EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 18.12.2015.
COM(2015) 906 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Treće izvješće o napretku Kosova* u ispunjivanju preduvjeta plana za liberalizaciju viznog režima
{SWD(2015) 706 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 18.12.2015.
COM(2015) 906 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Treće izvješće o napretku Kosova* u ispunjivanju preduvjeta plana za liberalizaciju viznog režima
{SWD(2015) 706 final}
1. UVOD
Europska komisija pokrenula je s Kosovom 1* dijalog o liberalizaciji viznog režima 19. siječnja 2012. Ona je kosovskoj vladi 14. lipnja 2012. predala plan liberalizacije viznog režima. U tom dokumentu utvrđeni su svi zakoni i druge mjere koje je Kosovo moralo donijeti i provesti kako bi se postigao napredak u liberalizaciji viznog režima.
Komisija je donijela dva izvješća o napretku Kosova u okviru dijaloga o vizama: prvo 8. veljače 2013. 2 i drugo 24. srpnja 2014. 3 Ta izvješća sadržavala su procjenu napretka Kosova, preporuke kosovskim vlastima i statističke podatke o očekivanim migracijskim i sigurnosnim učincima bezviznog režima.
Ovo je treće izvješće koje sadržava procjenu Komisije o napretku Kosova u ispunjivanju preduvjeta iz plana o vizama. U njemu se daje sažeti prikaz razvoja događaja koji se odnose provedbu zakonodavstva i navedene su preporuke u područjima u kojima je nužno poduzeti dodatne korake za postizanje potpune usklađenosti s preduvjetima iz plana liberalizacije viznog režima. Izvješću je priložen radni dokument službi Komisije 4 u kojem se opisuju očekivani učinci liberalizacije viza na sigurnost i migracije.
Izvješće i popratni radni dokument službi Komisije temelje se na izvješćima koja je podnijela kosovska vlada, izvješćima koja su sastavili stručnjaci iz država članica EU-a koji su sudjelovali u misiji za procjenu u srpnju 2015., informacijama dobivenima od Ureda EU-a na Kosovu, EULEX-a i agencija EU-a, kao i na statističkim podacima koje su predale države članice, a prikupio ih je Eurostat.
Pri provedbi dijaloga o liberalizaciji viznog režima ne dovodi se u pitanje stajalište država članica o statusu Kosova.
2. PREDUVJETI POVEZANI S PONOVNIM PRIHVATOM I REINTEGRACIJOM
2.1. Ponovni prihvat
Kosovo ispunjuje svih sedam preduvjeta u području ponovnog prihvata.
Ono ima uspostavljen pravni okvir za ponovni prihvat. Kosovo je sklopilo sporazume o ponovnom prihvatu sa 17 država članica EU-a, tri države pridružene schengenskom prostoru i dvije države zapadnog Balkana. 5 Sporazum o ponovnom prihvatu s Turskom potpisalo je 15. prosinca 2015. te je pokrenulo pregovore s drugim državama članicama.
Ponovni prihvat državljana Kosova dobro funkcionira, među ostalim i prihvat ranjivih osoba 6 . Kosovo je poboljšalo obradu zahtjeva, a neriješeni slučajevi više nisu problem. Nema podataka o ponovnom prihvatu državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva.
2.2. Reintegracija
Kosovo ispunjuje dva od tri preduvjeta u području reintegracije.
Iz kosovskog proračuna 2015. izdvojeno je ukupno 3,2 milijuna EUR za Fond za reintegraciju, uključujući 1 milijun EUR za izgradnju smještaja za povratnike. U prvoj polovini te godine potrošeno je 20 % tog iznosa. Uspostavljen je sustav za upravljanje predmetima kojim se olakšava pristup povratnika uslugama reintegracije. Vremenski rok za prijavu i dalje je srpanj 2010., ali oni koji su napustili Kosovo nakon tog datuma imaju nakon povratka pristup brojnim uslugama za izvanredne situacije, kao što su prijevoz, smještaj i liječnička pomoć. Ranjive osobe mogu se koristiti svim uslugama koje se financiraju iz tog fonda bez obzira na datum odlaska s Kosova.
U prvoj polovini 2015. 1 542 od 2 744 povratnika registriranih u sustavu za upravljanje predmetima (56 %) dobilo je, nakon povratka na Kosovo, neposrednu pomoć, kao što su prijevoz, smještaj, hrana i liječnička pomoć. Ukupno 256 osoba među onima registriranima u sustavu (9 %) iskoristilo je usluge „održive” integracije, kao što su doplatak za tražitelje zaposlenja i potpora za poslovne planove. Trebalo bi dalje razvijati programe osposobljavanja za stručne povratnike i reintegraciju djece u obrazovni sustav, posebno učenjem jezika.
1. preporuka
-Kako bi se se ispunili svi preduvjeti u području reintegracije, trebalo bi potrošiti sva sredstva iz Fonda za reintegraciju, posebno pružanjem pomoći upronalaženju posla, osnivanjem malih poduzeća, strukovnom izobrazbom i jezičnom izobrazbom djece.
