28.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 487/62

Izvjestitelj:

Victor ALISTAR

Suizvjestitelj:

Petru Sorin DANDEA

1.1.

EGSO podržava prijedlog Komisije za postizanje veće transparentnosti poreznih sustava uz pomoć izvješćivanja po zemljama i smatra da se tom mjerom može ojačati povjerenje građana Europske unije.

1.2.

Porezna transparentnost predstavlja koristan instrument kojim se jamči da se priznaje doprinos multinacionalnih poduzeća javnim prihodima država u kojima obavljaju svoju djelatnost.

1.3.

EGSO napominje da javnost i poslovne zajednice zahtijevaju da se u okviru sustava po zemljama objavljuju specifični podaci o ispunjavanju poreznih obveza koje su već utvrđene drugim propisima na razini Europske unije i država članica te tržišta kapitala.

1.4.

Pošteno tržišno natjecanje zajamčeno je kad postoji pravedna porezna obveza za sve gospodarske subjekte koji djeluju na jedinstvenom tržištu s obzirom na dobit ostvarenu u okviru jedinstvenog europskog tržišta i to bez obzira na njihov način organizacije na razini svjetskog tržišta.

1.5.

Iako su norme koje predlaže Komisija minimalne i smanjene u odnosu na norme koje je utvrdio OECD u pogledu podataka koji se objavljuju, prijedlogom direktive zahtijeva se njihova objava u svrhu osiguranja dosljednosti s profesionalnim etičkim kodeksima i javne odgovornosti predmetnih društava prema potrošačima, partnerima i poreznim obveznicima u Europskoj uniji. Budući da se zakonodavstvo koje se razmatra odnosi na načelo transparentnosti i njegova svrha nije smanjivanje međunarodnih obveza, EGSO smatra da skup podataka koji se dostavlja mora biti skup podataka propisan standardima utvrđenima u planu za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) i koji su EU i većina država članica već usvojili.

1.6.

EGSO smatra da se propisima Komisije koji čine dio paketa mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza mora zajamčiti da se velika ili multinacionalna poduzeća koja pošteno ispunjavaju porezne obveze ne nađu u nepovoljnijem položaju zbog agresivnog poreznog planiranja koje provode druga multinacionalna društva.

1.7.

Kako bi se ostvario cilj da se širokoj javnosti omogući stvarni pristup podacima koji se odnose na čitavo jedinstveno tržište, EGSO preporučuje da se podaci objavljuju na službenim jezicima Europske unije koji su radni jezici na međunarodnoj razini.

1.8.

U svrhu pojednostavljenja administrativnog opterećenja povezanog s objavom i upravljanjem podacima na razini Europske unije, EGSO smatra da je države članice potrebno obvezati na vođenje javnog registra izvješća po zemljama u okviru standardnog sustava na razini Europe.

1.9.

Sukladno obvezama koje su preuzele države članice i Komisija u okviru Partnerstva za otvorenu vlast (POV), podaci se trebaju objavljivati na portalu u obliku otvorenog sustava koji civilnom društvu i poduzećima omogućuje pristup podacima te im olakšava njihovo korištenje.

1.10.

EGSO smatra da u svrhu rješavanja temeljnih problema Komisija treba predstaviti ambiciozniji paket mjera koji slijedi trenutačni pristup poreznom usklađivanju i jamči da se sredstava potrebna za programe ulaganja, socijalnu zaštitu i gospodarski rast država članica prikupljaju na učinkovit, razmjeran i nediskriminirajući način, izbjegavajući pritom eroziju porezne osnovice i rizike od zlouporabe i pretjeranog oporezivanja u određenim jurisdikcijama.

1.11.

EGSO smatra da je granica od 750 milijuna eura previsoka i zahtijeva njezino snižavanje ili donošenje vremenskog okvira za postupno smanjivanje tog praga.

1.12.

Valja utvrditi jasne kriterije za definiranje dobrog poreznog upravljanja i utvrditi koje porezne jurisdikcije ne poštuju te kriterije.

2.1.

U ožujku 2016. Europska komisija objavila je Komunikaciju (1) koja sadrži nacrt direktive o izmjenama Računovodstvene direktive (2). Taj nacrt direktive najavljen je u okviru paketa mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je Komisija predstavila u ožujku 2016. u okviru dijela akcijskog plana (3) za transparentniji, pravedniji i učinkovitiji sustav oporezivanja dobiti poduzeća.

2.2.

Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja predstavlja prioritet Europske komisije. Europska komisija ovim prijedlogom nastoji zajamčiti primjenu načela prema kojem se dobit oporezuje u državi u kojoj je ostvarena.

