22.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 316/224

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2013. pod nazivom „Socijalna odgovornost poduzeća: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast” (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o doprinosu zadruga prevladavanju krize (3),

—

uzimajući u obzir članak 184. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenoga 2012. pod nazivom „Inicijativa socijalnog poslovanja – stvaranje povoljne klime za socijalna poduzeća, ključne dionike socijalne ekonomije i inovacija” (4),

—

uzimajući u obzir svoju Deklaraciju od 10. ožujka 2011. (5),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Europskom programu za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) u kojoj se uvodi dimenzija mikrofinancija i socijalnog poduzetništva,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 25. listopada 2011. naslovljenu „Inicijativa za socijalno poduzetništvo” (COM(2011)0682),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0247/2015),

A.

budući da je u okviru socijalne i solidarne ekonomije zaposleno preko 14 milijuna osoba, što čini oko 6,5 % radnika u EU-u; budući da u EU-u djeluje dva milijuna poduzeća iz područja socijalne i solidarne ekonomije, što čini 10 % poduzeća u Uniji;

B.

budući da su kao posljedica gospodarske i financijske krize porasle razine siromaštva i socijalne isključenosti, kao i dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i društvena nejednakost;

C.

budući da su gospodarskom i financijskom krizom najviše pogođene skupine koje su najugroženije i najisključenije s tržišta rada, npr. osobe s invaliditetom, mladi, stariji, žene, dugotrajno nezaposleni i radnici u nepovoljnom položaju;

D.

budući da gospodarsku i financijsku krizu treba smatrati prilikom za rad na održivijem gospodarskom modelu EU-a u kojem bi se više pozornosti obraćalo na socijalnu i teritorijalnu koheziju te ekološku održivost; budući da svako poboljšanje gospodarske i financijske situacije treba biti popraćeno snažnom potporom uključivog, održivog i kvalitetnog zapošljavanja; budući da socijalna i solidarna ekonomija mogu doprinijeti postizanju tog cilja i treba ih smatrati pokretačima tog prijelaza koji mogu pomoći u uravnoteženju spornih socijalnih, ekoloških i gospodarskih pitanja;

E.

budući da pružatelji socijalne podrške i zdravstvenih usluga, među kojima prednjače socijalna poduzeća, čine jedno od ključnih područja za rast radnih mjesta u EU-a s obzirom na to što su zaslužni za 1,3 milijuna novih radnih mjesta između 2009. i 2013.; budući da je to dokaz dvostruke sposobnosti sektora da čak i u doba krize otvara radna mjesta, ali i da osnažuje socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europi, osobito pomaganjem korisnicima usluga pri zapošljavanju;

F.

budući da je na konferenciji „Oslobađanje potencijala socijalne ekonomije za rast u EU-u” održanoj u Rimu 17. i 18. studenog 2014. prepoznato da socijalna i solidarna ekonomija imaju ključnu ulogu u europskim zemljama i da doprinose ostvarivanju brojnih ključnih ciljeva EU-a kao što su otvaranje i očuvanje radnih mjesta, socijalna kohezija, socijalna inovacija, ruralni i regionalni razvoj te zaštita okoliša;

G.

budući da su povećanje stope zapošljavanja ljudi u rasponu od 20 do 64 godine sa 69 % na barem 75 % i smanjenje broja ljudi u Europi koji žive ispod nacionalnog praga siromaštva za 25 % tako da se 20 milijuna ljudi izbavi iz siromaštva zasad neostvareni ciljevi strategije Europa 2020.;

H.

budući da se u Strasburškoj deklaraciji iz siječnja 2014. navodi da socijalna poduzeća moraju imati veću ulogu u budućnosti Europe;

I.

budući da je EU regija s najbrojnijim stanovništvom starije dobi i najnižim rastom stanovništva na svijetu; budući da će do 2050., prema predviđanjima, prosječna dob građana EU-a iznositi više od 50 godina; budući da starenje stanovništva i demografske promjene predstavljaju izazov za sustave socijalne skrbi;

J.

