11.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 265/48

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Inicijativa za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenog gospodarstva za stvaranje radnih mjesta” (COM(2014)0446),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća” (COM(2014)0440),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije „Iskorištavanje potencijala zelenog rasta za zapošljavanje” (SWD(2012)0092),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 6. prosinca 2010. o politikama zapošljavanja u konkurentnom i zelenom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursa,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija naslovljeno „Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća i inicijativa za zeleno zapošljavanje”

—

uzimajući u obzir studiju OECD-a i Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja iz 2014. naslovljenu „Zelenije vještine i radna mjesta, studije OECD-a o zelenom rastu”,

—

uzimajući u obzir Pregled Europskog opservatorija za zapošljavanje iz travnja 2013. o promicanju zelenih radnih mjesta tijekom krize: priručnik najbolje europske prakse 2013. godine,

—

uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada i Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja iz 2011. naslovljeno „Vještine potrebne za zelena radna mjesta – cjelovit uvid: sažeto izvješće na temelju studija o 21 državi”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja iz 2010. naslovljeno „Vještine potrebne za zelena radna mjesta – europsko sažeto izvješće”,

—

uzimajući u obzir izvješća zaklade Eurofound pod naslovom „Radni odnosi i održivost: uloga socijalnih partnera u prijelazu na zeleno gospodarstvo (2011.)”, „ozelenjivanje europskog gospodarstva: odgovori i inicijative država članica i socijalnih partnera (2009.)”, „Preobrazba u zelene industrije u EU-u: predviđanje učinaka na količinu i kvalitetu radnih mjesta i upravljanje njima (2013.)”,

—

uzimajući u obzir radni dokument OECD-a, Centra za poduzetništvo (CFE) i Programa za lokalni gospodarski razvoj i razvoj zapošljavanja (LEED) od 8. veljače 2010. naslovljen „Zelena radna mjesta i vještine: posljedice borbe protiv klimatskih promjena na lokalno tržište rada”,

—

uzimajući u obzir definiciju zelenog radnog mjesta koje Međunarodna organizacija rada (ILO) i program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) opisuju kao svako dostojanstveno radno mjesto kojim se doprinosi očuvanju ili obnavljanju kvalitete okoliša, bez obzira na to radi li se o radnom mjestu u poljoprivredi, industriji, uslužnom sektoru ili administraciji,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2013. o eko-inovacijama – radna mjesta i rast kao rezultat politike okoliša (1)

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2012. o planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika do 2050. (2)

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. rujna 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novom, održivom gospodarstvu (3),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0204/2015),

A.

budući da su svjetski trendovi, kao što su neučinkovita upotreba resursa, neodrživi pritisak na okoliš i klimatske promjene gotovo dosegnuli granice iznad kojih se nepovratni učinci na naše društvo i prirodno okruženje ne mogu spriječiti, a rastuće socijalno isključenje i nejednakosti predstavljaju izazov za društva;

B.

budući da je Europska agencija za okoliš u svojem izvješću za 2015. istaknula da sadašnje mjere nisu dovoljne za postizanje ciljeva koji se odnose na očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje korištenja fosilnim gorivima i borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje njihovih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš;

C.

budući da zbog nedostatka jasnog političkog odgovora na te izazove postoji opasnost da znatan dio potencijala za otvaranje radnih mjesta tijekom zelenog i socijalno uključivog prijelaza bude neiskorišten;

D.

budući da kao odgovor na te prijetnje svjedočimo razvoju novih sektora, promjenama u mnogim drugima i slabljenju nekih sektora, poput onih koji onečišćuju u velikoj mjeri; budući da postoji potreba za usredotočivanje na inovacije i načine smanjenja onečišćenja; budući da se u pogledu sektora koji slabe posebna pozornost treba pridati radnoj snazi u smislu njezina ponovnog osposobljavanja i alternativnog zapošljavanja; budući da ulaganja u ta područja kojima se daje prednost u okviru programa Komisije za zelena radna mjesta, uključujući recikliranje, bioraznolikost, energetsku učinkovitost, kvalitetu zraka i sve tehnologije za obnovljive izvore energije poput energije iz obnovljivih izvora na otvorenom moru, imaju potencijal da u znatnoj mjeri potaknu otvaranje radnih mjesta, među ostalim u rijetko naseljenim područjima;

E.

budući da je prema podacima Europske agencije za okoliš sektor zelene robe i usluga porastao za više od 50 % između 2000. i 2011. zahvaljujući čemu je otvoreno više od 1,3 milijuna radnih mjesta i budući da će prema izračunima Komisije gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije omogućiti otvaranje 20 milijuna novih radnih mjesta u Europi do 2020.; budući da ambiciozna i jasna politika EU-a i ulaganje u obnovljive izvore energije, gospodarenje šumama, održiva poljoprivreda i zaštita tla (za sprječavanje i suzbijanje hidroloških poremećaja) imaju potencijal da znatno potaknu otvaranje radnih mjesta;

F.

budući da je cilj održivog razvoja sadržan u Ugovoru iz Lisabona te se realizacijom tog cilja implicira da se pitanja okoliša razmatraju na istoj razini kao ekonomska i socijalna pitanjima;

G.

budući da se u strategiji EU2020 za promicanje pametnih, održivih i uključivih gospodarstava priznaje temeljna uloga prijelaza na zelena i socijalno pravedna gospodarstva;

H.

