Bruxelles, 30.11.2016.

COM(2016) 766 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti


1.Uvod

U prometnom sektoru slijede važne promjene koje će se odvijati i u Europi i u drugim dijelovima svijeta. Val tehnoloških inovacija i poslovnih modela koji izazivaju promjene na tržištu doveo je do sve veće potražnje za novim uslugama mobilnosti. Istovremeno, sektor odgovara na hitnu potrebu za sigurnijim, učinkovitijim i održivijim prometom. Posljedica te transformacije iznimno su velike prilike u društvenom i gospodarskom smislu koje Europa mora odmah iskoristiti kako bi njezini građani i poduzeća imali koristi od te transformacije.

Digitalne tehnologije jedan su od pokretača tog procesa, možda i najvažniji. Razmjena podataka među različitim subjektima u prometnom sustavu znači da se na ponudu i potražnju može odgovoriti u stvarnom vremenu, što dovodi do učinkovitijeg korištenja resursima, bilo da je riječ o dijeljenju automobila, kontejneru ili željezničkoj mreži. Digitalne tehnologije pomažu smanjiti ljudske pogreške, koje su daleko najveći uzrok prometnih nesreća. One mogu stvoriti i pravi multimodalni prometni sustav u kojem se svi načini prijevoza integriraju u jednu uslugu mobilnosti, što omogućuje nesmetan prijevoz ljudi i tereta od vrata do vrata. Usto, mogu potaknuti društvene inovacije i osigurati mobilnost za sve, uz pojavu novih aktera i novih oblika stvaranja vrijednosti kao što je ekonomija suradnje.

Digitalne tehnologije i povezani poslovni modeli imaju velik potencijal u cestovnom prometu, a velika je i potreba za djelovanjem. Stabilan i pozitivan trend u sigurnosti u cestovnom prometu u EU-u koji je obilježio posljednje desetljeće usporio se. Cestovni promet i dalje je zaslužan za većinu emisija stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak u prometu 1 2 . Svakog dana zagušene su ceste izrazito velik trošak za gospodarstvo EU-a 3 . Budući da radna mjesta milijuna Europljana izravno ili neizravno ovise o automobilskoj i prometnoj industriji, ključno je da uvjeti u sektoru omoguće zadržavanje vodeće uloge u svijetu.

Ova je Komunikacija stoga usko povezana s političkim prioritetima Komisije, posebno s Programom za radna mjesta, rast i ulaganja, jedinstvenim digitalnim tržištem i Strategijom energetske unije 4 . U Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije2, donesenoj u srpnju 2016., naglašava se potencijal da se kooperativnim, povezanim i automatiziranim vozilima smanje potrošnja energije i emisije iz prometa. U Strategiji za digitalizaciju europske industrije 5 kooperativna, povezana i automatizirana vozila utvrđena su kao prioritetno područje za poticanje konkurentnosti europske industrije. U studijama je procijenjeno da tržišni potencijal kooperativne, povezane i automatizirane vožnje iznosi desetine milijardi eura godišnje, a moglo bi se stvoriti i stotine tisuća radnih mjesta 6 .

Današnja su vozila u mnogim aspektima već povezana. Međutim, u vrlo bliskoj budućnosti ona će biti u izravnoj međusobnoj interakciji te u interakciji s cestovnom infrastrukturom. Interakcija je područje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS), koji će omogućiti da sudionici u cestovnom prometu i upravitelji prometa dijele i upotrebljavaju informacije koje prije nisu bile dostupne te koordiniraju svoje aktivnosti. Očekuje se da će taj kooperativni element 7 , koji omogućuje digitalna povezivost, znatno povećati sigurnost u cestovnom prometu, prometnu učinkovitost i udobnost vožnje tako što će pomoći vozaču u donošenju ispravnih odluka i prilagodbi na stanje u prometu.

Komunikacija između vozila, s infrastrukturom i drugim sudionicima u cestovnom prometu ključna je i za povećanje sigurnosti automatiziranih vozila i njihovu punu integraciju u cjelokupni prometni sustav. Kooperativnost, povezivost i automatizacija nisu samo komplementarne tehnologije, one se međusobno učvršćuju i s vremenom će se u potpunosti objediniti. Vožnja kamiona u konvoju (kamioni međusobno automatski komuniciraju i sigurno slijede jedan drugoga na vrlo kratkoj udaljenosti) dobar je primjer: povezivost, kooperativnost i automatizacija moraju se objediniti kako bi sustav funkcionirao. Kooperativnost će biti još potrebnija kad se buduća automatizirana vozila budu trebala sigurno i uspješno snalaziti u puno složenijim prometnim situacijama.

Zemlje diljem svijeta (npr. SAD, Australija, Japan, Koreja i Kina) sve brže napreduju prema uvođenju digitalnih tehnologija, a u nekim su zemljama na tržištu već dostupna vozila i usluge C-ITS-a. Ministri prometa iz zemalja G7 8 u nekoliko su navrata naglasili potrebu za djelovanjem. Nekoliko država članica započelo je aktivnosti uvođenja C-ITS-a u stvarnim uvjetima preko strateških partnerstava kao što su kooperativni koridor EU-a 9 koji povezuje Rotterdam s Frankfurtom i Bečom, ili Amsterdamska skupina 10 . U Svemirskoj strategiji za Europu 11 naglašava se potreba za poticanjem integracije svemirskih tehnologija u strategije o povezanim automobilima, prvenstveno uz oslanjanje na GALILEO i EGNOS.

