje tehničkih savjeta za isplativu raspodjelu cilja 15-postotne elektroenergetske interkonekcije na regionalnoj, državnoj i/ili graničnim razinama interkonekcije. Komisija će o tome izvijestiti u jesen 2017., zajedno s donošenjem 3. popisa projekata od zajedničkog interesa Unije.
|
6. Digitalizacija
Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta Komisije iz svibnja 2015. usmjerena je na stvaranje odgovarajuće okoline i uvjeta za uvođenje naprednih digitalnih mreža i usluga, među ostalim i u energetskom sektoru.
Kako bi pružila pošteno rješenje za potrošače, inovativna trgovačka društva trebaju kombinirati nove energetske tehnologije s digitalnom tehnologijom (velike količine podataka i računalstvo u oblaku) i tehnologijom mobilnih komunikacija (5G) da ponude nove proizvode i usluge (decentralizirana proizvodnja električne energije, sustavi upravljanja energijom, pametni uređaji i pametne kontrole; pohrana malih razmjera, uključujući električne automobile) kojima se podupiru aktivni potrošači te da pomognu optimizirati potrošnju energije (smanjenje i prijelaz) i tako uštede novac. U rujnu 2016. Komisija je predložila reviziju pravila EU-a o telekomunikacijama da bi se zadovoljile sve veće potrebe Europljana za povezivosti poticanjem ulaganja u mreže vrlo visokog kapaciteta. Komisija je predstavila i Akcijski plan za mreže 5G, kojim se predviđa zajednički kalendar EU-a za koordinirano komercijalno pokretanje mreža 5G u 2020.
Istodobno se treba posvetiti pitanju pristupa podacima, privatnosti i zaštite podataka te kibernetičke sigurnosti i problemima otvorenih normi i interoperabilnosti. Rad na posljednjem pokrenut je komunikacijom Komisije iz travnja 2016. o digitalizaciji europske industrije. Tom se komunikacijom pokrenula i nova inicijativa Europski oblak koja ima potencijal da postane okosnica novog sustava podataka o energetici.
Osiguravanje otpornosti sustava opskrbe energijom na kibernetičke rizike i prijetnje postaje sve važnije jer široka uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i podatkovni promet postaju temelj za funkcioniranje infrastruktura na kojima počivaju energetski sustavi. Platforma stručnjaka za kibernetičku sigurnost u energetici trenutno analizira posebne potrebe za sigurnost energetske infrastrukture te će o tom pitanju savjetovati Komisiju.
|
Kao dio ispunjenja cilja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta:
Komisija priprema inicijativu za unapređenje Europskog podatkovnoga gospodarstva. Tom inicijativom, zajedno s prijedlogom modela energetskog tržišta, ponudit će se odgovor na pitanja lokalizacije podataka i probleme koji nastaju u pogledu vlasništva i odgovornosti, (ponovne) iskoristivosti, pristupa i interoperabilnosti te će ona biti posebno relevantna za podatke koji su potrebni za energetske procese i nove energetske usluge.
Komisija provodi reviziju Direktive o e-privatnosti radi njezina usklađivanja s novodonesenim pravilima o zaštiti podataka. To će biti važno za postupanje s podacima o pametnoj potrošnji energije.
Na temelju uspješnog razvoja norma za pametne mreže Komisija će 2017. pokrenuti dvogodišnji projekt za razvoj zajedničkih norma za sigurnu komunikaciju kojima će se osigurati slobodan protok podatka povezanih s energetikom relevantnim zainteresiranim stranama. Komisija će objaviti dobivene rezultate do kraja 2018.
Komisija će 2017. uspostaviti radne skupine dionika u okviru Radne skupine za pametne mreže da se pripremi temelj za mrežne kodove o upravljanju potrošnjom, kibernetičku sigurnost specifičnu za područje energetike i zajednički format podataka o potrošaču. Komisija će izvješćivati o strukturi, području primjene i planiranju tih skupina u proljeće 2017. i objaviti konačne rezultate do kraja 2018.
Na temelju rada Stručne skupine za kibernetičku sigurnost u energetici Komisija će pokrenuti platformu za savjetovanje s dionicima u 2017. i prema potrebi predložiti odgovarajuće mjere do kraja 2017.