3. BLOK 1.: SIGURNOST DOKUMENATA
Kosovo ispunjuje osam od devet preduvjeta u području sigurnosti dokumenata.
Sigurnosne značajke osobnih putnih isprava, osobnih iskaznica i izvornih dokumenata zadovoljavajuće su. Ti su dokumenti u skladu sa sigurnosnim standardima dokumenata Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo i EU-a.
Kosovski sustav registracije statusa građana (CSRS) znatno je unaprijeđen. Trenutačno se radi na stvaranju jedinstvene središnje baze podataka u kojoj se spajaju podaci iz postojećih baza podataka i provjerava cjelovitost i kvaliteta temeljnih podataka. Uz odgovarajuće osposobljavanje nova verzija CSRS-a pokrenuta je u srpnju 2015. U toj se verziji zahtijeva opsežna provjera za svako izdavanje nove potvrde o građanskom statusu.
Kada traže izdavanje dokumenta o građanskom statusu, građanima se izdaje jedinstveni osobni identifikacijski broj povezan s njihovim biometrijskim podacima. Na taj se način Agenciji za registraciju građana omogućilo provjeravanje osobnih podataka 1 602 453 osobe ili 86 % stanovnika.
Agencija za registraciju građana sklopila je 2014. memorandume o razumijevanju s Kosovskim državnoodvjetničkim vijećem, Kosovskim sudbenim vijećem, Kosovskom policijom, Odjelom za financijske obavještajne podatke, Poreznom upravom i Carinskom upravom Kosova u cilju osiguranja interoperabilnosti njihovih baza podataka. Većina tih baza podataka sada je međusobno povezana.
Promjena imena i prezimena uređena je sekundarnim zakonodavstvom donesenim u svibnju 2015. i izmijenjenim u studenome 2015. Podložno provjeri kaznene evidencije i provjeri vodi li se protiv podnositelja zahtjeva kaznena istraga, zahtjeve moraju odobriti policija i pravosudna tijela i mogu se podnijeti samo svakih pet godina. Izmjenama donesenima u studenome 2015. u Agenciji za registraciju građana osnovan je posebni odbor za provjeru zahtjeva za promjenu imena na temelju izvadaka iz CSRS-a. Očekuje se da će taj odbor u budućnosti savjetovati lokalne općine o tome trebaju li odobriti zahtjeve. To izmijenjeno zakonodavstvo sada bi se trebalo potpuno provoditi.
2. preporuka
-Kako bi ispunilo sve preduvjete u području sigurnosti dokumenata, Kosovo bi trebalo dokazati da je provelo izmijenjeno sekundardno zakonodavstvo o promjeni imena.
4. BLOK 2.: UPRAVLJANJE GRANICAMA I MIGRACIJOM
4.1. Upravljanje granicama
Kosovo ispunjuje četrnaest od petnaest preduvjeta u području upravljanja granicama/migracijom, uključujući odgovornost prijevoznika.
Zakonodavstvo Kosova uvelike usklađeno sa schengenskom pravnom stečevinom, a provjere se izvršavaju u skladu sa standardima EU-a. Granice/granični prijelazi dovoljno su opremljeni za provjere prve i druge razine, osim Merdare/Merdarë gdje se trenutačno uspostavlja zajednički granični prijelaz u okviru integriranog upravljanja granicama (IBM). U skladu s preporukama misije stručnjaka iz srpnja 2015. kosovska nadležna tijela ponovno su sredinom studenoga 2015. uvela provjere na izlasku na glavnim granicama/graničnim prijelazima s Albanijom.
Nadležna tijela imaju odgovarajuće osoblje za kontrolu prometnih tokova i kretanja putnika. Dovoljno su opremljena za provođenje nadzora granica. Za praćenje visokorizičnih područja upotrebljava se analiza rizika, ali je stopa otkrivanja niska. Agencija za hranu i veterinarstvo ima pristup internetu.
Kosovski centar za IBM potpuno je operativan. Centar obuhvaća osoblje iz svih nadležnih tijela i odgovoran je za strateške i operativne analize rizika na središnjoj razini, razmjenu informacija i zaštitu podataka. Na lokalnoj razini analiza rizika provodi se na graničnim prijelazima.
Poboljšana je suradnja sa susjednim zemljama. Prije nego što se za državljane Kosova odobri bezvizni režim, Kosovo bi trebalo ratificirati sporazum s Crnom Gorom o razgraničenju granica.
Suradnja Kosova s FRONTEX-om znatno se poboljšala. Sva su nadležna tijela svjesna zločina povezanih s granicama, ali istraga je provedena u vrlo malom broju otkrivenih slučajeva nezakonite migracije, trgovanja ljudima i drogom.
