30.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 209/43


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Poziv na očitovanje – regulatorni okvir EU-a za financijske usluge

(COM(2016) 855 final)

(2017/C 209/07)

Izvjestiteljica:

Milena ANGELOVA

Zahtjev za savjetovanje:

Komisija, 23.11.2016.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

8.3.2017.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

29.3.2017.

Plenarno zasjedanje br.:

524

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

226/4/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja prvo uvođenje poziva za očitovanje kao inovativnog, informativnog i korisnog instrumenta za procjenu utjecaja zakonodavnih inicijativa na razini EU-a i nada se da će to postati standardna praksa u budućnosti.

1.2.

EGSO podržava zaključak iz poziva za očitovanje u kojemu se naglašava da se općenito ne mogu osporiti temeljna načela nedavnih financijskih reformi i da su se zahvaljujući novim pravilima povećale stabilnost i otpornost financijskog sustava. EGSO naglašava važnost regulatornog okvira EU-a za financijske usluge u bržem dovršetku unije tržišta kapitala.

1.3.

U pogledu proporcionalnosti EGSO pozdravlja pristup kojim se reformu stavlja u kontekst šireg cilja ujednačavanja financijske stabilnosti i ciljeva rasta. Potiče države članice da ne nameću nepotrebna opterećenja i ograničenja prilikom prenošenja pravila EU-a. Podsjeća zakonodavce na razini EU-a i na nacionalnoj razini da bi trebalo predvidjeti razumne uvjete za stupanje na snagu i primjenu novog zakonodavstva kako bi se svim dionicima omogućilo da im se prilagode.

1.4.

EGSO preporučuje da, osobito u pogledu regulatornog okvira za financijske usluge, treba strogo nadzirati aspekte prenošenja koji su u nadležnosti država članica i da treba uvesti odgovarajuće provjere provedbe kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve i promicao daljnji razvoj unije tržišta kapitala.

1.5.

EGSO se slaže da posebnu pozornost treba posvetiti bankama jer one svim građanima pružaju važne usluge od općeg interesa za širu javnost i glavni su izvor financiranja MSP-ova. U financijskom sustavu EU-a prevladavaju univerzalne banke što zakonodavcima znatno otežava posao s obzirom na to da se u tom sektoru mora pažljivo uspostavljati ravnoteža između slobode poslovanja i preuzimanja rizika te potrebe za stabilnošću.

1.6.

EGSO stoga poziva europske donositelje odluka da ubrzaju strukturnu reformu bankarskog sektora EU-a, što uključuje i pronalazak rješenja za taj aspekt zakonodavnog prijedloga Komisije (1) zbog kojeg je došlo do zastoja u postupku suodlučivanja. EGSO podsjeća da zakonodavstvo nije uvijek najprikladniji politički odgovor i poziva Komisiju da se odluči za nezakonodavna i tržišno utemeljena rješenja kad god je to moguće.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja napore Europske komisije u pogledu objave poziva za očitovanje prije donošenja regulatornih prijedloga u području financijskih usluga i preporučuje da to postane standardna praksa u zakonodavnom postupku. Ovo je prvi put da se primjenjuje takav pristup i EGSO smatra da bi se on trebao shvatiti kao dobra praksa koja se mora primjenjivati u budućnosti. EGSO također cijeni činjenicu da je taj pristup čvrsto podržao i Europski parlament (2).

2.2.

EGSO smatra pohvalnom činjenicu da objavom poziva za očitovanje Komisija unapređuje svoju metodologiju predlaganja zakonodavstva time što uzima u obzir cjelokupno zakonodavstvo o financijskim uslugama i procjenjuje međusobne učinke pojedinačnih propisa. Poziva Komisiju da razmisli o široj uporabi tog pristupa u budućim zakonodavnim inicijativama. Taj pristup u skladu je s programom REFIT (3) i programom „Bolja regulativa” (4).

2.3.

EGSO pozdravlja napore koje je Komisija posvetila ulozi zakonodavaca u stvaranju prikladnog temelja za razvoj bankarskog sektora (i općenito financijskog sektora) kako bi on mogao obavljati svoje važne i nezamjenjive funkcije u pružanju podrške održivom gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta.

2.4.