budući da nefleksibilnost tržišta rada onemogućuje otvaranje radnih mjesta, a konkurentno tržište rada EU-a može doprinijeti postizanju ciljeva zapošljavanja strategije Europa 2020.;

I.

budući da su se na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Cancunu 2010. EU i njegove države članice obvezali da će jamčiti „pravedan prijelaz za radnu snagu kojim se stvaraju dostojanstvena i kvalitetna radna mjesta”; budući da se pravednim prijelazom na ekološki održivo gospodarstvo za sve treba dobro upravljati kako bi se doprinijelo cilju održivog i dugotrajnog zapošljavanje za sve, uključujući ali ne ograničavajući se na radna mjesta za visokokvalificirane radnike, socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva;

J.

budući da pet stupova „pravednog prijelaza” obuhvaća: savjetovanje/glas Unije, ulaganje u zelena i dostojanstvena radna mjesta, zelene vještine, poštovanje prava na rad i ljudskih prava i socijalnu zaštitu radnika i zajednica koji su na prvoj liniji tijekom prijelaza s gospodarstva s visokom razinom emisije ugljika na gospodarstvo s niskom razinom;

K.

budući da je snažno sudjelovanje radnika u prijelazu nužno kako bi se povećala ekološka osviještenost i razumijevanje potrebe za učinkovitom upotrebom resursa te smanjio naš utjecaj na okoliš;

L.

budući da potencijal za rast zelenih radnih mjesta ometa nedostatak vještina i neusklađenost koji su prouzročeni brojnim činiteljima, između ostalog razlikama među nastavnim planovima i programima u smislu održivosti, utvrđenim propustima u određenim sektorima, nedostatkom studenata s potrebnim vještinama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te s informatičkim vještinama, te koncentracijama određenog spola u nekim sektorima umjesto jednake zastupljenosti spolova;

M.

budući da postoje dokazi da ulaganje u energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa te razvoj lanca opskrbe jasnom industrijskom strategijom, kao i preusmjeravanje oporezivanja s rada na druge izvore, mogu imati pozitivan utjecaj na otvaranje radnih mjesta;

N.

budući da je Europa dio svjetske konkurencije, a pristupačne cijene energije, ostvarenje unutarnjeg tržišta EU-a, poboljšana investicijska klima za održivi rast i otvaranje radnih mjesta imaju odlučujuću ulogu;

O.

budući da su određeni sektori, kao energetski učinkovita obnova zgrada, karakteristični za pojedine lokacije te se ne mogu dislocirati ili premjestiti;

P.

budući da nesigurnost i nedostatak usklađenosti smjera politika te jasnih ciljeva ometaju ulaganja, razvoj vještina te istraživanje i razvoj, čime se sprječava razvoj mogućnosti zapošljavanja;

Q.

budući da bi se većom društvenom svijesti o važnosti potrebe za zelenim gospodarstvom povećale mogućnosti zapošljavanja;

R.

budući da jasni, fiksni, srednjoročni i dugoročni ciljevi, uključujući ciljeve EU-a povezane s energetskom učinkovitošću i onečišćenjem, mogu biti važni pokretači promjena i da u tom pogledu propisi EU-a imaju važnu ulogu; budući da bi ciljano ulaganje, između ostalog u razvoj lanaca opskrbe unutar EU-a, koje vodi do otvaranja radnih mjesta trebalo proizaći iz jasnog političkog okvira politike i biti dosljedno njemu;

S.

budući da javni sektor te lokalne i regionalne vlasti mogu imati ključnu ulogu u omogućavanju prijelaza na zeleno gospodarstvo i stvaranju uključivih tržišta rada;

T.

budući da Ecolabel, EMAS, zelena javna nabava i slične sheme mogu pomoći u stvaranju radnih mjesta;

U.

budući da su mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća jedan od najvažnijih pokretača zapošljavanja u EU-u, čine znatno više od 80 % svih radnih mjesta te su predvodnici u mnogim zelenim sektorima, no mogu se suočiti s posebnim poteškoćama pri predviđanju potrebnih vještina i iskorištavanju mogućnosti zapošljavanja;

V.

budući da integrirane smjernice imaju ključnu ulogu u koordinaciji ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica te su temelj preporuka za pojedine države te budući da bi se njima trebali poduprijeti ciljevi strategije Europa 2020., posebno cilj zapošljavanja, među ostalim promicanjem otvaranja kvalitetnih radnih mjesta uključujući zelenim zapošljavanjem;

W.

budući da žene moraju imati jednaku korist od otvaranja zelenih radnih mjesta i da je potrebno razbiti tzv. stakleni strop;

X.

budući da su žene neravnomjerno pogođene krizom i političkim mjerama štednje te da se zelena radna mjesta pokazuju otpornijima na krize od drugih radnih mjesta;

Y.

budući da je u sektorima s niskim emisijama ugljika općenito veća radna produktivnost te su se u tim sektorima plaće smanjile u manjoj mjeri u odnosu na 15 industrija s najvećim razinama emisija;

Z.

budući da podaci Eurobarometra o zelenom poslovanju malih i srednjih poduzeća pokazuju da su energetska štednja, smanjenje otpada i smanjenje korištenja sirovina mjere koje su postale ekonomski najpogodnije;

1.

