20.7.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 264/98

Izvjestitelj:

Cillian LOHAN

1.1.

EGSO se nada da će ambicija Komisije da potakne prelazak na kružno gospodarstvo biti prvi korak prema postizanju izmjene paradigme u ponašanju i praksi. Podsjeća na svoje protivljenje povlačenju prethodnog Paketa za kružno gospodarstvo objavljenog 2014.

1.2.

EGSO također pozdravlja činjenicu da je Komisija uzela u obzir neke od njegovih preporuka o paketu iz 2014. (na primjer, usredotočenost na proizvodni dio životnog ciklusa proizvoda). Međutim, postoji prostor za napredak u pogledu razine ambicioznosti paketa. Ciljevi iz paketa iz 2014. osiguravali bi veće gospodarske i ekološke koristi (1). EGSO preporučuje ponovno uvođenje ciljeva iz paketa iz 2014. u pogledu obrade otpada i omogućavanje njihova ostvarivanja na troškovno učinkovit način. Sve u svemu, čini se da 18-mjesečna odgoda nije opravdana opsegom ili ambicioznošću novog paketa u usporedbi s prethodnim paketom.

1.3.

Politike kružnog gospodarstva trebale bi osigurati da krugovi budu trajni, kratki, lokalni i čisti. Ti su krugovi u pojedinim industrijskim djelatnostima nerijetko dugi.

1.4.

U prijedlozima Komisije nedovoljno se razmatraju prednosti i rizici prelaska na kružno gospodarstvo povezani sa socijalnim aspektima i aspektima rada (2). Ne iznose se mjere za potrebnu prilagodbu radne snage uz pomoć osposobljavanja i obrazovanja. Potrebno je prepoznati najosjetljivije sektore i radnike kako bi se za njih mogao uspostaviti cijeli niz potpornih struktura.

1.5.

EGSO pozdravlja uključivanje obveznog izvješćivanja o primjeni odgovarajućih ekonomskih instrumenata za poticanje postizanja ciljeva smanjenja otpada, no to bi se trebalo primijeniti na širi kontekst. Primjena gospodarskih instrumenata za poticanje prelaska trebala bi biti intenzivnija i sustavnija.

1.6.

Odbor je spreman istražiti mogućnost uvođenja – u vlastitoj organizaciji – otvorene europske platforme za kružno gospodarstvo koja bi okupljala dionike i predstavnike civilnog društva iz javnih, javno-privatnih ili privatnih sektora koji se bave učinkovitošću resursa. Ta bi platforma omogućila razmjenu stajališta i podizanje svijesti o najboljim praksama.

1.7.

Ključni dio prelaska na kružno gospodarstvo bit će obrazovanje u svim svojim oblicima i na svim razinama. Time mora biti obuhvaćeno utvrđivanje potreba za osposobljavanjem radnika koji trebaju biti dio neposredne promjene te dugoročno djelovanje u pogledu obrazovanja budućih generacija.

1.8.

Prelazak na kružno gospodarstvo mora ići u prilog poslovnoj zajednici. Mjere za potporu MSP-ovima navedene su u dokumentu NAT/652 (3). Pristup financiranju predstavljat će važno pitanje za MSP-ove i poduzetnike koji žele iskoristiti prilike kružnog gospodarstva.

1.9.

Očekivanom revizijom Direktive o ekološkom dizajnu mora se uzeti u obzir potpuni životni ciklus proizvoda, uključujući trajnost, mogućnost popravka, dostupnost/cjenovnu pristupačnost rezervnih dijelova te bezuvjetno objavljivanje informacija o popravku i servisiranju od strane proizvođača. EGSO naglašava potrebu primjene načela ekološkog dizajna u svim sektorima proizvodnje. To bi olakšalo gospodarski i tehnički održiv oporavak sirovina i sastavnih dijelova proizvoda jer je njihova uporaba prekinuta. Kako bi se to istaknulo, najčešće se kao primjer navode elektronički proizvodi, osobito mobilni telefoni.

1.10.

Sveobuhvatnije označivanje mora obuhvaćati očekivani životni vijek proizvoda. Nije dovoljno samo ispitati mogućnost postojanja planiranog zastarijevanja. Odbor ponavlja poziv upućen tvorcima politika da razmotre potpunu zabranu proizvoda s ugrađenim manama osmišljenima za okončavanje životnog vijeka proizvoda (4).

1.11.

Promjena ponašanja može se najjednostavnije postići jasnim cjenovnim signalima, tj. pružanjem pogodnosti i konkurentnih cijena potrošačima. Proizvode ili usluge koji su u skladu s načelima cirkularnosti potrebno je jasno cjenovno razlikovati na temelju dostupnosti/manjka resursa ili dizajna proizvoda. U početku se to može ostvariti programima za povećanu odgovornost proizvođača i/ili zelenim oporezivanjem. EGSO naglašava važnost testiranja održivosti svih novih mjera.

1.12.

