EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.11.2015.

COM(2015) 701 final

2015/0263(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013

{SWD(2015) 750 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Stvaranje dobrog regulatornog i institucijskog okruženja i gospodarstva koje nesmetano funkcionira ključno je za ostvarenje napretka u konkurentnosti, poticanje ulaganja, promicanje otvaranja radnih mjesta, unapređenje životnog standarda i postizanje održivog rasta diljem država članica Unije. Mnoga gospodarstva u Uniji prolazila su i dalje prolaze kroz procese prilagodbe kako bi ispravile makroekonomske neravnoteže nakupljene u prošlosti, a mnoge su suočene s izazovom niskog potencijalnog rasta. Ta situacija često je rezultat odgođenih ili nedostatnih strukturnih reformi u njihovim gospodarstvima. Unija je provedbu strukturnih reformi odredila kao jedan od svojih političkih prioriteta kako bi se oporavak usmjerio na put održivosti, potaknuo potencijal rasta za jačanje sposobnosti prilagodbe te pružila podrška procesima konvergencije.

Reforme se moraju dobro izraditi, pravno urediti i učinkovito provesti. Za uspješne reforme nije dovoljno samo donijeti potrebno zakonodavstvo, one zahtijevaju učinkovitu provedbu koja podrazumijeva rješavanje strukturnih problema javne uprave (npr. nadležnosti, mobilnost, poticaji, promjene radnih procesa itd.) te izazova u gospodarskoj i društvenoj domeni. Možda će biti potrebno neko vrijeme kako bi se pokazale koristi od reformi. Stoga je od ključne važnosti rana i učinkovita provedba, bez obzira na to je li riječ o gospodarstvima koja su pogođena krizom ili strukturno slaba.

Pružena tehnička pomoć bila je ključna za potporu ekonomskoj prilagodbi Cipra i Grčke (preko Skupine za potporu Cipru (SGCY) i Radne skupine za Grčku (TFGR)). Iz prethodnog iskustva s pružanjem tehničke pomoći Cipru i Grčkoj, u područjima koja obuhvaćaju gotovo čitav spektar javne politike, naučene su korisne poduke za budućnost, a odnose se na pružanje tehničke podrške potencijalno svim državama članicama 1 .

U tom kontekstu, namjera je osigurati, pod okriljem Službe za potporu strukturnim reformama (SRSS), proširenje tehničke podrške svim državama članicama koje to zatraže. Doista, države članice mogu imati koristi od potpore za rješavanje izazova u pogledu izrade i provedbe institucijskih, strukturnih i administrativnih reformi. To može biti povezano s različitim čimbenicima primjerice ograničenom administrativnom i institucijskom sposobnošću te neprimjerenom primjenom i provedbom zakonodavstva Unije.

Osim toga, poboljšanje provedbe pravne stečevine Unije jedan je od prioriteta Komisije 2 . S tim u vezi Komisija navodi da treba „surađivati s državama članicama u ispitivanju najboljih načina za usklađivanje s pravom EU-a na nacionalnoj razini.”

Potreba za suradnjom s državama članicama postoji i u pogledu nedostataka koji su utvrđeni u vezi s provedbom reformi preporučenih u preporukama po državama članicama u kontekstu europskog semestra.

U tom kontekstu potrebno je uspostaviti Program potpore strukturnim reformama u cilju jačanja ukupne sposobnosti država članica za pripremu i provedbu institucijskih, strukturnih i administrativnih reformi za poticanje rasta, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije 3 , u mjeri u kojoj te države članice u tu svrhu zatraže potporu Unije.

Potporu u okviru ovog Programa Komisija će pružati na zahtjev države članice te će ona biti dostupna za i. provedbu reformi u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, osobito preporuka po državama članicama izdanih u sklopu europskog semestra, i/ili provedbu drugih mjera povezanih sa zakonodavstvom Unije ii. reforme povezane s provedbom programa ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije i iii. reforme koje države članice poduzmu na vlastitu inicijativu kako bi ostvarile održiva ulaganja, rast i otvaranje radnih mjesta.

Potpora reformama, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije (tj. europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) kako su definirani u Uredbi o zajedničkim odredbama 4 , Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) 5 te fondovi povezani s azilom, migracijama i kontrolom granica 6 ), odnosit će se na posebna područja politike, a osobito na upravljanje javnim financijama, proračunski postupak, upravljanje dugom i upravljanje prihodima, institucijsku reformu te učinkovito i uslužno funkcioniranje javne uprave, efektivnu vladavinu prava, reformu pravosudnog sustava i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i pranja novca, poslovno okruženje, razvoj privatnog sektora, pristup financiranju, ulaganja, politike financijskog sektora, postupke privatizacije, trgovinu i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje, javnu nabavu, održivi sektorski razvoj i potporu inovacijama, obrazovanje i osposobljavanje, politike tržišta rada, društvenu uključenost, sustave socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, javno zdravlje i zdravstvene sustave, politike u području azila, migracija i granica te politike za poljoprivredni sektor i održivi razvoj ruralnih područja.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Program bi bio komplementaran u odnosu na postojeće resurse za izgradnju sposobnosti i tehničku pomoć koji su dostupni iz drugih Unijinih programa za financiranje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira te u odnosu na tehničku pomoć i druge mjere financirane iz fondova Unije.

Štoviše, u nekoliko programa Unije predviđena je mogućnost pružanja tehničke pomoći državama članicama primjenom određenih mjera javne politike u određenim područjima. Ovisno o njihovim posebnim ciljevima i području, te mjere namijenjene su promicanju i ostvarivanju pogodnih uvjeta za gospodarski rast, socijalnu zaštitu i zaštitu okoliša te njihovo poboljšanje. Potporu koja se pruža u okviru tih programa odlikuje posebna tematska usmjerenost te se njome pridonosi ostvarivanju posebnih ciljeva relevantnih programa.

Predloženim Programom namjerava se dodati vrijednost već uspješnim rezultatima postojećih mjera potpore te ih nadopuniti, i to usmjeravanjem na one aspekte pomoći koji su više povezani s pružanjem savjeta i stručnog znanja na terenu, tj. pružanjem popratne pomoći (po mogućnosti putem stalnih stručnjaka) nacionalnim tijelima država članica koje zatraže potporu u raznim fazama reformskog procesa ili u skladu s definiranim fazama ili do raznih faza tog procesa. To bi bilo utemeljeno na najhitnijim potrebama te zemlje o kojima su se Komisija i predmetna država članica zajednički dogovorile.

Na taj način učinkovitost Unijine potpore unaprijedila bi se ako bi mogla imati koristi od sveobuhvatnog pristupa kojim je obuhvaćen širi spektar politika Unije koordiniran u okviru jedinstvene platforme i u sklopu kojeg stručnjaci Komisije i nacionalni stručnjaci, na zahtjev, pružaju posebno prilagođenu tehničku podršku na terenu. Komplementarna potpora imala bi sljedeće odlike: (a) sposobnost pružanja tehničke podrške i financijske potpore svim državama članicama u vezi sa širokim spektrom reformi javne politike u okviru jedinstvene platforme i (b) mogućnost mobilizacije fizičke prisutnosti na terenu na stabilnoj osnovi, kad god je to potrebno i uz pristanak predmetne države članice.

To je u skladu s praksom nekih međunarodnih organizacija, primjerice međunarodnih financijskih institucija, koje već dugi niz godina integriraju sposobnost pružanja potpore zemljama u kojima djeluju i tehnički pomoć u kontekstu svojih kreditnih i drugih aktivnosti.

Predloženim Programom u tehničku podršku uvest će se u većoj mjeri horizontalna perspektiva. Potpora pružena u okviru Programa bila bi transverzalna, u smislu posebnih područja koja su obuhvaćena, i istovremeno usmjerena na najhitnije reformske potrebe predmetne zemlje koje su utvrđene u postupku makroekonomskog nadzora ili proizlaze iz nedostataka/neučinkovitosti u provedbi pravne stečevine Unije. Programom bi se dodala vrijednost potpori koja se pruža u okviru raznih sektorskih programa Unije i mjerama koje se provode u okviru fondova Unije jer bi se ponudila makroperspektiva za određenu zemlju uz istovremenu potporu najvažnijim strukturnim reformama u državama članicama u skladu s ključnim političkim ciljevima Unije. Osobito će se osigurati dodana vrijednost u okviru Programa, a u usporedbi s drugim instrumentima Unije, imajući na umu da će se u odluci o pružanju potpore državi članici koja to zatraži propisno uzeti u obzir postojeće mjere i djelovanja u predmetnoj državi članici financirana iz fondova Unije ili drugih njezinih programa.