2.3.

Predloženom direktivom multinacionalna društva s prometom većim od 750 milijuna eura obvezuju se da javno objave porez na dobit koji plaćaju, kao i druge bitne porezne informacije, u okviru izvješća po zemljama.

2.4.

Prijedlog direktive ne donosi nove obveze u pogledu plaćanja poreza na dobit za mala poduzeća i mikropoduzeća.

2.5.

Prijedlog direktive o izmjenama Direktive 2013/34/EU sadrži mjere kojima se na ujednačeni način na razini država članica nastoji provesti mjera 13 (4). akcijskog plana za BEPS (base erosion and profit shifting – akcijski plan za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti) OECD-a. Te se odredbe odnose na poboljšanje mehanizma za automatsku razmjenu informacija među poreznim upravama država članica i obuhvaća različite vrste podataka koji se razmjenjuju, a koji se odnose na rezultate poslovanja multinacionalnih poduzeća na kraju financijske godine.

2.6.

Prijedlogom Komisije odgovara se na poziv Europskog parlamenta na uvođenje sustava izvješćivanja po zemljama u pogledu oporezivanja dobiti poduzeća na razini Europske unije.

2.7.

Od lipnja do prosinca 2015. službe Komisije provele su opsežno savjetovanje o prijedlozima koji se odnose na uvođenje sustava izvješćivanja po zemljama. Četiri stotine dionika koji su sudjelovali u savjetovanju obuhvaćali su, među ostalim, poduzeća, strukovna udruženja, nevladine organizacije, građane i skupine za strateško promišljanje. Većina pojedinaca koja je sudjelovala u javnom savjetovanju pozvala je EU da povede raspravu te da, bude li to potrebno, djeluje na međunarodnoj razini i izvan okvira trenutačne inicijative o izvješćivanju po zemljama. Većina poduzeća koja su sudjelovala u savjetovanju izjavila je da želi sustav izvješćivanja po zemljama usklađen sa standardom BEPS OECD-a.

2.8.

Prijedlog se temelji na analizi učinka koju je Odbor za regulatorni nadzor ocijenio pozitivnom; nakon mišljenja navedenog Odbora u prijedlog su unesena brojna poboljšanja.

2.9.

Komisija procjenjuje da otprilike 6 000 poduzeća mora sastaviti izvješće po zemljama jer posluju u Europskoj uniji. Od toga oko 2 000 poduzeća ima sjedište u EU-u, što je neznatan dio ukupnog broja od 7,5 milijuna europskih poduzeća.

3.1.

U Prijedlogu direktive poziva se na ujednačenu provedbu pravila definiranih u akcijskom planu OECD-a za BEPS (5) u svim državama članicama, čime se nastoji suzbiti agresivno porezno planiranje na svjetskoj razini. Kao što je već naglasio u prethodnim mišljenjima (6), EGSO pozdravlja inicijativu Komisije i podržava napore koje ona ulaže u borbu protiv agresivnog poreznog planiranja koje provode određena multinacionalna poduzeća, čime se umanjuju porezne osnovice država članica za iznos koji se procjenjuje na desetke milijardi eura godišnje.

3.2.

Paketom mjera Komisije protiv izbjegavanja plaćanja poreza doprinosi se jačanju transparentnosti poreznih praksi i vrši se legitimni pritisak kako bi se osigurao pravedni okvir tržišnog natjecanja i poslovanja za poduzeća koja imaju sredstva za provođenje poreznog planiranja i poduzeća koja djeluju isključivo na unutarnjem tržištu. Predmetnom se direktivom ne izmjenjuju načela oporezivanja, nego se uvodi povećana transparentnost u pogledu njihove primjene, sukladno zahtjevu izraženom u obliku mišljenja europske javnosti nakon skandalā Luxleaks i Panamski dokumenti.

3.3.

Budući da je prag za obvezu objavljivanja izvješća po zemljama utvrđen na 750 milijuna eura, područje primjene prijedloga direktive ne obuhvaća 85 do 90 % multinacionalnih poduzeća. EGSO smatra da je prag previsok i da dovodi do diskriminacije. Budući da većina multinacionalnih poduzeća nije obuhvaćena područjem primjene direktive, to može dovesti do smanjenja učinaka koji se očekuju od njezine primjene.

3.4.

EGSO smatra da valja postupno snižavati prag od 750 milijuna eura te da je u tu svrhu, nakon provođenja srednjoročne procjene učinka, potrebno utvrditi vremenske rokove.

