EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 15.7.2015.
COM(2015) 339 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije
{SWD(2015) 141 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 15.7.2015.
COM(2015) 339 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije
{SWD(2015) 141 final}
1.Uvod
Okvirna strategija za energetsku uniju 1 donosi viziju energetske unije s građanima u središtu interesa, u kojoj građani preuzimaju odgovornost za energetsku tranziciju, upotrebljavaju nove tehnologije namijenjene za smanjivanje svojih računa i aktivno sudjeluju na tržištu te u kojoj su osjetljive skupine potrošača zaštićene.
Usprkos preobrazbi energetskoga sektora u Europi tijekom protekloga desetljeća, na maloprodajnim se tržištima energije, na kojima je naglasak u ovoj komunikaciji, nije držalo korak s tim promjenama. Prepreke zbog kojih potrošači (kućanstva, poduzeća i industrija) ne mogu u potpunosti ostvariti koristi od tekuće energetske tranzicije i učinkovito upravljati svojom potrošnjom i sniziti svoje račune uključuju:
zbog nedostatka odgovarajućih informacija o troškovima i potrošnji ili ograničena transparentnost ponuda potrošačima (ili pouzdanim posrednicima i poduzećima za energetske usluge poput agregatora koji djeluju u njihovo ime) je teško procijeniti stanje i prilike na tržištu,
sve veći udio troškova mreže, poreza i posebno pristojbi u prosječnom krajnjem računu za električnu energiju za kućanstva,
nedostatna konkurencija na mnogim maloprodajnim tržištima, nedostatak poticaja za aktivno sudjelovanje i poteškoće prilikom promjene dobavljača djeluju obeshrabrujuće na potrošače,
zbog nedovoljno razvijenih tržišta stambenih energetskih usluga i upravljanja potrošnjom ograničava se njihov izbor,
onemogućavanje vlastite proizvodnje i potrošnje smanjuje potencijalne koristi za potrošače.
zbog nejednakog pristupa informacijama i visokih prepreka za ulazak novih konkurenata na tržište usporeno je usvajanje dostupnih naprednih tehnologija i praksi poput pametnih brojila, pametnih uređaja, distribuiranih izvora energije i poboljšanja energetske učinkovitosti.
Komisija u svojoj viziji novog modela tržišta električne energije nastoji ostvariti nove pogodnosti za potrošače energije, među ostalim, boljim povezivanjem veleprodajnih i maloprodajnih tržišta. Upotrebljavajući nove tehnologije, nova i inovativna poduzeća za energetske usluge trebala bi svim potrošačima energije omogućiti da u potpunosti sudjeluju u energetskoj tranziciji, upravljajući vlastitom potrošnjom putem energetski učinkovitih rješenja kojima će uštedjeti novac i doprinijeti ukupnom smanjenju potrošnje energije.
2.Strategija s tri stupa u cilju postizanja novih pogodnosti za potrošače energije
Tijekom opsežnih savjetovanja s građanima, potrošačima i dionicima, uključujući javno savjetovanje u prvoj polovici 2014. 2 , kao i u raspravama stručnih skupina pod vodstvom Komisije 3 , utvrđene su sljedeće tri ključne točke za postizanje novih pogodnosti za potrošače: jačanje uloge potrošača, pametni domovi i mreže te upravljanje podacima i njihova zaštita.
Jačanje uloge potrošača
2.1.1.Ušteda novca i energije zbog boljih informacija
Potrošači troše u prosjeku 6,4 % svoje ukupne potrošnje na električnu energiju, plin, grijanje i hlađenje, što predstavlja porast od 15 % u usporedbi sa situacijom prije pet godina. Oko 40 % energije u EU-u troši se u zgradama, od kojih se 80 % koristi za grijanje i hlađenje. 4
Učinkovitije korištenje energije ključni je element u smanjivanju računa za potrošača i stoga se energetska učinkovitost razmatra u svakom odlučivanju o energetskoj uniji. Premda je obnova zgrada ključna u tom pogledu, već i instaliranje jednostavnih alata poput kontrole grijanja i termostata može imati znatan utjecaj na potrošnju energije. Važne uštede energije mogu se postići i povećanjem učinkovitosti proizvoda poput kotlova, televizora, hladnjaka i perilica rublja. Revidiranim prijedlogom za označivanje energetske učinkovitosti, koji je predstavljen u sklopu ovog paketa, osigurat će se daljnja transparentnost, potaknuti proizvođače na inovacije i pomoći potrošačima u donošenju informiranih odluka u pogledu najučinkovitijih uređaja.