Komisija i države članice korisnice, u svojoj nadležnosti, potiču sinergije i osiguravaju učinkovitu koordinaciju između Programa i drugih programa i instrumenata Unije, a osobito s mjerama financiranima iz fondova Unije. One poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale dosljednost i izbjegle udvostručavanje, u fazama programiranja i provedbe, među mjerama koje primaju potporu iz ovog Programa i mjerama koje se provode u okviru drugih programa Unije.

Komisija će osobito ojačati koordinaciju u internoj organizaciji rada, i to stvaranjem mehanizma za koordinaciju u koji su uključeni predstavnici najrelevantnijih službi kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo udvostručavanje u potpori koja se pruža u okviru programa i fondova Unije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Strategijom Europa 2020 7 nastoje se stvoriti uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast u svim državama članicama. Gospodarski rast neophodan je za smanjenje nezaposlenosti, poboljšanje socijalne kohezije i unapređenje životnog standarda. Unija je provedbu strukturnih reformi odredila kao jedan od svojih političkih prioriteta kako bi se oporavak usmjerio na put održivosti, potaknuo potencijal rasta radi poboljšanja sposobnosti prilagodbe i pružila podrška procesima konvergencije.

Reformski proces složen je i često skup, zahtijeva stručno znanje u nekoliko područja istovremeno i može imati prekogranični učinak. Potporom Unije pridonijelo bi se unapređenju sposobnosti za poduzimanje temeljitih reformi za poticanje rasta diljem država članica, što bi imalo utjecaj na Uniju u cjelini.

Programom, koji će se provoditi u bliskoj suradnji s predmetnim nacionalnim tijelima, aktivno bi se pridonosilo jačanju administrativne sposobnosti u tim državama članicama za reformu institucija, uprave, gospodarskih i društvenih sektora u cilju ostvarenja pojednostavnjenih, učinkovitih i modernih struktura na uslugu građanima i poduzećima.

Konačno, Programom bi se omogućilo pružanje tehničke podrške koja je presudna za uspješnu provedbu važnih novih elemenata jedinstvenog tržišta (uključujući njegov digitalni dio). Primjerice, akcijskim planom o uniji tržišta kapitala 8 predviđena je tehnička podrška za razvoj tržišta kapitala. Programom bi se osigurao potreban okvir i financiranje za tu podršku.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 175. (treći stavak) i članku 197 stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

U članku 175. (treći stavak) UFEU-a stoji da, ako se pokaže potreba za određenim posebnim djelovanjima izvan okvira fondova, Europski parlament i Vijeće mogu, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odlučiti o takvim djelovanjima, ne dovodeći pritom u pitanje mjere donesene u okviru drugih politika Unije.

U članku 197. stavku 2. UFEU-a stoji da Unija može poduprijeti napore koje države članice ulažu kako bi poboljšale svoju administrativnu sposobnost za provedbu prava Unije, među ostalim, olakšavanjem razmjene informacija i podupiranjem programa osposobljavanja. Nijedna država članica nije obvezna koristiti tu potporu. Europski parlament i Vijeće, djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, u tu svrhu utvrđuju potrebne mjere, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

Kombinacijom članka 175. (treći stavak) i članka 197 stavka 2. omogućen je sveobuhvatan pristup za osmišljavanje programa Unije za potporu sposobnostima i nastojanjima nacionalnih tijela država članica u vezi s poduzimanjem i provedbom reformi za poticanje rasta (institucijske, uključujući aspekte vlasti, strukturne i/ili administrativne reforme) u cilju poticanja održivog razvoja i inovacija te, u ovom kontekstu, učinkovitijeg i djelotvornijeg korištenja fondova Unije.

Istovremeno u članku 121. stoji da je koordinacija ekonomskih politika država članica pitanje od zajedničkog interesa.

S obzirom na članke 175. i 179. Programom se može odlučno pridonijeti sljedećem: i. jačanju administrativne sposobnosti država članica u vezi s učinkovitom provedbom zakonodavstva Unije administrativnom suradnjom nacionalnih tijela država članica i ii. jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji, izvan mjera poduzetih u okviru ESI fondova. Tim koordiniranim djelovanjem u konačnici bi se pridonijelo iii. postizanju bolje koordinacije ekonomskih politika država članica.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Financiranjem predloženih aktivnosti s pomoću predviđenog Programa poštuju su načela europske dodane vrijednosti i supsidijarnosti. Financiranje iz proračuna Unije usmjereno je na aktivnosti čiji cilj država članica ne može sama ostvariti u dostatnoj mjeri (kriterij nužnosti) te u kojima se intervencijom Unije može ostvariti dodana vrijednost u odnosu na mjere pojedinačnih država članica.

Unija može bolje nego države članice utvrditi, mobilizirati i koordinirati najbolje raspoloživo stručno znanje (iz službi europskih institucija, drugih zemalja ili međunarodnih organizacija) te promicati razmjenu najboljih praksi (i osigurati njihovo stalno širenje diljem Unije) za potporu provedbi ciljanih reformi za poticanje rasta u državama članicama.

Nadalje, mobilizacija stručnog znanja na razini Unije bila bi i učinkovitija jer bi, izgradnjom platforme na razini Unije za pružanje i razmjenu dobrih praksi, podrazumijevala ekonomije razmjera i opsega.

S tim u vezi, mjere koje treba provesti trebale bi biti popraćene naporima država članica i komplementarne u odnosu na druge programe i politike na nacionalnoj i međunarodnoj razini te razini Unije; to bi se uglavnom provelo pružanjem mjera potpore kojim bi se na terenu popratila (po mogućnosti putem stalnih stručnjaka) reformska nastojanja nacionalnih tijela u raznim fazama reformskog procesa, a posebno bi bile usmjerene na intervencije na koje se već ne primjenjuju mjere potpore u okviru programa Unije ili fondova Unije odnosno koje nisu obuhvaćene nacionalnim inicijativama.

Mjerama u okviru Programa osobito bi se morao omogućiti razvoj i provedba rješenja koja, osim što su usmjerena na nacionalne izazove, imaju potencijalni prekogranični učinak i učinak na razini Unije te se njim pridonosi razmjeni dobrih praksi i izgradnji mreže raspoloživog stručnog znanja. U konačnici, mjerama u okviru Programa pridonijelo bi se daljnjem promicanju međusobnog povjerenja između između država članica korisnica i Komisije.

Predloženi je program najprikladnije sredstvo za pružanje potpore na terenu državama članicama koje provode reforme za poticanje rasta jer Unija može bolje nego države članice utvrditi, mobilizirati i koordinirati najbolje raspoloživo stručno znanje i osigurati koordinirani pristup tehničkoj podršci u državama članicama koje zatraže pomoć.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu načelom proporcionalnosti i ne prekoračuje minimum potreban za postizanje navedenog cilja na europskoj razini i ne prekoračuje ono što je potrebno za tu svrhu. Pomoć koja će se pružiti državi članici treba se temeljiti na zahtjevu za potporu koji je država članica sama podnijela. Područje primjene potpore međusobno će dogovoriti Komisija i predmetna država članica.

3.REZULTATI EVALUACIJE AKTIVNOSTI TFGR-a, EX ANTE EVALUACIJA PREDLOŽENOG PROGRAMA

•Evaluacija Radne skupine za Grčku (TFGR)

Tehnička podrška koju su službe Komisije (koje je koordinirala Radna skupina za Grčku) pružile Grčkoj kako bi joj pomogle u provedbi programa ekonomske prilagodbe podvrgnuta je evaluaciji koju su u srpnju 2014. proveli neovisni savjetnici 9 . U toj evaluaciji ocijenjena je tehnička pomoć koja je pružena nacionalnim tijelima u dvama ključnim područjima, tj. reforma porezne uprave i središnje uprave, na temelju više od četrdeset razgovora obavljenih s ključnim pružateljima i primateljima tehničke pomoći, uključujući političko vodstvo, rukovoditelje na visokom i srednjem položaju te niže rangirane zaposlenike iz Grčke, drugih uključenih država članica i međunarodnih organizacija.