3. preporuka
-Kako bi u potpunosti ispunilo preduvjete u području upravljanja granicama, Kosovo bi trebalo ratificirati sporazum o razgraničenju granica s Crnom Gorom prije nego što se za državljane Kosova odobri bezvizni režim.
4.2. Upravljanje migracijom
Kosovo ispunjuje svih deset preduvjeta u pogledu upravljanja migracijom.
Kosovsko zakonodavstvo u području upravljanja migracijom usklađeno je s pravnom stečevinom EU-a.
Kosovski vizni informacijski sustav (KVIS) uveden je u 15 od 30 diplomatskih ili konzularnih misija Kosova u inozemstvu. Preostalih 15 misija koje nisu povezane s KVIS-om većinom se nalaze u državama članicama EU-a ili državama pridruženima schengenskom prostoru u kojima je barem jedna konzularna misija, obično ona u glavnom gradu, već povezana s tim sustavom. Zbog ograničene diplomatske predstavljenosti Kosova u svijetu, KVIS je dostupan samo u nekoliko američkih, afričkih i azijskih glavnih gradova. Kako bi se svim državljanima trećih zemalja kojima je potrebna viza za ulazak na Kosovo omogućio pristup tome sustavu, 7 nadležna tijela Kosova počela su podugovarati poslove obrade zahtjeva za vize vanjskim pružateljima usluga, ali su zadržala kontrolu nad donošenjem odluka o vizama. Taj bi se postupak trebao nastaviti.
U skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama vize se izdaju na kosovskim granicama samo u iznimnim slučajevima 8 .
Kosovski prošireni profil migracije dobro je razvijen. Mogao bi se dodatno razraditi uključivanjem podataka o kosovskoj dijaspori.
Kosovo je 2014. strancima izdalo 77 dozvola boravka. Budući da je integracija stranaca još u začecima, Kosovo bi u tom području trebalo iskoristiti iskustvo stečeno u provedbi svojeg programa reintegracije.
Kosovo upravlja svojim centrima za zadržavanje – privremenim u zračnoj luci u Prištini i trajnim u Vranidolu – u skladu s Direktivom EU-a o vraćanju. Povratnici imaju odgovarajuća postupovna jamstva i pristup uslugama kako je propisano u Direktivi o vraćanju. Letak u kojem su opisana postupovna jamstva za povratnike trebao bi biti dostupan u oba objekta.
Trenutačno se povezuju različite baze podataka u području provođenja zakona i migracija 9 .
4.3. Azil
Kosovo ispunjuje šest od sedam preduvjeta u području azila.
Kosovsko zakonodavstvo usklađeno je s pravnom stečevinom EU-a i Kosovo ima nužnu institucionalnu strukturu i resurse da može ponuditi međunarodnu zaštitu tražiteljima azila.
Prema UNHCR-u 2013. azil u Kosovu zatražile su 62 osobe, a 2014. 98 osoba. Četiri podnositelja zahtjeva dobila su dodatnu zaštitu 2013., a jedan 2014. Iako ga je do sada zapadnobalkanska migracijska ruta zaobilazila, Kosovo bi trebalo iskoristiti svoje mogućnosti da ponudi međunarodnu zaštitu onima koji je zaslužuju.
Kosovo je 2015. poboljšalo suradnju s UNHCR-om, posebno u području prevođenja na daljinu. Sastavilo je vlastiti popis usmenih prevoditelja te je sklopilo sporazum s UNHCR-om za uporabu njegovih resursa za prevođenje na daljinu za jezike koje Kosovo ne može pokriti svojim prevoditeljima.
4. preporuka
-Kako bi ispunilo sve preduvjete u području azila, Kosovo bi trebalo pratiti razloge za nizak broj odobrenih zahtjeva za azil.
5. BLOK 3.: JAVNI RED I SIGURNOST
5.1. Sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije i terorizma
Kosovo ispunjuje dvanaest od petnaest preduvjeta u području suzbijanja organiziranog kriminala, korupcije i terorizma.
Skupština je u lipnju 2015. donijela izmjene četiriju glavnih zakona 10 na kojima se temelji kosovski sustav kaznenog pravosuđa. Tim su izmjenama usklađeni kriteriji za imenovanje i razrješenje sudaca i državnih odvjetnika čija se neovisnost povećala jer su im dane ovlasti da predlažu vlastite proračune. Trenutačno se popunjavaju prazna radna mjesta u Kosovskom sudbenom vijeću (KSV) i Kosovskom državnoodvjetničkom vijeću (KDV) 11 .
Kosovsko sudbeno vijeće premjestilo je u listopadu 2015. tri suca u odjel za teška kaznena djela Prvostupanjskog suda u Prištini, čime se ukupni broj sudaca povećao na 14. Ta potrebna promjena trebala bi se uvesti u svim odjelima za teška kaznena djela na svim sudovima u Kosovu. Kosovski prioritet trebalo bi biti daljnje jačanje ljudskih potencijala u odjelima za teška kaznena djela prvostupanjskih sudova, uključujući kvalificirane suce i pomoćno osoblje, s odgovarajućim proračunom.