naglašava da se prijelazom na održiva društva i gospodarstva, uključujući održive načine potrošnje i proizvodnje, može stvoriti potencijal i za nova kvalitetna radna mjesta i za pretvaranje postojećih radnih mjesta u zelena u gotovo svim sektorima i u cijelom lancu vrijednosti: od istraživanja do proizvodnje, distribucije i servisiranja, te u novim zelenim visokotehnološkim sektorima poput obnovljivih izvora energije, kao i u tradicionalnim industrijama poput proizvođačke i građevinske, poljoprivrede i ribarstva, ili u sektorima usluga poput turizma, ugostiteljstva, prometa, te u obrazovanju; istodobno ističe da se, osim otvaranja velikog broja radnih mjesta, ulaganjima u obnovljive izvore energije doprinosi održavanju konkurentnosti europskog gospodarstva i industrija te smanjenju europske energetske ovisnosti;

2.

naglašava da su dvije trećine usluga koje osigurava priroda, uključujući plodno tlo, čistu vodu i zrak, u opadanju te da se globalno zagrijavanje i gubitak biološke raznolikosti približavaju granici iznad koje se nepovratni učinci na naše društvo i prirodno okruženje ne mogu spriječiti;

3.

ističe da je stalan gospodarski rast moguć samo ako se u obzir uzmu ograničenja okoliša; u tom smislu ističe da zeleno i kružno gospodarstvo mogu pružiti rješenja za okoliš, kao i za gospodarstvo i društvo općenito;

4.

ističe da je cjelovita provedba zakonodavstva o zaštiti okoliša, kao i bolje uključivanje pitanja okoliša te veća dosljednost politika u različitim sektorskim politikama EU-a od ključne važnosti za potpuno ostvarenje potencijala povezanog sa zelenim gospodarstvom, a time i za stvaranje zelenih radnih mjesta;

5.

primjećuje da je Europska agencija za okoliš u svojem izvješću za 2015. istaknula da sadašnje mjere nisu dovoljne za postizanje ciljeva koji se odnose na očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje korištenja fosilnim gorivima i borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje njihovih učinaka na ljudsko zdravlje i kvalitetu okoliša;

6.

primjećuje da se prijelazom može ostvariti znatan potencijal za otvaranje lokalnih radnih mjesta koja se ne mogu premjestiti, na lokacijama s kojih se ne mogu dislocirati te u sektorima pogođenim krizom, kao što je građevinski sektor; primjećuje da postoje čvrsti dokazi da će prijelaz na zeleno gospodarstvo na kraju imati pozitivan učinak na zapošljavanje, s obzirom na činjenicu da gospodarske aktivnosti poput energetskih ušteda ili organskog uzgoja zahtijevaju veću radnu snagu u odnosu na aktivnosti koje zamjenjuju te bi se njime moglo omogućiti da regije postanu nezavisnije;

7.

smatra da bi se dogovorena definicija „zelenih radnih mjesta”, utemeljena na onoj Međunarodne organizacije rada i Međunarodne konferencije statističara, trebala usvojiti;

8.

pozdravlja izjavu Komisije da se restrukturiranje treba izvršiti na društveno odgovoran način, uz istovremeno prepoznavanje potrebe da se poduzeća restrukturiraju i postanu inovativnija;

9.

vjeruje da je, kako bi se maksimizirao neto potencijal zapošljavanja u zelenom gospodarstvu, ključno omogućiti postojećoj radnoj snazi odgovarajuće prilike za usvajanje novih vještina koje su potrebne u kružnom gospodarstvu;

10.

poziva države članice da potiču politike usmjerene na zaštitu i modernizaciju javnih zgrada kako bi se povećala energetska učinkovitost i smanjila potrošnja;

11.

poziva države članice, i po potrebi Komisiju, da se obvežu na „plan pravednog prijelaza” kako bi se postigli ambiciozni ciljevi na području okoliša uz promicanje sljedećih aspekata: odgovarajuće socijalne zaštite i primanja, dugotrajnih poslova te zdravog i sigurnog radnog okruženja, ulaganja vlade u programe obrazovanja, osposobljavanja i stjecanja vještina, poštovanje prava na rad i jačanje prava radnika da budu informirani, pravo savjetovanja i sudjelovanja u području koje se tiče održivog razvoja, te učinkovitog zastupanja radne snage; poziva države članice da ostvare te ciljeve;

12.

podsjeća da bi se u revidiranoj strategiji EU-a za zdravlje i sigurnost po potrebi trebali uzeti u obzir specifični razvoji u novim sektorima;

13.

ističe da je za predviđanje promjena u zapošljavanju potrebno proaktivno upravljanje transformacijama i bolje prikupljanje visokokvalitetnih podataka o sadašnjim i budućim potrebama na tržištu rada, uz sudjelovanje europskih visokoobrazovnih institucija, te da je dugoročno planiranje nužno za osiguranje djelotvornog prijelaza i povećanog zapošljavanja; ističe važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u prijelazu na zelenije gospodarstvo u području obrazovanja, infrastrukture, potpore lokalnim poduzećima i stvaranju stabilnog zapošljavanja s plaćama koje su dogovorene kolektivnim sporazumima ili drugim dozvoljenim instrumentima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom; budući da je socijalni dijalog ključan element upravljanja transformacijama; poziva Komisiju, države članice, regionalne i lokalne vlasti te socijalne partnere da preuzmu odgovornosti te zajednički pristupe ovom izazovu, uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti;

14.

primjećuje da posljednjih godina uloga socijalnih partnera u prijelazu na zelena radna mjesta postupno raste, no podsjeća da se mora učiniti više kako bi se izgradio dugotrajan i održiv socijalni dijalog koji bi pomogao u suočavanju s izazovima koje nosi prijelaz na konkurentno resursno učinkovito gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika;

