5.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/22

1.

izražava zadovoljstvo činjenicom da je Komisija priznala važnost jačanja izrade politika za mlade utemeljenih na činjenicama i dokazima, kao i usklađivanja napora i resursa EU-a, regija i država članica na najučinkovitiji mogući način kako bi se postigli ciljevi politike za mlade;

2.

posebno pozdravlja pristup Komisije koja smatra nužnim da se u okviru suradnje na području povezanom s mladima u razdoblju 2016.–2018. na nove izazove poput integracije mladih izbjeglica ili širenja ekstremizma među mladima reagira na najbrži mogući način i uz odgovarajuće prilagođavanje politike;

3.

u tom kontekstu posebno pozdravlja prednosti koje donosi okvir EU-a za suradnju u području mladih u Europi (2010.–2018.) u pogledu poboljšanja suradnje između država članica Europske unije i njihovih lokalnih i regionalnih vlasti te stvaranja i razvijanja prilika i pogodnosti koje europska integracija nudi mladima; stoga potiče Komisiju da okvir produži i na razdoblje nakon 2018. te da ga dalje razvija;

4.

slaže se da jamčenje jednakih prilika, poticanje društvene integracije i povećanje konkurentnosti mladih na tržištu rada, uz istodobno poticanje aktivnog građanstva (sudjelovanja mladih), jačanja rada s mladima, nediskriminacije i međukulturalnog razumijevanja, u budućnosti moraju ostati među glavnim ciljevima politike za mlade;

5.

međutim, izražava zabrinutost činjenicom da Komisija nije spomenula ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u okviru politike za mlade iako je jasno da u većini država članica u kojima postoje nacionalne politike o pitanjima koja se tiču mladih, lokalne i regionalne vlasti imaju, u različitim omjerima, najveću nadležnost na tom polju;

6.

cijeni rad Eurostata na izradi i koordiniranju skupova podataka o nizu čimbenika koji se odnose na pitanja povezana s mladima;

7.

poziva Komisiju da na sustavan način razmotri teritorijalni učinak politike za mlade na podnacionalnoj razini, u najmanju ruku na razini NUTS 2. Kako bi se uloga regija u provedbi strategije EU-a za mlade dodatno ojačala, smatra da je u okviru Otvorene metode koordinacije između država članica EU-a potrebno izraditi mjerljive pokazatelje i konkretne planove djelovanja za mlade koji uključuju sve razine vlasti te razviti snažna partnerstva između organizacija mladih i tijela javne vlasti;

8.

nakon savjetovanja s dionicima i premda uvažava činjenicu da program Erasmus+ i Jamstvo za mlade predstavljaju osnovne instrumente za postizanje strateških ciljeva, smatra da su problemi daleko složeniji i da djelovanje EU-a na području mladih već ima znatno širi opseg od ta dva instrumenta, koji su se, iako naoko učinkoviti, pokazali nedovoljnima s obzirom na to da se Jamstvo za mlade još uvijek ne primjenjuje na odgovarajući način. Posebno su u pogledu ugroženih mladih ljudi potrebne inicijative za potporu mladima koji su odrasli u sustavu socijalne skrbi i koji su izloženi riziku da se s napunjenih 18 godina nađu bez ikakve vrste zaštite putem koje bi im se pomoglo da prijeđu u odraslu dob. Stoga skreće pozornost na potrebu da se u odgovarajućem obliku osigura pristup drugim informacijama o rezultatima na području politike za mlade, posebice, među ostalim, u pogledu nezaposlenosti mladih i socijalne uključenosti. To bi također pomoglo da se ustanovi je li potrebno osigurati posebnu potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova već u ovom programskom razdoblju. S obzirom na složenost i goleme razmjere postojećih izazova, politike za mlade trebalo bi međusektorskim pristupom uključiti u sve politike EU-a s obzirom na to da bi se pomoću njih ne samo mogla naći rješenja za goruće probleme mladih, već bi one trebale postati osnova za poticanje novog gospodarskog rasta. Uz to, ponovno otkrivanje vrijednosti dugogodišnjih tradicija i zanimanja moglo bi otvoriti nove mogućnosti na profesionalnom planu. Također treba nastaviti ulagati velike napore u promicanje razmjene najboljih praksi na polju uključivanja mladih i rada s mladima između država članica i lokalnih i regionalnih vlasti. Povrh toga, gospodarske razloge za obrazovanje i osposobljavanje, o kojima se 12. prosinca 2014. raspravljalo na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (1) u kontekstu revizije strategije Europa 2020. u sredini provedbenog razdoblja, sada bi trebalo pretvoriti u konkretna ulaganja u obrazovanje u sklopu dugoročnih programa EU-a za mlade i rast;