EGSO pozdravlja uvođenje minimalnih zahtjeva za programe za povećanu odgovornost proizvođača; međutim, potrebno je dodatno razjasniti uloge i nadležnosti raznih dionika u lancu. Usvajanje programa povećane odgovornosti proizvođača trebale bi odobriti države članice.

1.13.

Potrebno je razviti mehanizme potpore koji siromašnijim ljudima omogućuju pristup proizvodima i uslugama više kvalitete (i početno više cijene). Oni bi mogli imati oblik programa pozajmljivanja uz potporu vlade ili programa financiranja uz potporu proizvođača, i to isključivo uz niže kamatne stope, a primjenjivali bi se na proizvode s određenim minimalnim očekivanim životnim vijekom i bili bi osmišljeni s namjerom obuhvaćanja svih elemenata cirkularnosti.

1.14.

Određeni politički alati, kao što su sustavi povrata depozita i sustavi integriranog upravljanja, pokazali su se učinkovitima, zbog čega trebaju biti dio paketa. Smanjene stope ili izuzeća od PDV-a za reciklirane proizvode, kao i za djelatnosti ponovne uporabe i popravka, mogu potaknuti poduzetnike da budu aktivni u tom pogledu, a potrošačima ponuditi proizvod s konkurentnom cijenom, što će pomoći u promicanju sveobuhvatne promjene ponašanja. Subvencije bi trebale biti preusmjerene na potporu uporabe sekundarnih sirovina te poticati primjenu načela ekološkog dizajna u svim sektorima proizvodnje.

1.15.

Koliko je to moguće, vlade i njihove institucije trebale bi imati vodeću ulogu u primjeni postupaka zelene javne nabave za sve proizvode i usluge. Trebalo bi automatski odabrati „najzeleniju” opciju, a druge bi opcije trebalo obrazložiti.

1.16.

Odvojeno prikupljanje otpada ključno je za postizanje cirkularnosti. Pozdravlja se dodavanje obveze neposrednog omogućivanja odvojenog prikupljanja biološkog otpada. Ta odredba iz direktive trebala bi se proširiti na cjelokupno odvojeno prikupljanje kako bi postala obvezna, osim ako se ne odobri posebno izuzeće u slučajevima u kojima postoji praktična prepreka izvedivosti.

1.17.

Smanjenje rasipanja hrane može se postići samo uključivanjem glavnih elemenata za postizanje 2. cilja održivog razvoja. U prilog treba uvrstiti razvoj mehanizma za kvantifikaciju gubitka hrane i otpad te točno određeni rok, nadovezujući se na posao koji je već obavljen (5).

1.18.

Koncepti kružnog gospodarstva ne mogu se razvijati zasebno. Postoji potreba za uspostavljanjem nadzornog tijela, kao što je Platforma za učinkovitu uporabu resursa, čija bi nadležnost bila zajamčiti da ostale sektorske strategije koje predlaže Komisija budu u skladu s načelima kružnog gospodarstva.

1.19.

Proces europskog semestra može se, uz pomoć preporuka za pojedinu zemlju, upotrijebiti kako bi se zajamčila provedba na razini država članica te davanje prednosti prelasku na model kružnog gospodarstva.

2.1.

Europska komisija objavila je 2. prosinca 2015. godine revidirani Paket za kružno gospodarstvo. Prijedlozi obuhvaćaju nezakonodavni dio koji uključuje komunikaciju Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i dio u kojemu se predlaže niz izmjena postojećeg europskog zakonodavstva o obradi i recikliranju otpada.

2.2.

Novim prijedlozima zamjenjuje se prethodni paket koji je Europska komisija, kojom je tada predsjedao José Manuel Barroso, izdala u srpnju 2014. u okviru vodeće inicijative strategije EU 2020. pod nazivom „Resursno učinkovita Europa”. Novi paket ima određena poboljšanja – konkretno, sveobuhvatniji je i obuhvaća sve faze životnog ciklusa proizvoda – ali u nekim područjima ambicija je smanjena. Postoji opasnost da paket postane usmjeren na recikliranje te da se njime ne uvedu alati politike koji su u skladu sa željom za postizanjem novog gospodarskog modela cirkularnosti. Povećane stope recikliranja nisu istovjetne s gospodarstvom koje teži kružnom modelu. Sve u svemu, čini se da 18-mjesečna odgoda nije opravdana opsegom ili ambicioznošću novog paketa u usporedbi s prethodnim paketom.

3.1.

Prelazak s linearnog gospodarstva, koje počiva na načelu eksploatacija-prerada-uporaba-bacanje, na kružno gospodarstvo, u kojemu se otpad može pretvoriti u resurse, ključni je izazov za Europu. Taj prelazak čini gospodarstvo održivijim i smanjuje njegov utjecaj na okoliš s pomoću boljeg upravljanja resursima te smanjenog iskorištavanja i zagađivanja; osim toga, omogućuje poduzećima stjecanje konkurentne prednosti zahvaljujući boljem gospodarenju sirovinama, smanjujući pritom ovisnost gospodarstva o uvezenim materijalima, koji mogu biti kritični i rijetki; također omogućuje nove gospodarske prilike i otvaranje novih tržišta unutar i izvan Europe te vodi k stvaranju novih radnih mjesta na lokalnoj razini.