budući da cilj poduzeća socijalne i solidarne ekonomije nije samo poboljšati gospodarske i socijalne uvjete nego i ponuditi fleksibilne i inovativne radne uvjete te su ta poduzeća potencijalno sposobnija prilagoditi se gospodarskim i socijalnim okolnostima;

K.

budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije karakteriziraju mehanizmi demokratskog upravljanja, visok stupanj uključenosti njihovih članova ili partnera u upravljanje poduzećem, velika transparentnost njihova djelovanja te da su usklađena sa sve većim zahtjevima građana koji se odnose na etičko, socijalno i ekološko ponašanje poduzeća;

L.

budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije pokrivaju velik raspon poduzeća te da većina tih poduzeća nije priznata pravnim okvirom na europskoj razini, nego samo na nacionalnoj razini u nekim državama članicama i to pod različitim pravnim oblicima;

M.

budući da zadruge pružaju kvalitetna radna mjesta koja nisu podložna preseljenju, otvorena su svima i nisu ugrožena krizom; budući da su zahvaljujući svom zadružnom modelu poslovanja za vrijeme krize povećale promet i rast uz manje stečaja i otkaza;

N.

budući da su u članku 2. stavku 1. i 5. Uredbe (EU) br. 1296/2013 o Europskom programu za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) definirana „socijalna poduzeća” i „socijalne inovacije”;

O.

budući da se socijalne inovacije odnose na razvoj i provedbu novih ideja, bilo da se radi o proizvodima, uslugama ili modelima socijalne organizacije, kojima se upravlja tako da se odgovori na nove socijalne, teritorijalne i ekološke zahtjeve i izazove, poput starenja stanovništva, depopulacije, ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, hvatanja u koštac s raznolikošću, nezaposlenošću mladih, integraciji onih koji su najviše isključeni s tržišta rada i klimatskim promjenama;

P.

budući da su socijalna ulaganja namijenjena osnaživanju vještina i kapaciteta ljudi te pružanju podrške u zapošljavanju i u punopravnom sudjelovanju u društvenom životu; budući da se socijalna ulaganja u pravilu odnose na politike iz područja obrazovanja, skrbi o djeci, zdravstvene skrbi, osposobljavanja, pomoći u traženju posla i rehabilitaciji;

Q.

budući da nedostatak priznanja s kojima su suočena poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, koja ponekad čak nisu priznata ni kao gospodarski dionici, dodatno otežava njihov pristup javnom i privatnom financiranju; budući da strukturni fondovi i europski programi trebaju doprinijeti modernizaciji gospodarskih struktura, uključujući socijalnu i solidarnu ekonomiju, koju predstavljaju različite vrste i veličine poduzeća (zadruge, uzajamna društva, zaklade, udruge i novi oblici poduzeća socijalne i solidarne ekonomije), od kojih su većina mikro, mala i srednja poduzeća;

R.

budući da obrazovanje i osposobljavanje moraju biti prioritetna područja za poticanje kulture poduzetništva među mladima;

S.

budući da je rodni jaz u socijalnom poduzetništvu manji nego u tradicionalnim oblicima poduzetništva; budući da socijalne poduzetnice znatno doprinose smanjenju socijalne isključenosti i stvaranju novih razvojnih prilika;

T.

budući da je potrebno pružiti usluge osposobljavanja i prekvalifikacije u socijalnom sektoru za dugotrajno nezaposlene jer im se time nude nove prilike u inovativnom okruženju kao što je socijalna i solidarna ekonomija;

U.

budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomija, posebno inkluzivna poduzeća, nude prilike za zapošljavanje osobito za one koji su najviše isključeni s tržišta rada, za koje nezaposlenost često prelazi u dugotrajnu nezaposlenost; budući da bi države članice mogle razmotriti načine pružanja podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije koja zapošljavaju nezaposlene osobe ili koriste tražiteljima socijalne pomoći, uključujući, gdje je to moguće, smanjenje poreza i socijalne premije;

V.

budući da je komplementarni i dodatni učinak socijalne i solidarne ekonomije važan zajedno s drugim mjerama kojima se promiče zapošljavanje; budući da veću pozornost valja obratiti na rješenja kojima se promiče ponovno uključenje na tržište rada ljudi koji nemaju osnovne i konkurentne sposobnosti tako da poslije mogu iskoristiti prednosti koje im se nude inovativnijim rješenjima socijalne i solidarne ekonomije;