9.

izražava zadovoljstvo time što Komisija poboljšava pružanje informacija mladima koji traže posao putem sustava EURES za razmjenu informacija o slobodnim radnim mjestima te time što je pokrenula inicijativu „Tvoj prvi posao zahvaljujući EURES-u” za pomoć mladima koji traže posao u inozemstvu. Pozdravlja konkretne korake koje je Komisija poduzela u cilju provođenja preporuke Vijeća o kvalitativnom okviru za stažiranje u skladu s kojom bi se upotreba portala EURES-a trebala proširiti na stažiranje. Poziva države članice da bolje iskoriste ove instrumente;

10.

sa zabrinutošću primjećuje da izravne političke aktivnosti mladih (osobito glasovanje na izborima) slabe te da je razina sudjelovanja mladih niža od razine starijih generacija, no istodobno pozdravlja interes koji mnogi mladi pokazuju za aktivno sudjelovanje u lokalnim zajednicama pristupanjem organizacijama, putem internetskih alata (tj. društvenih medija) ili dobrovoljnim radom. Stoga je pohvalno to što Komisija i države članice u okviru strategije EU-a za mlade žele koristiti nove oblike sudjelovanja u demokratskim procesima, kao i nove oblike pristupa postupku donošenja političkih odluka. Mlade bi također trebalo bolje informirati o njihovom pravu na pokretanje i podržavanje građanskih inicijativa;

11.

preporučuje Komisiji da uz puno poštovanje odgovornosti država članica za nastavni sadržaj i organizaciju obrazovnog sustava prouči dobre prakse u državama članicama i regijama u pogledu podučavanja političke pismenosti i snižavanja dobne granice za pravo glasa, a osobito izravan ili neizravan utjecaj tih dvaju čimbenika na političku angažiranost mladih i na njihovu spremnost na sudjelovanje; Komisija bi zatim trebala podijeliti rezultate te analize s državama članicama i regijama;

12.

smatra da je posebno važna uloga organizacija mladih i sportskih organizacija koje izvan škole pružaju neformalne i informalne obrazovne programe za aktivno građanstvo jer one u velikoj mjeri doprinose razvoju participativnih vještina mladih i unapređuju kvalitetu postupka odlučivanja. Stoga smatra da je važno podupirati te organizacije;

13.

također naglašava potrebu da se utvrde i bolje upoznaju nestrukturirane zajednice mladih čiji broj sve više raste zahvaljujući, među ostalim, odgovornom korištenju društvenih medija. Te zajednice često predstavljaju mlade koji imaju poteškoće u iskorištavanju mogućnosti te koji ne posjeduju instrumente za interakciju s institucijama;

14.

priznaje važnost kvalitetnog rada s mladima i potrebe da se tim radom poboljša sposobnost reakcije na buduće društvene, bihevioralne i tehnološke promjene. U vezi s time također je potrebno dalje podržavati priznavanje i širenje neformalnog i informalnog učenja u radu s mladima;

15.

