Bruxelles, 26.2.2016.

COM(2016) 92 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O PROVEDBI UREDBE (EU) 182/2011


Izvješće KOMISIJE

Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Uredbe (EU) 182/2011

1.Uvod

Uvođenjem razlika između delegiranih i provedbenih ovlasti u skladu s Ugovorom iz Lisabona znatno je izmijenjen okvir za dodjeljivanje ovlasti Komisiji. Člankom 291. stavkom 3. UFEU-a predviđa se, za razliku od delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a, da se pravila i opća načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije unaprijed utvrde u uredbama koje se donose redovnim zakonodavnim postupkom. To je rezultiralo donošenjem Uredbe (EU) br. 182/2011 1 .

Člankom 15. Uredbe (EU) br. 182/2011 od Komisije se zahtijeva da izvijesti Europski parlament i Vijeće o provedbi te Uredbe pet godina nakon njezina stupanja na snagu. Ovo je Izvješće u skladu s tim zahtjevom. U tu svrhu ono je usredotočeno na nove elemente uvedene Uredbom (EU) 182/2011 u usporedbi s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća 2006/512/EZ, kojom se osiguravao primjenjiv okvir prije Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Opći kontekst i funkcioniranje Uredbe (EU) br. 182/2011

Uredba (EU) 182/2011 stupila je na snagu 1. ožujka 2011. Države članice za to nisu trebale poduzeti nikakve mjere. Komisija je 8. srpnja 2011. donijela standardni poslovnik za odbore iz članka 9. Uredbe (EU) 182/2011 i objavila ga u Službenom listu 12. srpnja 2011 2 . Poslovnici pojedinih postojećih odbora s vremenom su prilagođeni novim standardnim poslovnicima. Registar koji je predviđen člankom 10. te Uredbe postoji već od 2002., temeljito je obnovljen 2008. i 2011., a od tada se neprestano poboljšava.

Prijelaznim odredbama iz članka 13., kojim je predviđena automatska primjena novih postupaka na postojeće zakonodavstvo, i iz članka 14., kojim je predviđeno rješavanje postupaka u tijeku, omogućena je neposredna primjena Uredbe (EU) 182/2011 od 1. ožujka 2011., a time i neometan prijelaz na novi sustav.

Komisija svojim godišnjim izvješćima izvještava Europski parlament i Vijeće o radu odborâ 3 . U tablici u nastavku naveden je sveobuhvatni sažetak podataka o radu odborâ od stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 182/2011 i za dvije prethodne godine. U godišnjim izvješćima navedeni su i podaci o regulatornom postupku s kontrolom (RPK), postupku predviđenom Odlukom 1999/468/EZ, koja se i dalje primjenjuje ako je to predviđeno u temeljnom aktu 4 .

Odbori

Mišljenja

Donesene mjere

Pozitivna mišljenja

Nije dano mišljenje

Negativna

mišljenja

2009.

266

2 091

1 808 (131 RPK)

2 003

78

10

2010.

259

1 904

1 812 (164 RPK)

1 783

121

0

2011.*

268

1 868

1 788 (163 RPK)

1 789

75

4

2012.

270

1 923

1 824 (167 RPK)

1 845

78

0

2013.

302

1 916

1 887 (171 RPK)

1 845

50

0

2014.

287

1 889

1 728 (165 RPK)

1 838

51

0

Tablica 1.: podaci iz godišnjih izvješća o radu odborâ; ukupan broj pozitivnih mišljenja odborâ može se razlikovati od broja akata koje je donijela Komisija ako su mišljenja dostavljena u jednoj godini, a akti doneseni tek u sljedećoj. * Podaci se odnose na cijelu 2011. godinu.

Općenito, iz tih je podataka vidljivo da je Uredbom postignuto neometani nastavak sustava. Pri usporedbi podataka iz 2011. s podacima iz godina prije primjene Uredbe (EU) 182/2011 vidljivo je da je broj odbora i njihovih aktivnosti ostao stabilan. U 2009. bilo je 266 odbora, a u 2014. godini 287. Slično tome, u 2009. doneseno je 1 808 mjera, a u 2014. godini 1 728.