Kosovsko sudbeno vijeće donijelo je 2014. strategiju za smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta kojom se nastoji postići izvršenje većine odluka u upravnim sporovima do kraja 2016. 12 . Kosovsko sudbeno vijeće sada bi trebalo rasporediti ograničena sredstva na takav način da se suci u odjelima za teška kaznena djela koji imaju odgovarajuće pomoćno osoblje mogu usredotočiti na donošenje odluka o predmetima teškog organiziranog kriminala i korupcije.
Kosovo nije dovoljno uspješno u rješavanju predmeta teškog organiziranog kriminala i korupcije, što je djelomično posljedica problema s kapacitetima u sudstvu 13 . Kako bi se ispravila ta situacija, glavni državni odvjetnik imenovao je u listopadu 2015. vršitelja dužnosti voditelja posebnog državnog odvjetništva kao glavnog koordinatora za odabir i rješavanje istaknutih predmeta teškog organiziranog kriminala i korupcije. Kosovo bi trebalo razmotriti mogućnost da uredu glavnog koordinatora povjeri ovlasti i resurse za vođenje multidisciplinarnih timova sastavljenih od posebnih državnih odvjetnika, policijskih službenika te carinskih i poreznih službenika za provođenje financijskih istraga i praćenje provedbe sudskih oduka u istaknutim predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući zamrzavanje i zapljenu imovine, izvršenje naloga za oduzimanje nezakonito stečene imovine i njezino vraćanje društvu.
Kosovo radi na razvoju integriranog sustava upravljanja predmetima kojim se omogućuje praćenje predmeta od faze prikupljanja informacija i faze istrage, preko kaznenog progona i pravomoćnih presuda do povrata imovine. Ured glavnog koordinatora zadužen za istaknute predmete organiziranog kriminala i korupcije trebao bi poduzeti korake za jačanje operativnih veza i IT veza između tijela za provođenje zakona i državnog odvjetništva. U tijeku su pripreme.
Iako je provedena strategija vlade za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz 2014., stopa osuda za pranje nova ostala je niska.
Kosovo je ostvarilo ograničeni napredak u pogledu zamrzavanja i zapljene nezakonito stečene imovine, ali oduzet je samo mali dio te imovine 14 . Zbog nedovoljnog broja naloga za zapljenu, Agencija za upravljanje oduzetom i zaplijenjenom imovinom mora trajno upravljati imovinom koju su oduzela tijela za provođenje zakona. Zakon o proširenim ovlastima za oduzimanje imovine iz 2013. trebao bi se u potpunosti primjenjivati.
Kosovo je 2015. znatno pojačalo policijske aktivnosti na temelju prikupljenih informacija, što treba održati. Kosovska policija ima pristup brojnim bazama podataka koje su joj potrebne u radu.
Radi se na uspostavi elektroničke baze podataka kaznene evidencije, ali u sustav još nisu uneseni svi podaci.
Javna nabava i dalje je glavni izvor korupcije na Kosovu. Skupština je 14. prosinca 2015. donijela izmijenjeni zakon o javnoj nabavi kojim je, među ostalim, stvorena platforma za elektroničku nabavu i nastojao se urediti status članova Regulatornog povjerenstva za javnu nabavu koje upravlja postupkom javne nabave u Kosovu i Tijela za reviziju postupaka javne nabave, koje preispituje odluke koje je donijelo povjerenstvo. Te bi izmjene trebale stupiti na snagu u siječnju 2016. S obzirom na navode o tajnim dogovorima između Tijela za reviziju postupaka javne nabave i sudstva te navode o korupciji čelnika Tijela za reviziju postupaka javne nabave, od ključne je važnosti da Kosovo uspostavi odgovarajuće zaštitne mjere za jamčenje operativne neovisnosti Tijela za reviziju postupaka javne nabave. Trebalo bi provoditi stroge planove za očuvanje integriteta u cilju zaštite neovisnosti obaju tijela.
Poboljšana je suradnja Agencije za borbu protiv korupcije i Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije, na čijem je čelu predsjednik Kosova. Agencija za borbu protiv korupcije ima dovoljno resursa i nastavlja raditi na provjeri imovinskih kartica i praćenju slučajeva sukoba interesa u javnom sektoru.
Kosovski Zakon o financiranju političkih stranaka počeo se primjenjivati u izbornoj kampanji 2014. Središnja izborna komisija sada ima dovoljan broj zaposlenika. Tijekom prošlogodišnje kampanje sve su političke stranke dostavile svoje financijske izvještaje Središnjoj izbornoj komisiji, a neke su morale platiti kazne zbog kasnog podnošenja izvještaja.