15.

ističe važnost nacionalnih vlada u promicanju sektorskog socijalnog dijaloga, posebno u novonastalim zelenim industrijama, te također u jamčenju uključivanja malih i srednjih poduzeća;

16.

primjećuje da se neke regije suočavaju s više izazova od drugih zbog geografske koncentracije industrija onečišćivača u kojima se intenzivno iskorištavaju energija i resursi, ili zbog visoke razine siromaštva ili nezaposlenosti; poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti da uz potporu Europske unije surađuju sa socijalnim partnerima i zajedno provedu planove pravednog prijelaza, uključujući mehanizme solidarnosti za socijalno pravedan, zeleni prijelaz lokalnih i regionalnih gospodarstava, uz pružanje potpore zajednicama i radnicima koji su pogođeni promjenom smanjujući tako nesigurnost prouzročenu otpuštanjem tehnološkog viška i jamstvom da se potražnja za novim radnim vještinama zadovolji;

17.

ističe činjenicu da lokalne vlasti mogu imati ključnu ulogu u promicanju otvaranja novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu i dostojanstvenijih i uključivih radnih mjesta na sljedeći način:

18.

ukazuje na dokaze kojima se naglašava važnost toga da uprava uključi radnu snagu kako bi se zajamčilo njezino znatno sudjelovanje u postizanju tih promjena socijalnim partnerstvom; preporučuje da se uključe ekološki predstavnici sindikata kako bi surađivali s poslodavcima na jačanju ozelenjivanja gospodarstva i povećanju održivosti na svojim radnim mjestima; poziva države članice da omoguće ciljanu potporu zajedničkim inicijativama radnika i poslodavaca za ozelenjivanje industrija;

19.

smatra da bi se trebali izrađivati pilot projekt kako bi se podržali neki od tih ciljeva;

20.

pozdravlja predanost Komisije korištenju ciljanih mjera mobilnosti u okviru Programa za zapošljavanje i društvene inovacije (EaSI) za promicanje radne mobilnosti osoba koje traže posao;

21.

pozdravlja alate za razvoj vještina i predviđanja o potrebnim vještinama koje je predložila Komisija; naglašava činjenicu da bi se u okviru razvoja vještina trebao poticati razvoj vještina povezanih sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom, matematikom i poduzetništvom, koje su vrlo korisne u gospodarstvu; naglašava, međutim, da su potrebne ambicioznije mjere i ulaganja; vjeruje da za predviđanje budućih potrebnih vještina svi dionici tržišta rada moraju biti u velikoj mjeri uključeni na svim razinama;

22.

poziva države članice da surađuju s Komisijom na uspostavi banke podataka o tečajevima osposobljavanja i ponudama radnih mjesta koja se odnose na zeleno zapošljavanje u cilju promicanja kvalitetnih informacija, savjeta i smjernica o zanimanjima i vještinama potrebnim da bi se iskoristile mogućnosti zapošljavanja koje nudi ozelenjivanje gospodarstva;

23.

poziva Komisiju da zajamči da se podaci prikupljaju u svim zelenim sektorima, uključujući one koji su trenutačno zapostavljeni poput javnog prijevoza i maloprodajnog sektora; traži od Komisije da, uz pružanje podrške nacionalnim statističkim uredima i javnim službama za zapošljavanje te uz jačanje upotrebe kvantitativnih alata za modeliranje, u prikupljanje podataka o svim sektorima zelenog zapošljavanja uvrsti perspektivu spolne jednakosti;

24.

traži od Komisije da rodnu perspektivu uključi u razradu prikupljanja, razdvajanja i analize novih podataka kao što je rad koji se provodi ekonometričkim alatom FIDELIO-m ili rad s dionicima poput Međunarodne konferencije statističara rada;

25.

naglašava potrebu da se veći naglasak stavi na rješavanje problema nedostatka potrebnih vještina poticanjem razvoja vještina;

26.

poziva Komisiju da pomogne u poticanju razvoja vještina ažuriranjem kvalifikacija i odgovarajućih planova i programa za obrazovanje i osposobljavanje na razini EU-a;

27.

poziva Komisiju da naglašava veću upotrebu klasifikacijskih sustava kao što je ESCO koji se mogu iskoristiti za utvrđivanje nedostataka potrebnih vještina;

28.

ističe važnost boljih sinergija među obrazovnim sustavima i novonastalim zelenim radnim mjestima boljom koordinacijom obrazovnih ustanova i udruga poslodavaca te drugih relevantnih organizacija;

29.

poziva države članice, regionalne i lokalne vlasti da donesu i provedu, zajedno sa socijalnim partnerima i ustanovama za osposobljavanje, strategije za razvoj i predviđanje potrebnih vještina u cilju poboljšanja općih, sektorskih vještina i vještina karakterističnih za pojedina zanimanja; nadalje naglašava važnost partnerstva i povjerenja među obrazovnim ustanovama, poduzećima, socijalnim partnerima i vlastima;

30.