Uvođenje mjerenja i obračuna individualne potrošnje u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama može dovesti do smanjenja zahtjeva za grijanjem/hlađenjem od 10-30 % 5 . Iskustvo također pokazuje da zahvaljujući rješenjima temeljenima na informacijskoj tehnologiji, kojima se krajnjim korisnicima pružaju informacije o njihovoj potrošnji putem interneta, stanari mogu jednostavnim promjenama u svojim navikama grijanja smanjiti svoju potrošnju za oko 8 %. 6
Zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu i Direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrđena su prava potrošača na točne podatke o mjerenju i potrošnji. Transparentne i ažurirane informacije o obračunu povećavaju povjerenje potrošača i njihovu uključenost. Međutim, velika većina Europljana dobiva te informacije najviše jedanput ili dvaput godišnje i česti su sporovi oko mjerenja potrošnje. Kako bi pomogla potrošačima da razumiju svoje račune za potrošnju energije, Komisija će zajedno s nacionalnim regulatornim tijelima ocijeniti kako bi se mogla povećati jasnoća i usporedivost sadržaja računa za potrošače. To bi trebalo dovesti i do boljeg razumijevanja potrošača o pojedinačnim komponentama cijena energije i računa, između ostalog i kroz bolju transparentnost mrežnih davanja, poreza i pristojbi.
Svi potrošači, kao i pouzdani posrednici i poduzeća za energetske usluge koje potrošači ovlašćuju da djeluju u njihovo ime, trebali bi imati jednostavan pristup podacima o potrošnji u stvarnom ili gotovo stvarnom vremenu koji bi im omogućili da prilagode svoju potrošnju i ostvare uštedu energije. Takvi podaci u stvarnom vremenu nisu neophodni za izdavanje računa te stoga mogu biti dostupni potrošačima izravno iz mjernog sustava putem standardnog sučelja.
Ključna je uloga pametnih brojila 7 u pružanju besplatnog i čestog pristupa točnim podacima o potrošnji, boljem obračunu i smanjenju broja sporova po pitanju mjerenja. Podaci iz država članica pokazuju da se očekuje da će do 2020. 8 godine 72 % europskih potrošača imati pametna brojila električne energije, što je rezultat njihova uvođenja u velikim razmjerima koje je u ovom trenutku u tijeku ili se planira u 17 država članica 9 . Koristi i troškovi tih aktivnosti moraju biti pravedno podijeljeni između industrije i potrošača, uzimajući u obzir analize troškova i koristi kao i stajališta poduzeća i potrošačkih organizacija.
Prilikom pripreme preispitivanja zakonodavstva o energetskoj učinkovitosti (Direktiva o energetskoj učinkovitosti i Direktiva o energetskoj učinkovitosti u zgradama) i inicijative za modeliranje tržišta električne energije , Komisija će razmotriti kako bi potrošači mogli iskoristiti lakšii češći pristup podacima o svojoj potrošnji, uključujući mogućnost traženja pametnog brojila ako ih se sustavno ne uvodi na njihovom području.
2.1.2.Širok izbor mjera za potrošače
Za vrijeme energetske tranzicije potrošačima se otvaraju nove prilike za iskorištavanje pogodnosti iz aktivnog sudjelovanja. Potrošači diljem Unije trebali bi slobodno odabirati svoj oblik aktivnog sudjelovanja na energetskim tržištima, izravno ili delegiranjem svojih energetskih odluka pouzdanim posrednicima i poduzećima za energetske usluge, kao što su agregatori koji će djelovati u potrošačevo ime.
a)Promjena dobavljača – koristi od veće usporedivosti
Pravo svih potrošača da razmotre ponude više ponuđača u potrazi za najboljom ponudom energije i izvorom energije po svom izboru ključna je promjena uvedena na unutarnjem energetskom tržištu EU-a. Međutim, mnogi građani još uvijek nisu svjesni svojih prava na promjenu dobavljača i ugovora o opskrbi energijom. Kako bi povećala svijest potrošača o ovom i drugim pravima, Komisija je 2014. pripremila informacije u kojima su prikazana ključna prava potrošača energije utvrđena u zakonodavstvu EU-a 10 .