Kosovski zakon o presretanju donesen je u svibnju 2015. U njemu se jasno razlikuje, s pravnog, postupovnog i tehničkog stajališta, zakonito presretanje za potrebe kaznenog pravosuđa od zaštite sigurnosti Kosova. Tim se zakonom uređuje i zadržavanje podataka. U tijeku je provedba tog ključnog zakona.
U Kosovu sada funkcionira zaštita svjedoka. Uprava za zaštitu svjedoka u okviru policije ima dovoljno zaposlenika i odgovarajući proračun. Potpisan je niz sporazuma s trećim zemljama o premještanju.
Kosovo je ostvarilo određeni napredak u borbi protiv trgovine drogom. Ono je 2013. i 2014. zaplijenilo sve veće količine marihuane, heroina i kokaina. Kosovo je sklopilo niz memoranduma o razumijevanju s ključnim partnerima i sudionicima te preko svojeg odjela za međunarodnu suradnju u području provedbe zakona (ILECU) sudjeluje u operaciji Europola „Zapadnobalkanska ruta” i u Europolovom „Zajedničkom istražnom timu za Balkan“ za borbu protiv trgovanja drogom. Većina slučajeva organiziranog kriminala koje istražuje policija odnosi se na trgovanje drogom, iako je broj pravomoćnih presuda povezanih s trgovanjem drogom nizak.
Odgovor Kosova na trgovanje ljudima i krijumčarenje migranata prihvatljiv je. Policija je imala dovoljno zaposlenika za istraživanje kaznenih djela povezanih s trgovanjem ljudima i krijumčarenjem migranata. Nakon izvanredne migracijske krize iz Kosova krajem 2014. i početkom 2015. Kosovo je pojačalo kontrolu autobusnih prijevoznika koji obično olakšavaju krijumčarenje migranata. Iako je zapadnobalkanska ruta dosad većinom zaobilazila Kosovo, ono je pojačalo suradnju na provedbi zakona sa Srbijom, Mađarskom i Austrijom.
Proveden je zakon o naknadama žrtvama kaznenih djela i Kosovo je pojačalo napore za rehabilitaciju žrtava i sprječavanje trgovanja ljudima.
Kosovo rješava problem krijumčarenja oružja, no stopa uništenja lakog oružja i dalje je niska. Kako bi povećalo djelotvornost svojih napora u borbi protiv krijumčarenja oružja, Kosovo bi trebalo dati prednost provedbi svih mjera dogovorenih u Akcijskom planu protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe.
Kosovo uspješno provodi mjere u području suzbijanja terorizma. Borci u stranim državama i dalje su izvor zabrinutosti; kosovska nadležna tijela prikupila su veliku količinu podataka o kosovskim borcima u Siriji. Provodi se zakon o zabrani sudjelovanja u oružanim sukobima iz 2015. Vlada je znatno pojačala napore u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije na Kosovu, posebno privlačenjem potpore islamskih vođa.
5., 6. i 7. preporuka
Kako bi ispunilo sve preduvjete u području suzbijanja organiziranog kriminala, Kosovo bi trebalo učiniti sljedeće:
-premjestiti dovoljan broj sudaca, s odgovarajućim pomoćnim osobljem, u odjele za teška kaznena djela na kosovskim sudovima,
-poboljšati rezultate u pogledu istraga, pravomoćnih sudskih presuda i oduzimanja u predmetima teškog organiziranog kriminala i korupcije, posebno dodjeljivanjem ovlasti i resursa glavnom koordinatoru za teški organizirani kriminal i korupciju za vođenje multidisciplinarnih timova za financijske istrage i za praćenje provedbe sudskih odluka u takvim predmetima,
-osigurati operativnu neovisnost Tijela za reviziju postupaka javne nabave. Trebalo bi provoditi stroge planove za zaštitu integriteta u cilju zaštite neovisnosti tog tijela i Regulatornog povjerenstva za javnu nabavu.
5.2. Suradnja u području provedbe zakona
Kosovo ispunjuje svih jedanaest preduvjeta u području suradnje u pogledu provedbe zakona.
Kosovo je sklopilo 55 memoranduma o razumijevanju o suradnji u području provedbe zakona sa 16 zemalja i EULEX-om. Poslalo je sedam časnika za vezu glavnim partnerima, kao što su Turska, Njemačka, Austrija i Francuska.
Suradnja u području provedbe zakona odvija se na bilateralnoj osnovi ili s Europolom preko EULEX-a ili s Interpolom preko kontaktne točke koja se nalazi u Misiji privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK). Potonja dva olakšavaju razmjenu informacija u području provedbe zakona sa Srbijom.
Odnosi s Europolom preko EULEX-a znatno su se poboljšali, kao i suradnja s Interpolom preko kontaktne točke u UNMIK-u. Kosovo je 2015. podnijelo zahtjev za pristupanje Interpolu.
Kosovska policija može pohađati seminare u organizaciji Europske policijske akademije (CEPOL).
5.3. Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima
Kosovo ispunjuje svih sedam preduvjeta u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.