W.

budući da je socijalni dijalog ključan za funkcioniranje socijalne tržišne ekonomije EU-a i presudan za promicanje konkurentnosti i pravednosti; budući da socijalni dijalog i savjetovanje sa socijalnim partnerima u okviru donošenja politika EU-a čine veliku socijalnu inovaciju;

X.

budući da nabava često dolazi u obliku velikih jednokratnih javnih natječaja za usluge ili nabavu iz kojih manji akteri mogu biti isključeni;

1.

napominje da su poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, koja ne moraju nužno biti neprofitne organizacije, poduzeća čija je svrha ostvarenje njihova društvenog cilja, bio on otvaranje radnih mjesta za najugroženije skupine, pružanje usluga svojim članovima ili, u općenitom smislu, stvaranje pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš, te da ta poduzeća dobit ulažu ponajprije radi postizanja tih ciljeva; ističe da se poduzeća socijalne i solidarne ekonomije pridržavaju sljedećih vrijednosti:

2.

smatra da Komisija treba prepoznati raznolikost socijalnih poduzeća i pobrinuti se za poduzimanje radnji na razini EU-a kako bi se pružila podrška svim vrstama poduzeća socijalne i solidarne ekonomije;

3.

poziva Komisiju i države članice da bez odgode i sustavno provedu sve mjere navedene u Inicijativi za socijalno poduzetništvo 2012.; poziva Komisiju da u partnerstvu s državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i ključnim akterima socijalne i solidarne ekonomije što prije predstavi drugu fazu te inicijative u kojoj bi se proširio i produbio njezin opseg;

4.

napominje da socijalna i solidarna ekonomija ne mogu zamijeniti socijalnu državu i javne usluge;

5.

napominje da je model socijalnog poduzetništva često privlačan mladima i pruža im priliku da ponude inovativne odgovore na trenutačne ekonomske, socijalne i ekološke izazove;

6.

naglašava da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju snažnu lokalnu i regionalnu ukorijenjenost, zbog čega su u prednosti jer bolje prepoznaju konkretne potrebe i u stanju su na njih odgovoriti svojim proizvodima i uslugama, većinom na području zajednice, te tako poboljšati socijalnu i teritorijalnu koheziju; smatra da valja promicati suradnju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije preko nacionalnih i sektorskih granica kako bi se omogućila razmjena znanja i praksi i time podržao rast takvih poduzeća;

7.

poziva Komisiju i države članice da predlože planove i mjere u cilju poboljšanja teritorijalne organizacije, osobito u područjima sa stalnim prirodnim ili demografskim hendikepima, kojima se neće samo pomoći u osnivanju i razvoju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije te promicati socijalne inovacije i poduzetništvo, nego i pomoći u osnaživanju socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u i olakšati nošenje s demografskim izazovima s kojima je Unija suočena;

8.

s velikim zadovoljstvom pozdravlja povećanje broja konvencionalnih poduzeća koja u okviru svojih poslovnih planova primjenjuju strategije društvene odgovornosti poduzeća; naglašava, međutim, da primjena takvih strategija sama po sebi nije dovoljan uvjet kako bi se utvrdilo da je neko poduzeće socijalno i solidarno;

9.

vjeruje da je važno odrediti uzroke manjeg rodnog jaza u socijalnom poduzetništvu kako bi kreatori politika mogli uzeti te faktore u obzir prilikom promicanja socijalnog i tradicionalnog poduzetništva;

10.

smatra da socijalne inovacije znatno doprinose postavljanju temelja za vrstu rasta u službi održivijeg i uključivijeg društva koji bi doprinosio gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; napominje da socijalne inovacije za cilj moraju imati poboljšanje kvalitete usluga koje se provodi na učinkovit način, a ne samo smanjenjem troškova;

11.