Promjena dobavljača treba biti tehnički jednostavna, brza i pouzdana. U tom su pogledu dobrodošle inicijative nacionalnih regulatornih tijela kojima bi se skratilo vrijeme promjene. 11 Može se razmotriti ukidanje naknada i kazni za promjenu dobavljača koje ograničavaju izbor potrošača i općenito tržišno natjecanje.
Najvažnije je da se promjena dobavljača mora temeljiti na lako dostupnim, transparentnim, pouzdanim i lako usporedivim podacima kojima se obuhvaćaju cijene, kao i kvaliteta ugovora i zadovoljstvo kupaca, npr. kroz sustav korisničkog vrednovanja za sve dobavljače i ponude na tržištu. Informacije o udjelu i vrstama izvora energije koje upotrebljavaju dobavljači 12 dodatno omogućavaju potrošačima da donesu informirane odluke.
Komisija će surađivati s nacionalnim regulatornim tijelima kako bi se razvili transparentnost i kriteriji pouzdanosti za alate za usporedbu energije i osigurali da svaki potrošač ima pristup najmanje jednom neovisnom i provjerenom alatu za procjenu tekućeg ugovora u odnosu na sve ponude na tržištu.
Nadovezujući se na rane napore industrije i potrošačkih organizacija te primjere dobre prakse prepoznate u Energetskom forumu građana 13 , Komisija će nastojati u suradnji s nacionalnim regulatorima utvrditi minimalne standarde za ključne informacije u oglašavanju i izdavanju računa, posebno u pogledu usporedbe cijena.
Regulacija maloprodajnih cijena može predstavljati osobito važnu zapreku učinkovitom tržišnom natjecanju, kao što se ističe u Komunikaciji o energetskoj uniji. Države članice često navode nedovoljno uspješno maloprodajno tržište ili potrebe socijalne zaštite kao opravdanje za reguliranje cijena. Ciljevi socijalne politike kao što su zaštita osjetljivih potrošača putem općih reguliranih tarifa pate od nedostatka transparentnosti i zapravo mogu dovesti do povećanja troškova energije i za osjetljive i neosjetljive potrošače. Stoga, trebalo bi se istražiti druge održivije i preciznije mjere kako bi se pomoglo državama članicama pri dereguliranju cijena za krajnje korisnike. Komisija surađuje s državama članicama u postupnom ukidanju reguliranih cijena nižih od razina pokrivanja troškova, kako je utvrđeno u energetskoj strategiji Unije, čime se također osigurava da će takva ukidanja biti nadopunjena ciljanom, učinkovitom zaštitom osjetljivih potrošača. Primjeri uspješnog postepenog ukidanja reguliranih cijena, kao što je učinjeno u Irskoj, mogu biti poučni za druge države članice.
b)Otkrivanje vrijednosti fleksibilnosti kroz upravljanje potrošnjom
Razvoj energije iz promjenjivih obnovljivih izvora čini upravljanje potrošnjom još važnijim. Energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom često su bolje mogućnosti za uravnoteženje opskrbe i potrošnje od izgradnje ili održavanja većeg broja energetskih postrojenja ili mrežnih vodova. Jasno je da potrošač uvijek mora imati izbor hoće li sudjelovati u upravljanju potrošnjom.
U nekim dijelovima Europe već se primjenjuje maloprodajno upravljanje potrošnjom. Industrijske i uredske zgrade u Ujedinjenoj Kraljevini uštedile su do 24 % i smanjile potrošnju električne energije od 10 do 36 % zahvaljujući fleksibilnim automatiziranim programima za upravljanje potrošnjom 14 .
Ključno sredstvo za omogućivanje upravljanja potrošnjom je pristup potrošača signalima u obliku cijena kojima se nagrađuje fleksibilna potrošnja. Ono se može ponuditi u obliku ugovora o opskrbi na temelju dinamičnog određivanja cijena ili putem ugovora koji uključuju kontrolu opterećenja u odnosu na stanje tržišta ili mreže. Učinke takvih ugovora moralo bi se pažljivo objasniti potrošačima. Daljnji poticaj moglo bi biti smanjenje naknada za korištenje mreže ako se potrošnja smanji kad je mreža preopterećena. Iako potrošače treba poticati na sudjelovanje u upravljanju potrošnjom, one koji ne mogu utjecati na svoju potrošnju ne smije se kažnjavati.