Kako bi se učinkovito nastavio rad na temelju dosadašnjih postignuća i izbjeglo gubljenje zamaha, EGSO potiče Komisiju da provede daljnju temeljitu analizu prikupljenih primjera nedosljednosti, preklapanja i nenamjernih međusobnih učinaka različitih propisa.

2.5.

S obzirom na goruću potrebu za obnavljanjem i promicanjem rasta u EU-u, EGSO potiče poduzimanje svih koraka usmjerenih na postizanje bonitetnih ciljeva na način koji je pogodniji za rast. Budući da su bankovni krediti i dalje glavni izvor financiranja velike većine poduzeća u EU-u, osobito MSP-ova, glavni prioritet u pripremi novih pravila trebalo bi biti izbjegavanje otežanog protoka financija u gospodarstvo.

2.6.

U pogledu proporcionalnosti EGSO pozdravlja pristup kojim se reformu stavlja u kontekst šireg cilja ujednačavanja financijske stabilnosti i ciljeva rasta. EGSO naglašava da treba uložiti napore kako bi se osiguralo da se to načelo slijedi i na razini država članica i da države članice ne nameću nepotrebna opterećenja i ograničenja prilikom prenošenja pravila EU-a. To nastojanje u skladu je s naporima koji se ulažu u uklanjanje opterećenja nastalog udvostručavanjem različitih zahtjeva i nedosljednostima u njima. Potrebu za usklađivanjem treba dovesti u ravnotežu s potrebom za prepoznavanjem različitosti, osiguravanjem proporcionalnog zakonodavstva i poticanjem odgovarajućeg korištenja diskrecijskih prava.

2.7.

EGSO poziva Komisiju da prilikom sastavljanja prijedloga direktiva uzme u obzir činjenicu da države članice različito prenose direktive. Neke od njih ih prenose previše strogo i doslovno, čime poništavaju željenu fleksibilnost direktive i često same sebi nameću strože uvjete za domaću industriju nego druge države članice. Druge, pak, primjenjuju svoje diskrecijsko pravo i ne čine mnogo u pogledu mjerodavnog zakonodavstva. Time se stvaraju nejednaki uvjeti i tako se gubi glavna svrha zakonodavstva. Stoga EGSO predlaže da se uvedu izrazito pažljivo praćenje razlika u prenošenju i odgovarajuće provjere načina provedbe zakonodavstva.

2.8.

EGSO u načelu podržava daljnje mjere koje je Komisija predložila u svojoj Komunikaciji (5) i poziva Komisiju da odgovarajuće zakonodavne akte, kada budu spremni, podnese radi opsežnog savjetovanja s dionicima u relevantnim sektorima.

2.9.

U sklopu svojih daljnjih mjera Komisija bi trebala uzeti u obzir činjenicu da su u mnogim slučajevima rokovi za prenošenje u području financijskih usluga povezani s donošenjem okvirnog zakonodavstva (1. razina). No, kako bi se osigurala ispravna provedba, potrebno je također utvrditi detaljne provedbene mjere (2. razina). Posljedica toga su često prekratki rokovi za prenošenje koji su povezani sa zakonodavstvom 1. razine. Zbog toga rokovi za prenošenje trebaju biti povezani s usvajanjem konačnih detaljnih provedbenih mjera (2. razina). EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija surađuje s državama članicama u pripremi Plana prenošenja i htio bi pozorno pratiti njegov razvoj.

3.   Opće napomene o daljnjim mjerama

3.1.    Uklanjanje nepotrebnih regulatornih ograničenja za financiranje gospodarstva

3.1.1.

EGSO pozdravlja predložene prilagodbe u ključnim područjima Uredbe o kapitalnim zahtjevima (paket CRR2) čiji je cilj zaštita kapaciteta banaka da financiraju gospodarstvo (6).

3.1.1.1.

EGSO smatra da je ideja o prilagodbi omjera financijske poluge vrlo prikladna za odražavanje raznolikosti u financijskom sektoru EU-a i zaštitu pristupa sustavima poravnanja i financiranju javnog razvoja.

3.1.1.2.

EGSO pozdravlja prijedlog o postupnom uvođenju i usavršavanju omjera neto stabilnih izvora financiranja kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje trgovačkih financijskih aktivnosti EU-a, tržišta izvedenica i tržišta repo ugovora.

3.1.2.