U Deklaraciji iz Amsterdama 12 iz travnja 2016. europski ministri prometa tražili su da Europska komisija razvije europsku strategiju o kooperativnim, povezanim i automatiziranim vozilima. Usto, industrija je iznijela svoju namjeru da 2019. započne s opsežnim uvođenjem vozila koja podržavaju sustav C-ITS 13 . Ipak, prije toga je potrebno hitno usklađivanje na europskoj razini.

Zbog brzog razvoja tehnologije te znatnih ulaganja javnog i privatnog sektora u razvijanje i ispitivanje tehnologija C-ITS-a postoji rizik da se, u nedostatku okvira na europskoj razini, interoperabilnost na razini EU-a ne postigne na vrijeme. Europska bi industrija tako bila u nepovoljnu položaju u odnosu na konkurenciju te bi se odgodilo uvođenje C-ITS-a u Europi, a time i brojnih prednosti za promet i društvo u cjelini.

Ova Komunikacija predstavlja strategiju EU-a za usklađeno uvođenje C-ITS-a kako bi se izbjeglo rascjepkano unutarnje tržište u području C-ITS-a i stvorile sinergije među različitim inicijativama. Obuhvaćeni su najkritičniji problemi, među ostalim kibersigurnost i zaštita podataka (oboje vrlo bitni za prihvaćanje strategije u javnosti) te interoperabilnost, a predloženo je i djelovanje na različitim razinama kako bi se strategija provela do ciljnog datuma 2019. Ova je Komunikacija stoga važan dio strategije EU-a o kooperativnim, povezanim i automatiziranim vozilima.

2.Europske aktivnosti koje će omogućiti uvođenje kooperativne, povezane i automatizirane mobilnosti

Ova je Komunikacija rezultat intenzivnog rada sa stručnjacima iz javnog i privatnog sektora. Komisija od studenoga 2014. uređuje Platformu za C-ITS 14 kako bi utvrdila preostale prepreke i predložila rješenja za uvođenje C-ITS-a u Europi. Nakon prve faze Platforme za C-ITS izrađeno je stručno izvješće 15 , koje su sudionici platforme jednoglasno prihvatili u siječnju 2016. Stručno izvješće dopunjeno je analizom troškova i koristi 16 i javnim savjetovanjem 17 , koji su poslužili kao temelj za ovu Komunikaciju. U međuvremenu, druga faza Platforme za C-ITS počela je u srpnju 2016.

EU je već uložio znatna raspoloživa sredstva 18 u kooperativna, povezana i automatizirana vozila. Već više od 15 godina izvedivost usluga C-ITS-a dokazuje se u projektima povezanima s njihovim istraživanjem i uvođenjem. Tijekom posljednjeg razdoblja u okviru Obzora 2020. naglasak u istraživanju inteligentnih prometnih sustava prebačen je na integraciju vrsta prijevoza i poveznice s automatizacijom. Posebni poziv na podnošenje projektnih prijedloga o automatiziranom cestovnom prometu pokrenut je 2016. U kontekstu Strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu Komisija razvija plan o povezanom i automatiziranom prometu radi utvrđivanja smjera i koordinacije budućih aktivnosti istraživanja i inovacija u Europi. Taj rad dopunjuju opsežni projekti uvođenja u svrhu razvoja kooperativnih sustava o transeuropskoj prometnoj mreži u 13 zemalja 19 , uz korištenje programima EU-a za financiranje, npr. Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Kad je riječ o politici povezanoj s visoko automatiziranim i povezanim vozilima, brojna tijela država članica, nevladine organizacije i dionici iz industrije surađuju s odgovarajućim povjerenicima u okviru skupine na visokoj razini GEAR 2030. osnovane u listopadu 2015. sa zadaćom razmatranja budućnosti automobilskog sektora. GEAR 2030. uzet će u obzir rezultate Platforme za C-ITS koji daju uvid u prometni sustav. Cilj je skupine predstaviti prve preporuke do kraja 2016., a završne preporuke do sredine 2017.

Dijalog na visokoj razini, u obliku okruglih stolova industrije uz sudjelovanje telekomunikacijske industrije i industrije proizvodnje vozila, pokrenut je u jesen 2015. radi razvoja sinergija u području povezanih i automatiziranih vozila. Očekuje se da će dijalog pomoći automobilskom sektoru u iskorištavanju digitalnog razvoja kao što su internet stvari, velike količine podataka, politika telekomunikacija i digitalizacija industrije, a njegov je rezultat već vidljiv u obvezivanju obiju industrija na stvaranje novih udruženja i početak testiranja tehnologije 5G.

Kao što se navodi u programu rada Komisije za 2017., Komisija će i dalje raditi na regulatornom okruženju, izgradnji ekosustava, učinkovitosti resursa i normizaciji radi lakšeg uvođenja sve učinkovitijih kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila na tržište.

Osim navedenih inicijativa potrebna je dosad najveća razina suradnje između mnogih sektora kako bi uvođenje C-ITS-a uspjelo. Uloge i odgovornosti u vrijednosnom lancu sve su nejasnije, što dovodi u pitanje postojeće koncepte. Kako bi se izbjegao mogući povratni učinak, npr. neto povećanje prometa i emisija, nužna je bliska suradnja s lokalnim tijelima. Primjerice, integracija kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila u planiranje održive mobilnosti ili u koncept „mobilnost kao usluga”, uključujući javni prijevoz i vrste aktivnog putovanja kao što su šetanje i vožnja bicikla. Kako bi se osigurala široka prihvaćenost tehnologija C-ITS i povećao njihov gospodarski i društveni učinak, ključno je sudjelovanje građana, a uvođenje C-ITS-a treba biti usmjereno na korisnika.