izražava zabrinutost zbog činjenice da je smanjen proračun namijenjen radu s mladima za koji su u više država članica zadužene lokalne vlasti, dok rastući broj mladih kojima prijeti siromaštvo i isključenost, kao i sve raširenije navike štetne za zdravlje i s njima povezani porast stope smrtnosti mladih, iziskuju jačanje tih aktivnosti. Također je posebno važno promicati pozitivni način života, uključujući tjelesnu aktivnost, kako bi se smanjilo korištenje opojnih droga, pretjerano konzumiranje alkoholnih pića, pušenje i pretilost. Istodobno je važno predložiti aktivne politike kako bi se mladima (i pojedincima i okupljenima u udruge) ponudile mogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja zahvaljujući kojem bi mogli „stvoriti nove oblike društvenih odnosa” (Bijela knjiga o mladima u Europi 2001.);

16.

kao odgovor na trenutačnu migracijsku krizu i u kontekstu Europskog migracijskog programa, traži da financijska sredstva budu izravno dostupna lokalnim i regionalnim vlastima kako bi one mogle ispunjavati svoje obveze u pogledu migracije i integracije;

17.

smatra da iseljavanje mladih ljudi iz manje bogatih europskih regija, ili regija koje su najjače pogođene gospodarskom krizom, narušava teritorijalnu i socijalnu koheziju te vodi prema ozbiljnim demografskim problemima. Kako bi se u tim regijama poticao rast i stvaranje novih radnih mjesta, što je ključno za sprečavanje masovnog odlaska mladih ljudi i posljedičnog odljeva mozgova, Odbor naglašava potrebu da se među ostalim podupiru međuregionalna partnerstva te izravno lokalno i regionalno djelovanje uz pomoć posebnih mjera koje bi se financirale iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

18.

smatra da je razmjena dobrih praksi u međusektorskoj suradnji za potporu mladih važan alat jer državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima, kao predstavnicima mladih, omogućuje učenje jednih od drugih. Nadalje, inicijativama poput Euromediteranske platforme mladih i Europskog foruma za mlade potiče se dijalog o pitanjima kao što su promicanje cjeloživotnog učenja i europska mobilnost, obrazovne politike i politike zapošljavanja te jednake prilike za žene i muškarce;

19.

predlaže izradu paketa osnovnih mjera za mlade koje bi države članice, kad je to moguće, trebale osigurati. U okviru tog paketa težište bi moglo biti na pristupu širokopojasnom internetu, na mogućnosti učenja drugog stranog jezika najmanje do razine jednakovrijedne stupnju B2 u sklopu javnog obrazovnog sustava, na profesionalnom usmjeravanju i kontinuiranom mentorskom praćenju, prilikama za odgovarajuće sudjelovanje u volonterskim aktivnostima, promicanju pripreme za prvo zaposlenje te na fleksibilnim i pristupačnim oblicima financiranja potrebnim za dovršenje studija s dobrim izgledima za zapošljavanje; Istodobno poziva Europsku komisiju da poduzme mjere kojima bi se osiguralo da svi mladi ljudi u EU-u koji su zainteresirani za strukovno osposobljavanje imaju mogućnost da to i ostvare te da im se „jamče minimalne kvalifikacije i kompetencije” koje bi bile priznane i potvrđene u svim državama članicama, a koje bi im omogućile da postignu minimalnu razinu obrazovanja s odgovarajućom razinom relevantnih kompetencija, popraćenu odgovarajućim potvrdama kojim se priznaje dodana vrijednost aktivnosti koje mladi provode i u neformalnim okruženjima;

20.