Oslanjajući se na iskustvo, člankom 3. te Uredbe uveden je niz odredbi povezanih s radom odborâ koje odražavaju zajedničku praksu, a prije nisu bile navedene u zakonodavstvu. To uključuje odredbe o upotrebi pisanog postupka, izričitu obvezu predsjednika da pronađe rješenja koja imaju najširu moguću potporu u odboru i mogućnost izmjene nacrta akata prije glasovanja kako bi se u obzir uzele rasprave odbora. Te zajedničke odredbe i dalje su bile učinkovite i korisne za osiguravanje pravilnog rada odborâ. Pisani postupak primjenjuje se u velikoj mjeri (u 2014. održane su 773 sjednice odbora, a primijenjena su 893 pisana postupka, a podaci su iz prijašnjih godina slični) i učinkovit je alat. Rad odbora i dalje je sporazuman: daleko najveći postotak mišljenja (znatno više od 90 %) pozitivna su mišljenja, od kojih je većina donesena jednoglasno ili konsenzusom članova odbora, negativnih mišljenja gotovo nema, a u nekolicini slučajeva nije dano mišljenje.

Uredbom (EU) 182/2011 predviđen je sveobuhvatan i cjelovit pravni okvir za izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije. Ishod pregovora o Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 5 institucije predviđanje je obveze da institucije u zakonodavstvo Unije neće unositi postupovne zahtjeve kojima bi se izmijenili mehanizmi nadzora uspostavljeni Uredbom (EU) 182/2011 6 .

U okviru Komunikacije o boljoj regulativi 7 Komisija se obvezala na provedbu nekoliko mjera za poboljšanje mehanizama s pomoću kojih se više pozornosti pridaje mišljenju građana i dionika te koji joj omogućuju da bude otvorena za njihove povratne informacije u svakoj fazi postupka donošenja politika. U pogledu provedbenih akata, Komisija se obvezala da će važni provedbeni akti koji podliježu mišljenju odbora biti dostupni javnosti tijekom od četiri tjedna, čime će se dionicima omogućiti da podnesu primjedbe prije svakog glasovanja država članica u relevantnom odboru. Time će se znatno povećati transparentnost provedbenih akata u fazi prije glasovanja odbora.

3. Glavne promjene

3.1. Smanjenje broja odborskih postupaka

Jedan od ciljeva Uredbe (EU) 182/2011 bio da se smanjenjem broja odborskih postupaka pojednostavni sustav. Stari regulatorni postupci i postupci upravljanja zamijenjeni su postupkom ispitivanja, a savjetodavni je postupak zadržan. Nije bilo prigovora u pogledu smanjenja broja postupaka.

3.2. Osnivanje žalbenog odbora

Žalbeni odbor bila je novost uvedena Uredbom (EU) 182/2011. Uveden je kao druga razina za rješavanje problema u pogledu kojih odbor nije mogao postići dogovor. Upućivanje na žalbeni odbor više je iznimka u postupku. Njime je omogućen nastavak postupka u slučaju negativnog mišljenja ili nedavanja mišljenja s blokirajućim učinkom 8 ako se provedbeni akt smatra potrebnim.

Žalbeni odbor donio je svoj poslovnik 29. ožujka 2011. Komisija je već, u skladu s člankom 14. poslovnika (odredba o reviziji), izradila prvu evaluaciju o konkretnoj primjeni tog poslovnika u praksi. Ishod te revizije uključen je u godišnje izvješće o radu odborâ u 2013. 9

Ukupan broj upućivanja na žalbeni odbor

Relevantne uprave / relevantna područja politika

Žalbeni odbor, pozitivno mišljenje

Žalbeni odbor, negativno mišljenje

Žalbeni odbor, nije dano mišljenje

Mjere donesene u slučaju nedavanja mišljenja

2011.

8

Sredstva za zaštitu bilja, lijekovi

2

1

5

5

2012.

6

Genetički modificirana hrana i hrana za životinje

0

0

6

6

2013.

9

Genetički modificirana hrana i hrana za životinje, sredstva za zaštitu bilja, biocidni pripravci, Carinski zakonik Zajednice

0

0

9

8

2014.

13

Genetički modificirana hrana i hrana za životinje, pravila i standardi u pogledu inspekcijskih pregleda brodova

2

0

11

11

Ukupno

36

4

1

31

30

Tablica 2.: podaci iz registra komitologije i godišnjih izvješća.