3.2.

Pozdravlja se prepoznavanje potrebe za prelaskom na kružno gospodarstvo. Izazov je postići sustavnu promjenu kako bi se ostvario sav potencijal brojnih gospodarskih i društvenih prednosti. Politike u korist kružnog gospodarstva moraju osigurati trajne, male, lokalne i čiste krugove. Međutim, veličina krugova može varirati. U kružnom gospodarstvu uporaba je važnija od posjedovanja; sustavi u kojima se kombiniraju proizvodi i usluge, kao i obrasci zajedničke potrošnje mogu imati vrlo pozitivan doprinos koji će se detaljnije razmotriti u dva sljedeća EGSO-ova mišljenja. Kružno gospodarstvo nije samo linearno gospodarstvo u kojem se otpad pokušava ponovno uvesti u proces proizvodnje, nego mu je cilj postizanje potpune preobrazbe gospodarstva, pri čemu je potrebno ponovno definirati same koncepte odgovornosti i vlasništva. Takve temeljne promjene moraju se provoditi uz punu svijest o međusobno povezanom globalnom kontekstu postojećih gospodarskih modela. Rješavanje globalnih pitanja samo na regionalnoj razini rijetko donosi plodove, zbog čega je potrebno pokrenuti globalnu inicijativu.

3.3.

Potrebno je kontinuirano analizirati gospodarske posljedice prelaska na kružno gospodarstvo. S obzirom na to da zastarjele poslovne prakse postaju suvišne, potrebno je utvrditi koje su prakse najviše pogođene i ponuditi im potporu kako bi se zajamčio pravedan i pošten prelazak na kružno gospodarstvo. Potrebno je utvrditi prednosti i rizike u socijalnom pogledu i u pogledu rada (6).

3.4.

Nedostaju gospodarski instrumenti za poticanje prelaska. EGSO je utvrdio da je za postizanje resursno učinkovitog gospodarstva potrebna kombinacija instrumenata zasnovanih na tržištu i regulatornih instrumenata (7). U članku 4. stavku 3. zahtijeva se da države članice iskoriste gospodarske instrumente te se predviđa mehanizam izvješćivanja nakon 18 mjeseci i ponovno nakon 5 godina. To bi se moglo ojačati uključivanjem trogodišnjeg privremenog izvješća i preporuke za primjenu ekološkog oporezivanja. Države članice trebale bi razmjenjivati informacije o razvoju instrumenata najboljih praksi, a njihovo bi se uvođenje trebalo poticati u okviru europskog semestra.

3.5.

Komisija bi trebala iznijeti pojašnjenja u vezi s dosljednošću različitih akcijskih planova usvojenih tijekom prethodnih godina te njihovim međusobnim odnosima u smislu hijerarhije i uzajamne sukladnosti; riječ je o Planu za resursno učinkovitu Europu (8), Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020 (9). te Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo. Brojne aktivnosti utvrđene nedavnim Akcijskim planom već su spomenute u prethodnim inicijativama. Ključna je cjelovita procjena uspjeha i neuspjeha prethodnih inicijativa.

3.6.

Paket za kružno gospodarstvo korak je u pravom smjeru. Međutim, od presudne je važnosti pitanje je li taj niz mjera dovoljan za pomak europskih gospodarstava s trenutačnog razvojnog puta (čime će se također povećati učinkovitost resursa) prema istinski kružnom modelu kojim bi se gospodarski napredak odvojio od uporabe prirodnih resursa (potpuno odvajanje), a gospodarske i socijalne koristi višestruko povećale (10)? Akcijski plan mora biti prilagođen rješavanju temeljnih sustavnih izazova i stvaranju okvira koji je dovoljan za pokretanje prelaska (11).

3.7.

EGSO pozdravlja procjenu utjecaja koja prati zakonodavne prijedloge Komisije o otpadu (12). Uočene su smanjene prednosti ovog paketa u usporedbi s povučenim paketom u pogledu gospodarstva, zapošljavanja i smanjenja emisija. Analiza troškova i koristi nezakonodavnog Akcijskog plana bila bi korisna za utvrđivanje najučinkovitijih i razmjernih mjera za postizanje prelaska na kružno gospodarstvo (13).

3.8.

Provedba je ključna za uspjeh. EGSO poziva na uspostavljanje posebnog tijela zaduženog za dosljednost i uzajamnu usklađenost, slično Platformi za učinkovitu uporabu resursa (14) koja je pridonijela Sedmom programu djelovanja za okoliš i Paketu za kružno gospodarstvo.

3.9.

Odbor uvažava napore koje je Komisija uložila kako bi obuhvatila širok raspon dionika i stručnjaka, na što se poziva u mišljenju NAT/652 (15). Prelazak na kružno gospodarstvo dugotrajan je postupak koji zahtijeva preuzimanje odgovornosti na svim razinama i u svim sektorima. Komisija ističe svoju namjeru da aktivno uključi dionike u provedbu Akcijskog plana (16); pritom će od presudne važnosti biti pojedinosti.