Nastavno na strategiju za mobilnost s niskom razinom emisija Komisija donosi razvojnu strategiju EU-a za kooperativne inteligentne prometne sustave, da bi se omogućilo uvođenje takvih sustava diljem EU-a do 2019. i ubrzao prijelaz na kooperativni, povezani i automatizirani cestovni promet.
|
7. Vanjska dimenzija
Vanjska i razvojna politika važni su alati za potporu prijelaza na čistu energiju na globalnoj razini i pomaganje našim zemljama partnerima i zemljama u susjedstvu EU-a da ispune svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma i ciljeve Programa za održivi razvoj 2030.
To znači povećano zalaganje EU-a u višestranim inicijativama i promicanje robusnije i uključivije energetske arhitekture diljem svijeta, u skladu s Akcijskim planom za energetsku diplomaciju. EU je aktivni član višestranog Foruma o čistim oblicima energije, koji je globalni forum na visokoj razini za promicanje politika i programa kojima se unapređuju tehnologije za čistu energiju, radi dijeljenja naučenih lekcija i najboljih praksi te poticanja prijelaza na globalno gospodarstvo s čistom energijom. Komisija će osigurati da prijelaz na niskougljično gospodarstvo i dalje bude biti sastavni dio dijaloga o energetici i suradnje u bilateralnim i multilateralnim odnosima EU-a.
Komisija je odredila energetsku održivost i djelovanje povezano s klimom kao glavne pokretače u svojem prijedlogu za novi Europski konsenzus o razvoju. Energija je presudni čimbenik koji omogućuje razvoj i ključna je za rješenja za održivi planet, kako je prepoznato u Programu 2030. i posebno u ciljevima održivog razvoja (SDG-ovi) 7. „Povoljna i čista energija” i 13. „Djelovanje povezano s klimom”. Strateški pristup EU-a energetici u okviru politike razvojne suradnje usmjeren je na tri glavna prioriteta: i. rješavanje problema nedovoljnog pristupa energiji, ii. povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i iii. pridonošenje borbi protiv klimatskih promjena. Uzimajući u obzir razmjere potrebnih ulaganja, EU će pojačati suradnju s partnerima iz javnog i privatnog sektora u cilju omogućavanja pristupa energiji, energetske učinkovitosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. To će se kombinirati s potporom EU-a trećim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena i razvoj niskougljičnih gospodarstava otpornih na klimatske promjene u skladu s globalnom vodećom ulogom EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Komisija je predložila Europski plan za vanjska ulaganja da bi se pružio integrirani financijski paket za financiranje ulaganja izvan EU-a. Plan bi uključivao Europski fond za održivi razvoj; tehničku pomoć za razvoj održivih projekata i privlačenje ulagača; i niz programa razvojne tehničke pomoći u cilju poboljšanja ulaganja i političkih okruženja u predmetnim zemljama, a posebno unapređenja privatnih i javnih ulaganja u niskougljično gospodarstvo.
Energetika je važan aspekt suradnje EU-a sa svojim susjedima, s usmjerenošću na regulatorne reforme, promicanje korištenja energije iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Tako u Energetskoj zajednici EU pomaže uspostaviti regionalno energetsko tržište u skladu s regulatornim normama EU-a. U južnom susjedstvu u tijeku je proces uspostave euro-mediteranskog tržišta za električnu energiju i plin, a u istočnom susjedstvu projekt EU4Energy nudi potporu za reforme u energetskom sektoru. U oba je slučaja namjera stvoriti povoljno okruženje za ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Preciznije rečeno, potpora EU-a pomaže u uspostavi regulatornog okvira za prekograničnu trgovinu energijom iz obnovljivih izvora.
Jedan od primjera uspješnih projekata je najveća solarna elektrana na svijetu u Ourzazateu, koja će do 2030. zadovoljavati polovinu potražnje za energijom iz obnovljivih izvora u Maroku, a možda i izvoziti električnu energiju u EU-u i na Istok.