Dosad je žalbeni odbor uglavnom sazivan u vezi s jednim područjem politike, odnosno područjem zdravlja i zaštite potrošača, točnije u vezi s genetički modificiranom hranom i hranom za životinje te proizvodima za zaštitu bilja. Dosad je u tim slučajevima žalbeni odbor potvrdio da odbor nije dao mišljenje. U Komunikaciji Komisije „Preispitivanje postupka odlučivanja o genetski modificiranim organizmima (GMO) 10 ” detaljno je analiziran postupak donošenja odluka u području genetički modificirane hrane i hrane za životinje.

Općenito, na žalbeni odbor upućivalo se jednako često kao što se prije upućivalo na Vijeće, što više nije dopušteno novim institucionalnim okvirom. Ta su se upućivanja odnosila na slična područja politike i imala su slične ishode. S praktične strane, iskustvo pokazuje da su dosad u gotovo svim slučajevima članovi Stalnog predstavništva predstavljali države članice.

3.3. Fleksibilnost za Komisiju da donese mjeru ako nije dano mišljenje (postupak ispitivanja)

Uredbom (EU) 182/2011 uvedena je veća fleksibilnost za Komisiju u slučaju da u odboru u postupku ispitivanja ne bude kvalificirane većine u korist ili protiv nacrta (tj. nije dano mišljenje). Prethodno je i postupkom upravljanja i regulatornim postupkom bilo predviđeno da nakon što nije dano mišljenje u odboru te ako Vijeće nije djelovalo, Komisija donosi mjeru. Uredbom (EU) 182/2011 predviđeno je da Komisija može donijeti mjeru, ako odbor ili žalbeni odbor ne da mišljenje. Povećana fleksibilnost uvedena je kako bi Komisija mogla preispitati nacrtom predviđene mjere i odlučiti hoće li te mjere donijeti ili ne ili odboru dostaviti izmijenjeni nacrt, među ostalim uzimajući u obzir stajališta iznesena u okviru odbora.

Ta povećana fleksibilnost podložna je nizu iznimaka koje su navedene u članku 5. stavku 4. Uredbe (EU) 182/2011, tj. iznimke se odnose na određena područja politika (porezi, financijske usluge, zaštita zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja ili biljaka ili konačne multilateralne mjere zaštite) ako je temeljnim aktom propisano da se nacrtom predviđeni provedbeni akt ne može donijeti bez mišljenja (odredba o nedavanju mišljenja) ili ako se članovi odbora tome protive običnom većinom. U tim slučajevima Komisija ne može donijeti nacrt. Ako se akt ipak smatra potrebnim, predsjednik može podnijeti izmijenjenu verziju provedbenog akta odboru ili ga uputiti na žalbeni odbor. Uključivanje odredbe o nedavanju mišljenja u temeljni akt mora biti u skladu s posebnim potrebama te ju zakonodavac mora opravdati. Komisija je izjavila da je od stupanja na snagu Uredbe (EU) 182/2001 u otprilike 30 slučajeva zakonodavac uveo takve odredbe u temeljne zakonodavne akte, a da to nije opravdao. Većina slučajeva u kojima nije dano mišljenje ipak su se dosad odnosila na područja ili već navedena u članku 5. stavku 4., u kojima Komisija ne može donijeti provedbeni akt bez žalbenog odbora, ili ona (posebno carina, poljoprivreda, razvojna suradnja i trgovina) na koja se ne primjenjuje ni jedna od tri iznimke te Komisija ionako ne može donijeti akt, a da ne uputi žalbenom odboru.

U postupku ispitivanja nije dano mišljenje

Komisija je donijela mjeru

Komisija nije donijela mjeru

2011.

67

63

4

2012.

73

70

3

2013.

49

47

2

2014.

45

42

3

Ukupno

234

222

12

Tablica 3.: podaci iz registra komitologije (bez žalbenog odbora); podaci se mogu razlikovati od podataka iz godišnjeg izvješća.