Općenito, u toj evaluaciji zaključeno je da se tehničkom pomoći koju je pružio i koordinirao TFGR pridonijelo provedbi programa reformi u Grčkoj u područjima reforme porezne uprave i središnje uprave u razdoblju 2011 – 2013. Taj zaključak utemeljen je na ocjeni učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i održivosti pružene pomoći, a potvrdili su ga u velikoj mjeri odgovori većine uključenih dionika, koji su naveli da se, bez te tehničke pomoći koju je TFGR pružio, reforme ne bi mogle ostvariti.

U pogledu buduće tehničke podrške u izvješću stoji: „Tehničku pomoć ne bi trebalo pružati samo kad je država članica EU-a u krizi. To bi trebala biti uobičajena aktivnost u EU-u. Europska komisija može surađivati s državama članicama na uspostavi stalne strukture s proračunom namijenjenim omogućivanju suradnje i razmjene stručnog znanja među državama članicama te koordinirati pružanje tehničke pomoći svim državama članicama u cilju razmjene i primjene najboljih praksi. Razmjena najboljih praksi, ne samo u smislu ideja nego i provedbe tih ideja, istaknuta je kao važna u povratnim informacijama koje smo primili.”

U tom kontekstu predloženim Programom omogućilo bi se unapređenje pružanja tehničke podrške i bio bi usmjeren na to da se Uniji omogući konkretna suradnja s nacionalnim tijelima država članica kako bi na terenu pružila tehničku podršku njihovim naporima u pogledu izrade i provedbe strukturnih reformi za poticanje rasta, i to ne samo u zemljama koje primaju financijsku pomoć Unije i na temelju programa ekonomske prilagodbe.

•Ex ante evaluacija Programa potpore strukturnim reformama (PPSR)

Službe Komisije provele su u drugom tromjesečju 2015. ex ante evaluaciju predloženog Programa 10 .

U ex ante evaluaciji podržava se Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama (PPSR) za razdoblje od 2017. do 2020. Ex ante evaluacija bavi se zahtjevima iz članka 30. stavka 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Financijska uredba o izvršenju proračuna Unije).

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Evaluacija tehničke pomoći koju je TFGR pružio u područjima reforme porezne uprave i središnje uprave upotrijebljena je kao vanjsko stručno znanje za potporu ovom Prijedlogu. Osim toga, uzete su u obzir povratne informacije dobivene od država članica koje su prošlosti bile uključene u pružanje tehničke pomoći Grčkoj i Cipru.

•Procjena mogućih politika

Komisija je u ex ante evaluaciji koja je priložena ovom Prijedlogu ispitala dvije opcije politike: osnovna opcija kojom nije predviđena nikakva promjena statusa quo i druga opcija prema kojoj se uvodi namjenski program za financiranje.

Prema osnovnoj opciji tehnička podrška nastavila bi se pružati: (a) putem niza Unijinih programa za financiranje (otvoreni za sve države članice) u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za posebna područja politike; i (b) putem „opsežne” tehničke podrške (tj. podrška posebno prilagođena potrebama zemlje koja obuhvaća nekoliko područja javne politike i pruža se na sveobuhvatan način imajući na umu ukupnu viziju za tu zemlju) koja je povezana s provedbom reformi na temelju programa ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije (to je trenutačno slučaj za Grčku i Cipar).

Takva potpora pružala bi se na temelju ciljeva relevantnih programa Unije, a u pogledu „ekstenzivne” tehničke podrške na temelju ciljeva iz posebnih odredbi Uredbe (EU) br. 1303/2013 za države članice u financijskim poteškoćama 11 .

Na temelju druge opcije politike uvodi se namjenski program za financiranje, Program potpore strukturnim reformama, a tehnička podrška pruža se na zahtjev država članica kako bi se potencijalno svim državama članicama pomoglo i time pružilo potporu za provedbu reformi za poticanje rasta u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, osobito onih proizašlih iz preporuka po državama članicama i mjera povezanih s provedbom zakonodavstva Unije, te kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi reformi poduzetih na vlastitu inicijativu, posebno u cilju ostvarivanja održivih ulaganja, rasta i otvaranja radnih mjesta. Programom bi se omogućilo i daljnje pružanje pomoći državama članicama koje primaju financijsku pomoć Unije u okviru programa ekonomske prilagodbe.

Na temelju ex ante evaluacije prednost se daje drugoj opciji politike jer se njome omogućuje pružanje potpore svim državama članicama na organiziran i sustavan način.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Prijedlog nije povezan s nastojanjima za primjerenost propisa i pojednostavnjivanje te ne podrazumijeva nikakve troškove usklađivanja za MSP-ove ili bilo koje druge dionike.

•Temeljna prava

Prijedlog bi mogao imati pozitivan utjecaj na očuvanje i razvoj temeljnih prava u Uniji, pod pretpostavkom da države članice zatraže i dobiju tehničku pomoć u povezanim područjima. Primjerice, potporom za tehničku pomoć u područjima migracija, tržišta rada i socijalnog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, imovine, javne uprave i pravosudnog sustava mogu se podržati temeljna prava u Uniji kao što su dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost, solidarnost, građanska prava i pravda.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Financijska omotnica za provedbu PPSR-a za razdoblje od 4 godine, odnosno od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020., iznosi najviše142 800 000 EUR (tekuće cijene). Odgovarajuća objašnjenja nalaze se u zakonodavnom financijskom izvještaju.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Ostvarivanje posebnih ciljeva Programa pratit će se i evaluirati u skladu s nizom pokazatelja povezanih s aktivnostima tehničke podrške 12 . Među njima će biti: broj i vrsta nacionalnih tijela koja su primila potporu, broj i vrsta davatelja potpore, broj i vrsta prihvatljivih poduzetih mjera (osiguravanje stručnjaka, mjere osposobljavanja, seminari itd.), broj političkih inicijativa (primjerice akcijski planovi, planovi, smjernice, preporuke, preporučeno ili doneseno zakonodavstvo). Kvantitativni podaci prikupljat će se u vezi s preporukama po državama članicama, mjerama povezanima s provedbom zakonodavstva Unije, programima ekonomske prilagodbe ili reformama država članica na njihovu vlastitu inicijativu. Pokazatelji očekivanih rezultata proizlazit će iz relevantnih djelovanja koje su države članice korisnice poduzele na temelju mjera potpore pruženih u okviru Programa; ti podaci podijelit će se i na preporuke po državama članicama, mjere povezane s provedbom zakonodavstva Unije, programe ekonomske prilagodbe ili reforme država članica na njihovu vlastitu inicijativu. Osim toga, povratne informacije nacionalnih tijela po primitku potpore te povratne informacije ostalih davatelja potpore o učinku i/ili rezultatima potpore po području politike i predmetnoj državi članici služit će kao kvalitativni pokazatelj očekivanih rezultata. Nadalje, ključan pokazatelj bit će i promjene stajališta relevantnih dionika o doprinosu Programa ostvarivanju reformi. Za potrebe evaluacije upotrijebit će se i odgovarajući kvantitativni ili empirijski podaci.

Prethodno navedeni pokazatelji mogu se upotrebljavati u skladu s dostupnim podacima i informacijama te ih Komisija u tijeku Programa može prema potrebi prilagoditi na temelju delegiranih ovlasti koje će joj se dodijeliti.

•Detaljno objašnjenje posebnih odredaba prijedloga

Opći je cilj programa pridonijeti reformama u državama članicama pružanjem potpore nacionalnim tijelima u vezi s mjerama usmjerenima na reformiranje institucija, vlasti, uprave te gospodarskih i društvenih sektora kao odgovor na ekonomske i društvene izazove, a u cilju poticanja konkurentnosti, rasta, otvaranja radnih mjesta i ulaganja, osobito u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije (članak 4.).

Posebni ciljevi Programa bit će potpora inicijativama nacionalnih tijela kako bi svoje reforme izradila u skladu s prioritetima, unaprijedila svoje sposobnosti za osmišljavanje, razvoj i provedbu reformskih politika i strategija te primijenila integrirani pristup kojim se osigurava međusektorska dosljednost ciljeva i sredstava, potpora njihovim naporima kako bi definirala i provela odgovarajuće postupke i metodologije te pružanje pomoći tim tijelima kako bi unaprijedila učinkovitost i djelotvornost upravljanja ljudskim resursima. Prethodno navedena potpora odnosit će se na posebna područja politike, primjerice upravljanje javnim financijama, proračunski postupak, upravljanje dugom i upravljanje prihodima, institucijska reforma te učinkovito i uslužno funkcioniranje javne uprave, efektivna vladavina prava, reforma pravosudnog sustava i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i pranja novca, poslovno okruženje, razvoj privatnog sektora, pristup financiranju, ulaganja, politike financijskog sektora, postupci privatizacije, trgovina i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje, javna nabava, održivi sektorski razvoj i potpora inovacijama, obrazovanje i osposobljavanje, politika tržišta rada, društvena uključenost, sustavi socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, javno zdravlje i zdravstveni sustavi,politike u području azila, migracija i granica te politike za poljoprivredni sektor i održivi razvoj ruralnih područja (članak 5.).