primjećuje da bi te strategije trebale obuhvaćati detaljnu ocjenu vrste i razine zelenih radnih mjesta koja se trebaju otvoriti te potrebnih vještina i znanja, što bi dovelo do predviđanja i utvrđivanja nedostataka potrebnih vještina i ciljanih programa za strukovno i cjeloživotno osposobljavanje s naglaskom na usklađivanju vještina i radnih mjesta u cilju povećanja zapošljavanja; naglašava potrebu da se radnici koji su tehnološki višak i niskokvalificirani radnici za koje postoji opasnost da budu isključeni s tržišta rada aktivno uključe u strategije uz jamstvo da je osposobljavanje za pojedine vještine ciljano, dostupno i besplatno za radnike;

31.

primjećuje da je prijedlog Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP) da se planovi i programi prilagode te uključi ekološka osviještenost, uz razumijevanje održivog razvoja i poslovne učinkovitosti, bolji od predlaganja novih programa za osposobljavanje;

32.

potiče države članice te regionalne i lokalne vlasti da uvrste održivi razvoj i ekološke kompetencije i vještine u sustave osposobljavanja i obrazovne sustave, posebno jačanjem sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poticanjem istraživačkih centara da razvijaju tehnologije, projekte i patente za zelene proizvode u suradnji sa zelenim poduzećima; potiče razmjenu ideja među istraživačkim centrima, mrežama poduzeća i stručnjacima; podsjeća na važnost vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (tzv. vještine STEM) te na potrebu da se zajamči da što više žena studira predmete povezane s tim područjima;

33.

poziva na izradu ambiciozne strategije za stvaranje održivih radnih mjesta, između ostalog rješavanjem problema neusklađenosti vještina s posebnim naglaskom na zadovoljavanju potreba za vještinama za zelenije gospodarstvo;

34.

potiče države članice da iskoriste razvoj tog sektora, pokrenu visokokvalificirane programe pripravništva kako bi mladi dobili specijalizirano znanje i osposobljavanje te kako bi se pomoglo u borbi protiv visoke stope nezaposlenosti mladih;

35.

poziva Komisiju i države članice da pri prijelazu na zeleno gospodarstvo uzmu u obzir potrebu žena i djevojčica za boljim mogućnostima cjeloživotnog učenja, posebno u područjima koja imaju velik potencijal za otvaranje znatnog broja novih zelenih radnih mjesta, kao što su znanost, istraživanje, inženjerstvo, digitalna tehnologija i nove tehnologije, u cilju jačanja položaja žena u društvu, uklanjanja rodnih stereotipa i otvaranja radnih mjesta koja u potpunosti odgovaraju specifičnim potrebama i vještinama žena;

36.

poziva Komisiju, države članice te regionalne i lokalne vlasti da sustavno uključuju perspektivu rodne jednakosti u definiciju, provedbu te nadzor politika otvaranja zelenih radnih mjesta na svim razinama kako bi se zajamčile jednake mogućnosti, uzimajući u obzir izazove otvaranja zelenih radnih mjesta u ruralnim područjima; potiče države članice te regionalne i lokalne vlasti da ulože dodatne napore kako bi se ženama omogućilo da u potpunosti sudjeluju u stvaranju politika, odlučivanju i provedbi strategije zelenog zapošljavanja koja obuhvaća zelene vještine;

37.

traži od Komisije da otvori javnu raspravu te promiče ideju o „obrazovanju za održiv razvoj” s posebnim naglaskom na obrazovanju djevojčica i žena; poziva države članice i Komisiju da promiču politike za poticanje većeg sudjelovanja žena u obrazovanju u predmetima iz znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike i poduzetništvu te da program zelenih radnih mjesta povežu s osnaživanjem žena obrazovanjem; poziva na mjere kojima se potiču sudjelovanje žena u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te mogućnosti cjeloživotnog učenja u zelenim sektorima;

38.

poziva Komisiju da donese strategiju EU-a za rodnu jednakost za razdoblje 2015. – 2020. kojom se u obzir uzimaju ciljevi strategije Europa 2020. u pogledu stope zapošljavanja za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta;

39.

naglašava potrebu za ciljanim djelovanjem javnih tijela i službi kako bi se uključilo sve sudionike tržišta rada, uključujući organizacije poslodavaca i zaposlenika, u rješavanje problema nedostatka potrebnih vještina; poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da uvedu mehanizme za osposobljavanje osoblja u tijelima i službama za zapošljavanje za integriranje vještina potrebnih za zeleno zapošljavanje u politike tržišta rada i da osmisle načine procjene učinka tog osposobljavanja; ističe važnost usklađivanja programa europskih obrazovnih ustanova s potrebama zelenog gospodarstva i općenito tržišta rada;

40.

poziva države članice da stvore regulatorno okružje koje potiče inovacije u zelenom gospodarstvu;

41.

poziva Komisiju i države članice da donesu ambiciozne, dugoročne i integrirane regulatorne, fiskalne i financijske okvire za održivo ulaganje i da potiču inovacije, pritom u potpunosti iskorištavajući potencijal za zapošljavanje koji donose te promjene; ističe da bi politike trebalo osmisliti u okviru dugoročnih scenarija koji obuhvaćaju ciljeve kao i pokazatelje kojima se mjeri napredak u njihovom ostvarenju;

42.

ističe da je koordinacija u Komisiji i u nadležnim ministarstvima na nacionalnoj razini važna kako bi se stvorio sveobuhvatan okvir za promjene koji obuhvaća sva područja upravljanja i unutar kojeg se može posvetiti potrebna pozornost distribucijskim učincima tranzicije;

43.

napominje da uspjeh ili neuspjeh inicijative za zeleno zapošljavanje ovisi o razini ambicioznosti obvezujućih ciljeva Komisije o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti te o ulaganju u tehnologiju obnovljive energije i programe energetske učinkovitosti na koje su se obvezale države članice;