Iz navedenih podataka vidljivo je da Komisija ne primjenjuje često mogućnost da ne donese akt u slučaju nedavanja mišljenja. Komisijina fleksibilnost u prakis je znatno smanjena u slučajevima koji se odnose na odobrenje proizvoda ili tvari, primjerice u području genetički modificirane hrane i hrane za životinje, s obzirom na to da je dužna u razumnom vremenu donijeti odluku (o odobrenju ili zabrani stavljanja na tržište). Ona se ne može suzdržati od donošenja stajališta. Ni u tim slučajevima Komisija ne može donijeti nacrtom predviđeni akt ako odbor nije dao mišljenje. Kako bi to učinila, ona prvo mora uputiti taj nacrt akta na žalbeni odbor. Time se djelomično objašnjava zašto je žalbeni odbor dosad uglavnom sazivan u tom području politike. Za rješavanje posebne situacije u području genetički modificirane hrane i hrane za životinje, a nakon pronađenog rješenja za odobrenja za uzgoj, Komisija je u travnju 2015. donijela prijedlog 11 izmjene zakonodavnog okvira. Iako je postupak odobrenja zadržan, prijedlogom je predviđeno da države članice mogu ograničiti ili zabraniti uporabu genetički modificirane hrane ili hrane za životinje na svojem državnom području. Korištenje tom mogućnosti mora se temeljiti na razlozima koji se ne odnose na rizike za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš, a koji se rješavaju na razini EU-a.

Nova Komisiji dodijeljena fleksibilnost da odluči hoće li donijeti nacrtom predviđeni provedbeni akt u slučaju nedavanja mišljenja korisna je. Iako je dosad primijenjena samo u nekoliko slučajeva 12 , njome je Komisiji dopušteno preispitati nacrtom predviđenu mjeru nakon što je rezultatima glasovanja i raspravom u odboru ustanovljeno je da nije imala najširu moguću potporu unutar odbora.

3.4. Kriteriji za izbor postupaka

Uredbom (EU) br. 182/2011 utvrđuju se kriteriji za izbor postupaka. Člankom 2. stavkom 2. utvrđuje se niz slučajeva u kojima bi se trebao primjenjivati postupak ispitivanja. Savjetodavni postupak primjenjuje se u načelu na sve slučajeve na koje se ne primjenjuje postupak ispitivanja. Kriteriji za izbor postupka ispitivanja slični su kriterijima predviđenima Odlukom o komitologiji iz 1999. Općenito, izbor postupaka ne čini se spornim. No, primjetna iznimka jest činjenica da odbor za mirenje raspravlja uglavnom o izboru postupaka (u pogledu makrofinancijske pomoći Gruziji 13 ).

Akti doneseni na temelju postupka ispitivanja

Akti doneseni na temelju savjetodavnog postupka

2011.

1 311

77

2012.

1 591

121

2013.

1 579

143

2014.

1 437

122

Tablica 4.: podaci iz registra komitologije; podaci se mogu razlikovati od podataka iz godišnjeg izvješća.

Jasno je da se postupak ispitivanja primjenjuje u većini slučajeva, a samo oko 10 % mišljenja donosi se savjetodavnim postupkom. To uvelike odražava podjelu između postupka upravljanja/regulatornog postupka i savjetodavnog postupka u prethodnom sustavu.

3.5. Pravo na kontrolu koje imaju Europski parlament i Vijeće u slučaju donošenja temeljnih akata redovnim zakonodavnim postupkom

Oba zakonodavca moraju biti pravilno i stalno obaviještena o odborskim postupcima s pomoću registra komitologije. Zakonodavci imaju pravo na kontrolu nacrta provedbenih akata na temelju akata donesenih u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. To znači da u bilo kojoj fazi postupka mogu obavijestiti Komisiju da nacrt nije u okviru provedbenih ovlasti predviđenih temeljnom aktom. U tom slučaju Komisija mora revidirati nacrt i obavijestiti Europski parlament i Vijeće o tome namjerava li ga zadržati, izmijeniti ili povući.

Dvije glavne razlike u odnosu na prijašnje stanje jesu to da više nema fiksne kontrole razdoblja te da sada i Vijeće ima pravo na kontrolu. Ukidanje jednomjesečnog razdoblja mirovanja donijelo je veću učinkovitost i nije se pokazalo problematičnim, osobito s obzirom na činjenicu da je u praksi prosječno razdoblje između glasovanja u odboru i donošenja provedbenog akta između 30 i 50 dana (što je u svakom slučaju dulje od prethodnog razdoblja od jednog mjeseca). Vijeće nije iskoristilo pravo na kontrolu, a Europski parlament je to pravo do kraja siječnja 2016. iskoristio samo u četiri slučaja 14 . U jednom od tih slučajeva Europski parlament donio je rezoluciju 15 nakon donošenja provedbenog akta jer je smatrao da je prekratko razdoblje između njegova prosljeđivanja odboru i donošenja.