O sustavu digitalnog prometa potrebno je razmišljati horizontalno, obuhvaćajući razne vrste prijevoza i industrije, a ne u vertikalnim konceptima (npr. promet, energija ili telekomunikacije). Naglasak više ne može biti samo na razini infrastrukture (npr. na cestama i vozilima). Digitalne tehnologije nadovezuju se i na razinu podataka koja obuhvaća i statističke podatke kao što su digitalne karte i prometni propisi te dinamičke podatke kao što su informacije o prometu u stvarnom vremenu. Ti se podaci potom upotrebljavaju za razvoj razine inovativnih usluga i primjena koje su dostupne preko razine mreža. Za što bolje iskorištavanje digitalnih tehnologija potrebno je osigurati pristup tržištu i pošteno tržišno natjecanje na svakoj od razina, kao što se preporučuje u Komunikaciji Komisije o internetskim platformama 20 .

3.Put prema uvođenju C-ITS-a 2019.

Na temelju preporuka Platforme za C-ITS 21 Komisija je utvrdila probleme koje bi trebalo riješiti na razini EU-a kako bi se osiguralo koordinirano uvođenje usluga C-ITS-a 2019. U sljedećim se poglavljima predlažu konkretne mjere za rješavanje svakog od problema, među ostalim stvaranje uvjeta na razini Europe, država članica, javnih tijela i industrije.

3.0.Prioriteti za uvođenje usluga C-ITS-a

Kontinuitet usluge, tj. dostupnost usluga C-ITS-a diljem EU-a za krajnje korisnike, najvažniji je faktor za brzo uvođenje C-ITS-a u Europi. Ako je to moguće, uvedene bi usluge od početka trebale biti što šire dostupne, i u pogledu infrastrukture i u pogledu vozila. Ovom se Komunikacijom stoga utvrđuju prioriteti prema kojima bi države članice i industrija koordinirano uvodili usluge C-ITS-a.

Na zahtjev Komisije Platforma za C-ITS analizirala je troškove i koristi uvođenja usluga za cestovni promet s podržanim C-ITS-om u državama članicama.16 U tu je svrhu Platforma raspravljala o najperspektivnijim scenarijima uvođenja u smislu brze i široke uporabe.

Zaključak je bio da će hitne usluge C-ITS-a jednom kad se na interoperabilan način uvedu širom Europe generirati omjer koristi i troškova od najviše 3 : 1 na temelju kumulativnih troškova i koristi od 2018. do 2030. To znači da bi svaki euro uložen u hitne usluge C-ITS-a trebao generirati koristi u vrijednosti i do tri eura. Brzo uvođenje što većeg broja usluga značit će i da će one brže dostići granicu profitabilnosti te da će biti više ukupnih koristi, prvenstveno zbog učinka mreže (što znači da bi spore početne stope uvođenja značile relativno duga razdoblja s malo koristi).

Na temelju toga Komisija smatra da bi usluge s popisa tehnološki spremnih i visoko korisnih usluga C-ITS-a trebalo uvesti brzo kako bi se krajnji korisnici i društvo u cjelini što prije mogli njima koristiti. Taj popis za rano uvođenje definiran je u nastavku kao popis hitnih usluga C-ITS-a (Day 1).

U drugoj bi se fazi uvele usluge s popisa manje hitnih usluga C-ITS-a (Day 1.5). To je popis usluga koje se smatraju općenito spremnima, ali za koje pune specifikacije ili norme možda nisu u potpunosti spremni za opsežno uvođenje od 2019.

Sudionici javnog savjetovanja složili su se da bi sve usluge (s obaju popisa) trebalo rano uvesti.

Popis hitnih usluga C-ITS-a

Obavijesti o opasnoj lokaciji:

upozorenja o sporim vozilima ili vozilima u mirovanju i prometu,

upozorenja o radovima na cesti,

vremenski uvjeti,

svjetlo kočnice za slučaj opasnosti,

približavanje vozila hitnih službi,

ostale opasnosti.

Signalizacija i obavijesti:

prometni znakovi u vozilu,

ograničenje brzine u vozilu,

nepoštovanje semafora / sigurnost na raskrižju,

traženje prednosti na semaforu za vozila hitnih službi,

savjet o optimalnoj brzini za ulazak na zeleno svjetlo,

podaci iz kooperativnog vozila,

ublažavanje udarnog vala (pripada u kategoriju „upozorenja o lokalnoj opasnosti” Europskog instituta za telekomunikacijske norme).

Popis manje hitnih usluga C-ITS-a

informacije o postajama za opskrbu gorivom i punjenje za vozila na alternativna goriva,

zaštita nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu,

upravljanje parkiranjem na ulici i povezane informacije,

informacije o parkiranju izvan ulice,

informacije o usluzi parkiranja i upotrebe javnog prijevoza (park & ride),

povezana i kooperativna navigacija prema gradu i iz grada (prvi i posljednji kilometar, parkiranje, savjeti o ruti, usklađeni semafori),

informacije o prometu i inteligentno usmjeravanje.

Posebne mjere

Države članice i lokalna tijela, proizvođači vozila, operateri u cestovnom prometu i industrija ITS-a trebali bi provesti C-ITS i osigurati da barem popis hitnih usluga C-ITS-a ima punu potporu.

Komisija će poduprijeti države članice i industriju u uvođenju hitnih usluga C-ITS-a, osobito putem Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za strateška ulaganja.