Vrste mjera koje se financiraju u okviru programa uključivat će, među ostalim, seminare, konferencije i radionice, radne posjete, studije, istraživanja, analize i ankete, evaluacije i procjene učinka, pripremu, provedbu i ocjenjivanje projekata, izgradnju sposobnosti u području IT-a, stručno znanje povezano sa savjetovanjem o politikama i njihovom promjenom te sa zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i/ili administrativnim reformama te osiguravanje (stalnih) stručnjaka, organizaciju operativne podrške na terenu u područjima kao što su azil, migracije i kontrola granica (članak 6.).
Te mjere mogu biti povezane s različitim fazama reformskog procesa.

Komisija i predmetne države članice osigurat će dosljednost, komplementarnost i sinergiju mjera provedenih u okviru ovog Programa s mjerama provedenima u okviru drugih instrumenata Unije u predmetnoj državi članici, posebice s mjerama financiranima iz fondova Unije (članak 13.), dok će se izbjegavati dvostruko financiranje istih rashoda (članak 11.).

Zahtjev za potporu u okviru ovog Programa podnosi država članica koja želi primiti takvu potporu. Zahtjev se može podnijeti u sklopu dijaloga u kontekstu europskog semestra, u svakom slučaju do 31. listopada te kalendarske godine. Zahtjev za potporu može biti povezan sa sljedećim trima okolnostima: (a) provedba reformi u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, osobito relevantnih preporuka po državama članicama izdanih u sklopu europskog semestra ili provedba drugih mjera povezanih sa zakonodavstvom Unije (b) provedba reformi povezanih s programima ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije na temelju postojećih instrumenata i (c) provedba reformi u državama članicama, a poduzele su ih na vlastitu inicijativu, posebno u cilju ostvarivanja održivih ulaganja, rasta i otvaranja radnih mjesta.

Uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja, Komisija će zahtjev za potporu države članice analizirati na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom po područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i opće administrativne sposobnosti države članice. Na temelju navedenog i uzimajući u obzir postojeće mjere i djelovanja koji se financiraju iz fondova Unije ili njezinih drugih programa, Komisija će u bliskoj suradnji s predmetnom državom članicom utvrditi prioritetna područja i područje primjene potpore koju treba pružiti te globalni financijski doprinos.

Komisija će pri provedbi ove Uredbe uspostaviti višegodišnje programe rada u kojima će se utvrditi politički ciljevi koji se nastoje ostvariti s pomoću predviđene potpore i očekivani rezultati te prioriteti za financiranje u relevantnim područjima politika. Višegodišnji programi rada pobliže će se definirati u godišnjim programima rada za provedbu putem provedbenih odluka (članak 12.).

Financijska omotnica namijenjena za provedbu Programa iznosi najviše 142 800 000 EUR (članak 9.). To će se odbiti od sredstava za tehničku pomoć na inicijativu Komisije na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 i Uredbe (EU) br. 1305/2013 te primjereno dodijeliti za korištenje u području primjene i u svrhu Programa. Stoga se predlaže izmjena članka 91. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1305/2013 (članci 17. i 18.).

Osim toga, Program može dobiti dodatna financijska sredstva i putem dobrovoljne dodjele iz financijskih sredstava za tehničku pomoć na inicijativu države članice. Radi toga se predlaže izmjena članka 25. Uredbe (EU) br. 1303/2013 kako bi se svim državama članicama (a ne samo državama članicama s privremenim financijskim poteškoćama, kao što je to trenutačno slučaj) omogućilo da pridonesu financijskoj omotnici Programa prijenosom dijela sredstava za tehničku pomoć na inicijativu države članice dostupnih na temelju članka 59. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (članak 17.). Ta dodatna financijska sredstva mogu se koristiti za mjere potpore kojima se pridonosi ostvarivanju strategije Unije za za pametan, održiv i uključiv rast isključivo u državi članici korisnici (članak 10.).

2015/0263 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak i članak 197. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi. Osim toga, kako je utvrđeno u članku 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zahtjevi u pogledu zaštite okoliša moraju se, u cilju promicanja održivog razvoja, uključiti u politike Unije.

(2)Prema člancima 120. 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije države članice vode svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Time je koordinacija ekonomskih politika država članica pitanje od zajedničkog interesa.

(3)Nekoliko država članica prolazilo je i dalje prolazi kroz procese prilagodbe kako bi ispravile makroekonomske neravnoteže nakupljene u prošlosti, a mnoge su suočene s izazovom niskog potencijalnog rasta. Unija je provedbu strukturnih reformi odredila kao jedan od svojih političkih prioriteta kako bi se oporavak usmjerio na put održivosti, potaknuo potencijal rasta za jačanje sposobnosti prilagodbe te pružila podrška procesima konvergencije.

(4)Reforme su po svojoj prirodi složeni procesi koji zahtijevaju potpuni niz visoko specijaliziranih znanja i vještina. Strukturne reforme u raznim područjima javne politike jesu izazov jer je često potrebno određeno vrijeme kako bi se pokazale njihove koristi. Stoga je od ključne važnosti rana i učinkovita izrada i provedba, bez obzira na to je li riječ o gospodarstvima koja su pogođena krizom ili strukturno slaba. U tom kontekstu, pružanje potpore Unije u vidu tehničke pomoći bilo je ključno za potporu ekonomske prilagodbe Grčke i Cipra proteklih godina.

(5)Države članice mogu imati koristi od potpore u smislu rješavanja izazova povezanih s izradom i provedbom strukturnih reformi. To izazovi mogu ovisiti o različitim čimbenicima, uključujući ograničenu administrativnu i institucijsku sposobnost te neprimjerenu primjenu i provedbu zakonodavstva Unije.

(6)Unija ima dugotrajno iskustvo u pružanju specifične potpore nacionalnim administracijama i ostalim tijelima država članica u pogledu izgradnje sposobnosti i sličnih mjera u određenim sektorima (npr. oporezivanje, carina, potpora za mala i srednja poduzeća) i u vezi s provedbom kohezijske politike. Iskustvo koje je Unija stekla pružanjem pomoći nacionalnim tijelima u vezi s provedbom reformi trebalo bi iskoristit za unapređenje njezine sposobnosti za pružanje potpore državama članicama. Potrebne su sveobuhvatne i integrirane mjere kako bi se pružila potpora onim državama članicama koje provode reforme za poticanje rasta i s tim u vezi zatraže pomoć Unije.

(7)U tom kontekstu potrebno je uspostaviti Program potpore strukturnim reformama („Program”) u cilju jačanja sposobnosti država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi za poticanje rasta, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije. Programom se namjerava pridonijeti ostvarivanju zajedničkih ciljeva gospodarskog oporavka – otvaranju radnih mjesta, jačanju europske konkurentnosti i poticanju ulaganja u realno gospodarstvo.

(8)Potporu u okviru Programa Komisija bi trebala pružati na zahtjev države članice u područjima kao što su proračun i oporezivanje, javne financije, institucijske i administrativne reforme, pravosudni sustav, borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca, poslovno okruženje, razvoj privatnog sektora, ulaganja, tržišno natjecanje, javna nabava, postupci privatizacije, pristup financiranju, ulaganja, trgovina, održivi razvoj, inovacije, obrazovanje i osposobljavanje, politike rada, javno zdravlje, azil, politike migracija, poljoprivreda i ruralni razvoj te politike financijskog sektora.

(9)Države članice trebale bi imati mogućnost zatražiti potporu Komisije u okviru Programa, a u vezi s provedbom reformi u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, osobito preporuka po državama članicama u sklopu europskog semestra, mjerama povezanima s provedbom zakonodavstva Unije te s provedbom programa ekonomske prilagodbe. Osim toga, trebale bi imati mogućnost zatražiti potporu u vezi s reformama koje su poduzele na vlastitu inicijativu, a u cilju ostvarivanja održivog ulaganja, rasta i otvaranja radnih mjesta.