napominje potrebu da se provedu studije u različitim regijama Europe kako bi se dobio bolji uvid u situaciju s kojom se mladi suočavaju na području stanovanja i uvjeta stanovanja. Od posebne je važnosti razmjenjivati dobre prakse na tom području te izraditi akcijske planove na lokalnoj razini s obzirom na to da u mnogim regijama postoji višak stambenih jedinica, dok u drugim brojnim regijama kvaliteta stambenih jedinica mladima ne osigurava odgovarajuće uvjete, a u drugim su pak regijama mladi isključeni zbog iznimno visokih cijena. Stoga bi na temelju relevantnih podataka trebalo izraditi primjerene akcijske planove s ciljem osiguravanja boljeg pristupa dobrim stambenim uvjetima za mlade; Konkretno se predlaže da se za mlade osigura udio socijalnih stanova, da se potakne solidarno susjedstvo i sustanovanja samostalnih starijih osoba i mladih (eng. co-housing) te da se mladima pruži potpora za kupnju stambenog prostora u obliku zajmova s niskim kamatama;

21.

insistira na potrebi da se u okviru politike za mlade odredi na koji bi se način moglo odgovoriti na izazove kao što je usklađivanje kompetencija s potrebama poslodavaca, proizvodnje i teritorijalnim potrebama (i u kontekstu smanjenja visoke stope nezaposlenosti među mladima), pitanje jednakosti prilika za mlade koji žive u malim zajednicama u udaljenim, najudaljenijim, otočnim ili ruralnim regijama koje se bore s demografskim izazovima ili kao što je promicanje inicijativa za profesionalno osposobljavanje prilagođeno regionalnim osobnostima i posebnim kompetencijama i razmjena dobrih praksi na tom polju, pa i uz ponovno davanje važnosti manualnim zanimanjima; ističe da je usklađivanje kompetencija s potrebama poslodavaca važan čimbenik za smanjenje nezaposlenosti mladih i za izglede za daljnji razvoj njihove karijere; Smatra da je potrebno uvesti postupke koji bi jamčili potvrđivanje i certifikaciju i onih kompetencija koje mladi stječu neformalnim obrazovanjem ili volontiranjem kako bi ih mogli iskoristiti u traženju posla. Poziva na to da se tom pitanju posveti veća pozornost i da se zalaže za društveno odgovorno poslovanje kako bi poduzeća pokazala empatiju prema mladima koji su ne samo radna snaga današnjice i sutrašnjice već i potencijalni kupci njihovih usluga ili proizvoda;

22.

smatra da je u okviru politike za mlade – kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj i regionalnoj razini – potrebno nastaviti pridavati posebnu pozornost pitanjima poput promicanja europskih temeljnih vrijednosti kršćanske kulture, diskriminacije mladih na temelju spola, rodne, rasne ili etničke pripadnosti, religije ili vjerovanja, invalidnosti ili seksualne orijentacije, kao i osmišljavanju mjera koje je s tim u vezi potrebno poduzeti, među ostalim i s obzirom na specifične probleme s kojima se susreću mladi iz nacionalnih i etničkih manjina;

23.

poziva relevantne regionalne i lokalne vlasti da poduzmu sve što je u njihovoj moći da u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i europskim načelima očuvaju obrazovne ustanove u kojima se poduka odvija na materinskom jeziku nacionalnih ili jezičnih manjina i da uspostave nove obrazovne ustanove te vrste, a od država članica traži da mladim ljudima iz jezičnih i nacionalnih manjina, s obzirom na njihovu posebnu obrazovnu situaciju, osiguraju učinkovitu obuku na službenom jeziku države, u skladu s načelima višejezičnosti i nediskriminacije;

24.

s obzirom na sve veći broja slučajeva rodno uvjetovanog nasilja među mladima, smatra prioritetom hitno pokretanje akcijskog plana u kojem će se voditi računa o važnosti stvarne koedukacije u svim zemljama EU-a;

25.

napominje da mladi imaju ograničen pristup izvorima financiranja potrebnog za osnivanje poduzeća, stanovanje ili studiranje; stoga smatra važnim da lokalne i regionalne vlasti iznađu lokalna rješenja koja će s jedne strane pridonijeti rastu konkurentnosti same regije, a s druge strane jasno podržati jednakost prilika među mladima;