Komisija će osigurati sredstva za istraživanje i inovacije u okviru Obzora 2020., možda i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, za manje hitne usluge C-ITS-a i ostale, uključujući više razine automatizacije.

U okviru daljnjeg rada Platforme za C-ITS Komisija će poticati ažuriranje popisa manje hitnih usluga i popisa budućih usluga C-ITS-a.

3.1.Sigurnost komunikacije u sustavu C-ITS

Zbog sve veće digitalizacije prometnog sustava on bi mogao postati osjetljiviji na hakiranje i kibernapade. Kibersigurnost komunikacije u sustavu C-ITS stoga je ključna i zahtijeva djelovanje na europskoj razini. Bez jasnih pravila donesenih na razini Unije uvođenje C-ITS-a u EU-u odgađat će se jer ulagači žele zajednički pristup za unutarnje tržište. Usto, fragmentirana sigurnosna rješenja ugrozit će interoperabilnost i sigurnost krajnjih korisnika.

Komisija stoga vjeruje da je potrebno razviti zajedničku politiku o sigurnosti i certifikatima 22 za uvođenje C-ITS-a u Europi. Taj stav podupire se i u preporukama Platforme za C-ITS-a i u javnom savjetovanju. Razvijanje predmetne politike ovisi o političkoj potpori koju jedinstveno i široko prihvaćeno sigurnosno rješenje za kooperativna i povezana vozila ima u Europi te o elementima povezane javne infrastrukture.

Potrebno je sudjelovanje svih dionika da se na razini EU-a razvije i utvrdi sigurnosni okvir, na temelju tehnologije infrastrukture javnih ključeva 23 , za vozila i elemente javne infrastrukture, uključujući i postupak procjene usklađenosti. Stoga će ključni problem biti uspostava potrebnog sustava upravljanja na razini EU-a, nacionalnoj razini i razini industrije koji će uključivati sve glavne dionike, među ostalim i javna tijela (npr. ministarstva prometa i udruženja nadležna za nacionalnu sigurnost), operatere u cestovnom prometu, proizvođače vozila, pružatelje i operatere usluga C-ITS-a. Razvijanje zajedničkog sigurnosnog rješenja za uvođenje i funkcioniranje C-ITS-a u Europi bit će pak temelj za jaču sigurnost na višim razinama automatizacije (uključujući komunikaciju vozila i vozila te vozila i infrastrukture).

Posebne mjere

Komisija će surađivati sa svim relevantnim dionicima u području C-ITS-a radi usmjeravanja razvoja zajedničke politike o sigurnosti i certifikatima za uvođenje i funkcioniranje C-ITS-a u Europi. Objavit će smjernice o europskoj politici sigurnosti i certifikata povezanih s C-ITS-om u 2017.

Sve inicijative za uvođenje C-ITS-a trebale bi biti dio razvoja te zajedničke sigurnosne politike tako što će se od početka obvezati na to da se u Europi pružaju usluge C-ITS-a održive u budućnosti.

Komisija će analizirati uloge i odgovornosti europskog modela povjerenja za C-ITS, kao i treba li preuzeti neke operativne funkcije i upravljačke uloge (kao npr. u slučaju pametnog tahografa 24 ).

3.2.Mjere za zaštitu privatnosti i podataka

Zaštita osobnih podataka i privatnosti odlučujući je faktor za uspješno uvođenje kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila. Korisnici moraju imati jamstvo da njihovi osobni podaci nisu roba i znati da mogu uspješno kontrolirati kako se i za koje svrhe upotrebljavaju njihovi podaci.

Podaci koji će se putem C-ITS-a emitirati iz vozila u načelu će se smatrati osobnim podacima jer će se odnositi na identificiranu ili neidentificiranu fizičku osobu. Za provedbu C-ITS-a stoga je potrebna usklađenost s primjenjivim pravnim okvirom za zaštitu podataka 25 . Tim se pravilima utvrđuje da je obrada takvih podataka zakonita jedino ako se temelji na jednom od razloga navedenih u tom okviru, npr. na pristanku korisnika.

Načela ugrađene i standardne zaštite podataka te procjene učinka zaštite podataka od ključne su važnosti za izradu osnovnog nacrta i projektiranje sustava C-ITS-a, osobito u kontekstu primijenjenog programa za sigurnost komunikacije. Prema odgovorima tijekom javnog savjetovanja krajnji su korisnici spremni pristati na emitiranje podataka, osobito ako se podaci upotrebljavaju za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu ili poboljšanje upravljanja prometom.

Posebne mjere

Pružatelji usluga C-ITS-a trebali bi krajnjim korisnicima nuditi transparentne uvjete, uz upotrebu jasnog i razumljivog jezika u lako dostupnim obrascima, i tako im omogućiti da daju pristanak za obradu svojih osobnih podataka.

Prve smjernice za ugrađenu i standardnu zaštitu podataka, osobito u vezi s C-ITS-om, Komisija će objaviti 2018.

U okviru inicijativa za uvođenje C-ITS-a trebalo bi:

oraditi na informativnim kampanjama kako bi se kod krajnjih korisnika stvorilo potrebno povjerenje te dobila potpora javnosti,

opokazati kako se upotrebom osobnih podataka mogu poboljšati sigurnost i učinkovitost prometnog sustava te istovremeno osigurati usklađenost s pravilima o zaštiti podataka i privatnosti,

osavjetovati se s tijelima EU-a za zaštitu podataka radi razvoja predloška za procjenu učinka zaštite podataka prilagođene sektoru koji će se upotrebljavati prilikom uvođenja novih usluga C-ITS-a.

