14.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 268/8


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „pametnim otocima”

(samoinicijativno mišljenje)

(2015/C 268/02)

Izvjestiteljica:

gđa Anna Maria DARMANIN

Dana 10. srpnja 2014. godine, sukladno pravilu 29. stavku 2. Poslovnika, Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je sastaviti samoinicijativno mišljenje o

„pametnim otocima”

(samoinicijativno mišljenje).

Stručna skupina za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, odgovorna za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 4. ožujka 2015.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 506. plenarnom zasjedanju održanom 18. i 19. ožujka 2015. (sjednica od 19. ožujka 2015.), sa 147 glasova za, 1 protiv i 5 suzdržanih.

1.   Preporuke

1.1.

Otoci imaju jedinstvene značajke koje sa sobom donose i specifične poteškoće; no te značajke mogu se pretvoriti u mogućnosti ako se provode pametne i održive razvojne politike uz pomoć kojih će se otocima, zahvaljujući održivom rastu i boljim radnim mjestima, osigurati konkurentske prednosti.

1.2.

Posebne značajke otoka, posebice u pogledu njihove podložnosti utjecajima klimatskih promjena, također treba uzeti u obzir u kontekstu razvoja i provedbe pametnih i održivih razvojnih politika. Potrebno je na odgovarajući način osigurati uključivanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u politike i inicijative kako bi se omogućilo da otoci na svim gospodarskim područjima izgrade i ojačaju otpornost na klimatske promjene.

1.3.

Pametne politike za pametne otoke uključivale bi „otočni test” pri čemu bi se za svaku politiku EU-a ispitalo kakav će utjecaj imati na otoke te hoće li se u okviru te politike na primjereni način voditi računa o otočnoj dimenziji. EGSO poziva Komisiju da u svim svojim glavnim upravama provodi „otočni test”.

1.4.

EGSO predlaže cijeli niz preporuka o pametnim politikama u cilju promicanja pametnih otoka, a svaka od njih detaljno je objašnjena i opisana u točkama 4.–11. Preporuke se odnose na:

digitalni program: ulaganja u infrastrukturu, dovršenje jedinstvenog tržišta i ulaganja u istraživanje i razvoj,

opskrbu energijom: otoci kao pokusne platforme za energiju mora, valova, plime, sunca i vjetra, kao i kombinacija tih tehnologija,

gradsku mobilnost i prijevoz: u okviru Obzora 2020. i inicijative INTERREG postoje programi usmjereni na pomorski prijevoz i gradsku mobilnost koji za cilj imaju održivost otoka, kombiniranje državnih potpora s održivim prijevozom,

pomorsku politiku: pomorski nadzor, istraživanje i razvoj na području pomorskog rudarstva i oceanografije koristeći otoke kao istraživačke centre, procjena učinka otoka na pomorsku politiku, uloga otoka u okviru pomorske politike,

trgovinu dobrima i uslugama: najbolje prakse na području specijalizirane trgovine, prilagodba politika koje vode prema specijaliziranoj trgovini na otocima, laboratoriji na otvorenom za gospodarski i socijalni razvoj otoka,

turizam: pristupačnost; posebnosti ove vrste turizma i učinci turizma,

vodno gospodarstvo: politika koja u obzir uzima posebne značajke jedinstvene za otoke; te naposljetku

obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje.

1.4.1.

Podrazumijeva se da će provedba ovih preporuka prije svega biti obveza vlasti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili razini EU-a, u skladu s njihovim ovlastima i nadležnostima (bilo da su one podijeljene ili ne). U ovom slučaju potrebno je snažno se zalagati za suradnju među svim razinama.

2.   Područje primjene

2.1.

EGSO u ovom mišljenju kao osnovu za pojam „otoci” koristi definiciju Ujedinjenih naroda. Međutim, ta definicija s jedne strane ograničava područje primjene na otoke koji su sastavni dio Europskog gospodarskog prostora (EGP), a s druge strane je proširena kako bi se uključili mali i srednji otoci koji su istodobno države te članice EGP-a. To se konkretno odnosi na Maltu, Cipar i Island.