MSP-ovi diljem Europe i dalje smatraju bankovni kredit svojim glavnim izvorom financiranja (7). EGSO cijeni namjeru Komisije da proširi primjenu pomoćnog faktora za MSP-ove na kredite koji su veći od 1,5 milijuna EUR (8). Istodobno poziva Komisiju da stavi poseban naglasak na procjenu dostatnosti financiranja iz banaka i da poduzme korake za učinkovitiji utjecaj na financiranje iz banaka kako bi se njime mogle zadovoljiti posebne potrebe MSP-ova ovisno o njihovim različitim profilima rizičnosti, stupnju razvoja, lokaciji industrije itd. EGSO također predlaže da Komisija razmotri mogućnost primjene pomoćnog faktora za MSP-ove na moguća povećanja kapitalnih zahtjeva u slučaju protucikličkih ili sistemskih rizika jer bi u protivnom kreditiranje MSP-ova moglo biti ograničeno.

3.1.3.

EGSO bi pozdravio znatno smanjenje pristranosti zaduživanja radi povećanja otpornosti gospodarstva i raspodjele kapitala, što bi vlasnički kapital učinilo privlačnijim za izdavatelje i ulagače.

3.1.4.

U cilju stvaranja unije tržišta kapitala (9) EGSO naglašava da trgovačka društva trebaju imati pristup različitim vrstama tržišta diljem EU-a ovisno o veličini, opsegu djelatnosti i posebnim značajkama.

3.1.5.

Regulatorni okvir EU-a za financijske usluge značajna je prilika za bolje rješavanje potrebe za većom raznolikosti izbora za ulagače i potrošače i stvaranje okružja koje će poticati inovacije u financijskim proizvodima.

3.2.    Povećanje proporcionalnosti pravila bez ugrožavanja bonitetnih ciljeva

3.2.1

EGSO naglašava da je potrebno postupno nastaviti s uspostavljanjem bankovne unije i napominje da je u tom pogledu potrebna cjelovita i pravodobna provedba zakonodavstva.

3.2.2.

EGSO poziva Komisiju da nastavi sa svojim naporima za dovršetak uredbe o strukturnoj reformi banaka. Odbor naglašava da je potrebno pojednostaviti sadržaj i učestalost zahtjeva za izvješćivanje i ispitati koji su podaci doista potrebni, uskladiti obrasce i uvesti pojednostavljenja te osigurati izuzeća za MSP-ove kad god je to moguće.

3.2.3.

EGSO poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a (Uredba o infrastrukturi europskog tržišta) ispita učinak koji bi smanjenje kvalitete kolaterala prihvaćenih od središnjih drugih ugovornih strana (CPP) moglo imati na njihovu otpornost te da razmotri bi li određeni sudionici na tržištu, poput mirovinskih fondova, mogli biti trajno izuzeti iz središnjeg poravnanja u slučaju da njihovo sudjelovanje dovede do smanjenja stabilnosti ukupnog financijskog sustava zbog prihvaćanja alternativnih negotovinskih kolaterala.

3.2.4.

U skladu s načelom proporcionalnosti EGSO predlaže sljedeće:

umjesto da im se samo prorijedi obvezno izvješćivanje, male banke i druge male financijske institucije trebalo bi općenito izuzeti iz određenih zahtjeva za izvješćivanje do određene granice. U protivnom bi troškovi malih institucija za regulatorno usklađivanje mogli stvoriti poremećaje na tržištu koji idu u korist određenim vrstama organizacije i velikim poduzećima,

malim bankama i, općenito, malim financijskim institucijama ne bi se trebala nametati prekomjerna administrativna opterećenja sve dok se pridržavaju određenih standarda. Ispunjavanje tih standarda trebalo bi se strogo nadzirati jer će u protivnom doći do gubitka povjerenja.

3.3.    Smanjenje nepotrebnih regulatornih opterećenja

3.3.1.

EGSO čvrsto vjeruje da bi uspješan dovršetak unije tržišta kapitala trebao omogućiti trgovačkim društvima iz EU-a svih veličina, u svim sektorima i stupnjevima razvoja da pristupe tržištu kapitala u EU-u na jednostavan, izravan i povoljan način. EGSO se nada da će se uz Direktivu o prospektu donijeti i djelotvoran zakonodavni akt 2. razine kojim bi se promicalo uvrštavanje na burzu, osobito MSP-ova, i stvorio pogodniji sustav za prikupljanje sredstava.