3.3.Komunikacijske tehnologije i frekvencije

Poruke C-ITS-a prenosit će se za širok raspon usluga, u raznim prometnim situacijama i između različitih aktera. Vozače u pravilu ne zanima koja se komunikacijska tehnologija upotrebljava za prenošenje poruka C-ITS-a, ali će sve više očekivati da nesmetano primaju sve informacije o prometnim i sigurnosnim uvjetima u cijeloj Europi. To se jedino može postići pristupom hibridne komunikacije, tj. kombinacijom komplementarnih komunikacijskih tehnologija.

Za potporu svim uslugama C-ITS-a u vozilu nužno je da su svi elementi kombinacije hibridne komunikacije ugrađeni u vozilo 26 . U pogledu infrastrukture izbor komunikacijske tehnologije ovisit će o lokaciji, vrsti usluge i isplativosti. Za poruke C-ITS-a ne bi trebalo biti važno koja se komunikacijska tehnologija upotrebljava, tj. trebale bi biti fleksibilne te olakšati uključivanje budućih tehnologija (npr. 5G 27 i satelitska komunikacija11) u kombinaciju hibridne komunikacije.

Kombinacija hibridne komunikacije koja trenutačno najviše obećava kombinacija je ETSI-jevih inteligentnih prometnih sustava koji funkcioniraju u frekvencijskom pojasu od 5 GHz (ETSI ITS-G5) i postojećih mobilnih mreža. Ona osigurava najbolju moguću potporu za uvođenje svih hitnih usluga C-ITS-a. Nisku latenciju tehnologije ETSI ITS-G5 za poruke C-ITS-a koje se odnose na sigurnost i čije je vrijeme slanja presudno kombinira sa širokom geografskom pokrivenošću i pristupom velikim skupinama korisnika postojećih mobilnih mreža.

Komisija je 2008. odredila točan frekvencijski pojas za sigurnosne aplikacije. 28 Početno uvođenje za komunikaciju kratkog dometa vozilo-vozilo i vozilo-infrastruktura temeljit će se na već dostupnim tehnologijama koje se koriste tim pojasom i koje će prema potrebi neometano funkcionirati zajedno s 5G u skladu s načelom komplementarnosti. Kako bi se postojeće i buduće sigurnosne aplikacije zaštitilo od štetnih smetnji, potrebno je osigurati njihovo paralelno funkcioniranje s aplikacijama koje se koriste susjednim pojasevima ili istim spektrom. Potrebno je definirati i provesti odgovarajuće tehnike ublažavanja (npr. paralelno funkcioniranje s naplatom cestarine) te pažljivo procijeniti dodjelu spektra (npr. utjecaj predloženog proširenja radijske lokalne mreže na taj frekvencijski pojas).

Većina sudionika javnog savjetovanja podupire pristup hibridne komunikacije. Manje od 5 % ne podupire početno uvođenje na temelju ETSI ITS-G5, a velika većina smatra da će 5G dugoročno imati važnu ulogu.

Posebne mjere

Tijela nadležna za ceste, pružatelji usluga, proizvođači vozila i radijske opreme i drugi industrijski akteri trebali bi donijeti strategiju za hibridnu komunikaciju u području nabave i serijske proizvodnje radi potpore cijelom popisu hitnih usluga C-ITS-a.

Telekomunikacijski operateri koji podupiru usluge C-ITS-a trebali bi na primjeren način upravljati mrežnim opterećenjem za usluge C-ITS-a povezane sa sigurnošću u cestovnom prometu.

Komisija će zadržati određeni spektar koji upotrebljava ETSI ITS-G5 za usluge ITS-a povezane sa sigurnošću i poduprijeti mjere za zaštitu tog frekvencijskog pojasa od štetnih smetnji, i na europskoj i na međunarodnoj razini (Međunarodna telekomunikacijska unija UN-a i Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava).

U okviru inicijativa za uvođenje C-ITS-a trebale bi se provoditi odgovarajuće tehnike ublažavanja radi paralelnog funkcioniranja u skladu s ETSI-jevim normama i postupcima.

3.4.Interoperabilnost na svim razinama

Integrirani prometni sustav oslanja se na interoperabilnost svojih komponenti. To znači da sustav mora biti sposoban za međusobnu interakciju, preko granica i između različitih vrsta prijevoza, i to na svim razinama: razini infrastrukture, podataka, usluga, aplikacija i mreža. Iako su potrebne aktivnosti normizacije, one nisu dovoljne da se osigura interoperabilnost. Na razini EU-a uskoro se moraju odrediti i dogovoriti specifikacije za uvođenje. Među ostalim, potrebno je osigurati da su primjenjive norme EU-a 29 razumljive i da se dosljedno primjenjuju.

U tu bi se svrhu u okviru inicijativa za uvođenje C-ITS-a u EU-u trebali utvrditi i objaviti tehnički profili komunikacije u sustavu C-ITS koji su potrebni da se osigura interoperabilnost hitnih usluga C-ITS-a. Trebalo bi razviti i postupke ispitivanja za provjeru interoperabilnosti tih profila. Uzajamnim davanjem pristupa komunikacijskim profilima osigurat će se dijeljenje najbolje prakse i lekcija naučenih tijekom stvarne primjene. To bi dovelo i do postupne konvergencije profila i stvaranja uvjeta za interoperabilnost u cijelom EU-u. Cilj je stvoriti uvjete za jedinstveno tržište za usluge C-ITS-a u Europi temeljeno na zajedničkim komunikacijskim profilima, što pak ostavlja prostor za buduće inovativne usluge.