(10)Nakon dijaloga s državom članicom koja zatraži potporu, uključujući u kontekstu europskog semestra, Komisija bi taj zahtjev trebala analizirati, uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja, te odrediti potporu koju treba pružiti na temelju hitnosti, širine i dubine utvrđenih problema, potreba za potporom u odnosu na predviđena područja politike, analize socioekonomskih pokazatelja i opće administrativne sposobnosti te države članice. Komisija bi osim toga trebala u bliskoj suradnji s predmetnom državom članicom utvrditi prioritetna područja, područje primjene mjera potpore koju treba pružiti i globalni financijski doprinos za takvu potporu, uzimajući u obzir postojeće mjere i djelovanja koji se financiraju iz fondova Unije ili njezinih drugih programa.

(11)U komunikacijama Komisije „Preispitivanje proračuna EU-a” 13 i „Proračun za Europu 2020.” 14 naglašena je važnost usmjeravanja financijskih sredstava na aktivnosti s jasnom europskom dodanom vrijednošću, tj. onih u kojima se intervencijom Unije može ostvariti dodana vrijednost u odnosu na mjere pojedinačnih država članica. U tom kontekstu mjerama potpore koje se provode na u okviru Programa trebalo bi osigurati komplementarnost i sinergiju s drugim programima i politikama na nacionalnoj i međunarodnoj razini te razini Unije. Mjerama u okviru Programa trebalo bi omogućiti osmišljavanje i provedbu rješenja za nacionalne izazove koji imaju prekogranični utjecaj odnosno izazove na razini Unije te ostvariti dosljednu i koherentnu provedbu zakonodavstva Unije. Osim toga, tim mjerama trebalo bi se pridonijeti daljnjem razvoju povjerenja i promicanju suradnje s Komisijom i među državama članicama. Nadalje, Unija može bolje nego države članice osigurati platformu za pružanje i razmjenu dobre prakse među njima te mobilizirati stručno znanje.

(12)Potrebno je odrediti financijsku omotnicu za Program za razdoblje od četiri godine kako bi se trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 15 .

(13)Financijska omotnica Programa trebala bi se sastojati od financijskih sredstava koja su odbijena od odobrenih sredstava za tehničku pomoć na inicijativu Komisije na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 i Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 17 . Kako bi takvo smanjenje bilo moguće, potrebno je izmijeniti te Uredbe.

(14)Države članice koje zatraže potporu trebale bi biti u mogućnosti dodatnim sredstvima pridonijeti financijskoj omotnici Programa. Trenutačno je Uredbom (EU) br. 1303/2013 ograničena mogućnost prijenosa sredstava namijenjenih tehničkoj pomoći na inicijativu države članice onim državama članicama koje se suočavaju s privremenim proračunskim poteškoćama. Uredbu (EU) br. 1303/2013 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se svim državama članicama omogućilo financijsko sudjelovanje u Programu. Sredstva prenesena u proračun Unije trebala bi se iskoristiti za mjere potpore kojima se pridonosi pametnom, održivom i uključivom rastu ili za posebne namjene fonda u predmetnoj državi članici.

(15)Ovu Uredbu trebalo bi provoditi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 18 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije. Komisija bi trebala donijeti višegodišnje programe rada u kojima se utvrđuju politički ciljevi koji se nastoje ostvariti, očekivani rezultati potpore i prioriteti za financiranje u određenim područjima politika. Te elemente trebalo bi pobliže definirati u godišnjim programima rada koji se donose provedbenim aktima.

(16)S obzirom na važnost stalnih napora država članica u smislu pokretanja i provedbe strukturnih, institucijskih i administrativnih reformi, potrebno je omogućiti stopu sufinanciranja prihvatljivih troškova od 100 % kako bi se u ostvarili ciljevi Programa uz istovremeno osiguranje poštovanja načela sufinanciranja i neprofitnosti.

(17)U slučaju nepredviđenih i primjereno opravdanih razloga hitnosti na koje je potreban trenutačan odgovor, primjerice ozbiljnog poremećaja gospodarstva ili bitnih okolnosti s ozbiljnim učinkom na gospodarske i socijalne uvjete u državi članici i koji su izvan njezine kontrole, Komisija bi na zahtjev države članice trebala imati mogućnost donijeti posebne mjere za ograničeni dio godišnjeg programa rada te u skladu s ciljevima i mjerama prihvatljivima u okviru Programa kako bi pružila potporu nacionalnim tijelima u zadovoljavanju hitnih potreba.

(18)Kako bi se osigurali učinkovita i koherentna raspodjela sredstava iz proračuna Unije i načelo dobrog financijskog upravljanja, mjere u okviru ovog Programa trebale bi biti komplementarne i dodatne u odnosu na tekuće programe Unije, uz izbjegavanje dvostrukog financiranja za iste rashode. Komisija i predmetna država članica osobito bi u skladu sa svojim nadležnostima trebale osigurati učinkovitu koordinaciju tijekom svih faza postupka na razni Unije odnosno na nacionalnoj razini, a u cilju dosljednosti, komplementarnosti i sinergije među izvorima financiranja za potporu mjerama u relevantnoj državi članici s bliskim poveznicama s ovim Programom, posebno s mjerama koje se u državama članicama financiraju iz fondova Unije.

(19)Financijski interesi Unije trebali bi biti zaštićeni odgovarajućim mjerama kroz cijeli ciklus rashoda, uključujući sprečavanjem, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, pogrešno uplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, prema potrebi, određivanjem kazni.

(20)Kako bi se olakšala njegova evaluacija, od samog bi početka trebalo uspostaviti odgovarajući okvir za praćenje rezultata ostvarenih Programom. Na polovini razdoblja trebalo bi provesti evaluaciju ostvarenih ciljeva Programa, njegove učinkovitosti i njegove dodane vrijednosti na europskoj razini. Završna evaluacija trebala bi se, osim toga, baviti dugoročnim utjecajem Programa i njegovim učincima na održivost. Te evaluacije trebale bi se temeljiti na pokazateljima za mjerenje učinaka Programa.

(21)Kako bi se popis pokazatelja kojima se mjeri ostvarivanje ciljeva Programa prilagodio s obzirom na iskustvo stečeno tijekom njegove provedbe, Komisiji bi u pogledu izmjena tog popisa trebalo delegirati ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravovremenu i primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(22)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe u pogledu donošenja višegodišnjih i godišnjih programa rada, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti.

(23)Budući da države članice ne mogu u dostatnoj mjeri same ostvariti ciljeve ove Uredbe, tj. doprinos strukturnim, institucijskim i administrativnim reformama u državama članicama pružanjem potpore nacionalnim tijelima u vezi s mjerama usmjerenima na reformiranje institucija, vlasti, uprave, gospodarskog i socijalnog sektora, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije, već ih se, zbog njihova opsega i učinaka, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prekoračuje ono što je potrebno za postizanje tog cilja, a s obzirom na to da bi se o području primjene potpore odlučivalo u dogovoru s predmetnom državom članicom.

(24)Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Uspostava i trajanje Programa

Ovom Uredbom uspostavlja se Program potpore strukturnim reformama, dalje u tekstu „Program”, u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„država članica korisnica” znači država članica koja prima potporu Unije u okviru ovog Programa;

2.„fondovi Unije” znači europski strukturni i investicijski fondovi iz članka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013, Fond europske pomoći za najpotrebitije uspostavljen Uredbom (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 19 , Fond za azil, migracije i integraciju uspostavljen Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , Instrument za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama uspostavljen, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Uredbom (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 21 te Instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza uspostavljen, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 22 .

Članak 3.
Europska dodana vrijednost

1.Programom se financiraju mjere s europskom dodanom vrijednošću. Komisija u tom cilju osigurava da su za financiranje odabrane mjere za koje je vjerojatno da će proizvesti rezultate s europskom dodanom vrijednošću te prate je li ta europska dodana vrijednost stvarno postignuta.

2.Mjerama i aktivnostima u okviru Programa europska dodana vrijednost posebno se osigurava na sljedeće načine:

(a)razvojem i provedbom rješenja usmjerenih na nacionalne izazove koji imaju prekogranični utjecaj ili izazove na razini Unije;

(b)njihovom komplementarnošću i sinergijom s drugim programima Unije i politikama na nacionalnoj i međunarodnoj razini te razini Unije;

(c)njihovim doprinosom dosljednoj i koherentnoj provedbi zakonodavstva Unije;

(d)njihovim doprinosom razmjeni dobre prakse te izgradnji platforme na razni Unije i mreže stručnog znanja;

(e)promicanjem međusobnog povjerenja između država članica korisnica i Komisije i suradnje među državama članicama.