3.3.2.

Iako priznaje da su nacionalna nadzorna tijela upućenija u značajke lokalnog tržišta, EGSO upozorava da to ne bi trebala biti izlika za prekomjernu regulativu i da zahtjevi na nacionalnoj razini ne bi trebali biti stroži od zakonodavnih odredbi EU-a.

3.3.3.

EGSO je zabrinut zbog sve veće složenosti zakonodavstva koja se odražava u činjenici da su propisi i nadzor sve brojniji, detaljniji i da postoje na više razina i s obzirom na zahtjeve na svim razinama, tj. međunarodnoj razini, razini EU-a i nacionalnoj razini. Priznaje, dakako, da su financijska tržišta vrlo složena zbog čega je potrebno složenije zakonodavstvo, no upozorava da bi se to moglo negativno odraziti na ulaganja. EGSO smatra da zakonodavstvo nije uvijek najprikladniji politički odgovor i poziva Komisiju da se odluči za nezakonodavna i tržišno utemeljena rješenja kad god je to moguće.

3.4.    Veća dosljednost i usmjerenost regulatornog okvira na budućnost

3.4.1.

EGSO bi pozdravio pristup zakonodavstvu temeljen na riziku pri čemu bi se ista pravila primjenjivala na isti rizik. U tom pogledu ukazuje na prednosti diversifikacije imovine, kako u smislu kategorije imovine tako i u smislu izvora imovine, kako bi se omogućila bolja diversifikacija rizika i odgovorilo na potrebe ulagača.

3.4.2.

EGSO naglašava da je na razini EU-a potrebna brza provedba inicijativa kojima se promiče opsežnije i bolje financijsko obrazovanje (10) u kojem bi se trebale uzeti u obzir posebne potrebe svake države članice. Potrebno je staviti poseban naglasak na MSP-ove, uključujući na mogućnosti boljeg iskorištavanja prilika koje se nude na tržištima kapitala.

3.4.3.

Posrednici, osobito poslovna udruženja, imaju važnu ulogu u usmjeravanju sredstava prema realnom gospodarstvu, kao i prema dobro razvijenim lokalnim ekosustavima.

3.4.4.

U skladu sa zaključcima iz prethodnog mišljenja (11), EGSO naglašava da je raspon savjetovanja o maloprodajnim financijskim uslugama bio preširok i predlaže da se primijeni usredotočeniji pristup za očekivani Akcijski plan o maloprodajnim financijskim uslugama kako bi se osigurali opipljiviji rezultati. EGSO također smatra da bi se u pripremi tog Akcijskog plana trebalo iznimno usredotočiti na zaštitu potrošača.

3.4.5.

EGSO daje svoju punu podršku prioritetu uzimanja u obzir tehnološkog razvoja prilikom izrade budućih pravila. Međutim, potiče Komisiju da u tim nastojanjima bude oprezna u pogledu prijetnji kibersigurnosti. Naglašava da bi se u integriranom pristupu uspostavljanju unije tržišta kapitala trebalo usredotočiti na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i na reforme koje su u tijeku u području prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja.

3.4.6.

EGSO predlaže da se u daljnje mjere uključi i revizija Direktive o transparentnosti s naglaskom na obavješćivanje o većinskim udjelima. Te obavijesti razlikuju se među državama članicama, a ponekad i među uvrštenim trgovačkim društvima. To nepotrebno opterećuje ulagače, a trebalo bi se izbjeći potpunim usklađivanjem jer predstavlja prepreku razvoju unije tržišta kapitala.

3.4.7.

Prekogranična ulaganja općenito su otežana zbog činjenice da ulagači moraju uzeti u obzir 28 različitih regulatornih sustava prilikom ulaganja u uvrštena trgovačka društva sa sjedištem u jednoj od 28 država članica. Razrađene uredbe umjesto direktiva bile bi važan korak prema stvaranju unije tržišta kapitala. Uredbe bi trebalo dopunjavati europskim nadzorom i provedbom.

4.   Daljnji koraci

4.1.

EGSO potiče potpuno uključivanje država članica izvan europodručja u bankovnu uniju.

4.2.