Države članice i Komisija pokrenule su 2016. Platformu C-Roads 30 radi povezivanja aktivnosti za uvođenje C-ITS-a, zajedničkog razvoja i dijeljenja tehničkih specifikacija te provjere interoperabilnosti putem unakrsnog ispitivanja. Početno stvoren za inicijative za uvođenje C-ITS-a sufinancirane sredstvima EU-a, C-Roads je otvoren za sve aktivnosti uvođenja za ispitivanje interoperabilnosti.

Posebne mjere

Komisija će u potpunosti iskoristiti Platformu C-Roads kao koordinacijski mehanizam za uvođenje C-ITS-a na operativnoj razini.

Države članice trebale bi se pridružiti Platformi C-Roads za potrebe ispitivanja i validacije, čime bi se osigurala interoperabilnost hitnih usluga C-ITS-a u cijelom EU-u.

U okviru inicijativa za uvođenje C-ITS-a trebalo bi dovršiti njihove komunikacijske profile za C-ITS, a potom ih objaviti zajedno s normama za ispitivanje i primjenjivim normama za validaciju.

Platforma C-Roads trebala bi početi s razvijanjem ispita sustava na temelju zajedničkih komunikacijskih profila u roku od jedne godine od početka projekta te dati potpun pristup tim komunikacijskim profilima trećim osobama i industrijskim akterima, koji bi te mogućnosti trebali iskoristiti za validaciju.

3.5.Procjena usklađenosti

Za neometano uvođenje hitnih usluga C-ITS-a potreban je djelotvoran okvir za procjenu usklađenosti koji omogućuje provjeru usluga u skladu sa zahtjevima sustava u cijelom EU-u. Kad je riječ o aplikacijama povezanima sa sigurnošću u cestovnom prometu, postoji snažan interes javnosti za razvoj takvog okvira za ključne elemente mreže C-ITS-a kao što su sigurnost, zaštita podataka ili interoperabilnost, kako bi se osiguralo da vozači primaju usklađena upozorenja u različitim prometnim situacijama diljem EU-a.

Prvi korak u utvrđivanju takvog okvira bit će definiranje zajedničkih minimalnih zahtjeva za uvođenje hitnih usluga C-ITS-a koje validiraju svi relevantni dionici. Time će se osigurati temelj potreban za zajednički razvoj punog postupka procjene usklađenosti za hitne usluge C-ITS-a. To je i preduvjet za uvođenje novih usluga (npr. naknadnih usluga – Day 2) ili proširenja postojećih usluga na nova područja primjene (npr. potpuno automatizirana vozila i njihova komunikacija). U svim budućim aktivnostima provedbe važno se voditi načelom da one moraju biti usklađene i u pogledu infrastrukture i u pogledu vozila s potpunim popisom hitnih usluga C-ITS-a.

Posebne mjere

Inicijative za uvođenje C-ITS-a trebale bi pomoći u definiranju postupka procjene usklađenosti za hitne usluge C-ITS-a i u njihovoj objavi kako bi se osiguralo da treće osobe imaju pun pristup.

Komisija će poduprijeti inicijative za uvođenje pri razvijanju cjelovitog zajedničkog postupka procjene usklađenosti za sve ključne elemente kako bi se osigurao kontinuitet usluga C-ITS-a i uzelo u obzir potencijalno proširenje usluga.

3.6.Pravni okvir

Želi li EU uvesti hitne usluge C-ITS u 2019., potrebno je uskladiti okvire za ulaganja i regulatorne okvire u cijeloj Europi. Brz tehnološki razvoj i složenost najvažnijih pitanja znači da je potreban odgovarajući pravni okvir. Komisija vjeruje da se taj okvir treba razvijati učenjem putem iskustva, na temelju povratnih informacija iz inicijativa za uvođenje C-ITS-a i Platforme za C-ITS te njihove interakcije.

Kao rezultat tog procesa te u bliskoj suradnji sa svim dionicima Komisija će razmotriti primjenu Direktive o ITS-u 2010/40/EU 31 Mogu se razmotriti i drugi pravni instrumenti, npr. za postupke procjene usklađenosti. Pokazalo se da 70 % sudionika javnog savjetovanja podupire mjeru Komisije kojim bi se dala potpora komunikacijskoj opremi u vozilu i uvođenju odabranih usluga C-ITS-a.

Posebne mjere

Komisija će prema potrebi razmotriti iskorištavanje svojeg mandata u skladu s Direktivom o ITS-u za donošenje delegiranog akta / delegiranih akata do 2018. o:

osiguravanju kontinuiteta usluga C-ITS-a,

utvrđivanju pravila radi osiguravanja sigurnosti komunikacije C-ITS-a,

osiguravanju praktične provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka u području C-ITS-a,

osiguravanju naprednog pristupa hibridne komunikacije,

utvrđivanju pravila o interoperabilnosti,

utvrđivanju pravila o postupcima procjene usklađenosti.

3.7.Međunarodna suradnja

Međunarodna suradnja u području kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila ključna je jer se tržišta razvijaju globalno. Javna tijela žele učiti jedna od drugih i osigurati brzo uvođenje novih tehnologija. I industriju jako zanima međunarodna suradnja jer prilikom razvijanja opreme, usluga i poslovnih modela traži globalna tržišta.

EU je već imao koristi od suradnje s Australijom, Japanom, Singapurom i SAD-om u područjima kao što su istraživanje, sigurnost i usklađivanje normi. Trebao bi nastaviti suradnju s međunarodnim partnerima kako bi i dalje imao koristi od njihovih iskustava, osobito iskustava dobivenih iz inicijativa za uvođenje velikih razmjera.