EU jača suradnju u području energetske učinkovitosti sa zapadnim Balkanom, Turskom te južnim i istočnim susjedima. U suradnji s međunarodnim financijskim institucijama Komisija će unaprijediti ulaganja u energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru, počevši od četiri pilot-zemlje, Ukrajine, Gruzije, Srbije i Tunisa.
Afrika je povlašteni partner EU-a, a energetsko partnerstvo Afrike i EU-a pruža okvir za suradnju u području energetike. EU podupire i afričku inicijativu za energiju iz obnovljivih izvora s ciljem povećanja kapaciteta energije iz obnovljivih izvora u Africi za 10 GW do 2020. i mobiliziranje potencijala energije iz obnovljivih izvora od 300 GW u Africi do 2030. Kako bi se iskoristio potencijal energije iz obnovljivih izvora u Africi, naglasak će biti na povećanju kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora, poboljšanju prekograničnih veza i upravljanju energetskim sektorom.
Kao članica Svjetske trgovinske organizacije Europska unija aktivno promiče liberalizaciju trgovine robom i uslugama, koja može imati povoljan utjecaj na okoliš. Ona usko surađuje sa šesnaest drugih članova Svjetske trgovinske organizacije koji predstavljaju glavninu svjetske trgovine ekološkim proizvodima u cilju zaključivanja ambicioznog sporazuma o ekološkim proizvodima. EU se i u bilateralnim trgovinskim sporazumima zalaže za ranu liberalizaciju ekoloških proizvoda i usluga i olakšavanje trgovine i ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Očekuje se da će povećanje trgovinskih tokova doprinijeti brzom širenju ekoloških proizvoda, usluga i tehnologija diljem svijeta te prijelazu na niskougljično gospodarstvo. EU je na vodećem mjestu u svijetu po uvozu i izvozu ekoloških proizvoda. U 2013. vrijednost izvoza proizvoda EU-a sa zelenog popisa iznosila je 146 milijardi EUR (oko 8 % ukupne vrijednosti u EU-u), a uvoza 70 milijardi EUR. Europska trgovačka društva trebaju nastojati i dalje razvijati i izvoziti svoje inovacije, domišljata rješenja i znanja.
Naposljetku, Komunikacijom o upravljanju oceanima utvrđene su mjere kojima će se pomoći u uspostavi globalnih jednakih uvjeta za europski sektor energije oceana.
|
U kontekstu zalaganja da prijelaz na čistu energiju bude ključni element doprinosa EU-a u provedbi Programa za održivi razvoj 2030. i Pariškog sporazuma:
Komisija poziva suzakonodavce da što prije donesu zakonodavni paket plana za vanjska ulaganja.
Komisija će dati prednost energiji kao jednoj od glavnih tema sastanka na vrhu Afrike i EU-a 2017. u Abidjanu u studenome 2017.
Komisija će pri okruglom stolu na visokoj razini organizirati poslovni forum o ulaganjima u energije iz obnovljivih izvora u Africi u proljeće 2017. radi širenja razumijevanja i svijesti o naporima Komisije i potrebama privatnog sektora za ulaganjima u energije iz obnovljivih izvora u Africi.
U proljeće 2017. Komisija će u suradnji s međunarodnim institucijama razmotriti pokusnu vježbu za povećanje ulaganja u energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru u četiri pilot-projekta uzimajući u obzir njihovo proširenje na druge zemlje kad za to dođe vrijeme.
Srednjoročni pregled strateškog višegodišnjeg planiranja za susjedstvo 2017. u okviru europskog instrumenta za susjedstvo i instrumenta pretpristupne pomoći ima za cilj da se povećano financiranje za energetsku učinkovitost integrira kao dio ulaganja u području energetike, klime i otvaranja radnih mjesta.
Komisija će nastaviti sa svojim zalaganjem za zaključivanje sporazuma o ekološkim proizvodima i uslugama (WTO) radi smanjenja troškova borbe protiv klimatskih promjena.
|
8. Upravljanje i partnerstva za učinkovito ispunjenje ciljeva
Energetski prijelaz ne može se odvijati s vrha prema dolje. On zahtijeva političko djelovanje različitih razina uprave (lokalna, regionalna, nacionalna, EU, međunarodna) i drugih dionika. U okviru upravljanja energetskom unijom pomoći će se da se osigura usklađenost politika i da EU u cjelini ispuni svoje energetske i klimatske ciljeve, posebno ciljeve za 2030.