3.10.

EGSO ponavlja ponudu iznesenu u mišljenju NAT/652 da aktivno promiče mreže sudionika civilnog društva koji zagovaraju prelazak na model kružnog gospodarstva te da razmotri mogućnost uspostavljanja i upravljanja europskim forumom za kružno gospodarstvo. Postoji više foruma koji omogućuju tehničku sektorsku perspektivu. EGSO je u dobrom položaju za pružanje vidljivog foruma koji će ključnim dionicima olakšati izvješćivanje te omogućiti njihovo uključivanje u kružno gospodarstvo. To se može organizirati u suradnji s Komisijom kako bi se uspostavila međusektorska platforma za uključenost više dionika. EGSO već ima Migracijski forum koji može poslužiti kao prikladan primjer koji treba slijediti.

3.11.

Za prelazak i nakon prelaska na model kružnog gospodarstva te za otvaranje novih radnih mjesta od presudnog je značaja uloga radnika. EGSO je izrazio svoje stajalište navodeći (17) da se usprkos Inicijativi za zeleno zapošljavanje  (18) povučeni paket nedovoljno bavio posebnim društveno-gospodarskim prednostima i izazovima kružnog gospodarstva. To je i dalje točno za paket iz 2015. Industrije i poduzeća na koje će prelazak negativno utjecati moraju dobiti neki oblik potpore kako bi se zajamčio pravedni prelazak. Radnici moraju biti zaštićeni i imati mogućnost korištenja brojnih prednosti (19) novog kružnog modela.

3.12.

Edukacija se mora proširiti na sve razine, od osnovnih škola do poduzeća, MSP-ova, ulagača i financijera. Obrazovanje i osposobljavanje trebaju biti objedinjeni u dosljedni program koji se bavi utvrđenim društveno-gospodarskim izazovima. Edukacija će biti jedan od pokretača promjene ponašanja na veleprodajnom tržištu te može pomoći u stvaranju nove generacije odgovornih potrošača kojima će na raspolaganju stajati praktične, visokokvalitetne, etične mogućnosti potrošnje uz korektne cijene.

3.13.

Prelazak na kružno gospodarstvo mora ići u prilog poslovnoj zajednici. Mjere za potporu MSP-ovima navedene su u dokumentu NAT/652 (20). Pristup financiranju predstavljat će važno pitanje za MSP-ove i poduzetnike koji žele iskoristiti prilike kružnog gospodarstva. Kohezijski fond, europski strukturni i investicijski fondovi te tematski fondovi kao što su LIFE i COSME mogući su izvor financiranja pa je u okviru njih potrebno omogućiti posebne opcije financiranja.

4.1.1.

Očekivanom revizijom Direktive o ekološkom dizajnu (21) mora se uzeti u obzir potpuni životni ciklus proizvoda, uključujući trajnost, planirano zastarijevanje (ili „očekivani životni vijek”), mogućnost popravka, dostupnost/cjenovnu pristupačnost rezervnih dijelova te bezuvjetno objavljivanje informacija od strane proizvođača.

4.1.2.

Direktiva o ekološkom dizajnu trenutačno se primjenjuje samo na proizvode povezane s energijom. U prethodnim publikacijama (22) utvrđeno je da su mobilnost, smještaj i hrana odgovorni za 70 % – 80 % štetnog utjecaja na okoliš. Time se naglašava potreba za primjenom načela ekološkog dizajna u svim sektorima. To je ključni međusektorski element. Osobito za razvoj regionalnih MSP-ova u oportunističkim područjima popravaka, ponovne uporabe, pripreme za ponovnu uporabu i recikliranja izvorni materijal treba biti osmišljen za višestruke različite uporabe, demontažu i ponovnu obradu.

4.1.3.

Programima za povećanu odgovornost proizvođača trebaju se u cijelosti uzeti u obzir svi krugovi. Poznato je da je reguliranje učinkovitosti materijala složenije pitanje od energetske učinkovitosti, ali na taj se izazov mora odgovoriti inovativnim pristupom. Novim poticajima u okviru programa za povećanu odgovornost proizvođača moraju se izazvati znatne promjene u ponašanju na razini proizvođača, čime se stvara promjena ponašanja i na razini potrošača. Proizvođači bi morali imati obvezu dostavljanja informacija o očekivanom životnom vijeku proizvoda.

4.1.4.

Sektorska usklađenost s potrebama MSP-ova na temelju lokalnih gospodarskih i društvenih ekosustava uz potporu regionalnih politika zelene industrije zahtijevat će potporu i promicanje u fazi ostvarivanja prelaska. Prva faza kružnog modela obuhvaćat će regionalna gospodarstva s brojnim MSP-ovima. Povećana uporaba industrijskih nusproizvoda u vidu sirovina za ostale industrije pridonijet će učinkovitijoj uporabi resursa. Nema dovoljno informacija o tome kako će Komisija za ostvarivanje tog cilja primijeniti izmijenjeni članak 5. Direktive 2008/98/EZ o otpadu.