To uključuje promicanje međunarodne normizacije (npr. pravilnik o vozilima i prometna pravila u Gospodarskoj komori Ujedinjenih naroda za Europu), zaštitu privatnosti osoba i njihovih osobnih podataka te kibersigurnost, bavljenje pravnim aspektima i omogućivanje koordinacije istraživanja.

Usto, G7 se razvio u važan prostor za koordinaciju i konvergenciju politika na međunarodnoj razini. Nedavno su ministri prometa iz G7 donijeli dvije deklaracije za potporu sigurnoj i djelotvornoj ranoj komercijalizaciji tehnologija u području kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila.

Posebne mjere

Komisija će učiniti sljedeće:

i dalje promicati konvergenciju i koordinaciju aktivnosti razvijanja i uvođenja C-ITS-a u suradnji s međunarodnim partnerima i inicijativama,

nastaviti suradnju u povezivanju istraživačkih i inovacijskih projekata u okviru Obzora 2020. u području ITS-a sa sličnim projektima u trećim zemljama.

4.Zaključak

Za koordinirano i brzo uvođenje kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila u cestovni promet hitno je potrebno djelovanje na razini EU-a. Bude li uvođenje vozila uspješno, njime će se dati važan doprinos poboljšanju sigurnosti u cestovnom prometu, pri čemu će se povećati učinkovitost cestovnog prometa i osigurati konkurentnost industrije EU-a.

Ovom Komunikacijom Komisija je postigla važan korak u stvaranju europske strategije za uvođenje kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila, što se tražilo i u Deklaraciji iz Amsterdama. Zajedno s drugim inicijativama koje Komisija planira donijeti 2017. ova bi Komunikacija trebala doprinijeti oblikovanju sustava budućnosti za cestovni promet u EU-u i savladavanju ključnih problema s kojima se on danas suočava. Utvrđene su mjere potrebne za postizanje tog cilja i odgovarajući vremenski okvir, a nužno je zajedničko zalaganje svih aktera.

Komisija će nastojati osigurati sinergije i usklađenost između sadašnjih i budućih inicijativa te poduprijeti vodeći položaj Unije u području kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila. Poziva sve zainteresirane strane, osobito države članice i industriju, da podupru pristup predstavljen u ovoj Komunikaciji i surađuju na svim razinama i u svim sektorima radi uspješnog početka uvođenja kooperativnih inteligentnih prometnih sustava 2019.

(1)

Više od 70 % emisija stakleničkih plinova, 39 % emisija NOx i 13 % emisija lebdećih čestica u prometu.

(2)

Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, COM(2016) 501 final .

(3)

Procjenjuje se da trenutačni troškovi zagušenja iznose 1 % BDP-a ( EK JRC , 2012.)

(4)

Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom, COM(2015) 80 final , PRILOG 1.

(5)

Digitalizacija europske industrije, COM(2016) 180 , SWD(2016) 110 .

(6)

Roland Berger, Autonomna vožnja, Think: Act, prosinac 2014.

AT Kearney, Plan za autonomnu vožnju, rujan 2015.

KPMG, Povezana i autonomna vozila – gospodarska prilika za Ujedinjenu Kraljevinu, ožujak 2015.

Strategy&, Izvješće o povezanim automobilima iz 2016.: Mogućnosti, rizik i promjene na putu do autonomnih vozila,

rujan 2016.

(7)

Kooperativno znači da se vozila međusobno upozoravaju na potencijalno opasne situacije (npr. kočenje u slučaju opasnosti ili raščišćavanje kolone u prometnoj gužvi) i da komuniciraju s lokalnom cestovnom infrastrukturom (npr. semafori za savjet o optimalnoj brzini). Usto, dvosmjerna komunikacija između vozila i centara za upravljanje prometom omogućuje brže otkrivanje problema (npr. prometne gužve ili poledica) i ublažavanje njihovih posljedica tako što sudionici u cestovnom prometu brže dobivaju bolje savjete.

(8)

Sastanak skupine G7 u Njemačkoj, rujan 2015.: Deklaracija skupine G7 o automatiziranoj i povezanoj vožnji

Sastanak skupine G7 u Japanu, rujan 2016.: Deklaracija skupine G7 o razvoju i širokoj upotrebi

napredne tehnologije za vozila i ceste

(9)

  Kooperativni koridor ITS-a Rotterdam – Frankfurt/M. – Beč

(10)

  Amsterdamska skupina : udruženje tijela nadležnih za ceste (Europsko udruženje operatera infrastrukture cesta s naplatom cestarine, Konferencija europskih upravitelja cesta), gradovi aktivni u mreži POLIS (Mreža europskih gradova i regija) i industrija vozila organizirana u Konzorcij za komunikaciju Car2Car

(11)

 Svemirska strategija za Europu, COM(2016) 705 .

(12)

  Deklaracija iz Amsterdama o suradnji u području povezane i automatizirane vožnje, 14. lipnja 2016.

(13)

  Priopćenja za tisak Konzorcija za komunikaciju Car2car, listopad 2015.

(14)

Platforma za uvođenje C-ITS-a u Europskoj uniji (Platforma za C-ITS – pokrenuta u studenome 2014. kao stručna skupina Komisije) operativni je instrument za dijalog, razmjenu tehničkog znanja i suradnju između Komisije, javnih dionika iz država članica, lokalnih/regionalnih tijela i privatnih dionika, npr. proizvođača vozila, proizvođača opreme, operatera u cestovnom prometu, telekomunikacijskih operatera i pružatelja usluga.