2.2.

EGSO-ov pojam „pametni otoci” izričito se odnosi na otočna područja koja se odlikuju održivim lokalnim gospodarskim razvojem i visokom kvalitetom života, budući da postižu izvrsnost u više ključnih područja održivosti poput gospodarstva, mobilnosti, energetike, okoliša, IKT-a, vode, obrazovanja, ljudskog kapitala te imaju dokazanu izvrsnost u upravljanju.

3.   Uvod

3.1.

Europski otoci ponekad su u nepovoljnom položaju u odnosu na kontinentalnu Europu zbog svoje izoliranosti i rubnog položaja. Uz nedostatke, međutim, zemljopisni položaj sa sobom nosi i velike prednosti te otoci trenutačno također predstavljaju ogroman potencijal za rast i razvoj i to ne samo za njih same, već i za Europu u cjelini. EGSO se stoga zalaže za pametne politike i pametne razvojne inicijative na razini EU-a te nacionalnoj i regionalnoj razini u okviru kojih će se također voditi računa o posebnim značajkama otoka. Odgovornost za pametne politike na otocima trebala bi ipak biti podijeljena između svih navedenih razina, a ne da isključivo potpada pod samo jednu kategoriju. EGSO, imajući u vidu takvu zajedničku odgovornost, ali ne i isključivo zbog toga, poziva na osnivanje skupine stručnjaka o otocima koja će nadgledati politike te njihovu primjenjivost i učinke na otoke. Nadalje, EGSO preporučuje uspostavu otvorene platforme za otoke koja bi među otocima djelovala u obliku foruma za usklađivanje i poduzimanje aktivnosti povezanih s ciljevima pametnih otoka.

3.2.

Posebne značajke otoka često dovode do određenih društvenih posebnosti poput smanjenja broja stanovnika, koji se iseljavaju na kopno u potrazi za naizgled boljim mogućnostima, odnosno zbog poteškoća s prijevozom, a ponekad i zbog marginalizacije. Međutim, pojedini su otoci uspjeli preokrenuti te nedostatke u svoju korist tako što su se specijalizirali za određene dijelove tržišta te se istaknuli u odnosu na druge.

3.3.

Imajući u vidu posebne značajke otoka, EGSO poziva da se u politike EU-a uključi „otočni test”, kojim bi se za svaku politiku ispitalo kakav će utjecaj imati na otoke te bi se na primjereni način vodilo računa o otočnoj dimenziji. EGSO poziva Komisiju da u svim svojim glavnim upravama provodi „otočni test”.

4.   Digitalna sposobnost

4.1.

S obzirom na to da je jasno da će internetski sektor u Europi rasti, jedan od naših ciljeva za 2020. je omogućiti svim Europljanima da do te godine imaju pristup širokopojasnom internetu te da do 2015. godine 50 % građana kupuje putem interneta.

4.2.

U vezi s ciljem o osiguravanju široke rasprostranjenosti interneta do 2020. postoje infrastrukturni problemi te pojedina područja, uključujući pojedine otoke, u tome zaostaju. Na određenom broju otoka, posebice na onim najudaljenijima, pokrivenost internetom trenutačno je slaba, baš kao i javni pristup internetu.

4.3.

Iako je jedan od ciljeva Europe 2020. bio osigurati da cijela Europa do 2013. bude pokrivena internetom, taj cilj na pojedinim otocima još uvijek nije dostignut, a ponajprije zbog problema povezanih s infrastrukturom.

4.4.

Digitalna sposobnost jedan je od načina za smanjenje geografskih prepreka zbog kojih su otoci izolirani i to ne samo u obliku prilika koje e-trgovina predstavlja za poduzetništvo, zapošljavanje i MSP-ove, već i osposobljavanjem građana da izvuku veću korist od jedinstvenog tržišta.

4.5.