26.

stoga ističe potrebu da se potiču okruženja za okupljanje mladih koja promiču lokalni dionici u partnerstvu i s privatnim akterima koji znaju prepoznati potrebe ciljne skupine mladih i pretvoriti ih u prilike za buduću zapošljivost, kao i za razvoj poduzetničkih vještina i aktivnog sudjelovanja;

27.

poziva Komisiju i države članice da provjere jesu li mladi dobro obaviješteni o pravu na rad, propisima o zaštiti radnih mjesta i volonterstvu te uživaju li potrebnu zaštitu kad se bave profesionalnom aktivnošću ili volonterstvom, kao i za vrijeme stažiranja ili pripravništva u državi u kojoj imaju prebivalište ili u državi članici u kojoj nemaju stalno prebivalište; stoga predlaže da se oslanjaju na već uspostavljene mreže kao što su Europe Direct, Eurodesk i EURES, kao i na lokalna tijela koja u najvećoj mjeri promiču politike za mlade na svom području;

28.

ističe da je potreban velik oprez kad se radi o zaštiti mladih koji se bave volonterstvom ili su aktivni na tržištu rada te traži od regija da prouče mogućnosti suradnje na tom području u pogledu međusobnog učenja i razmjene najboljih praksi. Povrh toga, naglašava potrebu za jačanjem društvene i građanske vrijednosti volonterstva, kao što je slučaj s civilnom službom za mlade;

29.

vjeruje da je uputno proučiti kako novonastale društvene i europske vrijednosti – primjerice ekološko osvješćivanje u pogledu održive i energetski učinkovite proizvodnje, angažiranje na lokalnoj razini, potpora ugroženim osobama i ponovno pridavanje veće vrijednosti obrtničkoj djelatnosti – mogu s jedne strane potaknuti sudjelovanje mladih u društvu te ih uspješno integrirati u njega, a s druge strane, promicati i poduprijeti temeljnu ulogu obitelji kao osnovne potpore za društveni i gospodarski rast pojedinaca. Preporučuje da se obitelj poveže s novim ciljevima za održivi razvoj (UN) te navede u njima. Mjere potpore odnose se kako na izvorne obitelji, tako i na nove obitelji i one u nastanku. Te se mjere tiču zaštite obitelji i potpore osnivanju obitelji i roditeljstvu, osobito u regijama suočenima s demografskim izazovima;

30.

u pretežito ruralnim područjima trebalo bi posvećivati osobitu pozornost mladom stanovništvu, koje je u tim područjima istinska strateška adut, te promicati njihovu ukorijenjenost u ruralno područje, poboljšavati izglede za njihov daljnji život u tim naseljima koja su ponekad vrlo mala i osigurati koliko je to moguće (uz pomoć odgovarajućeg osposobljavanja) kontinuitet lokalne poljoprivredne djelatnosti na temelju tradicionalnih tehnika obrade koje su ekološki prihvatljive i poštuju načela održivog gospodarstva. Te djelatnosti moraju biti financijski održive i ekonomski isplative;

31.

smatra da izolirane mjere koje pojedinačne države članice usvajaju na području politike za mlade nisu uvijek zadovoljavajuće te da je njihovo međusobno usklađivanje često nesustavno; u tom se kontekstu slaže s prijedlogom za više predanosti i dodatne mjere na europskoj razini kako bi se poboljšala koordinacija, razvilo usklađivanje i iskoristile mogućnosti sinergije pri čemu treba uzeti u obzir činjenicu da je mlada generacija otvorenija mobilnosti i migracijama te insistira na potrebi da se u revidiranoj politici jasno odredi središnja uloga lokalnih i regionalnih vlasti;

32.