(15)

  Završno izvješće Platforme za C-ITS , siječanj 2016.

(16)

  Studija o uvođenju C-ITS-a u Europi: Završno izvješće , veljača 2016.

(17)

  Analiza odgovora iz javnog savjetovanja o C-ITS-u (Glavna uprava za mobilnost i promet, otvoreno od lipnja do rujna 2016.)

(18)

Sufinanciranje EU-a u vrijednosti od više od 130 milijuna EUR od 2014. putem CEF-a i Obzora 2020. u području kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila.

(19)

AT, BE, CZ, DE, DK, ES, FI, FR, NL, NO, SE, SI, UK.

(20)

Internetske platforme i jedinstveno digitalno tržište – Mogućnosti i izazovi za Europu, COM(2016) 288

(21)

Prema završnom izvješću Platforme za C-ITS to su:

– popis zajednički dogovorenih hitnih usluga C-ITS-a za uvođenje u cijelom EU-u,

– zajednička vizija o pitanju kibersigurnosti razrađena u dogovorenom modelu povjerenja,

– procjena prednosti C-ITS-a u cijeloj Europi na temelju pristupa hibridne komunikacije,

– vodeća načela za pristup podacima u vozilu. Potrebne su dodatne pravne i tehničke analize te razvoj scenarija na temelju procjene troškova i prednosti različitih mogućih tehničkih rješenja. Rezultati posebne studije Komisije bit će dostupni sredinom 2017.,

– detaljna analiza zaštite privatnosti i podataka kao dobar temelj za daljnji rad na provedbi novih zahtjeva proizašlih iz nove Opće uredbe o zaštiti podataka.

(22)

U dokumentima zajedničke politike o sigurnosti i certifikatima odredit će se npr. europski model povjerenja za C-ITS na temelju infrastrukture javnih ključeva. Njima će se, među ostalim, definirati pravni, organizacijski i tehnički zahtjevi za upravljanje certifikatima javnih ključeva za usluge C-ITS-a na temelju struktura utvrđenih u (IETF) RFC 3647.

(23)

U tom kontekstu infrastruktura javnih ključeva znači kombinacija softvera, tehnologija asimetrične kriptografije, procesa i usluga koji organizaciji omogućuju osiguravanje komunikacije u sustavu C-ITS.

(24)

Digitalni tahograf bilježi aktivnosti profesionalnih vozača (odmor i sate vožnje). Pruža pouzdane informacije provedbenim tijelima EU-a koja provjeravaju usklađenost sa Socijalnom uredbom (EZ) br. 561/2006: https://dtc.jrc.ec.europa.eu/ . Nova verzija digitalnog tahografa (pametni tahograf) definirana je u Uredbi (EZ) br. 165/2014.

(25)

Direktiva 95/46/EZ primjenjuje se do 24. svibnja 2018. Stavljena je izvan snage  Uredbom (EU) 2016/679 – Općom uredbom o zaštiti podataka – primjenjivom od 25. svibnja 2018. Komisija trenutačno ocjenjuje primjerenost i učinkovitost Direktive 2002/58/EZ od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija u okviru REFIT-a.

(26)

Poštujući Direktivu o radijskoj opremi 2014/53/EU

(27)

  COM(2016) 588 : 5G za Europu: Akcijski plan i popratni radni dokument službi Komisije SWD(2016) 306 .

(28)

  Odluka 2008/671/EZ.

(29)

M/453 (2009): Zahtjev za normizaciju upućen CEN-u, CENELEC-u i ETSI-ju u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija za potporu interoperabilnosti kooperativnih sustava za inteligentni promet u Europskoj zajednici;

M/284, 329, 358, 363 u okviru Direktive o RTTED-u (1999/5/EZ), sada konsolidirani pod M/536 u okviru Direktive o radijskoj opremi.

(30)

  Platforma C-Roads sufinancira se u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

(31)

Direktiva o ITS-u 2010/40 može poslužiti kao temelj za donošenje povezanog skupa pravila na razini EU-a radi stvaranja jedinstvenog tržišta za kooperativna, povezana i automatizirana vozila. U članku 2. Direktive utvrđuju se prioritetna područja za razvijanje i upotrebu specifikacija i normi, među kojima je i područje povezivanja vozila s prometnom infrastrukturom. Mjere koje je potrebno provesti u tom prioritetnom području detaljno su opisane u Prilogu 1. Direktivi i obuhvaćaju, među ostalim, definiranje mjera potrebnih za uključivanje različitih aplikacija ITS-a na otvorenu platformu u vozilu te za daljnji napredak u razvijanju i uvođenju kooperativnih sustava (vozilo-vozilo, vozilo-infrastruktura, infrastruktura-infrastruktura). Člankom 6. iste Direktive Komisija se ovlašćuje za donošenje specifikacija kojima se osiguravaju usklađenost, interoperabilnost i kontinuitet pri uvođenju i operativnoj uporabi ITS-a za druge mjere koje je potrebno provesti u prioritetnim područjima utvrđenima u članku 2. Te bi se specifikacije trebale donijeti putem delegiranog akta. Usto, Komisija može upotrijebiti i ovlasti koje su joj dodijeljene u prioritetnom području III. – aplikacije ITS-a u području sigurnosti i zaštite cesta koje su detaljno objašnjene u točki 4. Priloga I. Direktivi o ITS-u. Komisija priprema proširenje vremenskog okvira mandata za donošenje delegiranih akata na temelju Direktive o ITS-u 2010/40/EU.