4.1.5.

Kružno gospodarstvo u kasnijoj se fazi može dodatno razvijati u svrhu potpore održivoj ponovnoj industrijalizaciji Europe. Moguća je pojava razvojne faze s jasnom industrijskom dimenzijom na temelju standardizacije kako bi se zajamčio učinkovit model velikih razmjera.

4.1.6.

Istinsko kružno gospodarstvo usmjereno je na vlasništvo i odgovornost. Potrebno je poticati proizvođače da razvijaju poslovne modele zasnovane na funkcionalnosti u kojima će iznajmljivanje ili prodaja robe kao usluga postati uobičajena praksa te u kojima će svi troškovi biti internalizirani. To predstavlja poveznicu između proizvodnje robe i usluga za kružni model i uspostavljanja „gospodarstva koje se temelji na rezultatima”, čiji poslovni modeli u cijelosti vode računa o nestašici resursa.

4.1.7.

Potencijal djelatnosti ponovne uporabe i popravka u pogledu gospodarskih aktivnosti i stvaranja radnih mjesta mogao bi biti bolje iskorišten boljom suradnjom s proizvođačima proizvoda. Određene informacije o proizvodima te dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti rezervnih dijelova tijekom minimalnog razdoblja nakon uvođenja proizvoda na tržište ključni su elementi koji mogu pomoći u širenju djelatnosti operatora za popravke i ponovnu uporabu. Potrebno je poticati dobrovoljne programe za bolju suradnju koji uključuju proizvođače, a mogli bi se razmotriti i pravni zahtjevi za objavljivanje informacija o proizvodima. Slično tomu, operatori za ponovnu uporabu i popravke trebali bi imati jednostavniji pristup otpadnim proizvodima kako bi se potaknula inovacija i stvaranje radnih mjesta u sektoru.

4.1.8.

EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija ugrađeno zastarijevanje smatra pitanjem koje je potrebno riješiti. Planirano zastarijevanje može se učinkovito suzbijati promicanjem inovativnih poslovnih modela koji su usmjereni na uslugu/učinkovitost. U ranijem mišljenju posvećenom održivoj potrošnji i životnom vijeku proizvoda (23) Odbor je pozvao tvorce politika da razmotre potpunu zabranu proizvoda s ugrađenim manama osmišljenima za okončavanje životnog vijeka proizvoda. Sam ispitni program Obzor 2020. za utvrđivanje planiranih praksi zastarijevanja, kao što je izneseno u Akcijskom planu, nije dovoljan za cjelovito rješavanje tog pitanja. EGSO poziva Komisiju da brzo iznese ambicioznije prijedloge.

4.2.1.

Promjena ponašanja može se postići pružanjem pogodnosti i konkurentnih cijena potrošačima. Proizvode ili usluge koji su u skladu s načelima cirkularnosti potrebno je cjenovno razlikovati na temelju dostupnosti/manjka resursa ili dizajna proizvoda. U početku se to može ostvariti programima za povećanu odgovornost proizvođača i/ili zelenog oporezivanja. EGSO naglašava važnost testiranja održivosti svih novih mjera.

4.2.2.

EGSO se raduje prijedlogu Komisije za racionalizaciju zelenih etiketa i sprečavanje lažnih zelenih tražbina. Točnim označivanjem ključnih informacija koje traže kupci potrošačima će se olakšati odabir te će im se omogućiti da odluke donose na temelju istinski usporedivih aspekata proizvoda. Primjerice, viša početna cijena kuhinjskog uređaja zapravo može biti dugoročno isplativiji izbor zbog dugovječnosti, kvalitete i značajki uređaja.

4.2.3.

Problem je pristupačnost i cjenovna prihvatljivost uređaja s boljim značajkama za sve potrošače. Potrebno je razviti mehanizme potpore koji siromašnijim osobama omogućuju pristup proizvodima i uslugama visoke kvalitete i više početne cijene. Ti bi mehanizmi mogli imati oblik programa pozajmljivanja uz potporu vlade ili programa financiranja uz potporu proizvođača, i to isključivo uz niže kamatne stope, a primjenjivali bi se na proizvode s određenim minimalnim očekivanim životnim vijekom i bili bi osmišljeni s namjerom obuhvaćanja svih elemenata cirkularnosti. Taj se problem može riješiti odmicanjem od vlasništva prema modelu unajmljivanja proizvoda.

4.2.4.

Potrošaču se mora omogućiti kružna opcija. Proizvod veće kvalitete s duljim očekivanim životnim vijekom najčešće će imati veću cijenu pri prvoj kupnji. Međutim, tijekom životnog vijeka uporabe proizvoda ovaj nedostatak u smislu cijene najčešće se izjednačuje. Poboljšano označivanje i davanje informacija, zajedno s financijskim instrumentima koji potiču dulji životni vijek, čišće dijelove, poboljšane mogućnosti popravaka i rastavljanja radi ponovne uporabe, potaknut će promjenu u ponašanju.