Iako su ugovori s dinamičnim cijenama još uvijek u začetku, iz početnih se iskustava pokazuje da su oni dobri za potrošače. 15 Tamo gdje je njihova primjena već stvarnost, primjerice u Finskoj ili Švedskoj, maloprodajni potrošači sve se više odlučuju za ugovore s dinamičnim određivanjem cijena električne energije 16 , čime štede od15 % do 30 % na računima za električnu energiju. Predstojeće preispitivanje Direktive o energetskoj učinkovitosti i razvoj zakonodavnih prijedloga o novom oblikovanju tržišta predstavljaju priliku za procjenu kako povećati dostupnost ugovora koji predviđaju različite cijene u različitim razdobljima.
c)Smanjenje troškova energije putem vlastite proizvodnje i potrošnje
Kombinacija decentralizirane proizvodnje i opcija skladištenja s fleksibilnošću potrošača u upravljanju potrošnjom može dodatno omogućiti potrošačima da postanu vlastiti dobavljači i upravitelji za (dio) svojih energetskih potreba tako što će postati proizvođači i potrošači i smanjiti svoje račune za energiju.
Decentralizirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, bilo da je potrošači primjenjuju za vlastitu uporabu ili za napajanje sustava, može dopunjavati centralizirane izvore energije. Ako se u vlastitoj potrošnji pokaže dobar omjer proizvodnje i opterećenja, ona može pridonijeti smanjenju mrežnih gubitaka i preopterećenja, smanjujući troškove mreže koje bi inače dugoročno morali snositi potrošači.
Ako potrošači sami proizvode svoju električnu energiju iz lokalnih obnovljivih izvora energije, oni troše manje energije iz mreže. To će utjecati na izračunavanje mrežnih tarifa. Mrežne tarife trebalo bi određivati na financijski promišljen i pravedan način koji podržava ciljeve povezane s obnovljivim izvorima i energetskom učinkovitošću i koji je jednostavan i transparentan za potrošače.
Vlastita proizvodnja energije detaljnije se razmatra u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji.
d)Povećanje sudjelovanja potrošača putem posredovanja i zajedničkih programa
Zajednički programi i inicijative u zajednici sve se češće javljaju u brojnim državama članicama. Potrošači sve više ulaze u kolektivnu vlastitu proizvodnju i programe suradnje za bolje upravljanje potrošnjom energije. Iz ovih inovacija koje dolaze od potrošača ujedno nastaju inovacije za potrošače i otvaraju nove poslovne modele. Poduzeća za pružanje energetskih usluga, agregatori, brokeri, poduzeća za obradu podataka, druga posrednička poduzeća i često i organizacije potrošača izlaze na tržište kako bi pomogli potrošačima u ostvarivanju boljih pogodnosti u opskrbi energijom uz istovremeno smanjivanje njihove izloženosti administrativnim procedurama i mukotrpnom istraživanju.
Time se također otvaraju nove mogućnosti za lokalne zajednice i tijela čijim s regionalnim i lokalnim energetskim inicijativama može stvoriti dragocjena veza među donositeljima odluka, građanima i inovatorima na lokalnoj razini.
Sporazum gradonačelnika s više od 6000 gradova potpisnika pokazuje da su lokalne vlasti spremne sudjelovati u novom energetskom sustavu koji daje potporu inovativnim lokalnim energetskim rješenjima, uključujući rješenja razvijena u okviru inicijative Pametni gradovi i zajednice u sklopu Europskog partnerstva za inovacije.
Komisija će nastaviti svoj rad na Sporazumu gradonačelnika kako bi olakšala sudjelovanje potrošača na tržištu energije i u učinkovitom upravljanju energetskom unijom, među ostalim putem lokalnih energetskih inicijativa. Nadalje, preispitivanje direktiva o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti, kao i inicijativa za modeliranje tržišta, otvorit će mogućnost za procjenu kako olakšati učinkovit pristup inovativnim dobavljačima energije, uključujući zajedničke programe.