Članak 4.
Opći cilj

Opći je cilj programa pridonijeti strukturnim, institucijskim i administrativnim reformama u državama članicama pružanjem potpore nacionalnim tijelima u vezi s mjerama usmjerenima na reformiranje institucija, vlasti, uprave te gospodarskih i socijalnih sektora kao odgovor na ekonomske i društvene izazove, a u cilju poticanja konkurentnosti, rasta, otvaranja radnih mjesta i ulaganja, osobito u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije.

Članak 5.
Posebni ciljevi i područje primjene Programa

1.Kako bi ostvario opći cilj utvrđen u članku 4., Program treba imati sljedeće posebne ciljeve:

(a)doprinos inicijativama nacionalnih tijela kako bi svoje reforme izradila u skladu s prioritetima, uzimajući u obzir početne uvjete i očekivane socioekonomske učinke;

(b)pružanje podrške nacionalnim tijelima kako bi unaprijedila svoje sposobnosti za osmišljavanje, razvoj i provedbu reformskih politika i strategija te primijenila integrirani pristup kojim se osigurava međusektorska dosljednost ciljeva i sredstava;

(c)pružanje potpore naporima nacionalnih tijela kako bi definirala i provela odgovarajuće postupke i metodologije uzimajući u obzir dobre prakse i iskustva drugih zemalja stečena u suočavanju sa sličnim situacijama;

(d)pružanje pomoći nacionalnim tijelima kako bi unaprijedila učinkovitost i djelotvornost upravljanja ljudskim resursima, prema potrebi, definiranjem jasnih odgovornosti i razvojem stručnih znanja i vještina.

Ti ciljevi ostvaruju se u bliskoj suradnji s državama članicama korisnicama.

2.    Posebni ciljevi utvrđeni u stavku 1. odnose se na područja politike povezana s konkurentnošću, rastom, otvaranjem radnih mjesta i ulaganjima, a osobito sa sljedećim:

(a)upravljanje javnim financijama, proračunski postupak, upravljanje dugom i upravljanje prihodima;

(b)institucijska reforma te učinkovito i uslužno funkcioniranje javne uprave, efektivna vladavina prava, reforma pravosudnog sustava i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i pranja novca;

(c)poslovno okruženje, razvoj privatnog sektora, ulaganja, postupci privatizacije, trgovina i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje i javna nabava, održivi sektorski razvoj i potpora inovacijama;

(d)obrazovanje i osposobljavanje, politike tržišta rada, društvena uključenost, sustavi socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, javno zdravlje i zdravstveni sustavi, politike u području azila, migracija i granica;

(e)politike za poljoprivredni sektor i održivi razvoj ruralnih područja;

(f)politike financijskog sektora i pristup financiranju.

Članak 6.
Prihvatljive mjere

Radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5., iz Programa se mogu financirati osobito sljedeće vrste mjera:

(a)stručno znanje povezano sa savjetovanjem o politikama i njihovom promjenom te s zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i administrativnim reformama;

(b)osiguravanje stručnjaka (uključujući stalne stručnjake) koji kratkoročno ili dugoročno obavljaju poslove u određenim domenama ili operativne aktivnosti, prema potrebi uz pomoć usmenog prevođenja, pismenog prevođenja i suradnje, administrativne pomoći te infrastrukture i opreme;

(c)izgradnja institucijskih, administrativnih ili sektorskih sposobnosti i povezane pomoćne aktivnosti, osobito:

i.seminari, konferencije i radionice;

ii.radni posjeti relevantnim državama članicama ili trećim zemljama kako bi dužnosnici stekli ili unaprijedili svoja stručna znanja o odgovarajućoj problematici;

iii.mjere osposobljavanja i izrada internetskih i drugih obrazovnih modula za potporu potrebnim profesionalnim vještinama i znanju povezanima s odgovarajućim reformama;

(d)prikupljanje podataka i statistike; razvoj zajedničkih metodologija te, prema potrebi, pokazatelja i referentnih mjerila;

(e)organizacija lokalne operativne podrške u područjima kao što su azil, migracije i kontrola granica;

(f)izgradnja sposobnosti u području IT-a; razvoj, održavanje, funkcioniranje i kontrola kvalitete IT infrastrukture i aplikacija potrebnih za provedbu relevantnih reformi;

(g)studije, istraživanja, analize i ankete; evaluacije i procjene učinka; izrada i objavljivanje vodiča, izvješća i obrazovnih materijala;

(h)projekti povezani s komunikacijom; učenje, suradnja, jačanje svijesti i aktivnosti širenja znanja te razmjena dobrih praksi; organiziranje kampanja za jačanje svijesti, informativnih kampanja, medijskih kampanja i događanja, uključujući korporativnu komunikaciju;

(i)kompilacija i objavljivanje materijala za širenje informacija o Programu te njegovih rezultata; razvoj, funkcioniranje i održavanje sustava i alata s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

(j)sve druge aktivnosti za potporu općem cilju ili posebnim ciljevima utvrđenima u člancima 4. i 5.,

Članak 7.
Zahtjev za potporu

1.Država članica koja želi primiti potporu u okviru Programa podnosi zahtjev za potporu Komisiji te navodi područja politike i prioritete za potporu u području primjene Programa kako su navedeni u članku 5. stavku 2. Taj zahtjev podnosi se najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine.

2.Uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja, Komisija nakon dijaloga s državom članicom, uključujući u kontekstu europskog semestra, analizira zahtjev za potporu iz stavka 1. na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s predmetnim područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i opće administrativne sposobnosti države članice. Uzimajući u obzir postojeće mjere i djelovanja koji se financiraju iz fondova Unije ili njezinih drugih programa, Komisija u bliskoj suradnji s predmetnom državom članicom utvrđuje prioritetna područja za potporu, područje primjene mjera potpore koju treba pružiti i globalni financijski doprinos za takvu potporu.

3.Zahtjev za potporu može se podnijeti u vezi sa sljedećim:

(a)provedba reformi u kontekstu postupaka ekonomskog upravljanja, osobito relevantnih preporuka po državama članicama izdanih u sklopu europskog semestra ili relevantnih mjera povezanih s provedbom zakonodavstva Unije;

(b)provedba programa ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije na temelju postojećih instrumenata, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 23 za države članice europodručja i Uredbe Vijeća (EZ) br. 332/2002 24 za države članice izvan europodručja.

(c)provedba reformi u državama članicama, a poduzele su ih na vlastitu inicijativu, posebno u cilju ostvarivanja održivih ulaganja, rasta i otvaranja radnih mjesta.

Članak 8.
Organizacija potpore

1.Komisija može definirati potporu predviđenu za države članice korisnice u suradnji s drugim državama članicama ili međunarodnim organizacijama.

2.U suradnji s Komisijom država članica korisnica može sklopiti partnerstvo s jednom državom članicom ili više njih koje djeluju kao partneri u reformi u odnosu na posebna područja reforme. U suradnji s Komisijom partner u reformi pomaže u oblikovanju strategije, reformiranju planova, osmišljavanju visokokvalitetne pomoći odnosno nadzoru provedbe strategije i projekata.

Članak 9.
Financijska omotnica

1.Financijska omotnica za provedbu Programa iznosi do 142 800 000 EUR.

2.Raspodjela financijskih sredstava za Program također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, a koje su potrebne za upravljanje Programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka te informacijskih i komunikacijskih mjera, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj se odnose na opće ciljeve ove Uredbe, troškove povezane s informatičkim mrežama za obradu i razmjenu informacija, zajedno sa svim ostalim troškovima tehničke i administrativne pomoći koje Komisija snosi za upravljanje Programom.

3.Proračunsko tijelo odobrava dostupna godišnja odobrena sredstva u granicama višegodišnjeg financijskog okvira uspostavljenog Uredbom (EU, Euratom) br. 1311/2013.

Članak 10.
Drugi financijski doprinosi proračunu Programa

1.Osim financijske omotnice iz članka 9., Program se može financirati dodatnim doprinosima država članica.

2.Dodatni doprinosi iz stavka 1. mogu se sastojati od doprinosa iz sredstava za tehničku pomoć na inicijativu država članica u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i prenijeti u skladu s člankom 25. te Uredbe.