4.2.5.

Sedmim programom djelovanja EU-a za okoliš (stavak 41. točka (d)) predviđeno je stvaranje dosljednijeg okvira za održivu potrošnju i proizvodnju te utvrđivanje ciljeva za smanjenje ukupnog učinka potrošnje. Upućuje se na UN-ov 12. cilj održivog razvoja koji se tiče održive potrošnje i proizvodnje, ali potreba za ciljevima utvrđenima u Sedmom programu djelovanja EU-a za okoliš ne spominje se ni u Akcijskom planu ni u njegovu prilogu.

4.2.6.

Potrebno je povezati potencijal digitalizacije gospodarstva u pogledu smanjenja utjecaja potrošnje i proizvodnje na okoliš i povećanja višestruke uporabe i popravaka s postizanjem prelaska na cirkularnost.

4.2.7.

Potrošači moraju raspolagati relevantnim informacijama kako bi mogli donositi odgovorne odluke. Stoga je potrebno poticati razvoj metodologije koja se odnosi na utjecaj proizvoda na okoliš. Međutim, ispitivanje je već spomenuto u Planu za učinkovitu uporabu resursa iz 2011. (24).

4.2.8.

EGSO poziva na utvrđivanje samostalnih i mjerljivih ciljeva za ponovnu uporabu, koji su odvojeni od ciljeva za recikliranje. Za postizanje tih ciljeva potrebno je stvoriti potrebne uvjete.

4.2.9.

Poticanje programa ponovne uporabe i popravaka može biti dobar primjer uporabe gospodarskih instrumenata. Potrebno je ispitati primjenu nižih stopa PDV-a na proizvode koji se pripremaju za ponovnu uporabu ili se popravljaju i prodaju. Time bi se promijenila konkurentnost popravljenih proizvoda te poticala inovativnost i poduzetničko djelovanje u tom području.

4.2.10.

U području zajedničke potrošnje potrebno je uzeti u obzir poruke iz prethodnih mišljenja EGSO-a (25). Obećavajući razvoj događaja potaknut najnovijim znanstvenim istraživanjima, osobito u pogledu biheviorističkih znanosti i koncepta stimulacije (engl. nudge), trebao bi biti uzeti u obzir kako bi se potrošačima pomoglo da donose odgovornije odluke. Odbor će uskoro izraditi mišljenje o toj temi.

4.2.11.

Zelena javna nabava važan je pokretač promicanja održive potrošnje. Potrebno je provesti procjenu trenutačnog udjela zelene javne nabave u odnosu na ukupnu javnu potrošnju. Trenutačni zadani kriterij za javnu potrošnju jest najniža cijena. Taj zadani kriterij potrebno je postaviti kao zelenu opciju, što znači da bi za bilo koju drugu opciju osim zelene trebalo navesti olakotne okolnosti i prikladno objašnjenje.

4.3.1.

Od ključne je važnosti ispravna provedba postojećeg europskog zakonodavstva o otpadu na razini cijelog EU-a. EGSO ponovno izražava svoju potporu hijerarhiji otpada i potiče sve javne i privatne dionike da je u cijelosti provode.

4.3.2.

Zakonodavni dio Paketa za kružno gospodarstvo kojim se izmjenjuju različite direktive o otpadu vidljivo je oslabljen u usporedbi s prijedlogom iz 2014. Osim toga, EGSO napominje da Komisija u prijedlogu zanemaruje ambiciozne ciljeve u pogledu sprečavanja stvaranja otpada i recikliranja na čije je ispunjavanje pozvao Europski parlament u srpnju 2015 (26).

4.3.3.

Treba uvažiti prijedlog da se državama članicama nametne obveza uvođenja gospodarskih instrumenata za promicanje hijerarhije otpada (27) i poduzimanja mjera za sprečavanje stvaranja otpada (28). Međutim, nije jasno hoće li države članice morati revidirati postojeće programe sprečavanja stvaranja otpada s obzirom na nove odredbe (29).

4.3.4.

EGSO smatra da bi države članice trebale biti obvezne usvojiti programe povećane odgovornosti proizvođača. Pozdravlja uvođenje minimalnih zahtjeva za programe za povećanu odgovornost proizvođača, s obzirom na vrlo različitu učinkovitost tih programa u državama članicama EU-a. Ipak, te bi se odredbe mogle proširiti tako da se dodatno usklade minimalni zahtjevi, posebice razjašnjavanjem uloge i odgovornosti dionika u cijelom lancu vrijednosti te njihove financijske odgovornosti. Osim toga, zakonodavci trebaju razmotriti uvrštavanje posebnih zahtjeva za povećanu odgovornost proizvođača u Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu (30) kako bi ti zahtjevi bili učinkovitiji.

4.3.5.

EGSO napominje da je Parlament pozvao na preventivne ciljeve za općinski, komercijalni i industrijski otpad, ali zakonski prijedlog ne navodi nijedan taj cilj.