pozdravlja činjenicu da je socijalna i solidarna ekonomija utvrđena u nacionalnim zakonodavstvima četiri države članice EU-a (Španjolska, Francuska, Portugal i Belgija), dok je Poljska pokrenula strategiju razvoja socijalne i solidarne ekonomije, a u Rumunjskoj se raspravlja o donošenju zakonodavstva kojim bi se regulirala socijalna i solidarna ekonomija;

12.

smatra da Komisija treba prepoznati te politički i financijski podržati ulogu neprofitnih pružatelja socijalnih usluga;

13.

naglašava da je potrebno promicati razmjenu praksi među inovativnim poduzećima socijalne i solidarne ekonomije, školama, akademskom zajednicom, dionicima u socijalnom ulaganju, pritom uzimati u obzir potrebe društva kako bi se unaprijedile poduzetničke vještine i poboljšali uvjeti za rast i razvoj poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, te stvoriti centre socijalne inovativnosti; smatra važnim uzeti u obzir gledišta dionika, uključujući socijalne partnere i organizacije potrošača; poziva države članice da promiču zadružni model;

14.

naglašava potrebu za suradnjom svih država članica u cilju stvaranja potrebnih okvirnih uvjeta za sustav socijalnih inovacija u svim državama članicama jer se socijalna i solidarna ekonomija sama ne može boriti protiv svih simptoma i uzroka gorućih socijalnih problema;

15.

prepoznaje da je EU i dalje daleko od postizanja ciljeva navedenih u strategiji Europa 2020., osobito onih povezanih sa zapošljavanjem, inovacijama i smanjenjem siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da socijalna i solidarna ekonomija doprinosi ne samo gospodarskom modelu koji je više održiv, pametan i uključiv, nego i europskom socijalnom modelu, te je dio jedinstvenog tržišta i zaslužuje veliko priznanje i potporu EU-a i država članica, kao što je predviđeno ustavima nekih država članica i različitim ključnim dokumentima EU-a; poziva, stoga, da se prilikom revizije strategije Europa 2020. razmotri uzimanje u obzir socijalne i solidarne ekonomije jer ona može znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva strategije;

16.

ističe da su demografski trendovi povezani s novim modelima potrošnje i da starenje stanovništva u razvijenim zemljama uzima sve veći danak na socijalne službe, ali da će i pružiti prilike za stvaranje društveno odgovornih poduzeća;

17.

naglašava da, s obzirom na svoju socijalnu i inkluzivnu narav, socijalna i solidarna ekonomija nudi radna mjesta skupinama koje su najčešće isključene s otvorenog tržišta rada, čime doprinose solidarnosti, socijalnoj koheziji i gospodarskom rastu;

18.

smatra da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije mogu osmisliti procese koji omogućuju učinkovitije, odgovornije i transparentnije upravljanje sve oskudnijim resursima te mogu unaprijediti provedbu društveno odgovornih mjera;

19.

poziva države članice da bolje integriraju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u akcijske planove za zapošljavanje i socijalnu integraciju kao i u nacionalne programe reforme u cilju oslobađanja i iskorištavanja njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta te doprinosa koji mogu imati u ostvarivanju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;

20.

pozdravlja činjenicu da je proračun za pretfinanciranje Inicijative za zapošljavanje mladih povećan na 30 %; poziva države članice da usklade mjere za promicanje socijalnog poduzetništva sa svojim nacionalnim planovima provedbe Jamstva za mlade; poziva Komisiju i države članice da potiču socijalno poduzetništvo i inovacije u nacionalnim operativnim programima ESF-a; apelira na to da se programi Jamstva za mlade provedu učinkovito i djelotvorno;

21.

ističe da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju poteškoće u pristupu javnoj nabavi kao što su prepreke povezane s veličinom i financijskim mogućnostima; poziva na brzu i djelotvornu provedbu novih direktiva o javnoj nabavi i dodjeli koncesija (Direktiva 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2014/23/EU) radi ostvarivanja većeg sudjelovanja poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u postupcima nadmetanja za postupke javne nabave, bolju dodjelu ugovora za takva poduzeća, pospješivanje njihove uloge i promicanje socijalne uključenosti i inovacije; poziva na djelovanje u cilju lakšeg sudjelovanja takvih poduzeća u javnoj nabavi pružanjem odgovarajućih savjeta, jednostavnijim postupcima i sastavljanjem natječaja tako da budu dostupniji manjim sudionicima; traži da se u postupcima javne nabave prednost daje ponudama koje uz nižu cijenu nose i veću ekonomsku i socijalnu vrijednost, s time da je u ugovore o javnoj nabavi potrebno uključiti socijalne i ekološke kriterije;