U skladu sa zaključcima iz prethodnog mišljenja, (12) EGSO naglašava da bi se revizija Direktive o prospektu trebala usmjeriti na smanjivanje troškova i pojednostavljivanje postupaka za MSP-ove i istodobno na postizanje prave ravnoteže u pogledu zaštite ulagača. EGSO naglašava da procjena učinka te analiza troškova i koristi trebaju uključivati temeljite ocjene učinka mjera 2. razine koje čine znatan dio financijskog regulatornog okvira EU-a.

4.3.

EGSO poziva Komisiju i nadležna nadzorna tijela da se pozabave pitanjem međudjelovanja međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i bonitetnih zahtjeva te da preispitaju utjecaj poreznog računovodstva na vlastiti kapital.

4.4.

Istodobno, EGSO bi htio Komisiji skrenuti pozornost na činjenicu da su promjene u regulativi ponekad toliko česte da stvaraju zbrku, čime se institucijama i pojedincima znatno otežavaju ili čak onemogućuju pokušaji da ih se pridržavaju. Za prilagodbu postupaka i obrazaca potrebno je odgovarajuće vrijeme, pa bi Komisija trebala pričekati da prođe određeno vrijeme prije uvođenja novih promjena.

4.5.

Komisija mora osigurati da se predvidi dovoljno vremena za ispravnu provedbu zakonodavstva na nacionalnoj razini čak i u slučaju savjetovanja s europskim nadzornim tijelima tijekom postupka izrade zakonodavstva druge razine. U protivnom se rokovi za provedbu moraju produžiti (kao što je slučaj s upakiranim investicijskim proizvodima za male ulagatelje i investicijskim osigurateljnim proizvodima – PRIIP-ovima) ili, u najgorem slučaju, poduzeća i njihovi zaposlenici neće imati dovoljno vremena za upoznavanje s novim zakonodavstvom prije nego što ga se budu morali početi pridržavati.

4.6.

EGSO čvrsto vjeruje da je uz regulatorne napore potrebna i promjena kulture i ponašanja u financijskom sektoru te u tu svrhu poziva sve dionike da neprekidno ulažu napore u postizanje bolje sukladnosti, fleksibilnijeg i transparentnijeg upravljanja i dugoročnije usmjerenosti na sve sudionike na tržištu.

4.7.

EGSO poziva na promicanje dodatnih pružatelja usluga kreditnog rejtinga radi povećanja konkurentnosti na visoko koncentriranom tržištu. To bi doprinijelo smanjivanju prekomjernih troškova s kojima se suočavaju MSP-ovi prilikom pribavljanja vanjskog kreditnog rejtinga. EGSO također poziva Komisiju na daljnje razmatranje načina za dodjeljivanje rejtinga MSP-ovima na usporediv i povoljan način.

4.8.

Kako bi se osigurala brza i učinkovita provedba, i to u skladu s prioritetima navedenima u programu rada Komisije za 2017. (13), EGSO preporučuje da se poduzmu koraci kojima se jamči potpuna predanost država članica pridržavanju rokova za prenošenje direktiva i osiguravanju da ti koraci budu u potpunosti provedeni.

4.9.

U skladu s inicijativom za bolju regulativu, EGSO poziva Komisiju da olakša rano uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući stručne skupine i savjetodavna tijela, kako bi se osiguralo uravnoteženo sudjelovanje u savjetovanjima u kojima se odražava raznolikost dionika.

Bruxelles, 29. ožujka 2017.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a (COM(2014) 43 final).

(2)  http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P8-TA-2016-0006&language=HR.

(3)  http://ec.europa.eu/info/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-and-less_hr.

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a (COM(2015) 215 final).

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Poziv na očitovanje – regulatorni okvir EU-a za financijske usluge (COM(2016) 855 final).

(6)  COM(2016) 850 final.

(7)  Informativno izvješće EGSO-a Pristup financiranju za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća za razdoblje 2014. – 2020.: prilike i izazovi.

(8)  Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR), članak 501. (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(9)  SL C 383, 17.11.2015., str. 64.

(10)  SL C 318, 29.10.2011., str. 24.

(11)  SL C 264, 20.7.2016., str. 35.

(12)  SL C 177, 18.5.2016., str. 9.

(13)  COM(2016) 710 final.