Odgovarajuće tijelo ima dovoljno zaposlenika za rješavanje ulaznih i izlaznih zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć.
Kosovo je sklopilo sporazume o uzajamnoj pravnoj pomoći s Belgijom, Hrvatskom, bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom, Njemačkom, Italijom, Švicarskom i Turskom. U tijeku su pregovori s Crnom Gorom, Slovenijom i Sjedinjenim Državama. Znatno se poboljšala suradnja sa Srbijom uz pomoć posebnog predstavnika Europske unije (PPEU).
Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima provodi se s državama članicama EU-a na temelju bilateralnih sporazuma ili uz pomoć PPEU-a.
Kosovo je razmotrilo i načine suradnje s Eurojustom.
5.4. Zaštita podataka
Kosovo ispunjuje sva tri preduvjeta u području zaštite podataka
Zakon o zaštiti osobnih podataka u skladu je s pravnom stečevinom EU-a, iako bi nadolazeće izmjene okvira EU-a o zaštiti podataka trebalo uključiti u pravnu strukturu Kosova. Agencija za zaštitu podatka donijela je sekundarno zakonodavstvo o zaštiti podataka.
S tom se Agencijom redovito provode savjetovanja o nacrtima zakona koji se podnose Skupštini. Ona je na temelju te svoje ovlasti utjecala na sadržaj nekoliko nacrta zakona.
Agencija je organizirala i niz događaja za podizanje razine svijesti i sada su na lokalnoj razini imenovani dužnosnici za zaštitu podataka. Trebalo bi zadržati proračun agencije.
6. BLOK 4.: TEMELJNA PRAVA U PODRUČJU SLOBODE KRETANJA
Kosovo ispunjuje sedam od osam preduvjeta u području temeljnih prava povezanih sa slobodom kretanja.
Okvir za temeljna prava čvrst je i pojačan je donošenjem zakona o zaštiti protiv diskriminacije, zakona o ravnopravnosti spolova i zakona o pravobranitelju u svibnju 2015. Zakoni su doneseni u okviru jednog zakonodavnog paketa (paket zakona o ljudskim pravima) i stupili su na snagu u lipnju 2015.
Zakon o zaštiti protiv diskriminacije sadržava odredbe o sprječavanju i suzbijanju diskriminacije, o promicanju ravnopravnosti i primjeni načela jednakog postupanja prema svim osobama pred zakonom. U zakon o ravnopravnosti spolova ugrađeno je potpuno poštovanje prava žena u skladu s međunarodnim standardima. Novim zakonom o pravobranitelju poboljšano je zakonodavstvo o instituciji pravobranitelja, proširene su njegove ovlasti te su pojačane odredbe o njegovoj neovisnosti i nepristranosti. Za provedbu tih zakona potrebno je donošenje osam podzakonskih akata do kraja 2015.
Provedbom zakona o pravobranitelju posebno se trebaju povećati kapaciteti i resursi te institucije za njezine proširene ovlasti. Budući da je to glavno tijelo za jednako postupanje i nacionalni mehanizam prevencije, treba mu više osoblja, odgovarajući prostor i odgovarajući proračun za obavljanje nove uloge. Početne mjere koje je poduzela vlada u suprotnosti su s duhom novog zakona. Vlada bi pravobranitelju trebala dodijeliti odgovarajući prostor i osigurati njegovu potpunu neovisnost.
Regionalni uredi pravobranitelja osiguravaju da građani imaju pristup informacijama o njegovim ovlastima i zadaćama.
Vlada je također nastavila provoditi strategiju i akcijski plan za integraciju romske, aškalijske i egipatske zajednice. Dodijeljena su i potrošena dodatna sredstva na lokalnoj razini u korist različitih poduzeća usmjerenih na romsku, aškalijsku i egipatsku manjinu.
Strogom primjenom članka 147. Kaznenog zakona ne bi bili obuhvaćeni svi etnički motivirani incidenti jer tim člankom nije obuhvaćen motiv za počinjenje kaznenog djela. Ako bi se taj članak isključivo primjenjivao, moglo bi se dogoditi da se pri registraciji kaznenih djela ne uzme u obzir njihova moguća etnička motivacija. Taj nedostatak uklonio bi se primjenom članka 74.2.12. Kaznenog zakona kojim se uzima u obzir činjenica je li zločin etnički motiviran.
Kosovska policija zabilježila je 2014. ukupno 19 slučajeva zločina koji bi mogli biti etnički motivirani. U posljednjem tromjesečju 2014. prijavljeno je 26 slučajeva zločina koji bi mogli biti etnički motivirani. Mehanizam praćenja u funkciji je od 2014. Međutim, broj zločina koji bi mogli biti etnički motivirani nije jasan jer kosovska policija ne prikuplja statističke podatke na usklađeni način.
Postoje propisi kojima se omogućuje izbjegavanje preklapanja između ovlasti općinskih vijeća za sigurnost zajednice i općinskih skupština. Priručnik za vijeća objavljen je u siječnju 2015.