3.6. Posebni proceduralni zahtjevi za mjere trgovinske zaštite (antidampinške i kompenzacijske mjere)

Novost u usporedbi s prijašnjim sustavom jest da se mjere trgovinske zaštite (antidampinške i kompenzacijske mjere) sada podnose i odboru na kontrolu, no s posebnim zaštitnim mjerama. Prvo, u slučaju antidampinških i kompenzacijskih mjera u kojima odbor ne da mišljenje i običnom se većinom protivi nacrtom predviđenom provedbenom aktu, potrebno ga je uputiti žalbenom odboru. Predviđeni su i postupak savjetovanja država članica i posebni kraći vremenski okviri. Drugo, u fazi u kojoj je sazvan žalbeni odbor vrijede posebna pravila kojima se zbog nedostatka pozitivnog mišljenja Komisiju sprječava da donese konačne multilateralne zaštitne mjere.

U praksi, prije nego što su te promjene mogle stupiti na snagu, države članice morale su prilagoditi mjerodavno trgovinsko zakonodavstvo radi donošenja odluka u tom području u skladu s postupcima za kontrolu provedbenih akata Komisije. No to prije nije bio slučaj, pa se odredbe o usklađivanju Uredbe (EU) 182/2011 još nisu mogle primjenjivati. Stoga je primjena Uredbe (EU) 182/2011 započela tek donošenjem mjerodavnog zakonodavstva o usklađivanju u siječnju 2014 16 . Iskustva s posebnim odredbama stoga su dosad bila relativno ograničena, a odnosila su se na aktivnosti samo jednog odbora, Odbora za instrumente trgovinske zaštite (C 44100).

 

Mišljenja

Donesene mjere*

Pozitivna mišljenja

Nije dano mišljenje

Negativna

mišljenja

Žalbeni odbor

2014.

35

30

25

10

0

0

2015.

43

43

40

2

1

0

Tablica 5.: podaci iz registra komitologije i godišnjih izvješća*; ukupan broj pozitivnih mišljenja odborâ može se razlikovati od broja akata koje je donijela Komisija ako su mišljenja dostavljena u jednoj godini, a akti doneseni tek u sljedećoj. 

U slučajevima u kojima nije dano mišljenje dosad se nije običnom većinom protivilo nacrtom predviđenom provedbenom aktu i stoga nije bilo potrebe za žalbenim odborom.

3.7. Posebni postupci

Člankom 8. Uredbe (EU) 182/2011 predviđa se mogućnost da Komisija, na temelju opravdanih hitnih razloga te ako je tako predviđeno temeljnim aktom, donese provedbeni akt bez njegova prethodnog podnošenja odboru. Mišljenje odbora dobiva se nakon toga, a ako se primjenjuje postupak ispitivanja, Komisija u slučaju negativnog mišljenja mora staviti akt izvan snage. Posebna pravila primjenjuju se na privremene antidampinške i kompenzacijske mjere. Komisija je ovaj postupak primijenila samo u vrlo malom broju slučajeva, uglavnom u području instrumenata trgovinske zaštite u okviru savjetodavnog postupka.

Druga odredba, predviđanje mogućnosti donošenja akata usprkos negativnom mišljenju ili ako nije dano mišljenje kako bi se izbjeglo stvaranje znatnog poremećaja tržišta u području poljoprivrede ili rizika za financijske interese Unije, utvrđena je u članku 7. Dosad taj postupak nije bio potreban.