4.3.6.

Ciljevi recikliranja u pogledu komunalnog i ambalažnog otpada do 2030. smanjeni su u odnosu na prethodni prijedlog, iako je u pratećem radnom dokumentu službi (31) naveden zaključak da su veće ciljne vrijednosti u pogledu recikliranja povezane s većim financijskim, društvenim i ekološkim prednostima (32). Odbor uvažava to što je Komisija osmislila složenu provedbenu strategiju prilagođenu konkretnim okolnostima pojedinačnih država članica kojom se dotične mjere kombiniraju s financijskim instrumentima kohezijske politike EU-a i ostalim instrumentima (33).

4.3.7.

Irska je tijekom 10 godina ostvarila brz napredak te je od gotovo 100 % odlagališta došla do ostvarivanja svih ciljeva u pogledu recikliranja. Postoji plan sprečavanja stvaranja otpada i tri regionalna plana gospodarenja otpadom. Irska je bila među prvim zemljama na svijetu koje su uvele porez na plastične vrećice, a ta je praksa u međuvremenu usvojena diljem svijeta. I dalje postoje teškoće koje valja savladati, kao što je gotovo potpuna kontrola koju nad djelatnostima gospodarenja otpadom provodi privatni sektor te prečesta zamjena odlagališta spaljivanjem. Irska je i dalje odličan primjer napretka koji se može brzo ostvariti. To pokazuje da ne postoji potreba za tako širokim odstupanjem od dodatnih 5 godina kako bi neke države članice postigle ciljeve.

4.3.8.

Čini se da je odvojeno prikupljanje tokova otpada nužno kako bi se zajamčilo zatvaranje krugova visokokvalitetnim sekundarnim sirovinama. Člankom 11. stavkom 1. Direktive 2008/98/EZ o otpadu utvrđeno je da je do 2015. godine potrebno uvesti sustav za odvojeno skupljanje barem za papir, metal, plastiku i staklo. Ta je odredba pojačana prethodnim prijedlogom, u čiji je članak 25. unesen zahtjev za uvođenje odvojenog prikupljanja biootpada do 2025. godine. Umjesto tih strogih zahtjeva za odvojeno prikupljanje novi prijedlog sadrži „meku”, u praksi manje djelotvornu, odredbu kojom se zahtijeva odvojeno prikupljanje „gdje je to tehnički, ekološki i gospodarski izvedivo i prikladno”. EGSO poziva na jačanje tog zahtjeva. S obzirom na to da će nova odredba o odvojenom prikupljanju biootpada stupiti na snagu bez odgovarajućeg prijelaznog razdoblja, takva izričita „klauzula za izbjegavanje” može na razini država članica prouzročiti potpuni izostanak postizanja ambicije u praktičnom pogledu.

4.3.9.

Važno je napomenuti da visoke stope recikliranja neće same po sebi zajamčiti očuvanje resursa u slučaju proizvoda koji se brzo troše, kao što su aluminijski spremnici za pića, čiji životni ciklus od proizvodnje do odlaganja traje od 3 tjedna do 6 mjeseci (34).

4.3.10.

EGSO pozdravlja Komisijine napore da uskladi definicije i metodologije izračuna kako bi zajamčila prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka. Ključno je osigurati da predložene definicije, posebice definicije „pripreme za ponovnu uporabu” i „postupka konačnog recikliranja” (35), ne stvaraju prepreke gospodarskim dionicima koji se bave ponovnom uporabom i recikliranjem. Umjesto toga ove definicije trebaju precizno odražavati njihove potrebe i pomoći u razvijanju njihovih djelatnosti.

4.4.1.

S obzirom na nesigurnost u smislu kakvoće sekundarnih sirovina i zakonsku nesigurnost u interakciji zakonodavstva o otpadu, proizvodima i kemikalijama, Komisija nastoji odgovoriti na najveće prepreke funkcioniranju tržišta sekundarnih sirovina. Komisija ne preispituje zašto se instrument važeće Direktive 2008/98/EZ o otpadu, odnosno uspostavljanje kriterija „prestanak statusa otpada”, nije pokazao uspješnim.

4.4.2.

Mora postojati razlika između odgovornosti za učinkovitost proizvoda i povezanih jamstava/odgovornosti te odgovornosti za sastavne dijelove proizvoda. Prva vrsta odgovornosti bit će pokretač promjene ponašanja potrošača. Druga vrsta odgovornosti ključna je za očuvanje resursa te za uklanjanje otpada iz sustava. Proširena odgovornost za sastavne dijelove proizvoda značila bi da otpadni resursi i dalje imaju vlasnika koji je odgovoran, ali ima i konkurentsku prednost za ponovnu uporabu resursa.

4.4.3.

Potrebno je donijeti jače mjere za povećanje potražnje za sekundarnim sirovinama. Komisija se u Planu za učinkovitu uporabu resursa obvezala na donošenje ambicioznijih mjera, kao što je ocjenjivanje uvođenja najmanjih „stopa recikliranih materijala” za ključne proizvode.