2.1.3.Održavanje potpune zaštite potrošača
Zakonodavstvo EU-a već pruža potrošačima energije opsežna prava, a njihova je provedba i dalje prioritet. Komisija će ocijeniti provedbu tih prava i donijeti detaljnije smjernice u suradnji s potrošačkim organizacijama i regulatornim tijelima. Razmotrit će se uključivanje zakona koji se posebno odnose na energiju u Prilog Uredbi o suradnji u zaštiti potrošača. Primarnu odgovornost za provedbu prava i zaštitu potrošača energije i dalje imaju države članice.
S obzirom na rastući broj mogućnosti i ponuda, potrošače je potrebno dodatno uvjeriti da im je pružena učinkovita zaštita od nepoštenih poslovnih praksi. Tijela koja istražuju takve prakse i pritužbe u energetskom sektoru mogla bi imati koristi od bliže suradnje s partnerima u drugim državama članicama.
Energetsko siromaštvo još je jedno važno pitanje za djelovanje država članica, u kojem se presijecaju pitanja socijalne i energetske politike. Energetsko siromaštvo mora se riješiti u širem kontekstu socijalne sigurnosti, pri čemu se ne smije zanemariti potreba za ciljanom, učinkovitom pomoći u kojoj će se odražavati najbolje prakse u području energetike. 17
Rad na primjerima najbolje prakse u suradnji s dionicima Energetskog foruma građana 18 istaknuo je da su poboljšanja u energetskoj učinkovitosti obično najbolje dugoročno rješenje energetskog siromaštva. To bi se trebalo odražavati u mjerama država članica za ispunjavanje obveza u skladu sa zakonodavstvom EU-a za smanjenje osjetljivosti potrošača i rješavanje energetskog siromaštva. 19 Ovdje Energetski forum građana olakšava razmjenu najboljih praksi o pitanju najučinkovitijih oblika pomoći, prvenstveno energetske učinkovitosti.
Kako bi olakšala državama članicama da ispune svoje obveze u tom pogledu i kako bi se povećala transparentnost, Komisija će razmotriti kako diljem EU-a poboljšati prikupljanje podataka i praćenje energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući sigurnost, privatnost i zaštitu osobnih podataka. Mogu se razmotriti zajednički minimalni kriteriji za prepoznavanje osjetljivosti potrošača 20 i energetskog siromaštva.
Stvaranje pametnih domova i mreža
Pametne tehnologije za mreže i domove trebale bi pojednostavniti uključivanje potrošača u nova maloprodajna tržišta i ne bi trebale stvarati opterećenje. Integrirana automatizirana rješenja mogu potaknuti i pojednostavniti djelovanje potrošača povezivanjem pametnih sustava mjerenja s pametnim kućanskim sustavima upravljanja energijom i pametnim uređajima pomoću kojih je jednostavno sudjelovati u upravljanju potrošnjom ili uskladiti potrošnju s mikroproizvodnjom što je preciznije moguće s obzirom na podatke o cijeni energije. Takve inteligentne tehnologije također će olakšati uvođenje električnih vozila.
Kako bi i potrošači i energetski sustav ostvarili punu korist od tih tehnologija, pametni mjerni sustavi koji će se ugraditi moraju biti prikladni u pogledu funkcija koje nude. 21 Nadalje, uvođenje napredne mjerne infrastrukture trebalo bi jamčiti tehničku interoperabilnost i pristup potrošača podacima o vlastitoj potrošnji putem otvorenog, standardnog i nezavisnog sučelja. 22
Europska tijela za standardizaciju 23 već su dostavila potpuni skup normi za inteligentna brojila i za cjelokupnu arhitekturu i pojedinačne komponente pametnih mreža, pokrivši pitanja i tehnologije i komunikacije(tj. protokola za razmjenu informacija). Komisija će pratiti provedbu tih normi i pažljivo će analizirati primjenjuju li se dosljedno europskih norme za pametne mreže i pametne mjerne sustave, kao i preporučene funkcije za potonje, kako bi se osiguralo postizanje željene funkcionalnosti i interoperabilnosti.
Norme i interoperabilnost važni su i za lokalnu (u kući) komunikaciju između pametnih uređaja i sustava za upravljanje energijom, kako bi se u kućama mogla ugraditi i koristiti oprema prilagođena upravljanju potrošnjom. Industrija treba brzo dovršiti i primijeniti te norme 24 i treba u tome dobiti potporu. Također treba nastojati omogućiti sinergije s drugim domaćim sustavima (npr. opskrba vodom) kako bi pametni uređaji mogli optimirati i njihovu potrošnju.