22.

pozdravlja reformu direktiva o javnoj nabavi i dodjeli koncesija, koja uključuje socijalne klauzule i kriterije usmjerene na promicanje socijalne uključenosti i socijalne inovacije i ugovore namijenjene poticanju zapošljavanja najugroženijih osoba na tržištu rada; poziva države članice da na pravilan način primijene načela javne nabave u svim postupcima nadmetanja i odabira, uz široku primjenu načela ekonomski najpovoljnije ponude i u skladu s obvezama koje proizlaze iz obveza ekološkog, socijalnog i radnog prava; potiče države članice da u postupke javne nabave uključe socijalne klauzule i kriterije radi poboljšanja položaja ugroženih ljudi na tržištu rada, smanje administrativno opterećenje, pojednostave postupke i poduzmu učinkovitije mjere protiv korupcije;

23.

izražava žaljenje zbog toga što Komisija u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu ne spominje poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i njihov potencijalni doprinos postizanju ciljeva Unije; žali i zbog toga što se u Strategiji ne prepoznaje potreba za jamčenje potpunog, ravnopravnog i neograničenog pristupa novim digitalnim tehnologijama, tržištima i telekomunikacijama, osobito kad je riječ o osobama s invaliditetom; naglašava da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije koja se temelje na tehnologiji mogu imati ključnu ulogu u odgovaranju na društvene izazove na izravan i ekonomičan način;

24.

izražava žaljenje zbog činjenice da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju još više poteškoća od tradicionalnih poduzeća u pribavljanju financijskih sredstava, kako iz javnih tako i iz privatnih izvora, te stoga poziva javne vlasti i pružatelje financijskih usluga da razviju širok raspon odgovarajućih financijskih instrumenata kojima će se na učinkovit način pružiti potpora socijalnim poduzećima u svim fazama njihova poslovnog razvoja, osobito prilikom njihova osnivanja, te stvoriti okvir u kojem će se približiti potencijalni ulagači i specijalizirani fondovi;

25.

ističe da je pristup financiranju otežan zbog činjenice da upravitelji financijskih posrednika ne poznaju stvarnost poduzeća socijalne i solidarne ekonomije; naglašava da je potrebno poboljšati obrazovanje tih upravitelja kad je riječ o takvim poduzećima kako bi se olakšao njihov pristup financiranju; stoga poziva na uvođenje europskog znaka pouzdanosti za „socijalno poduzetništvo” kojim bi se ulagačima omogućilo da uoče fondove s portfeljem koji čine socijalna poduzeća, što se posebno odnosi na Europski fond za socijalno poduzetništvo;

26.

naglašava potrebu za pružanjem većeg poticaja za stvaranje mreža socijalnih poduzeća i potporu njima radi promicanja sinergije u organizaciji, razmjeni i širenju tehnologija te razvoju usluga među proizvođačima u različitim regijama;

27.

naglašava da je potrebno promicati strukturiraniji dijalog među malim i srednjim poduzećima, socijalnim i solidarnim poduzećima te financijskim institucijama, i to preko specijaliziranih mrežnih platformi;

28.

sa zadovoljstvom pozdravlja donošenje Uredbe o Europskom fondu za socijalno poduzetništvo;

29.

pozdravlja činjenicu da je dio financiranja programa EaSI namijenjen pomoći pristupu financiranju za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije; naglašava ulogu koju će osovina socijalnog poduzetništva koju čine EaSI, ESF i svi ostali relevantni programi EU-a u imati u boljem funkcioniranju tih poduzeća; naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti kad je riječ o mogućnostima financiranja; poziva države članice da uspostave nacionalne kontaktne točke ili jedinstvene točke kako bi se sudionicima socijalne i solidarne ekonomije pomoglo u pristupu programima financiranja EU-a;