44.

ističe da su Komisija i države članice odgovorne za dosljedne politike kojima se promiče proizvodnja obnovljive energije i povećana energetska učinkovitost u cilju poticanja lokalnog i regionalnog razvoja i otvaranja kvalitetnih lokalnih radnih mjesta; ističe da ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost u nadolazećim godinama može postati jedan od glavnih izvora novih radnih mjesta u Europi;

45.

ističe da je teritorijalna samodostatnost u pogledu energije i dalje jedan od dugoročnih ciljeva gospodarske i energetske politike EU-a; osim toga, smatra da se u svim slučajevima mora uzeti u obzir teritorijalna dimenzija ulaganja, s obzirom na to da ona doprinosi ostvarenju ciljeva teritorijalne kohezijske politike EU-a o povezivanju gradova i ruralnih područja;

46.

pozdravlja činjenicu da je Komisija u pregovarački mandat EU-a za pregovore konferencije COP 21 u Parizu uvrstila dostojanstvena radna mjesta, nadovezujući se na Sporazum iz Cancuna iz 2010. i kasnije inicijative; poziva Komisiju da zajamči da će njezin program „pravedne tranzicije” i dalje biti dio njezina pregovaračkog položaja;

47.

poziva EU i države članice da utvrde obvezujuće ciljeve energetske uštede i učinkovitosti te da podupiru izdavanje „bijelih potvrda” kao instrumenta koji bi olakšao ostvarivanje ciljeva EU-a na području energetske uštede; poziva države članice da u cijelosti provedu i primijene Direktivu o energetskoj učinkovitosti i nastave težiti ostvarivanju barem ciljeva o energetskoj učinkovitosti do 2030. godine;

48.

podržava zauzimanje EU-a za pravedan globalni prijelaz na uključivo zeleno gospodarstvo u suradnji s drugim međunarodnim partnerima;

49.

poziva države članice da u potpunosti poštuju i provode nove odredbe revidiranog zakonodavstva EU-a o javnoj nabavi te da razmotre mogućnost provjere bi li uvođenjem ekoloških i socijalnih kriterija u svoje politike o javnoj nabavi mogle potaknuti otvaranje radnih mjesta u zelenijem gospodarstvu; ističe da bi postojeće pravne nesigurnosti povezane s upotrebom socijalnih odredbi i odredbi o okolišu u javnoj nabavi mogle biti razjašnjene;

50.

poziva Komisiju da pomogne u oživljavanju sektora usluga popravaka, što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta koja su po svojoj prirodi ekološki prihvatljiva;

51.

poziva države članice da podrže doprinos javnih službi pravednom prijelazu na održivo gospodarstvo, posebno tako da se pobrinu da se usluge kao što su komunikacijske, energetske, prometne usluge te usluge upravljanja otpadom i vodama pružaju na održiv način;

52.

izražava snažno razočaranje zbog povlačenja zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu, za čije se odredbe očekivalo da će rezultirati otvaranjem do 180 000 radnih mjesta samo u sektoru zbrinjavanja otpada EU-a; stoga poziva Komisiju da, uz poštovanje nadležnosti država članica, ispuni svoju obvezu podnošenja, što je prije moguće, prijedloga ambicioznog zakonodavstva o otpadu koje će obuhvaćati smanjenje emisija nastalih procesima istraživanja i proizvodnje nafte i plina, nove ciljeve za recikliranje i ponovno definiranje kriterija za izračunavanje količine materijala koji je zaista recikliran;

53.

poziva Komisiju da, osim toga, razmotri mogućnost uvođenja kriterija za pružanje poticaja poduzećima s pozitivnim i ekološki održivim ciklusom odlaganja otpada;

54.

slaže se s činjenicom da povezivanje održive poljoprivredne proizvodnje s nadzorom i zaštitom biološke raznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima i potom pametno označivanje poljoprivrednih proizvoda prema njihovu utjecaju na okoliš radi poticanja potražnje potrošača za prihvatljivim proizvodima u smislu biološke raznolikosti predstavlja značajan potencijal za zeleno zapošljavanje u ruralnim područjima EU-a;

55.

primjećuje da održivo upravljanje šumama ima istinski potencijal otvaranja radnih mjesta i istovremenog aktivnog doprinošenja ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti biološke raznolikosti;

56.

poziva Komisiju da iskoristi Europski semestar i reviziju strategije Europa 2020. za pružanje podrške otvaranju zelenih radnih mjesta; poziva Komisiju da izda preporuke po državama članicama kojima bi se moglo doprinijeti većoj stopi zapošljavanja i manjem ekološkom otisku te poziva na provođenje detaljnih nezavisnih studija o troškovima i koristi promjene u poreznim opterećenjima (npr. prijelaz s oporezivanja rada na ekološko oporezivanje) kao i na postupno ukidanje subvencija do 2020.;

57.

ističe da bi te preporuke mogle obuhvaćati prijelaz s rada na druge izvore i da bi se takvom promjenom u poreznom opterećenju trebalo nastojati promijeniti ponašanje koje dovodi do zagađenja, ali da ona ne smije rezultirati neželjenim učinkom na sustave socijalnog osiguranja ili nerazmjerno utjecati na one s niskim prihodima;

58.