8. preporuka
-Kako bi ispunilo sve preduvjete u području temeljnih prava povezanih sa slobodom kretanja, Kosovo bi trebalo omogućiti odgovarajući prostor za pravobranitelja i osigurati mu potpunu proračunsku neovisnost.
7. ZAKLJUČAK
Komisija je procijenila kako Kosovo provodi plan o vizama na temelju informacija i odgovarajućih zakonodavnih i političkih dokumenata koje je dostavilo Kosovo. Ta procjena dopunjena je ocjenjivačkim misijama na terenu koje su provele službe Europske komisije uz pomoć stručnjaka iz država članica EU-a.
Od pokretanja dijaloga o liberalizaciji viza s Kosovom u siječnju 2012. i predavanja plana za liberalizaciju viznog režima kosovskim nadležnim tijelima u lipnju 2012., Komisija je redovito izvješćivala Vijeće i države članice te Europski parlament o napretku koji je Kosovo ostvarilo u pogledu ispunjivanja preduvjeta iz plana.
Dijalog o liberalizaciji viznog režima održao se u okviru dijaloga o procesu stabilizacije i pridruživanja kao dio opće politike EU-a prema zapadnom Balkanu. Komisija je od 2012. organizirala četiri sastanka viših dužnosnika i sazvala nekoliko tehničkih sastanaka na stručnoj razini. O napretku ostvarenom u pogledu pitanja obuhvaćenih dijalogom o liberalizaciji viznog režima redovito se razgovaralo i izvješćivalo u okviru dijaloga o procesu stabilizacije i pridruživanja.
Misija Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu (EULEX) imala je, u skladu sa svojim ovlastima, važnu ulogu u nadzoru, mentoriranju i savjetovanju kosovskih institucija o donošenju i provedbi reformi i ispunjivanju preduvjeta utvrđenih u planu za liberalizaciju viznog režima. Kosovska nadležna tijela učinkovito su surađivala s EULEX-om, uključujući u izvršavanju njegovih izvršnih ovlasti.
Dijalog o vizama s Kosovom pokazao se važnim i posebno učinkovitim alatom za provedbu dalekosežnih i ozbiljnih reformi u području pravosuđa i ljudskih prava i šire te je utjecao na područja kao što su vladavina prava i reforma pravosuđa. Ta se pitanja prate i u drugim okvirima, kao što su pododbor za pravosuđe, slobodu i sigurnost dijaloga o uproces stabilizacije i pridruživanja.
Kosovo je u svim područjima plana za liberalizaciju viznog režima ostvarilo stabilan i učinkovit napredak. Ono je pokazalo da su kosovske institucije odlučne dati prednost ispunjenju preduvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima.
Komisija je već dostavila dva sveobuhvatna izvješća o napretku Kosova u ispunjivanju preduvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima. Prvo, koje je prihvaćeno u veljači 2013., bilo je usmjereno na usklađenost kosovskih zakona s preduvjetima iz plana. Drugo izvješće, objavljeno u srpnju 2014., bilo je usmjereno na provedbu. U potonjem su navedene 52 preporuke u četiri bloka plana za liberalizaciju viznog režima te u pogledu ponovnog prihvaćanja i reintegracije. Istaknuto je da je Kosovo ostvarilo dobar napredak u provedbi preduvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima, ali potrebno je uložiti dodatne napore u skladu s navedenim preporukama.
U ovom izvješću navedeno je osam preporuka koje se temelje na osam neispunjenih preduvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima.
Prioritet je i dalje provedba reformi u sljedećim područjima:
-premještaju dovoljnog broja sudaca, s odgovarajućim pomoćnim osobljem, u odjele za teška kaznena djela na kosovskim sudovima,
-poboljšanju rezultata u pogledu istraga, pravomoćnih sudskih presuda i oduzimanja u predmetima teškog kriminala i korupcije, posebno dodjeljivanjem ovlasti i resursa glavnom koordinatoru za teški organizirani kriminal i korupciju za vođenje multidisciplinarnih timova za financijske istrage i za praćenje provedbe sudskih odluka u takvim predmetima,
-osiguravanju operativne neovisnosti Tijela za reviziju postupaka javne nabave i provedbe strogih planova za očuvanje integriteta u cilju zaštite neovisnosti tog tijela i Regulatornog povjerenstva za javnu nabavu,
-dokazivanju da je Kosovo provelo svoje izmijenjeno sekundarno zakonodavstvo o promjeni imena.
Komisija će nastaviti pratiti napredak Kosova u pogledu ispunjenja preostalih preduvjeta i u provedbi reformi koje su u tijeku u sljedećim područjima: ratificiranju sporazuma s Crnom Gorom o razgraničenju granica prije nego što se državljanima Kosova odobri bezvizni režim, potrošnji sredstava iz Fonda za reintegraciju, s posebnim naglaskom na pružanje pomoći u pronalaženju posla, osnivanju malih poduzeća, strukovnom osposobljavanju i jezičnoj izobrazbi djece, praćenju razloga Kosova za nizak broj odobrenih zahtjeva za azil, pružanju odgovarajućeg prostora i osiguranju potpune proračunske neovisnosti pravobranitelju.