3.Ti dodatni doprinosi iz stavka 1. upotrebljavaju se za mjere potpore kojima se pridonosi ostvarivanju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Doprinos države članice korisnice u skladu sa stavkom 2. upotrebljava se isključivo u toj državi članici.

Članak 11.
Nema dvostrukog financiranja

Mjere koje se financiraju na temelju ove Uredbe mogu primati potporu iz drugih programa Unije, instrumenata ili fondova iz proračuna Unije pod uvjetom da potporom nisu obuhvaćene iste stavke troškova.

Članak 12.
Provedba Programa

1.Komisija provodi ovaj Program u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

2.Mjere Programa može izravno provoditi Komisija ili neizravno subjekti i osobe, osim država članica, u skladu s člankom 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Posebno, financijska potpora Unije za mjere predviđene člankom 6. ove Uredbe u sljedećem je obliku:

(a)bespovratna sredstva (uključujući bespovratna sredstva za nacionalna tijela država članica);

(b)ugovori o javnoj nabavi;

(c)nadoknade troškova vanjskih stručnjaka;

(d)doprinosi uzajamnim fondovima;

(e)mjere provedene u okviru neizravnog upravljanja.

3.Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti nacionalnim tijelima država članica, Europskoj investicijskoj banci, međunarodnim organizacijama, javnim i/ili privatnim tijelima te subjektima sa zakonitim poslovnim nastanom u sljedećim zemljama:

(a) države članice;

(b)zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru u skladu s uvjetima određenima Sporazumom o EGP-u.

Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva iznosi do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načela sufinanciranja i neprofitnosti.

4.Isto tako potporu mogu pružati pojedinačni stručnjaci koje se može pozvati da pridonesu odabranim aktivnostima organiziranima u sklopu Programa gdje god to bilo potrebno za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 5.

5.Radi provedbe Programa Komisija s pomoću provedbenih akata donosi višegodišnje programe rada. Višegodišnjim programima rada utvrđuju se ciljevi politika koji bi se trebali ostvariti u okviru predviđene potpore, očekivani rezultati i prioriteti financiranja u relevantnim područjima politike. Višegodišnji programi rada pobliže su definirani u godišnjim programima rada donesenima s pomoću provedbenih akata i u njima se utvrđuju mjere potrebne za njihovu provedbu, zajedno sa svim elementima koji se zahtijevaju u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

6.Kako bi se osigurala pravovremena dostupnost resursa, u godišnjem programu rada može se navesti da u slučaju nepredviđenih i valjano utemeljenih hitnih razloga koji zahtijevaju trenutačan odgovor, uključujući ozbiljan poremećaj u gospodarstvu ili važne okolnosti koje ozbiljno utječu na gospodarske ili socijalne uvjete u državi članici i izvan su njezine kontrole, Komisija može na zahtjev države članice donijeti posebne mjere, u skladu s ciljevima i mjerama definiranima u ovoj Uredbi, za potporu nacionalnim tijelima u rješavanju hitnih potreba. Takve posebne mjere mogu biti samo ograničen dio godišnjeg programa rada i ne podliježu uvjetima navedenima u članku 7.

Članak 13.
Koordinacija i komplementarnost

Komisija i države članice korisnice u skladu sa svojim nadležnostima potiču sinergije i osiguravaju učinkovitu koordinaciju između Programa i drugih programa i instrumenata Unije, a posebice koordinaciju s mjerama koje se financiraju iz fondova Unije. U tu svrhu one čine sljedeće:

(a)osiguravaju komplementarnost i sinergiju između različitih instrumenata na razini Unije i na nacionalnoj razini, posebno u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b)optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora;

(c)osiguravaju blisku suradnju s nadležnima za provedbu na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se ostvarile koherentne i usmjerene mjere potpore.

Odgovarajući višegodišnji i godišnji programi rada mogu poslužiti kao koordinacijski okvir za potpore predviđene u bilo kojem području iz članka 5. stavka 2.

Članak 14.
Zaštita financijskih interesa Unije

1.Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da se, kad se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Uredbe, štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti redovitim provjerama i, ako su otkrivene nepravilnosti, povratom nepravilno plaćenih iznosa i, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama.

2.Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije u okviru Programa.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može obaviti provjere na licu mjesta i inspekcije kod gospodarskih subjekata na koje se takvo financiranje izravno ili neizravno odnosi u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 25 u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s ugovorom o bespovratnim sredstvima ili odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom o financiranju Unije.

Ne dovodeći u pitanje prvi i drugi podstavak, sporazumima o suradnji s međunarodnim organizacijama, ugovorima o bespovratnim sredstvima, odlukama o bespovratnim sredstvima te ugovorima koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe izričito se ovlašćuje Komisiju, Revizorski sud i OLAF da provode takve revizije te provjere na licu mjesta i inspekcije.

Članak 15.
Praćenje i evaluacija

1.Komisija prati provedbu mjera financiranih Programom i mjeri postizanje posebnih ciljeva iz članka 5. stavka 1. u skladu s pokazateljima utvrđenima u Prilogu.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16. u pogledu izmjena popisa pokazatelja iz Priloga.

2.Najkasnije do sredine 2019. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o privremenoj evaluaciji te do kraja prosinca 2021. izvješće o ex post evaluaciji.

3.Izvješće o privremenoj evaluaciji uključuje informacije o ostvarivanju ciljeva Programa, učinkovitosti iskorištavanja resursa i europskoj dodanoj vrijednosti Programa te procjenu o tome treba li financiranje u područjima koja su obuhvaćena Programom prilagoditi ili produljiti nakon 2020. U njemu se isto tako razmatra trajna važnost svih ciljeva i mjera. Izvješće o ex post evaluaciji uključuje informacije o dugoročnom utjecaju Programa.

Članak 16.
Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 1. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 1. siječnja 2017.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 1. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 1. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1303/2013

Uredba (EU) br. 1303/2013 mijenja se kako slijedi:

1.    Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a) naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Upravljanje tehničkom pomoći za države članice”;

(b) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na zahtjev države članice u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2015/XXX Europskog parlamenta i Vijeća(*), dio sredstava predviđen člankom 59. ove Uredbe koji je programiran u skladu s pravilima za pojedine fondove može se, uz suglasnost Komisije, prenijeti za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako bi se provele mjere u vezi s predmetnom državom članicom u skladu s člankom 58. stavkom 1. trećim podstavkom točkom (l) ove Uredbe izravnim ili neizravnim upravljanjem.”

(*) SL [...]

(c) u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Država članica zahtijeva prijenos iz stavka 1. za kalendarsku godinu do 31. siječnja godine u kojoj se izvršava prijenos. Zahtjev mora biti popraćen prijedlogom izmjene jednog ili više programa iz kojih će se izvršiti prijenos. Odgovarajuće izmjene unose se u sporazum o partnerstvu u skladu s člankom 30. stavkom 2. u kojem se utvrđuje ukupni iznos koji se svake godine prenosi Komisiji.”;

(d) dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Sredstva koja je država članica prenijela u skladu sa stavkom 1. podliježu pravilu opoziva iz članka 136.”;

2.    u članku 58. stavku 1. trećem podstavku točka (l) zamjenjuje se sljedećim:

(l) mjere koje se financiraju na temelju Uredbe (EU) 2015/XXX kako bi se doprinijelo ostvarivanju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast.”;

3.    u članku 91. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. 0,35 % ukupnih sredstava nakon odbitka potpore za Instrument za povezivanje Europe iz članka 92. stavka 6. i za pomoć za najugroženije iz članka 92. stavka 7. dodjeljuje se tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije, od čega se do 112 233 000 EUR dodjeljuje Programu potpore strukturnim reformama za uporabu u okviru područja primjene i svrhe tog Programa.”.

Članak 18.
Izmjena Uredbe (EU) br. 1305/2013

U članku 51. Uredbe (EU) br. 1305/2013 stavak 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

”U skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013 EPFRR može upotrebljavati do 0,25 % svojih godišnjih dodijeljenih sredstava za financiranje zadaća iz članka 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013, uključujući troškove uspostave i rada Europske mreže za ruralni razvoj iz članka 52. ove Uredbe i mreže programa EPI iz članka 53. ove Uredbe, na inicijativu Komisije i/ili u njezino ime, od čega se do 30 567 000 EUR dodjeljuje Programu potpore strukturnim reformama za uporabu u okviru područja primjene i svrhe tog Programa.”.

Članak 19.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 26

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

⌧Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 27 28

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.3.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

⌧Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–⌧    Prijedlog/inicijativa na snazi od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2020.