Financijska sredstva EU-a i dalje će se koristiti za istraživanje i demonstracije pametnih kuća i tehnologija pametnih mreža i njihove sigurnosti, u cilju jačanja međunarodne konkurentnosti europskih poduzeća u tom visokovrijednom sektoru.
Nadalje, upravljanje operacijama i ulaganjima u mrežu na troškovno učinkovit način u novim okolnostima bit će od iznimne važnosti. Sustavi naknade za operatore distribucijskog sustava trebali bi biti osmišljeni u odnosu na troškove i ujedno ih potaknuti da na troškovno učinkovit način razvijaju inovativna mrežna rješenja i postupaju kao neutralni tržišni igrači ako su nadležni za upravljanje podacima.
Države članice i industrija trebaju u potpunosti iskoristiti europske strukturne i investicijske fondove i Europski fond za strateška ulaganja za sufinanciranje razvoja pametnih tehnologija. Ulaganja u pametne energetske tehnologije i istraživanja, uključujući i ona u sklopu programa Obzor 2020., donijet će više usporednih koristi potičući europsku konkurentnost u visokovrijednim industrijskim sektorima u skladu s očekivanjima, između ostalog, u sklopu jedinstvenog digitalnog tržišta.
Komisija će, u suradnji s Vijećem europskih energetskih regulatora i Agencijom za suradnju energetskih regulatora, osigurati da pristupi nacionalnih regulatornih tijela regulaciji operatora distribucijskih sustava potiču inovacije i troškovnu učinkovitost te transparentnost kvalitete aktivnosti u distribuciji energije.
Poseban naglasak na upravljanju i zaštiti podataka
Važan dio vrijednosti na budućem energetskom tržištu proizlazit će iz velikog protoka podataka i veće integracije informacijskih i komunikacijskih tehnologija u energetske sustave. Stoga bi prikupljači i obrađivači podataka u kontekstu pametnih mjernih sustava i drugih tehnologija koje potrošačima omogućuju sudjelovanje trebali potrošaču ili nekoj trećoj strani koju je ovlastio kupac omogućiti direktan pristup tim podacima. Pristup treba biti učinkovit i nediskriminirajući. 25 To je ključno ako subjekt koji mjeri potrošnju ili izdaje račune pruža i druge usluge na tržištu. Iako se obrada podataka može temeljiti na različitim modelima 26 , neutralnost subjekata koji upravljaju pristupom podacima od iznimne je važnosti.
Za usluge s dodanom vrijednošću, samo treće strane koje je ovlastio potrošač smiju imati pristup podacima i obračunu potrošnje potrošača. Kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, Komisija će 2016. predložiti europsku inicijativu za slobodni protok podataka 27 u kojoj će se razmotriti vlasništvo, interoperabilnost, iskoristivost i pristup podacima (uključujući i energetske).
Energetski sektor mora ostati na čelu zaštite sigurnosti podataka te privatnosti i zaštite podataka svih potrošača.
Prijedlozi Komisije za direktivu o mrežama i sigurnosti informacija i za uredbu o općoj zaštiti podataka, o kojima se trenutno raspravlja, bave se rizicima u nastajanju s upravljanjem podacima. U očekivanju takvog razvoja u općem regulatornom okviru o sigurnosti podataka i zaštiti privatnosti, Komisija radi na odgovarajućim alatima specifičnima za sektor u suradnji s dionicima energetskog sektora.
U listopadu 2014. Komisija je donijela Preporuku 28 kojom se daju smjernice državama članicama i industriji kako da provedu procjenu učinka zaštite podataka, omogućujući im da predvide potencijalni utjecaj na prava i slobode osoba čije podatke prikupljaju i provedu stroge zaštitne mjere 29 . Pridržavanjem te Preporuke omogućit će se energetskom sektoru da bude predvodnik u zaštiti podataka na vrlo nebirokratski i troškovno učinkovit način.