Prijelaz na čistu energiju neće se dogoditi bez djelovanja više dionika iz civilnog društva i na lokalnoj i regionalnoj razini. EU ima jedinstven položaj za pojednostavljenje prijelaza na čistu energiju kroz sve sektore i razine upravljanja. Stoga će biti važno da se gradovi, regije, poduzeća, socijalni partneri i ostali dionici uključe u izradu i provedbu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
Regionalna suradnja između država članica pomoći će im da ispune energetske i klimatske ciljeve EU-a na učinkovit i isplativ način. Zakonodavnim prijedlozima iz ovog paketa olakšat će se regionalna suradnja. Komisija će pripremiti smjernice za države članice o izgradnji regionalne suradnje na postojećim strukturama za suradnju i pojednostavljenju regionalne suradnje kroz pet dimenzija energetske unije.
Budući da su gradovi i gradske zajednice mjesto gdje će se glavnina ove transformacije zaista odvijati, EU posvećuje posebnu pozornost tim pokretačima promjene. Rad na olakšavanju djelovanja na razini gradova pojačao se u 2016. donošenjem „Amsterdamskog pakta o uspostavi programa za gradove EU-a”, sklapanjem Globalnog sporazuma gradonačelnika i pokretanjem web sustava Komisije za pružanje usluga na jednome mjestu za lokalne vlasti koje traže prilagođene informacije o inicijativama EU-a za gradove, uključujući one za prijelaz na čistu energiju. Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, kao vodeća inicijativa EU-a za djelovanje gradova protiv klimatskih promjena, dobiva dodatni zamah širenjem područja primjene koje sada uključuje borbu protiv klimatskih promjena, prilagodbu i pristup čistoj i povoljnoj energiji. Komisija trenutno prenosi ovaj uspješni model u Sjevernu Ameriku i Meksiko, Latinsku Ameriku i Karibe, Japan, Kinu, Indiju, jugoistočnu Aziju i podsaharsku Afriku u okviru Globalnog sporazuma gradonačelnika. Ambiciozni projekti za prijelaz na čistu energiju na razini gradova i regija trebaju biti vidljiviji te bi se mogli primjenjivati diljem Unije, među ostalim u obilasku energetske unije 2017.
I ruralna područja imaju važan potencijal za pridonošenje ovom prijelazu, primjerice, u pogledu energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora, uključujući održivu bioenergiju.
Na otocima i u otočnim regijama pokreću se platforme za pilot-inicijative za prijelaz na čistu energiju te oni mogu poslužiti kao primjeri na međunarodnoj razini, kao što je u rubnim područjima EU-a El Hierro (Kanarski otoci), otok sa 100 % energije iz obnovljivih izvora. Komisija želi pomoći da se ubrza taj napredak i donošenje najboljih raspoloživih tehnologija na otocima i u otočnim regijama, uključujući razmjenu najbolje prakse u financiranju i zakonskim i regulatornim sustavima te u području energije za promet. Prvi je korak međusobno približiti otoke bez obzira na njihovu veličinu, geografske karakteristike ili lokaciju.
|
Kako bi se podržalo pojednostavljenje prijelaza na čistu energiju:
Komisija poziva gradove, regije, poduzeća, socijalne partnere i ostale dionike da se aktivno uključe u rasprave o energetskom prijelazu, posebno u kontekstu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova da bi se razvila rješenja koja prikladno odgovaraju na potrebe različitih područja.
Komisija će 2017. ponuditi smjernice za države članice o regionalnoj suradnji da bi se olakšalo djelotvorno i isplativo ispunjavanje ciljeva energetske unije.
U prvoj polovici 2017. Komisija će u Valetti održati sastanak na visokoj razini o mogućnostima za čistu energiju i izazovima za otoke. Time će se pokrenuti proces za pružanje potpore otocima u prijelazu na čistu energiju.
|