smatra da je nužno ojačati ulogu mladih u demokratskim procesima kako bi se čuo njihov glas. Radi postizanja tog cilja nužno je potaknuti dijalog među mladima, nadograđujući se na uključivanje civilnog društva, a posebice udruga mladih, lokalnih tijela vlasti (i pojedinačno i u okviru udruga), neformalnih skupina, informacijskih centara Europe Direct, koji mogu pomoći da se osiguraju povratne informacije između mladih i institucija, te nevladinih organizacija koje oduvijek predstavljaju segment stanovništva koji je najotvoreniji promjenama i društvenim inovacijama te je u stanju potaknuti preporod cijelog društva. Baš zbog toga Odbor ističe važnost proširenja strukturiranog dijaloga te izražava potporu novim mjerama koje Komisija predlaže na tom polju u pogledu jačanja mogućnosti sudjelovanja mladih općenito, kao i organizacija koje ih predstavljaju. Naposljetku naglašava da bi radi postizanja tih ciljeva moglo biti korisno osigurati strukturirani plan djelovanja, kao što je to bilo učinjeno za Jamstvo za mlade putem Inicijative za zapošljavanje mladih;

33.

ističe važnost proširenja strukturiranog dijaloga i izražava svoju podršku novim mjerama koje je Komisija predvidjela na ovom području u pogledu jačanja mogućnosti sudjelovanja i mladih općenito, ali i organizacija koje ih predstavljaju. Podsjeća na to da osobito mladi ljudi očekuju da strukturirani dijalog odgovara kriterijima kvalitete koji bi se u što većoj mjeri trebali odražavati u postupku dijaloga. Oni među ostalim očekuju partnerski dijalog na ravnopravnoj razini i dovoljno vremena. Mladi trebaju biti uključeni u postupke kreiranja mišljenja na različitim političkim razinama i na što je više moguće tematskih područja. Regionalna perspektiva sudjelovanja mladih mogla bi se ojačati strukturiranim dijalogom, posebno u pogledu inicijative za zapošljavanje mladih;

34.

smatra da je važno promicati uključenost mladih s invaliditetom te ostvarivanje istinske jednakosti za mlade s invaliditetom u pogledu korištenja mogućnosti koje promiču države članice i regije;

35.

ističe potrebu da se u politikama EU-a i država članica prednost daje uključivanju mladih izloženih riziku, kao što su mladi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET-ovi), te mladih koji su migrantskog porijekla, a za koje postoji veća vjerojatnost da će biti izloženi riziku;

36.

u trenutku aktualne iznimno ozbiljne terorističke prijetnje u Europi te političke i vjerske radikalizacije koja se nažalost širi među mladima, smatra da je u skladu s Europskim programom sigurnosti za sprečavanje nasilja, radikalizacije i ekstremizma od prioritetne važnosti povećati sudjelovanje u institucijama i povjerenje u njih, zajamčiti pravo mladih da žive u pluralističkim zajednicama utemeljenima na europskim demokratskim vrijednostima, vladavini prava i temeljnim pravima;

37.

preporučuje da europske lokalne i regionalne vlasti, uzimajući u obzir politike za mlade EU-a i država članica, izrade lokalne i regionalne strategije koje se izričito bave problemima i mogućnostima specifičnima za mlade. Prilikom izrade tih planova treba omogućiti povećanje mogućnosti međusobnog učenja, pazeći pritom da se osigura najveće moguće sudjelovanje ciljne publike, odnosno mladih, u njihovom osmišljavanju, provedbi i ocjenjivanju te da se potiče uzajamno učenje. Odbor istodobno naglašava da će sve strategije i politike koje se tiču mladih uključivati horizontalne mjere protiv diskriminacije na osnovi spola, roda, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta ili spolne orijentacije;

38.

poziva Europsku komisiju da promiče i podržava politike za razvoj poduzetništva mladih na kulturnom i kreativnom polju u cilju stvaranja radnih mjesta i davanja učinkovitog odgovora svim mladima koji žele pretvoriti svoje sklonosti u zanimanja u kulturnom sektoru.