3.Zaključak i sljedeći koraci
Ostvarivanje novih pogodnosti iz energetske strategije Unije znači stavljanje potrošača u središte uspješnog i funkcionalnog energetskog sustava. Korake potrebne za postizanje tog cilja može se sažeti u sljedećih deset točaka:
1.omogućiti potrošačima čest pristup, uključujući u gotovo stvarnom vremenu, djelomično standardiziranim, smislenim, točnim i razumljivim informacijama o potrošnji i povezanim troškovima te vrstama izvora energije;
2.omogućiti laku i jednostavnu promjenu dobavljača uz pomoć transparentnih i izravno usporedivih ponuda od konkurentnih dobavljača i bez otežavajućih faktora poput naknada za promjenu;
3.osigurati potrošačima potpunu zaštitu na novom energetskom tržištu, uključujući i zaštitu od nepoštenih poslovnih praksi;
4.pružiti mogućnosti potrošačima da postanu aktivni sudionici na tržištu energije i profitiraju od djelovanja, primjerice prilagođavanjem i smanjivanjem potrošnje u korak s cijenama, ili doprinosom ujednačavanju varijabilnosti obnovljive energije prihvaćanjem upravljanja potrošnjom ili proizvodnje i skladištenja energije;
5.prepuštanjem kontrole nad podacima o potrošnji potrošačima; u slučajevima kad potrošač trećim stranama (dobavljačima i posrednicima) dopusti pristup svojim podacima, njihova privatnost te zaštita i sigurnost njihovih podataka moraju biti zajamčene;
6.pružiti potrošačima pristup konkurentnim i transparentnim tržišnim ponudama, no u isto vrijeme potrošačima u osjetljivim situacijama ili onima kojima prijeti energetsko siromaštvo pružiti usmjerenu i učinkovitu pomoć temeljenu na najboljim praksama koja će doprinijeti energetskoj efikasnosti i uštedi;
7.omogućiti potrošačima sudjelovanje na tržištu uz pomoć pouzdanih posrednika, zajedničkog djelovanja ili programa u zajednici. Ti posrednici moraju imati pravedan pristup tržištima i podacima o potrošnji i biti nadzirani na isti način kao dobavljači:
8.osigurati da su pametni kućanski uređaji i komponente potpuno interoperabilni i jednostavni za uporabu, a pametni mjerni sustavi svrsishodni i s preporučenim funkcionalnostima kako bi pružili najveću moguću korist za potrošače;
9.osigurati isplativ i stabilan rad mreže; osigurati da operator distribucijskog sistema ili bilo koji drugi odgovorni subjekt ravnopravno postupa s podacima o potrošnji koji imaju moguću tržišnu vrijednost;
10.ojačati vezu između istraživanja, inovacija i industrije za razvoj međunarodne konkurentnosti u tehnologijama pametnih kuća i pametnih mreža, u suradnji sa svim sudionicima na tržištu.
Postojeće zakonodavstvo na razini EU-a i nacionalnoj razini te učinkovit regulatorni nadzor pružaju mnoge alate za ostvarenje tog cilja. Potrebne su mjere na razini država članica te će inicijative za suradnju industrije, organizacija potrošača i nacionalnih regulatora imati važnu ulogu u učinkovitom upravljanju energetskom unijom. Predstojeća preispitivanja postojećeg zakonodavstva (Direktiva o energetskoj učinkovitosti, Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktiva o obnovljivim izvorima energije), mrežna pravila i planirana nova inicijativa za oblikovanje tržišta, te procjene njihova učinka, pružit će priliku za utvrđivanje gdjesu potrebne mjere na razini EU-a u cilju postizanja novih pogodnosti za potrošače. Revizija Direktive o označivanju energetske učinkovitosti prvi je korak koji će potrošačima pomoći u donošenju informiranih odluka o tome kako smanjiti troškove energije.
COM(2015) 80 završna verzija
http://ec.europa.eu/energy/en/consultations/consultation-retail-energy-market
Radna skupina za pametne mreže, Energetski forum građana i njegove stručne skupine za osjetljive potrošače i za potrošače kao sudionike energetskog tržišta, Podskupina za energiju Europske savjetodavne skupine za pitanja potrošača.
Izvori: Cijene i troškovi energije u Europi, COM(2014) 21 /2, 29. 1. 2014., Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.,COM(2014) 520 završna verzija, 23. 7. 2014. Ta i druga pitanja (poput sinergije između električne energije i mreža za grijanje i hlađenje) rješavat će se u nadolazećoj Strategiji Europske unije za grijanje i hlađenje i u preispitivanju Direktive o zgradama.