poziva Komisiju i države članice da postupno ukinu izravne i neizravne ekološki štetne subvencije uključujući, između ostalog, i subvencije za fosilna goriva; poziva Komisiju da izradi modele koje države članice mogu primijeniti pri prebacivanju oporezivanja s rada na zagađivanje okoliša te da u obzir uzmu utjecaj koji roba i usluge imaju na okoliš u duhu načela „zagađivač plaća”; poziva Komisiju da za svaku državu članicu posebno izradi preporuke kojima se može doprinijeti naporima za poticanje zelenog zapošljavanja i smanjenje ekoloških otisaka; osim toga, poziva Komisiju da na proaktivan način u Europski semestar uključi aspekte okoliša i klime kako bi se dala podrška otvaranju zelenih radnih mjesta;

59.

poziva države članice da uvedu ciljane subvencije i/ili porezna izuzeća za novoosnovana poduzeća (start-up), za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja nude robu i usluge s velikom ekološkom dodanom vrijednosti, uključujući i ukupni smanjeni udio ugljika;

60.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju veću dosljednost i usklađenost svojih politika i da se obvežu na konkretnije političke korake na najvišoj razini u povezanim područjima kao što su porez na financijske transakcije i borba protiv porezne prijevare i utaje poreza;

61.

poziva Komisiju da obnovi svoje obveze u okviru strategije Europa 2020. te da bez odgode, a najkasnije do 2015., objavi svoju reviziju koja se provodi u sredini razdoblja; poziva Komisiju da potvrdi ciljeve u Europskom semestru, uzimajući u obzir ljestvicu za makroekonomske neravnoteže i reviziju strategije Europa 2020.; poziva Komisiju da predloži ambicioznije socijalne i ekološke ciljeve za 2030. i 2050. godinu; ističe da bi se točnim, metodološki utemeljenim i zajedničkim praćenjem zelenih radnih mjesta također moglo pomoći državama članicama u procjeni učinkovitosti njihovih ekoloških politika i politika rada te ojačati alate razvijene na europskoj razini za praćenje napretka i nadziranje smjernica za zapošljavanja u okviru strategije Europa 2020.;

62.

naglašava mogućnosti koje klimatski i energetski paket za 2030. pruža u otvaranju radnih mjesta i buduću ulogu koju će zakonodavstvo o zaštiti okoliša imati u postizanju dugoročnih ekoloških ciljeva EU-a te u otvaranju radnih mjesta i zelenom rastu;

63.

poziva Komisiju da inovacije shvati kao temelj europske industrije i da izradi aktivne strategije kojima će zajamčiti dobro upravljanje socijalnim tranzicijama i raspodjelu koristi po cijeloj Europi; poziva Komisiju i države članice da održivom industrijskom politikom i poticajima za transformaciju tržišta podrže nastanak novih lanaca opskrbe i industrijskih mreža za učinkovitu upotrebu resursa, robu i usluge;

64.

naglašava da države članice trebaju pripremiti svoja gospodarstva za budućnost s niskim emisijama ugljika te učinkovitim korištenjem resursa i energije, uzimajući pritom u obzir mogući rizik u smislu seljenja radnih mjesta i izmještanja emisija ugljika zbog učinka klimatskih politika;

65.

poziva Komisiju i države članice da pojačaju međunarodne napore za stvaranjem globalne politike okoliša kojom se može ograničiti šteta prouzročena premještanjem industrijske proizvodnje izvan EU-a i izmještanjem emisija ugljika;

66.

poziva Komisiju da što je prije moguće predstavi svoj prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), uzimajući u obzir potrebu da se zaštite industrije koje su izložene znatnom riziku od izmještanja emisija ugljika;

67.

poziva Komisiju da u provedbi energetske unije uzme u obzir zeleno zapošljavanje;

68.

naglašava činjenicu da je potrebno provesti odgovarajuću kombinaciju intervencija na strani opskrbe i na strani potrošnje, kombinirajući otvaranje radnih mjesta s odgovarajućim aktivnim politikama tržišta rada, prilagođenih potrebama različitih lokalnih tržišta rada;

69.

poziva Komisiju i države članice da, među ostalim u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, promiču kvalitetna ulaganja usmjerena na ostvarivanje društvene i gospodarske koristi kao što su održiva kvalitetna radna mjesta, jednakost spolova, kvalitetno obrazovanje i inovacije, da promiču prijelaz na zeleno gospodarstvo i da se bore protiv energetskog siromaštva; poziva Komisiju i države članice da usmjere ulaganja u područja s pozitivnim učinkom na tržište rada u cilju otvaranja održivih radnih mjesta s punom socijalnom zaštitom i borbe protiv nezaposlenosti; ističe da će financirani projekti na mjerljiv način doprinositi strategiji EU 2020.; u tom kontekstu ističe da je tijekom čitavog trajanja recesije stopa otvaranja radnih mjesta u zelenim sektorima bila pozitivna;

70.

ističe činjenicu da se ulaganjem u energetsku učinkovitost može promicati otvaranje lokalnih radnih mjesta i lokalni gospodarski razvoj kao i smanjiti energetsko siromaštvo, te da je osiguranje energetske učinkovitosti u zgradama najisplativiji način za dugoročna rješenja problema energetskog siromaštva, kojim je pogođeno oko 125 milijuna ljudi u Europi, i važan element u osiguravanju učinkovite upotrebe europske energije i otvaranju zelenih radnih mjesta; ponavlja da je, s tim u vezi, također ključno zajamčiti sigurnost zgrada; poziva Komisiju da što prije predstavi svoju Inicijativu pametnog financiranja za pametne zgrade;