3.8. Usklađivanje postojeće pravne stečevine s novim postupcima

Člankom 13. Uredbe (EU) 182/2011 predviđa se automatsko usklađivanje svih upućivanja na postojeće odborske postupke s novim postupcima, uz iznimku regulatornog postupka s kontrolom. Tim automatskim usklađivanjem osiguran je neometan prijelaz na novi sustav. U pogledu zakonodavnih akata koji su na snazi i trenutačno sadržavaju upućivanja na regulatorni postupak s kontrolom, Uredbom (EU) 182/2011 nije predviđeno njihovo automatsko usklađivanje. Komisija se obvezala da će revidirati odredbe u pogledu tog postupka, kako bi ih u dogledno vrijeme prilagodila u skladu s kriterijima utvrđenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (izjava o tome objavljena je u Službenom listu zajedno s Uredbom o komitologiji 17 ). U skladu s tom obvezom Komisija je 2013. donijela tri zakonodavna prijedloga o horizontalnom usklađivanju 18 . Zbog stagnacije međuinstitucijskih pregovora o tim dokumentima, Komisija ih je povukla 19 , kao što i najavljeno u njezinom Programu rada 20 za 2015. Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva 21 Komisija se obvezala podnijeti do kraja 2016. novi prijedlog za usklađivanje zakonodavnih akata koji još uvijek sadržavaju upućivanja na regulatorni postupak s kontrolom. Otada je donesen velik broj mjera u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom (vidi tablicu 1.) 22 . U međuvremenu, kad god Komisija podnese prijedlog za izmjenu temeljnih odredbi pojedinačnog zakonodavnog akta u kojem se upućuje na regulatorni postupak s kontrolom, taj prijedlog sadržava i usklađivanje odredbi koje se odnose na regulatorni postupak s kontrolom s novim sustavom.

4. Zaključci

Uredbom (EU) 182/2011 tijekom posljednjih pet godina dopušteno je učinkovito izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije pod nadzorom država članica. Postojećim okvirom omogućena je učinkovita i konstruktivna suradnja između Komisije i država članica. Dosad Komisija nije utvrdila probleme zbog kojih bi bio potreban zakonodavni prijedlog za izmjenu Uredbe (EU) 182/2011. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da prime ovo izvješće na znanje.

(1)

     Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, SL L 55, 28.2.2011., str. 13 – 18.

(2)

     SL C 206, 12.7.2011., str. 11.

(3)

     Godišnja izvješća o radu odborâ dostupna su na poveznici http://ec.europa.eu/transparency/regcomitology/index.cfm?do=Report.Report  

(4)

     Vidi članak 12. Uredbe (EU) 182/2011.

(5)

     Na temelju dokumenta COM(2015) 216 final

(6)

     Potpisivanje međuinstitucijskog sporazuma od strane triju institucija očekuje se u nadolazećim tjednima, nakon službenog odobrenja Europskog parlamenta.

(7)

     COM(2015) 215 od 19.5.2015.

(8)

     Nedavanje mišljenja ima blokirajući učinak u slučajevima navedenima u članku 5. stavku 4. Uredbe (EU) 182/2011, tj. u sljedećim područjima: porezi, financijske usluge, zaštita zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja ili biljaka ili konačne multilateralne mjere zaštite. Temeljnim aktom propisano je da se nacrtom predviđeni provedbeni akt ne može donijeti bez mišljenja ili ako se članovi odbora protive aktu običnom većinom.

(9)

     COM(2014) 572 final

(10)

     COM(2015) 176 final

(11)

     Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području, COM/2015/0177 final, od 22.4.2015.

(12)

     Jedan od njih bio je nacrt Provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene Uredba (EU) br. 29/2012 o tržišnim standardima za maslinovo ulje, koju je Komisija odlučila ne donijeti.

(13)

     2010/0390(COD)

(14)

     P7_TA(2014)0096, P8_TA(2015)0409, P8_TA-PROV(2015)0456 and P8_TA-PROV(2015)0455

(15)

     P7_TA(2014)0096

(16)

     Uredba (EU) br. 37/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2014. o izmjeni određenih uredbi koje se odnose na zajedničku trgovinsku politiku s obzirom na postupke za usvajanje određenih mjera, SL L 18, 21.1.2014., str. 1 – 51.

(17)

     SL L 55 od 28.2.2011., str. 19.

(18)

     COM(2013) 451 final, COM(2013) 452 final i COM(2013) 751 final

(19)

     (2015/C 80/08), SL C 80 od 7.2.2015., str. 17.

(20)

     COM(2014) 910 final

(21)

Vidi bilješku 6.

(22)

     Usklađivanje oko 160 temeljnih akata koji nisu bili usklađeni s regulatornim postupkom s kontrolom (uglavnom temeljni akti koji nisu bili u okviru postupka suodlučivanja prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora) postupno se provodilo i postiglo s nekoliko iznimaka.