3.5.

Komisija predlaže da izvješća po zemljama sadrže skup informacija koje su utvrđene u članku 48.c prijedloga direktive. EGSO smatra da u tu kategoriju informacija također treba uključiti izvješća poduzeća o poslovanja koje provode na području određenih poreznih jurisdikcija navedenih na popisu iz članka 48.g. Isto tako, kako bi primjena Direktive dovela do očekivanih rezultata, popis informacija koje se objavljuju, predviđenih prethodno navedenim člankom, također bi trebao obuhvaćati podatke koji se odnose na imovinu i prodaju poduzeća, kao i popis svih njihovih društava kćeri ili podružnica, kako je preporučeno standardima BEPS OECD-a.

3.6.

Komisija predlaže da izvješća po zemljama budu detaljna te da sadrže zasebna financijska izvješća za svaku državu članicu u kojoj društvo majka posjeduje društva kćeri ili podružnice. Za jurisdikcije koje se nalaze izvan Europske unije prijedlogom direktive predviđeno je konsolidirano navođenje podataka. EGSO smatra da se takvim konsolidiranim predstavljanjem podataka mogu sakriti operacije kojima se provodi agresivno porezno planiranje, što dovodi do gubitka učinkovitosti u primjeni direktive. EGSO preporučuje Komisiji da predvidi objavljivanje detaljnih izvješća po zemljama po poreznoj jurisdikciji za sve porezne jurisdikcije u kojima društvo majka ima društva kćeri ili podružnice.

3.7.

Članak 48.g prijedloga direktive odnosi se na uspostavljanje popisa poreznih jurisdikacija koje ne sudjeluju ili koje ne poštuju norme u području dobrog poreznog upravljanja. EGSO podržava zamisao o europskom popisu jurisdikcija koje odbijaju primijeniti standarde dobrog upravljanja na području oporezivanja (7). Trenutačno većina država članica ima vlastiti sustav popisā i sankcija u pogledu financijskih transakcija s tim jurisdikcijama. EGSO smatra da bi popis na razini EU-a u kojemu se određuju precizni kriteriji za utvrđivanje jurisdikcija koje se odbijaju ponašati po pravilima, kao i sankcije koje bi se ujednačeno primjenjivale u svim državama članicama, predstavljali puno učinkovitiji instrument za borbu protiv izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja. U skladu s time EGSO se slaže s mjerama koje je Komisija iznijela u svojoj strategiji.

3.8.

Radi ostvarivanja cilja koji se odnosi na poboljšanje porezne transparentnosti poduzećā u području javne politike, EGSO preporučuje uspostavljanje nacionalnog javnog registra kojim bi upravljale porezne uprave država članica kako bi izvješća po zemljama bila dostupna bez ograničenja. U tim okolnostima, u svrhu olakšavanja postupka rada i smanjenja administrativnog opterećenja poduzećā, EGSO preporučuje da se direktivom utvrdi standardni zajednički format na razini država članica koji bi omogućio obradu podataka u skladu s otvorenim sustavom, sukladno obvezama preuzetim u okviru Partnerstva za otvorenu vladu.

3.9.

EGSO također smatra da se, kako bi se zajamčio ujednačeni sustav porezne etike na razini unutarnjeg tržišta, porezne politike moraju oslanjati na usklađena načela i strategije oporezivanja, čime se naglasak stavlja na načelo oporezivanja dobiti u mjestu u kojem je dobit stečena, uključujući za odnose proizvodnje i trgovanja između država članica.

3.10.

Uzimajući u obzir opetovane zahtjeve organizacija civilnog društva koje traže veću transparentnost u pogledu oporezivanja multinacionalnih poduzeća, EGSO pozdravlja inicijativu Komisije da među odredbe Direktive uključi i obvezu za države članice da obznane podatke iz izvješća po zemljama.

3.11.

Prijedlogom direktive predviđeno je da se izvješća po zemljama objavljuju na službenom jeziku države članice na čijem području poduzeće provodi svoju djelatnost. EGSO smatra da također treba objavljivati ta izvješća na najmanje jednom stranom jeziku međunarodne javnosti kako bi se zajamčilo da javnost ima pristup poreznim informacijama koja izvješća sadrže.

3.12.

S obzirom na negativne posljedice krize na administrativne sposobnosti poreznih službi država članica, EGSO preporučuje Komisiji i državama članicama da u svrhu primjene novih poreznih propisa odrede ljudske i financijske resurse koji su potrebni kako bi se zajamčila njihova uspješna provedba.