Komisija će nastaviti aktivno pratiti kako Kosovo provodi preduvjete utvrđene u četiri bloka plana za liberalizaciju viznog režima te u pogledu reintegracije i ponovnog prihvata u okviru postojećeg dijaloga o procesu stabilizacije i pridruživanja i, prema potrebi, provedbom ad hoc mehanizama praćenja.
Na temelju ove procjene i s obzirom na rezultat trajnog praćenja i izvješćivanja provedenog od pokretanja dijaloga za liberalizaciju viznog režima s Kosovom u siječnju 2012., Komisija ovo izvješće smatra završnim izvješćem.
Navedene preporuke i dalje su važeće. Čim te preporuke budu provedene i ako budu uspostavljene učinkovite mjere za sprječavanje nove migracijske krize i ostanu na snazi, Komisija će dati prijedlog za izmjenu Uredbe (EZ) br. 539/2001.
Kosovo bi trebalo nastaviti organizirati ciljane medijske kampanje u svrhu objašnjavanja prava i obveza povezanih s bezviznim režimom putovanja u schengenski prostor i pravila kojima se uređuje pristup tržištu rada EU-a. Komisija će nastaviti pratiti kako Kosovo ispunjuje preduvjete iz plana za liberalizaciju viznog režima i učiniti sve kako bi ga u tome podržala.
* Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova.
COM(2013) 66 završna verzija
COM (2014) 488
SWD (2015) 706
Albanija, Austrija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Lihtenštajn, Mađarska, Malta, Njemačka, Norveška, Slovenija, Švedska, Švicarska i jedan sporazum kojim su obuhvaćeni Belgija, Luksemburg i Nizozemska.
Tijekom izvanredne migracijske krize iz Kosova između rujna 2014. i travnja 2015. ukupno 87 495 građana Kosova zatražilo je azil u državama članicama EU-a i državama pridruženima schengenskom prostoru. U prvih deset mjeseci 2015. Kosovo je ponovno prihvatilo 9 182 svoja državljana.
Državljani 88 zemalja moraju imati vizu ulazak u Kosovo. Državljani država članica EU-a i država pridruženih schengenskom prostoru izuzeti su od zahtjeva za posjedovanje vize. Državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu za ulazak u Kosovo mogu ući na petnaest dana ako imaju važeću schengensku vizu za višekratni ulazak. Te se odredbe primjenjuju i na osobe koje su nositelji putnih isprava za izbjeglice i osobe bez državljanstva.
Između listopada 2014. i listopada 2015. na kosovskim granicama/graničnim prijelazima izdano je samo osam viza.
Ti sustavi uključuju sljedeće: sustav za upravljanje granicama (BMS), kosovski policijski informacijski sustav (KPIS), kosovski vizni informacijski sustav (KVIS), sustav registracije statusa građana (CSRS) i sustav za upravljanje predmetima za povratnike te baza podataka o azilu i migracijama.
Zakon o sudovima, Zakon o Kosovskom sudbenom vijeću, Zakon o Kosovskom državnoodvjetničkom vijeću, Zakon o državnom odvjetništvu
KDV je popunio 157 od 171 dostupnog državnoodvjetničkog radnog mjesta. Trenutačno se provodi natječaj za zapošljavanje 15 državnih odvjetnika iz manjina.
Od 102 009 neriješenih predmeta u prosincu 2011. kosovski sudovi uspjeli su 2014. izvršiti odluke u otprilike 25 275 starih predmeta (ili gotovo 25 % neriješenih predmeta). Većina se odnosila na izvršenje odluka o plaćanju računa za režijske troškove. Kosovsko sudbeno vijeće planira dalje smanjiti broj neriješenih predmeta do 2016., posebno s pomoću alternativnog rješavanja sporova.
Državno odvjetništvo podiglo je 2013. optužnicu u dva predmeta povezana s organiziranim kriminalom: 2014. u osam predmeta te u prvoj polovini 2015. u tri predmeta. Tijekom 2013. podigli su optužnicu u 314 predmeta povezanih s korupcijom, 2014. u 444 predmeta te u prvoj polovini 2015. u 128 predmeta. Nema podataka o pravomoćnim presudama u tim predmetima.
Tijekom 2014. zamrznuta je ili zaplijenjena imovina u vrijednosti od 30 milijuna EUR, ali oduzeto je samo 128 000 EUR. U prvoj polovini 2015. zaplijenjeno je 27 000 EUR od imovine u vrijednosti od 16 milijuna EUR na koju se primjenjuje nalog za zamrzavanje ili zapljenu.