4.4.4.

Poboljšanje uporabe sekundarnih sirovina u proizvodnji nove robe također može biti područje u kojemu se mogu uspostaviti javno-privatna partnerstva na razini EU-a, kao što je Europsko partnerstvo za inovacije u području sirovina. Čini se da su neki europski sektori spremni za poduzimanje obveza u pogledu kružnog gospodarstva. Primjerice, europska industrija papira nedavno je najavila da će preuzeti obvezu povećanja trenutačne stope recikliranja papira od gotovo 72 % (36).

4.5.1.

EGSO pozdravlja objavljivanje strategije za plastične mase planirano za 2017. godinu te se nada detaljnim podacima o tome.

4.5.2.

U okviru te strategije od ključnog će značaja biti rješavanje pitanja onečišćenja mora plastičnim masama i utvrđivanje konkretnih ciljeva za to područje. Konkretne aktivnosti smanjenja morskog otpada navedene u prilogu, u skladu s ciljem održivog razvoja, bit će znatno ojačane utvrđivanjem mjerljivog cilja u okviru strategije za plastične mase.

4.5.3.

Osim toga, postoji i prilika za rješavanje pitanja vlasništva i povećane odgovornosti proizvođača upravo u pogledu plastičnih masa. To je pitanje ključno jer živimo u antropocenu, geološkom razdoblju koje će vjerojatno biti i prepoznato po razini plastične mase koja sada nastaje u geološkim slojevima.

4.5.4.

EGSO ne prihvaća tvrdnju da je mjerenje prehrambenog otpada previše složeno, niti da je postavljanje cilja u tom području preuranjeno. Već su poduzete radnje za utvrđivanje kriterija za procjenu razina prehrambenog otpada (37).

4.5.5.

Upućivanje na cilj održivog razvoja nije samo po sebi dovoljno za postizanje smanjenja prehrambenog otpada. Potrebno je obuhvatiti ključne točke s vremenskim rokovima za njihovo postizanje kako bi se mogao mjeriti napredak do 2030., uz privremena izvješća.

4.5.6.

Često navođeni primjer mobilnih telefona ističe problem povezan s oporavkom kritičnih sirovina. Takav sveprisutan proizvod poslužit će kao zanimljiv barometar uspjeha za mnoge aspekte Paketa za kružno gospodarstvo, od ekološkog dizajna i zastarijevanja do oporavka kritičnih sirovina.

4.5.7.

Treba ukloniti mogućnost zatrpavanja.

4.5.8.

Postojećim se građevinama mora upravljati kao resursom jer to one i jesu, uz pomoć strategija za maksimalno povećanje ponovne uporabe i recikliranja obilja resursa koji su u njima sadržani.

4.5.9.

Voda bi kao resurs trebala biti važan dio kružnog gospodarstva (38). Upotreba zatvorenih krugova, smanjenje otpada i uklanjanje onečišćujućih tvari ključni su aspekti gospodarenja vodnim resursima u kružnom gospodarstvu. Potrebne su pojedinosti o tome kako će se to postići.

4.6.

4.6.1.

Komisija je u prethodnom Paketu za kružno gospodarstvo (39) najavila da će u okviru revizije strategije Europa 2020. ocijeniti preporuke Platforme za učinkovitu uporabu resursa u pogledu uvođenja glavnog cilja za učinkovitu uporabu resursa. Na taj bi se način to gledište ugradilo u ključne sektore politike. Rezultati tih ocjena trebaju se objaviti te je potrebno razviti pokazatelje korisne za praćenje razvoja kružnog gospodarstva.

4.6.2.

Proces europskog semestra postojeći je mehanizam u okviru kojeg se, uz pomoć analize investicijskih izazova za pojedine zemlje i preporuka za pojedine zemlje, mogu koristiti podaci iz Godišnjeg pregleda rasta i ostalih baza podataka u svrhu promicanja provedbe inicijativa kružnog gospodarstva i prelaska s trenutačno neodrživog linearnog modela. Postupak europskog semestra i povezani alati trebaju se upotrebljavati kao instrumenti politike za pokretanje provedbe i poticanja kružnog gospodarstva. Ponovno „ozelenjivanje” postupka europskog semestra ključni je element za postizanje utvrđenih ciljeva. EGSO poziva na ocjenjivanje postupnog ukidanja subvencija štetnih za okoliš i uvođenje preporuke o korištenju poreznih mogućnosti za promicanje kružnog gospodarstva, poput ekološkog poreza.

4.6.3.

Međusektorska narav kružnog gospodarstva zahtijeva uspostavljanje međusektorskog nadzornog tijela. To bi tijelo moralo imati nadležnost za ispitivanje potrebne horizontalne integracije, kao i vertikalne integracije nužne za provedbu Akcijskog plana.

4.6.4.

Kako bi se prelazak ostvarivao na razini koju Komisija smatra nužnom, sve države članice trebaju odrediti konkretne kontaktne točke za izvještavanje o ostvarivanju prelaska.