Izvor: Prilog Procjeni učinka za Direktivu o energetskoj učinkovitosti, SEC(2011) 779 završna verzija, 22. 6. 2011.
Studija „Smanjenje potrošnje energije u zgradama uz pomoć informacijske tehnologije – SMART 2013/0073”.
Pametno brojilo je elektronički sustav kojim se može mjeriti potrošnja i proizvodnja energije, pri čemu se dobiva više informacija nego konvencionalnim brojilom, te koji može prenositi i primati podatke nekim oblikom elektroničke komunikacije; Usp. članak 2. stavak 28. Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU
„Vrednovanje uvođenja pametnog mjerenja u EU-27 s naglaskom na električnu energiju”, COM(2014) 356. 16 država članica obvezalo se ugraditi 245 milijuna pametnih brojila vrijednih otprilike 45 milijardi eura do 2020.
Švedska, Italija, Finska, Malta, Španjolska, Austrija, Poljska, Ujedinjena Kraljevina, Estonija, Rumunjska, Grčka, Francuska, Nizozemska, Luksemburg, Danska, Irska i Latvija
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/consumer_scoreboards/10_edition/docs/consumer_market_brochure_141027_hr.pdf i http://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/ACER_Market_Monitoring_Report_2014.pdf
Vijeće europskih energetskih regulatora.
Npr. kao što je već predviđeno u članku 3. stavku 9. točkama (a) i (b) Direktive 2009/72/EZ
https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/2012111314_citizen_forum_meeting_working_group_report.pdf ; https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/20131219-e-billing_energy_data.pdf
Forum 2014, Grupa SEAM 2014 i pilot projekt Thames Valley Vision, Bracknell UK 2013.
U Finskoj su 2014. cijene električne energije pale za 4 % za kućanstva s ugovorima s fiksnom cijenom i oko 10% za ugovore s cijenom povezanom s trenutačnom cijenom na tržištu, što je najjeftinija kategorija ugovora od 2012. Izvor: Energiavirasto (NRA) 2015.
U Švedskoj još uvijek dominiraju ugovori s fiksnom cijenom (43 % u 2012.), ali oni s varijabilnom (27,5 %) su u porastu (+ 17 % godišnje). Ukupni trošak električne energije za kupca s fiksnim ugovorom bio je 50 % veći u 2012. u usporedbi s troškom za kupca s fleksibilnim ugovorom Izvor: Godišnje izvješće Energi Inspektion 2013.
One često uključuju mjere specifične za energiju, kao što su poboljšanja u energetskoj učinkovitosti kojima se može smanjiti rasipanje energije i učiniti račune osjetljivih potrošača priuštivijima.
Vidjeti Smjemicu o osjetljivim potrošačima, studeni 2013.: http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/20140106_vulnerable_consumer_report_0.pdf
Vidjeti studiju iz 2015. na https://ec.europa.eu/energy/en/content/energy-poverty-may-affect-nearly-11-eu-population-study
Studija Komisije o osjetljivosti potrošača na ključnim tržištima u Europskoj uniji, trenutačno u tijeku http://ec.europa.eu/chafea/consumers/tenders_2013_cons_08.html
Preporuka Komisije 2012/148/EU o pripremama za uvođenje pametnih sustava mjerenja od 9. ožujka 2012.
Npr. USB sučelja i podaci kodirani pomoću norme DSLM/COSEM
Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI)
Npr. ETSI/OneM2M, ontologija za inteligentne uređaje, označivanje energetske učinkovitosti
Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU i Preporuka Komisije 2012/148/EU o pripremama za uvođenje pametnih sustava mjerenja
Izvješće dostupno na https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/xpert_group3_first_year_report.pdf
http://ec.europa.eu/priorities/digital-single-market/
Preporuka Komisije 2014/724/EU o obrascu za procjenu utjecaja zaštite podataka za pametne mreže i pametne mjerne sustave.
Preporuka promiče ispitivanje i uporabu obrasca za procjenu utjecaja zaštite podataka koji su zajednički razvili Komisija i stručnjaci iz industrije kako bi služio kao alat za procjenu i donošenje odluka za subjekte koji planiraju ili izvršavaju investicije u sektoru pametnih mreža.