71.

preporučuje da se ciljevi povezani s klimom, obnovljivom energijom i energetskom učinkovitošću smatraju investicijskim ciljevima i ključnim načelima za političko djelovanje;

72.

upozorava da se ne bi trebale provoditi aktivnosti potpore čiji su socijalni učinci i učinci na okoliš negativni jer narušuju dosljednost politika koja je potrebna za maksimalno iskorištavanje potencijala zelenih radnih mjesta za zapošljavanje;

73.

preporučuje usmjerenost na kvalitetna ulaganja u ključne javne usluge kao što su komunikacijske, energetske i prometne usluge te upravljanje otpadom i vodama kako bi se podržali održivi postupci javne nabave i integriranje zelenih vještina;

74.

poziva države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pružaju pravni okvir Europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugi izvori financiranja EU-a za promicanje održivih projekata koji potiču zeleno zapošljavanje, te da sredstva i financijske instrumente EU-a učine što dostupnijima lokalnim vlastima, uz jasna i nedvosmislena pravila i ostvarive minimalne pragove za financiranje;

75.

potiče Komisiju i države članice da iskoriste poslijeizbornu reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2016. kao priliku za promicanje zelenijeg prijelaza naših gospodarstava;

76.

napominje da je potpora iz ESF-a dostupna za poticanje zelenog gospodarskog rasta i rasta zapošljavanja te potiče nacionalne vlade i mjerodavne nacionalne službe da razmotre mogućnost aktivnijeg korištenja tim sredstvima u cilju promicanja otvaranja gospodarski opravdanih i gospodarski održivih zelenih radnih mjesta;

77.

primjećuje da su neke države članice ostvarile znatan napredak u ozelenjivanju gospodarstva i poziva Uniju i države članice da potiču razmjenu ideja, znanja, iskustava i najboljih praksi u tom području kako bi se omogućila neometana tranzicija;

78.

potiče države članice i privatni sektor da se koriste instrumentima kao što su Ecodesign, Ecolabel, EMAS i zelena javna nabava jer se njima može dati potpora zelenom gospodarstvu i time doprinijeti otvaranju zelenih radnih mjesta; poziva Komisiju da pruži smjernice za stvaranje povoljnih tržišnih uvjeta za cjelovito usvajanje navedenih dobrovoljnih instrumenata;

79.

poziva države članice da posvete više pozornosti provedbi sustava ekološkog upravljanja i ocjenjivanja utjecaja na okoliš na temelju europske norme (ISO 14 000);

80.

podržava ciljeve Zelenog akcijskog plana za mala i srednja poduzeća i mjere usmjerene na njih, uključujući osnivanje Europskog centra izvrsnosti za učinkovitu upotrebu resursa čija je zadaća savjetovati mala i srednja poduzeća i pomagati im u njihovim nastojanjima da poboljšaju svoje rezultate u području učinkovite upotrebe resursa, podupirati zeleno poduzetništvo, iskorištavati mogućnosti za zelenije lance vrijednosti i olakšavati pristup tržištu za zelena mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća; smatra da su aktivnosti za podizanje svijesti i tehnička pomoć od ključne važnosti za aktivno sudjelovanje MSP-ova u kružnom gospodarstvu;

81.

podsjeća na golem potencijal MSP-ova za otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade, i za promicanje dvojnog sustava strukovnog osposobljavanja i programa strukovnog naukovanja;

82.

uviđa da bi Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) mogao pomoći mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima da se uključe u djelatnosti s visokom razinom ekoloških i društvenih inovacija;

83.

primjećuje da podaci Eurobarometra o zelenom poslovanju malih i srednjih poduzeća pokazuju da su energetska štednja, smanjenje otpada i smanjenje korištenja sirovina postali ekonomski profitabilni;

84.

poziva Komisiju da potiče nove poslovne modele, poput zadružnih poduzeća, za povećanje učinkovitosti procesa proizvodnje i distribucije, donošenje inovativnih rješenja radi štednje resursa i stavljanje na raspolaganje održivijih proizvoda i usluga;

85.

ističe da MSP-ovi mogu stvarati rast i otvarati radna mjesta samo ako su u zelenom gospodarstvu dostupne i povoljne poticajne prilike;

86.

poziva Komisiju da se pobrine za to da zeleni poticaji za MSP-ove imaju konkretan učinak ondje gdje su najpotrebniji;

87.

primjećuje da su MSP-ovi i mikropoduzeća glavni pokretači otvaranja radnih mjesta u Europi; ističe da su MSP-ovi i mikropoduzeća suočeni s posebnim izazovima prilikom iskorištavanja mogućnosti za otvaranje radnih mjesta tijekom zelenog prijelaza, posebno u pogledu pristupa financiranju i osposobljavanju, ali i pri uklanjanju nedostataka potrebnih vještina; poziva Komisiju i države članice da poduzmu ambiciozne mjere kako bi se podržalo i olakšalo otvaranje zelenih radnih mjesta u MSP-ovima i mikropoduzećima, uključujući ciljano informiranje, podizanje svijesti, tehničku pomoć te pristup financiranju i mjerama za osposobljavanje;

88.

ističe da bi zeleniji lanac vrijednosti, koji obuhvaća ponovnu preradu, popravak, održavanje, recikliranje i ekološki dizajn, mogao ponuditi znatne poslovne mogućnosti mnogim MSP-ovima;

89.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.