30.

poziva Komisiju da ponovno razmotri gornju granicu zajmova za socijalna poduzeća određenu programom EaSI te da odluči je li to u skladu s tržišnim uvjetima;

31.

naglašava potrebu za pružanje podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije uz dovoljno financijskih sredstava na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a, čime bi se stvorila sinergija među različitim vrstama poduzeća; poziva države članice i Komisiju da prihvate činjenicu da na raspolaganje treba staviti potrebna sredstva; stoga smatra da je potrebno poboljšati pristup financiranju socijalne i solidarne ekonomije na različite načine, primjerice europskim fondovima, fondovima rizičnog kapitala, mikrokreditima i skupnim mikrofinanciranjem (crowdfunding);

32.

poziva države članice da poboljšaju javne usluge (npr. zdravstvo i obrazovanje) uz pomoć lokalnih tijela vlasti, i to tako da ih upotrijebe kao pokretač poboljšanja kvalitete usluga kako bi ponudile prilike za zapošljavanje i podignule razinu pruženih usluga u cilju smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti;

33.

ističe da pravila o državnoj potpori ne trebaju predstavljati prepreku javnom financiranju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i socijalnih usluga; s tim u vezi poziva Komisiju da bude fleksibilna u primjeni pravila o državnoj potpori za takva poduzeća i usluge te da pomogne u tome da lokalna i regionalna tijela vlasti budu upoznata s njima i točno provode zacrtanu državnu potporu;

34.

žali što se u Uredbi o osnivanju Europskog fonda za strateška ulaganja sektor socijalne i solidarne ekonomije spominje samo u uvodnim izjavama; poziva Komisiju da i dalje promiče pristup socijalnog ulaganja kako je predstavljen u Paketu za socijalno ulaganje te da se prilikom vrednovanja projekata u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja uzmu u obzir projekti povezani sa socijalnom i solidarnom ekonomijom;

35.

kritizira činjenicu da inkluzivna poduzeća, osnovana na temelju partnerstava između poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, u pravilu nemaju pristup sredstvima namijenjenima malim i srednjim poduzećima; poziva Komisiju da predloži novu iznimku za pravnu definiciju malih i srednjih poduzeća, sličnu onima koje se već primjenjuju na javna investicijska društva, društva rizičnog kapitala i neprofitnih sveučilišta i istraživačkih centara kako bi se inkluzivno poduzeće moglo smatrati autonomnim poduzećem čak i kada drugo poduzeće posjeduje, samo ili zajedno s drugim poduzećima, više od 25 % njegova kapitala ili glasačkih prava u upravnom odboru;

36.

poziva države članice da promiču poduzetničku kulturu i zadružni model te da u programe obrazovanja i osposobljavanja uvrste socijalno poduzetništvo te načela socijalne i solidarne ekonomije; također ih poziva da potaknu osnivanje poslovnih inkubatora u okviru sveučilišta za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije;

37.

ističe da socijalna i solidarna ekonomija može znatno pomoći smanjenju nezaposlenosti mladih u EU-u; poziva države članice da promiču veće sudjelovanje poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u programima obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama, posebno preko sustava dvojnog obrazovanja;

38.

poziva države članice da zavodima za zapošljavanje pruže korisne informacije namijenjene ljudima koji namjeravaju raditi u sektoru socijalnih i solidarnih poduzeća;

39.

ističe da su neka od tih socijalnih i solidarnih poduzeća konkurentna i drže vodeću poziciju u svojem sektoru, dok ostalima trebaju specijalizirana znanja da bi se omogućilo njihovo pokretanje i razvoj te upravljanje njima; poziva države članice da osmisle programe osposobljavanja namijenjene i konkretno prilagođene poduzetnicima u socijalnom sektoru, i da pritom posebnu pozornost obrate na skupine s nižom stopom zaposlenosti kao što su žene, mladi ili ugroženi radnici, u cilju razvoja osnovnih vještina i znanja povezanih s poslovnim upravljanjem;

40.