Stoga EGSO poziva da se na europskoj i nacionalnoj razini poduzmu konkretne mjere za:

i.

ulaganje u infrastrukturu, kako bi se osigurala potpuna pokrivenost otoka širokopojasnim internetom;

ii.

dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta, pri čemu treba osigurati da otoci ne budu zakinuti i da mogu u potpunosti sudjelovati na jedinstvenom tržištu; te

iii.

ulaganja u istraživanje i razvoj na europskoj razini na način da se iskoristi potencijal otoka za povećanje zapošljavanja i rasta u udaljenim područjima. Nadalje, takva istraživanja i razvoj treba iskoristiti kao instrumente za postizanje više razine socijalnih inovacija na otocima.

5.   Energetska održivost

5.1.

Europa je odredila energetske ciljeve za 2020., 2030. i 2050. kako bi postala održivija i kako bi ograničila uporabu fosilnih goriva u zadovoljavanju naših energetskih potreba. Neki od otoka u EU-u ne samo da u potpunosti ovise o fosilnim gorivima za zadovoljavanje svojih energetskih potreba, već moraju koristiti posebne načine dostave da bi pribavili ta goriva.

5.2.

Zbog toga je još važnije da otoci postanu održiviji u korištenju energije. Otoci su po samoj svojoj prirodi u odličnom položaju da u najvećoj mogućoj mjeri iskorištavaju energiju mora, vjetra i sunca.

5.3.

Uspješni primjeri pokazuju da otoci imaju potencijal postati održivi i samodostatni u pogledu svojih energetskih potreba. Primjerice, Samsø u središnjoj Danskoj od 1997. danski je „otok obnovljive energije”. Uz pomoć 11 kopnenih vjetroelektrana uspio je u roku od deset godina postati u potpunosti samodostatan u pogledu obnovljive energije. El Hierro, jedan od Kanarskih otoka, korištenjem vjetroelektrana i hidroenergije 2014. je također postao u potpunosti samodostatan u pogledu obnovljive energije.

5.4.

Europski otoci mogli bi imati veliku korist od obnovljivih izvora energije. Taj sektor, uz to što smanjuje njihov ugljični otisak, također je izvor rasta i zapošljavanja, i to ne samo u okviru te industrijske grane, već i izvan nje, kao što je slučaj sa Samsøem koji se zahvaljujući svojim nastojanjima da postane održiv i samodostatan pretvorio u turističku atrakciju.

5.5.

EGSO stoga poziva da se kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini, poduzmu sljedeće mjere:

i.

istraživanje i razvoj treba usmjeriti na energiju mora, energiju valova i energiju plime na otocima i to ne samo korištenjem otoka kao pokusnih platformi, iako je i to pitanje povezano, već i oslanjanjem na lokalna znanja i istraživačke sposobnosti;

ii.

treba proučiti učinke kombiniranja različitih oblika obnovljive energije na malim i lokaliziranim područjima kao što su otoci; te

iii.

treba se usmjeriti prema specifičnim inovativnim inicijativama na otocima.

U okviru tih mjera trebalo bi voditi računa o posebnim uvjetima koji prevladavaju na otocima u različitim morima/oceanima.

6.   Prijevoz i mobilnost u gradovima na otocima

6.1.

Prijevoz je posebno problematično pitanje za ljude koji žive na otocima budući da su okruženi morem te stoga uvelike ovise o trajektnim i zrakoplovnim linijama. Nadalje, otoci su također izrazito ovisni o pomorskom prometu kad je riječ o uvozu i izvozu dobara. Imajući to u vidu, trajektne usluge općenito dobivaju državnu pomoć i potpore kako bi se stanovnicima djelomično smanjio teret troškova za trajekt. Mnogi prijevoznici i dalje koriste gorivo slabije kvalitete, što predstavlja rizik za zaposlenike u pomorskom prijevozu, lokalnu zajednicu i turiste.

6.2.

Iako gradska mobilnost uvelike ovisi o korištenju motornih vozila, sve se više uvode održiviji načini gradskog prijevoza, a jedan od njih je na primjer korištenje vozila s niskim emisijama štetnih plinova na Eolskim otocima. Na otocima ima više prostora za uvođenje ili rašireniju upotrebu hibridnih i električnih automobila.