–⌧    Financijski utjecaj od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2020. i nakon toga.

◻Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 29

⌧Izravno upravljanje Komisije

–⌧ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

◻Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–⌧ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–⌧EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–⌧tijelima javnog prava;

–⌧ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–⌧ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih mjera u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)	22,500	30,500	38,500	44,500	0,000	136,000
	Plaćanja	(5)	11,250	22,000	32,900	39,900	29,950	136,000
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)	1,125	1,525	1,925	2,225		6,800
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.b/2. višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	(4+6)	23,625	32,025	40,425	46,725		142,800
	Plaćanja	(5+6)	12,375	23,525	34,825	42,125	29,950	142,800

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

					Godina2017.	Godina2018.	Godina2019.	Godina2020.		UKUPNO
GU: SG/SPSR
• Ljudski resursi				1,336		1,600	2,004	2,004		6,944
• Ostali administrativni rashodi				0,110		0,155	0,200	0,230		0,695
UKUPNO DG SG / SPSR	Odobrena sredstva			1,446		1,755	2,204	2,234		7,639

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

1,446

1,755

2,204

2,234

7,639

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	1,336	1,600	2,004	2,004	6,944
Ostali administrativni rashodi	0,110	0,155	0,200	0,230	0,695
Međuzbroj za NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira	1,446	1,755	2,204	2,234	7,639

Izvan NASLOVA 5. 35 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi	1,125	1,525	1,925	2,225	6,800
Međuzbroj izvan NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira	1,125	1,525	1,925	2,225	6,800
UKUPNO	2,571	3,280	4,129	4,459	14,439

Odobrena sredstva potrebna za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar te glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje je potrebno izvršiti:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–⌧    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–⌧    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni utjecaj na prihode

–⌧    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(c)

(1)

   Izraz „država članica” obuhvaća njezina nacionalna tijela.

(2)

   Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a”, 19. svibnja 2015., COM(2015) 215 final.

   U toj Komunikaciji Komisija je navela da treba „surađivati s državama članicama u ispitivanju najboljih načina za usklađivanje s pravom EU-a na nacionalnoj razini; i nastaviti pozorno pratiti jasno, ispravno i pravodobno prenošenje direktiva EU-a te pravilnu provedbu i izvršavanje propisa u svim državama članicama, osiguravajući tako pravnu sigurnost i omogućujući građanima i poduzećima da iskoriste mogućnosti jedinstvenog tržišta.”

(3) Izraz „fondovi Unije” odnosi se na europske strukturne i investicijske fondove (ESIF), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost (ISF).

(4) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.

(5) Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije, SL L 72, 12.3.2014.

(6) Uredba (EU) br. 516/2014 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, Uredba (EU) br. 513/2014 o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i Uredba (EU) br. 515/2014 o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza.

(7) Komunikacija Komisije „EUROPA 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”, Bruxelles, 3.3.2010., COM(2010) 2020 final.

(8) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala”, Bruxelles, 30.9.2015., COM(2015) 468 final.

(9) Završno izvješće, srpanj 2014.: VC/2014/0002 Preliminarna evaluacija tehničke pomoći pružene Grčkoj u razdoblju 2011 – 2013. u područjima reforme porezne uprave i središnje uprave koju su za Europsku komisiju pripremili Alvarez & Marsal Taxand i Adam Smith International.
http://ec.europa.eu/about/taskforce-greece/pdf/tfgr/evaluation_report_alvarez_july_2014_en.pdf

(10) Radni dokument službi Komisije: Ex ante evaluacija uz Prijedlog uredbe (EU) br XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013, Bruxelles, XXX, COM(2015) XXX final.

(11) Vidi članak 58. stavak 1. točku (l) Uredbe (EU) br. 1303/2013.

(12) Vidi Prilog zakonodavnom prijedlogu.

(13) COM(2010) 700 od 19. listopada 2010.

(14) COM(2011) 500 final od 29. lipnja 2011.

(15) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(16) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(17) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(18) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(19) Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).

(20) Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).

(21) Uredba (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP (SL L 150, 20.5.2014., str. 93.).

(22) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(23) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).

(24) Uredba (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.).

(25) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(26) ABM: Activity-Based Management (upravljanje po aktivnostima); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(27) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(28) Pripremno djelovanje doneseno u nacrtu proračuna za 2016. iz proračunske linije 01 02 77 01 koje je „namijenjeno financiranju potpore državama članicama za provedbu ključnih reformi u područjima fiskalne odgovornosti, javne uprave kojom se potiče rast i i konkurentnosti. Cilj ove potpore jest poboljšati sposobnosti država članica da provedu reforme i ojačaju svoje javne institucije. Ona bi trebala posebno biti usmjerena na fiskalne, strukturne i institucijske reforme koje su utvrđene kao prioriteti tijekom EU-ova redovnog ciklusa makroekonomskog nadzora, za vrijeme trajanja programa gospodarske prilagodbe, tijekom pojačanog nadzora ili nadzora nakon završetka programa. Komisija će je pružiti na zahtjev predmetne države članice i otvorena je za sve države članice.”

(29) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(30) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(31) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(32) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(33) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(34) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(35) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(36) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(37) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(38) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.11.2015.

COM(2015) 701 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013

{SWD(2015) 750 final}

PRILOG

Pokazatelji

Ostvarivanje posebnih ciljeva iz članka 5. stavka 1. mjeri se na temelju sljedećih pokazatelja:

(a)broj i vrsta nacionalnih tijela, administrativnih službi i drugih javnih subjekata, kao što su nacionalna ministarstva ili regulatorna tijela, po državi članici korisnici kojoj je pružena potpora u okviru Programa;

(b)broj i vrsta pružatelja potpore, kao što su državna tijela, javnopravna tijela i tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge te međunarodne organizacije, po posebnom cilju, području politike i državi članici korisnici;

(c)broj i vrsta prihvatljivih mjera iz članka 6. koje se provode, kao što su usluge stručnjaka, mjere osposobljavanja, seminari i sl., raspoređene prema sljedećem:

(a)preporuke po državama članicama ili odgovarajuće mjere povezane s provedbom zakonodavstva Unije, programima ekonomske prilagodbe i reformama na vlastitu inicijativu države članice;

(b)posebni cilj, područje politike i država članica korisnica;

(c)pružatelji potpore, kao što su državna tijela, javnopravna tijela i tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge te međunarodne organizacije;

(d)primatelji potpore iz države članice korisnice, kao što su nacionalna tijela;

(d)broj i vrsta političkih i pravnih aranžmana, kao što su politički memorandumi o razumijevanju ili pisma namjere, sporazumi i ugovori sklopljeni među Europskom komisijom, partnerima u reformi (ovisno o slučaju) i pružateljima potpore za aktivnosti u okviru Programa po posebnom cilju, području politike i državi članici korisnici;

(e)broj donesenih političkih inicijativa (npr. akcijski planovi, planovi, smjernice, preporuke, preporučeno zakonodavstvo), po posebnom cilju, području politike i državi članici korisnici, nakon odgovarajućih aktivnosti za koje je pružena potpora u okviru Programa;

(f)broj mjera koje se provode po području politike i državi članici korisnici kao rezultat mjera potpore pruženih u okviru Programa, a i koje su raspoređene po preporukama po državama članicama ili odgovarajućim mjerama povezanima s provedbom zakonodavstva Unije, programima ekonomske prilagodbe i reformama na vlastitu inicijativu države članice;

(g)povratne informacije od nacionalnih tijela, administrativnih službi i drugih javnih subjekata koji su primili potporu u okviru Programa i (ako je dostupno) od drugih dionika/sudionika o rezultatima i/ili utjecaju mjera u okviru Programa, po posebnom cilju, području politike i državi članici korisnici, popraćene kvantitativnim ili empirijskim podacima ako su dostupni;

(h)povratne informacije od pružatelja potpore o rezultatima i/ili utjecaju potpore koju su pružili u okviru Programa za posebni cilj i područje politike u kojem djeluju, po državi članici korisnici, popraćene kvantitativnim ili empirijskim podacima ako su dostupni;

(i)razvoj stajališta relevantnih dionika o doprinosu Programa ostvarivanju reformi, po posebnom cilju, području politike i državi članici korisnici, popraćene odgovarajućim kvantitativnim ili empirijskim podacima ako su dostupni.

Ti pokazatelji upotrebljavaju se u skladu s dostupnim podacima i informacijama (uključujući odgovarajuće kvantitativne ili empirijske podatke).