poziva države članice da promiču cjeloživotno učenje i profesionalnu orijentaciju za starije radnike, dugotrajno nezaposlene i osobe s invaliditetom preko poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i tako im pomognu u snalaženju na tržištu rada;

41.

ističe da je pravilno razumijevanje ljudskih prava ključ postizanja socijalnih ciljeva socijalnih i solidarnih poduzeća; stoga poziva države članice da osmisle programe osposobljavanja kako bi specijaliste u socijalnoj sferi upoznali s pravilnom provedbom načela ljudskih prava u Europi;

42.

poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste potencijal programa kao što je Erasmus+ i time potaknu razmjenu studenata i učitelja kao i drugih inovativnih poduzetnika;

43.

ističe da su sektori s velikim prostorom za rast i otvaranje radnih mjesta, npr. „bijeli” i „zeleni”, isti sektori u kojima je prisutnost socijalne i solidarne ekonomije vrlo visoka; u skladu s tim potiče države članice da promiču obrazovanje i osposobljavanje u tim sektorima;

44.

duboko žali zbog činjenice da je socijalna i solidarna ekonomija na razini Europe rijetko gdje priznata; smatra da bi poboljšanje u prikupljanju podataka razvrstanih po spolu, razmjeni informacija i najbolje prakse na europskoj razini, zajedno s većom prisutnošću socijalne i solidarne ekonomije i njezinih uspjeha u medijima, omogućilo veće sudjelovanje društva u socijalnoj i solidarnoj ekonomiji i sektoru priskrbila veće razumijevanje, priznanje i popularnost;

45.

zalaže se za osnivanje višejezične digitalne platforme za razmjenu informacija namijenjenih socijalnim poduzećima, poslovnim inkubatorima, poslovnim klasterima i ulagačima u socijalna poduzeća te za olakšanje dijeljenja informacija i pristupa potpori iz programa EU-a; vjeruje da bi razvoju takve platforme trebalo prethoditi konzultiranje sa zainteresiranim skupinama;

46.

traži od Komisije da provede komparativnu studiju o nacionalnim sustavima certificiranja i obilježavanja socijalne i solidarne ekonomije, kao i da olakša razmjenu dobre prakse, i to u uskoj suradnji s poduzećima socijalne i solidarne ekonomije;

47.

poziva Komisiju i države članice da promiču stvaranje poslovnih inkubatora za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije te da pokrenu i učinkovito promoviraju mrežnu platformu za razmjenu podataka među socijalnim ulagačima i socijalnim poduzetnicima (europska platforma za socijalne inovacije), oko čijih je detalja postignut dogovor;

48.

poziva države članice da poboljšaju razmjenu najboljih praksi kad je riječ o mogućim načinima pružanja podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije i socijalnom ulaganju koje uključuje, gdje je to primjenjivo, porezne olakšice ili poticaje za poduzeća koja se bave s ugroženim skupinama kao što su osobe s invaliditetom;

49.

poziva Komisiju da pomno prati praktične mjere koje države članice poduzimaju kako bi ljudima koji su se odlučili za socijalno i solidarno poduzetništvo jamčili ista prava u područjima socijalne i zdravstvene zaštite te poslovne sigurnosti;

50.

poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice ne poduzimaju mjere koje bi predstavljale prepreku slobodnom kretanju radnika kako bi ljudi koji su se odlučili za socijalno i solidarno poduzetništvo mogli obavljati svoje aktivnosti gdje god to žele na teritoriju Unije;

51.

podržava ideju da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije mogu činiti posebnu kategoriju poduzeća s vlastitim pravnim statusom, definiranu time da imaju druge ciljeve osim dobiti za dioničare; poziva Komisiju da u skladu s Rimskom strategijom o socijalnoj i solidarnoj ekonomiji koju su donijeli europski predstavnici iznese pravni okvir za takva poduzeća, što se treba postići europskim statutom za zadruge, udruge, zaklade i uzajamna društva;

52.

poziva Komisiju da poboljša socijalni dijalog u socijalnoj i solidarnoj ekonomiji u cilju lakših socijalnih inovacija, poboljšanja radnih uvjeta te prepoznavanja potencijala koje sektor ima za otvaranje radnih mjesta;

53.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.