6.3.

EGSO preporučuje da se poduzmu sljedeće mjere:

i.

konkretne projekte u okviru Obzora 2020. potrebno je usmjeriti na energetski učinkovit pomorski prijevoz za otoke;

ii.

državne potpore za prijevoz potrebno je dodijeliti poduzećima koja poduzimaju konkretne mjere za smanjenje emisija i koja u pomorskom prijevozu koriste goriva visoke kvalitete;

iii.

u okviru inicijative INTERREG potrebno je imati projekte usmjerene na energetski učinkovitu gradsku mobilnost na otocima;

iv.

naglasak je potrebno staviti na stvaranje pristojnih i održivijih radnih mjesta na otocima. EGSO također poziva na smanjenje nesigurnih radnih uvjeta za osoblje zrakoplovnih poduzeća koja održavaju otočne linije te često profitiraju od privlačnosti otoka.

v.

pristupačnost za starije osobe i osobe s invaliditetom trebalo bi također biti sastavni dio pametnih prometnih politika na otocima.

7.   Pomorska politika

7.1.

Posljednjih godina više se pažnje posvećuje plavom gospodarstvu i njegovu potencijalu. Pomorstvo je od velike važnosti za otoke, budući da su okruženi morem.

7.2.

Otoci mogu imati konkretne koristi od provedbe pomorske politike na razini EU-a.

7.3.

EGSO ponovno ističe potrebu za mišljenjima u kojima će se istaknuti važnost otoka EU-a za pomorsku tradiciju i znanja povezana s djelatnošću pomorstva. Komparativna prednost otoka EU-a je ta što na njima stasaju pomorci s pomorskim znanjem koje se prenosi generacijama te koje ne bi trebalo izgubiti. Međutim, u vremenima akutne nezaposlenosti na kopnu, dobro je poznato da brodarskoj industriji u EU-u nedostaju europski pomorci koje bi se moglo zaposliti kao časnike u floti EU-a.

7.4.

EGSO preporučuje da se poduzmu sljedeće mjere:

i.

treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da otoci imaju konkretne koristi od pomorskog nadzora;

ii.

otocima treba osigurati ulogu u istraživanju i razvoju na području podmorskog rudarstva, oceanografije i kartiranja morskog dna te ojačati njihove kapacitete na tim područjima; otoci mogu igrati važnu ulogu u zaštiti biološke raznolikosti te je stoga potrebno podržati inicijative koje se na tom području poduzimaju na različitim razinama;

iii.

Europska komisija treba na europskoj razini provesti analizu uloge koju europski otoci imaju u pomorstvu;

iv.

treba poduzeti koncentrirani napor na području pomorstva koji će biti posebno usmjeren na otoke i njihovu ulogu;

v.

treba poduzeti aktivnosti na razini EU-a kako bi se otočane u EU-u privoljelo da se bave pomorskim zanimanjima te im treba omogućiti potrebno stručno osposobljavanje.

8.   Otočni proizvodi i usluge

8.1.

Otoci diljem Europe ne razvijaju se istom brzinom: neki su još u fazi „migracija, doznake, pomoć i birokracija” (MIRAB) (Bertram i Watters, 1985.), drugi su male otočne turističke ekonomije (SITE) (McElroy, 2006.), a neki su naposljetku uspjeli doseći fazu „ljudi, resursi, prekomorsko djelovanje, financije, prijevoz” (PROFIT) (Baldacchino, 2006.).

8.2.

Neki od jasnih primjera dobre prakse među otocima u fazi PROFIT su:

Jersey: upravljanje privatnom imovinom,

Malta: elektroničke igre,

Island: računalstvo u oblaku,

Cipar: registracija zastave,

Kreta: korekcija vida metodom LASIK.

8.3.

Otoci su konkurentniji kada su u stanju prepoznati specijaliziran dio tržišta i istaknuti se na njemu.

8.4.

EGSO stoga preporučuje da se:

i.

identificiraju najbolje prakse za otoke;

ii.

u okviru regionalnih politika vodi računa o promjenama te vrste na specijaliziranim dijelovima tržišta;

iii.

otoci koriste kao laboratoriji na otvorenom za razvoj takvih proizvoda i usluga koji se zatim mogu proširiti na kontinentalni dio Europe.

9.   Otočni turizam

9.1.

Otoci se vrlo često vežu uz turizam (model SITE), no iako je turizam za otoke važna industrijska grana, na njega se ne treba gledati kao na jedinu ili glavnu industrijsku granu, već treba pridavati pažnju industriji u cjelini.

9.2.

Specijalizirani turizam otocima daje jasnu konkurentsku prednost u odnosu na pristupačnija područja kontinentalnog dijela Europe. Specijalizirani turizam međutim ne treba nužno značiti i skuplji turizam. U tom je kontekstu povezanost otoka od ključne važnosti za omogućavanje pristupačnosti u pogledu financija, fizičkog pristupa, kao i prijevoza, uz poštovanje zahtjeva zaštite okoliša.

9.3.

EGSO stoga preporučuje sljedeće:

i.

u politikama u vezi s turizmom posebnu pažnju treba posvetiti stanju na otocima;

ii.

pristupačnost u području turizma treba obuhvaćati i aspekt otočnog prijevoza, kao što je prethodno navedeno u tekstu, i pristupačnost u pogledu financija i mobilnosti te pridržavanje kriterija zaštite okoliša.

10.   Vodno gospodarstvo

10.1.

Otoci se u pogledu vodnog gospodarstva suočavaju sa sličnim problemima, odnosno s oskudicom vode, lošijom kvalitetom vode, neprimjerenim postupanjem s vodom poput prekomjernog korištenja resursa te s povećanom potražnjom zbog turizma.

10.2.

Na vulkanskim otocima postoji aspekt vodnog gospodarstva koji se općenito ne uzima u obzir u politikama upravljanja vodama, a radi se o izvorima vode koji se koriste u zdravstvene svrhe.

10.3.

EGSO stoga preporučuje da se u politikama vodnog gospodarstva posebna pažnja obrati posebnim značajkama otoka, s obzirom na to da su njihove potrebe često više usmjerene prema:

i.

ponovnom korištenju voda;

ii.

pravljenju razlike između vode za piće i vode koja nije za piće;

iii.

desalinizaciji;

iv.

prikupljanju kišnice; te

v.

većoj održivosti izvora vode koji se koriste iz zdravstvenih razloga.

11.   Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11.1.

Obrazovanje se često smatra ključnim za poboljšanje životnog standarda. Za otoke to vrijedi još i više. Iako se ustanove tercijarnog obrazovanja na otocima često ističu uspjehom u specifičnim područjima, čime se odražava pristup usmjeren prema specijaliziranom dijelu tržišta, otočanima bi trebalo biti dostupno i visokoškolsko obrazovanje općeg tipa.

11.2.

Radi dostizanja tog cilja potrebno je dodatno iskoristiti potencijal digitalne tehnologije kako bi se osiguralo da učenje i obrazovanje bude pristupačno za otočane na jednak način kao i za stanovnike kontinentalne Europe. Jasan primjer mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija su Cikladi na kojima se za stručno osposobljavanje vrlo često koriste telekonferencije.

11.3.

Otoci su podložniji smanjenju stanovništva uzrokovanom preseljenjem te stoga cjeloživotno učenje može i mora biti jedna od politika i praksi osmišljenih da zadrže radnu snagu koja nije samo izrazito zapošljiva, već joj je i privlačna ideja ostanka na otoku.

11.4.

EGSO stoga preporučuje da se prilikom osmišljavanja politike:

i.

razmotri uloga obrazovanja u napretku otoka;

ii.

primijene pristupi cjeloživotnog učenja koji će omogućiti zapošljivost i osposobiti radnu snagu koja će moći iskoristiti puni potencijal tržišta rada na otocima;

iii.

osigura da se na otocima ne smanjuje radna snaga.

Bruxelles, 19. ožujka 2015.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE