14.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 230/39

Izvjestitelj:

Ludvík JÍROVEC

Suizvjestitelj:

Patrizio PESCI

1.1.

Kako bi se maksimalno iskoristile prednosti koje drvni proizvodi pružaju u pogledu bilance ugljika i poboljšala konkurentnost europskoga drvoprerađivačkog sektora (1), kao i njegova sposobnost poticanja inovacija, Europski gospodarski i socijalni odbor sastavio je sljedeće preporuke.

1.2.

EGSO je svjestan da europsko i nacionalno zakonodavstvo imaju velik učinak na drvoprerađivački sektor. Zbog toga EGSO poziva države članice da istraže sve mogućnosti upotrebe drva kao ekološki prihvatljivog materijala kako bi se povećala konkurentnost tog sektora, promicalo zapošljavanje i pružala podrška ulaganjima u istraživanja i inovacije.

1.3.

EGSO poziva Europsku komisiju da, nakon savjetovanja sa zainteresiranim dionicima, izradi europske smjernice o zalihama drva kako bi se povećale zalihe drva i promicala održiva uporaba izvora drva. Potrebno je uključiti načela učinkovitog korištenja resursa. U obzir treba uzeti te eventualno poboljšati preporuke u vezi sa smjernicama o dobrim praksama za održivu mobilizaciju drva u Europi (2010.).

1.4.

EGSO ukazuje na važnost toga da se „palete i otpadno drvo nakon korištenja” izostave iz definicije „tercijarne biomase”.

1.5.

U skladu s onim što je EGSO već istaknuo u svom Mišljenju o prilikama i izazovima za konkurentniji europski drvoprerađivački sektor i sektor pokućstva, usvojenom u listopadu 2011. godine (2), te u skladu s načelima iznesenima u nedavnoj Komunikaciji EU-a „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu”, EGSO ističe da načelo „kaskadnog korištenja” (uporaba, ponovno korištenje, recikliranje, energetska oporaba), kada je ekonomski i tehnički ostvarivo u ovisnosti o nacionalnim i regionalnim posebnostima, predstavlja optimalno rješenje za maksimalno korištenje drva, uz učinkovito iskorištavanje resursa. EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što je načelo kaskadnog korištenja drva, čiju je važnost isticao kao nešto što treba prepoznati, preuzeto u više dokumenata EU-a, kao što su „Za europsku industrijsku renesansu”, „Nova strategija EU-a za šume” te radni dokument službi Komisije „Plan za europske industrije zasnovane na šumama (obradu drva, proizvodnju i preradu namještaja, celuloze i papira te tiskanje)” uz Komunikaciju „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama”. Međutim, Odbor ne može poduprijeti ideju pravno obvezujućih propisa, nego se zalaže za pristup otvorenog tržišta i slobodu tržišnih sudionika.

1.6.

Mogućnosti gospodarenja otpadnim građevinskim materijalom trebaju obuhvaćati mjere kojima bi se izbjeglo da materijali koji se mogu reciklirati, poput drva, završe na odlagalištima. EGSO poziva Komisiju i zainteresirane dionike da odrede smjernice i preporuke o prikupljanju drvnog otpada te rješenja za obradu otpadnog drva nakon njegova korištenja.

1.7.

EGSO poziva Komisiju da uvede normu koja će na odgovarajući način odražavati akustične karakteristike zatvorenih prostora, s obzirom na to da drvo može imati ključnu ulogu u zvučnoj izolaciji. Drvo, u stvari, ima sposobnost zvučne izolacije prostorija od vanjske buke te smanjenja trajanja odjeka. Treba istražiti mogućnosti primjene drva.

1.8.

EGSO poziva države članice i zainteresirane dionike da osmisle nacionalne akcijske planove putem kojih bi se povećala uporaba drva u izgradnji zgrada i u zelenoj infrastrukturi. Lokalne vlasti trebaju biti izravno uključene u provedbu tih akcijskih planova.

1.9.

S obzirom da je razvidno da građevinari i arhitekti nisu upoznati s drvom na jednak način kao s drugim materijalima, EGSO poziva države članice da pokrenu inicijative za promicanje kulture korištenja drva. Nadalje, predstavnici europske drvoprerađivačke industrije i europski socijalni partneri trebali bi osmisliti usklađene nacionalne kampanje kako bi sektor postao privlačniji.

2.1.

Industrije povezane s europskim drvoprerađivačkim sektorom ostvaruju godišnji promet od oko 122 milijarde eura, a vrijednost proizvodnje iznosi preko 115 milijardi eura. Prema podacima Eurostata, drvoprerađivačka je industrija 2012. godine obuhvaćala više od 3 11  000 poduzeća. Otprilike 1 26  000 poduzeća aktivno se bavilo i namještajem. Unutar drvoprerađivačkog sektora u užem smislu riječi bilo je otprilike 40  000 pilana, dok je u ostalim drvoprerađivačkim podsektorima bilo oko 1 45  000 poduzeća. Unatoč poboljšanju, ove brojke možda ne odražavaju stvarno stanje budući da se mala poduzeća ne uzimaju nužno u obzir, što ovisi o izvješćivanju pojedine države članice. U sektoru pokućstva i građevinskih elemenata aktivan je značajan broj malih poduzeća. Stoga se procjenjuje da stvarni broj poduzeća iznosi više od 3 75  000.

2.2.

U 2012. godini diljem EU-a naglo se smanjio broj radnih mjesta u drvoprerađivačkom sektoru. Pad je u prosjeku iznosio 4,4 %, ali su se brojke kretale od - 3,2 % u Njemačkoj do čak - 13,7 % u Španjolskoj. Najveći porast broja radnih mjesta zabilježen je u Hrvatskoj i Danskoj, dok su Španjolska (- 13,7 %), Cipar (- 13,1 %) i Slovačka (- 11,5 %) u 2012. godini zabilježile najveći pad.

Europske i nacionalne politike snažno utječu na konkurentnost drvoprerađivačkog sektora. Kao što je naglašeno u Izvješću o europskoj konkurentnosti za 2014., troškovi proizvodnje, rada i sirovina u Europi često su mnogo viši nego u mnogim drugim regijama, što značajan dio sektora dovodi u veliku opasnost od premještanja poduzeća. Europa zbog toga mora zahtijevati da proizvodi koji ulaze na tržište EU-a ispunjavaju iste socijalne, ekološke i sigurnosne standarde kao i proizvodi koji su proizvedeni u Europi. Nadalje, EGSO naglašava činjenicu da se europski drvoprerađivački sektor i dalje suočava sa značajnim porastom troškova proizvodnje, posebice u pogledu smole i energije. Europske cijene energije tri su puta veće nego u SAD-u.

2.3.

Razvoj energije iz obnovljivih izvora i popratne subvencije smanjuju dostupnost drvne sirovine te joj povećavaju cijenu. Procjenjuje se da je približno 15 % ili 182 milijuna m3 drva dobivenog u članicama Gospodarske komisije UN-a za Europu (regija ECE) u 2012. godini bilo ogrjevno drvo. Prema podacima iz posljednjeg Zajedničkog istraživanja o drvnoj energiji (JWEE 2011.) koje su proveli ECE i FAO, proizlazi da je drvna energija glavna sastavnica energije iz obnovljivih izvora te da čini 38,4 % svih obnovljivih izvora energije. Prema nedavnoj europskoj „Studiji o ponudi i potražnji drvne sirovine u drvoprerađivačkoj industriji EU-a”, koju je Europska komisija naručila od Indufora (3), „količina drva koja se u EU-u koristi za dobivanje energije trebala bi biti jednaka ukupnoj trenutačnoj količini posječenog drveta ako se do 2020. želi postići cilj za energiju iz obnovljivih izvora. Do 2016. godine doći će do manjka od 63 milijuna m3 drva u odnosu na potražnju za drvom koju države članice EU-a predviđaju u svojim nacionalnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije.”

2.4.

S obzirom na novu europsku komunikaciju o okviru za klimu i energiju do 2030. godine i zahtjev za povećanje udjela obnovljivih izvora energije na barem 27 % do 2030. godine, EGSO smatra da je ključno razmotriti razne mogućnosti poboljšanja mobilizacije drva u EU-u – primjerice vodeći računa o smjernicama o dobrim praksama za održivu mobilizaciju drva u Europi iz 2010. godine – i pronaći rješenja za izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja među različitim korisnicima izvora biomase.

2.5.

Imajući to u vidu, EGSO poziva države članice da procijene koja je količina drvne biomase u zemlji ili regiji zaista namijenjena za dobivanje energije i koju količinu drvoprerađivačka industrija već koristi kao sirovinu.

2.6.

Nadalje, EGSO izražava žaljenje što su u nekim državama članicama i dalje na snazi propisi koji ograničavaju uporabu drvne sirovine u višekatnicama, kao i diskriminatorne protupožarne odredbe. Protupožarne odredbe u mnogim su zemljama glavna prepreka za uporabu drva u izgradnji zgrada. Europski standardi za protupožarnu zaštitu u zgradama usuglašeni su, ali će protupožarna zaštita ostati u nacionalnoj nadležnosti. Te je odredbe potrebno odmah ukinuti jer je očito da su one tržišne prepreke za širenje drvnih proizvoda u građevinskom sektoru (4).

2.7.

Konačno, EGSO žali zbog toga što su europski sektor drvenih ploča te pilane isključeni s popisa sektora za koje se ocjenjuje da su skloni izmještanju izvora CO2. Uklanjanje ovih sektora s popisa vjerojatno će intenzivirati trenutačno premještanje poduzeća iz gore navedenih proizvodnih sektora u zemlje izvan EU-a. Ključno je zadržati oba sektora na popisu kako bi se ograničio negativni učinak pritiska konkurencije kojem su sve tvrtke izložene zbog iznimno velikog povećanja troškova drvne sirovine do kojeg je došlo uslijed tržišnog natjecanja sa sektorom biomase. Samo se u europskom sektoru drvenih ploča od 2008. do 2013. godine zatvorio 51 pogon, što je dovelo do smanjenja kapaciteta od 10  386 milijuna m3. Neke od tih zatvorenih proizvodnih linija razmontirane su te ponovo sastavljene izvan granica Europske unije. Zadržavanje proizvodnih industrije unutar europskih granica mora biti prioritet za sve kreatore politika, a posebice za Europsku komisiju. Zbog toga se pozivaju sve nadležne glavne uprave Komisije da poduzmu mjere kojima će se jamčiti konkurentnost europskih industrija i spriječiti premještanje poslovanja proizvodnog sektora.

2.8.

Učinkovitu mjeru za osiguravanje konkurentnosti europske industrije i sprečavanje premještanja proizvodnje mogao bi predstavljati novi porez u vezi s energijom/ugljikom, kojim bi se zaustavila diskriminacija europskih proizvođača.

3.1.

Globalno zagrijavanje predstavlja velik politički problem. Ono uistinu ozbiljno utječe na ljudsko zdravlje i prirodne resurse. Odluke koje donosimo kada je riječ o korištenju materijala mogu značajno utjecati na emisije ugljičnog dioksida, koje su jedan od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja. Proizvođači i potrošači sve više prihvaćaju pojmove „zelen” i/ili „ekološki prihvatljiv”. Istovremeno se nacionalne i europske politike donose na takav način da potiču takve proizvode. EGSO smatra da LCA-i (5) (procjene životnog ciklusa, eng. Life-Cycle Assesments) predstavljaju prikladan instrument ekološkog upravljanja za budućnost.

3.2.

Europa može drastično smanjiti emisije CO2 tako da (boljim gospodarenjem šumama) poveća sposobnost šuma da pohranjuju ugljik i da poveća korištenje drvnih proizvoda koji su proizvedeni na održiv način. Znanstveno je dokazano da uporaba drvnih proizvoda u gradnji i svakodnevnom životu pozitivno utječe na klimu. Količina ugljika koji se pohranjuje u drveću i povezanim drvnim proizvodima ovisi o vrsti drveća, uvjetima rasta (okolini), starosti drveta i gustoći okolnog drveća. Ipak, pokazalo se da korištenje kubičnog metra drva umjesto drugih građevinskih materijala za posljedicu ima značajno prosječno smanjenje ispuštanja CO2 od 0,75 do 1 t. Uz to 1 m3 drva skladišti 0,9 t CO2.

3.3.

Nedavno istraživanje pod nazivom Carbon, fossil fuel and biodiversity mitigation with wood and forests („Ugljik, fosilna goriva i mjere ublažavanja za biološku raznovrsnost pomoću drva i šuma”) (6), provedeno pod vodstvom Sveučilišta Yale, pokazalo je da bi veća uporaba drva u izgradnji zgrada i mostova znatno smanjila globalne emisije ugljičnog dioksida i potrošnju fosilnih goriva. Istraživači su ustanovili da bi povećanje uporabe proizvoda od drva na ekvivalent od 34 % imalo duboke i pozitivne učinke. Skladištenjem CO2 u celulozi i ligninu drvnih proizvoda moglo bi se izbjeći između 14 % i 31 % globalnih emisija CO2.

3.4.

EGSO poziva Europsku komisiju da podrži države članice i europski šumarski sektor u osmišljavanju i usvajanju mjera i mogućih poticaja za korištenje proizvoda od posječenog drveta s dugim životnim ciklusom (7). Što se drvo dulje koristi i ponovno koristi, dulje u sebi zadržava ugljični dioksid. Drvni otpad (u užem smislu riječi) može se svesti na najmanju moguću mjeru uglavnom jer se svi dijelovi drva učinkovito mogu koristiti i ponovno koristiti te ga se na kraju uvijek može koristiti kao gorivo i tako povratiti njegovu energiju (8). Ako se Europa na učinkovit način želi boriti s klimatskim promjenama, države članice i europske institucije trebaju poticati uporabu drvnih proizvoda i stvoriti poticajni politički okvir kako bi se maksimalno produljio životni ciklus drva.

4.1.

Gradnja i upravljanje građevinama imaju značajan ekološki učinak. Na globalnoj razini na građevine otpada 20 % sveukupne potrošnje vode, 25 % do 40 % potrošnje električne energije i 30 % do 40 % emisija stakleničkih plinova. Odabir proizvoda za izgradnju ili renoviranje ima značajan utjecaj na okoliš. EGSO zbog toga uviđa da drvo ima važnu ulogu u razvoju održivih i ekološki prihvatljivih zgrada. Mogućnosti koje pruža korištenje drva u graditeljstvu nisu potpuno iskorištene, što utječe na konkurentnost drvoprerađivačke industrije. EGSO želi putem analize utvrditi na koji način poboljšati ovu situaciju bez stvaranja štetnih učinaka za ostale materijale.

4.2.

Drvo je već odavno prepoznato kao ekološki prihvatljivi materijal za proizvodnju širokog raspona proizvoda. Studije o životnom ciklusu provedene diljem svijeta dokazale su da drvni proizvodi posjeduju izvrsne ekološke prednosti. Drvo je jedan od rijetkih građevinskih materijala koji je potpuno obnovljiv, sprema CO2 te je prirodni izolator zbog zračnih džepova koji se nalaze u njegovoj staničnoj strukturi. Drvo je siguran, otporan i pouzdan materijal, čak i u iznimno teškim uvjetima kao što su orkani, potresi te požari.

4.3.

Mogućnosti gospodarenja nakon uporabe građevinskih materijala uključuju ponovno korištenje, recikliranje i oporabu. Sadašnja situacija pokazuje da mnogo građevinskog otpada još uvijek završava na odlagalištima, što dodatno povećava opterećenje za odlagališta u pogledu odlaganja i upravljanja. Materijali kao što je drvo mogu se izravno reciklirati u isti proizvod za ponovno korištenje ili se mogu preraditi u druge korisne proizvode. EGSO ističe da recikliranje zahtijeva ponovnu obradu koja obično nije ekonomski isplativa, osim ako se u blizini izvora materijala ne organizira učinkovito prikupljanje. Zbog toga EGSO poziva Komisiju EU-a i zainteresirane dionike da prikupe sve postojeće primjere dobre prakse na nacionalnoj razini kako bi se odredile smjernice i preporuke o prikupljanju drvnog otpada i rješenja za obradu otpadnog drva nakon njegova korištenja. Smanjenje i recikliranje građevinskih materijala i materijala s ruševina također može smanjiti ukupne troškove gradnje i odlaganja.

4.4.

Građevinska industrija najveći je korisnik drvnih proizvoda. U Finskoj, na primjer, gotovo 70 % do 80 % drvnih proizvoda završi u graditeljstvu. U nekoliko europskih zemalja u posljednje se vrijeme proširila gradnja drvenih okvira, a posebice se to odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu, Irsku i Francusku. Međutim, EGSO uviđa da uporaba drva može pridonijeti razvoju zelenog gospodarstva te je stoga treba poticati.

4.5.

EGSO uviđa da je znanje o prednostima uporabe drva u graditeljstvu prilično ograničeno. To se ne odnosi samo na arhitekte već i na krajnje korisnike, koji također u dovoljnoj mjeri ne poznaju svojstva drva. Takvo ograničeno poznavanje često dovodi do ograničenog korištenja drva, a samim time i do toga da se drvo prikazuje u negativnom svjetlu. Štoviše, nedostatak kvalificiranih radnika u gradnji kuća s drvenim okvirima ograničava razvoj ove metode gradnje u mnogim europskim zemljama.

4.6.

EGSO poziva europsku drvoprerađivačku industriju i relevantne socijalne partnere da pripreme usklađenu informativnu kampanju kako bi sektor postao privlačniji. Mlade je potrebno poticati da odaberu obrazovanje i programe osposobljavanja koji će ih na odgovarajući način pripremiti za karijeru u drvoprerađivačkoj industriji.

5.1.

EGSO naglašava činjenicu da se većina drvodjelaca stručno osposobljava na radnom mjestu tako što neformalnim putem uči vještine od iskusnijih radnika. Većina drvodjelaca u roku od nekoliko mjeseci nauči osnove upravljanja strojevima i radne zadatke, no za dosezanje razine stručnog drvodjelca često su potrebne dvije ili više godina. Radna mjesta stvaraju se i tako da se radnicima osigura stručno osposobljavanje i obrazovanje koji su prilagođeni potrebama i zahtjevima tržišta rada. Nadalje, EGSO ponovno naglašava da će programi istraživanja i inovacija potaknuti stvaranje radnih mjesta i rast diljem EU-a. Radi toga se ohrabruje drvoprerađivački sektor da iskoristi mogućnosti koje se nude u okviru programa Obzor 2020.

5.2.

Nedavno objavljenu Komunikaciju EU-a o učinkovitom korištenju resursa u građevinskom sektoru države članice trebale bi ambiciozno provesti u djelo kako bi privukle ulaganja u renovaciju zgrada i stvorile nova radna mjesta.

5.3.

EGSO napominje da buka na javnim površinama ima ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje (10). Ne samo što je drvo važan ekološki prihvatljiv materijal, već ako se koristi kao izolacijski materijal može imati brojne koristi za društvo i zdravlje. Drvo doista može igrati ključnu ulogu u zvučnoj izolaciji te kao apsorbirajući materijal. Drvo ima sposobnost zvučne izolacije prostorija od vanjske buke te smanjenja trajanja odjeka. EGSO poziva Komisiju da uvede normu koja će na odgovarajući način odražavati akustične karakteristike zatvorenih prostora. Budući da drvo može proizvesti zvuk (izravnim udaranjem), odnosno pojačati ili apsorbirati zvučne valove koji potječu iz drugih tijela, potrebno je istražiti mogućnosti primjene drva. Osim toga, znanstveno je dokazano da drvo ima pozitivan učinak na ugodnost/kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.

5.4.

Na nacionalnoj razini postoji nekoliko inicijativa za educiranje ljudi o mogućnostima korištenja drva kao ekološki prihvatljivog materijala, ali nedostaje istinska koordinacija. Rastuća potrošnja drvnih proizvoda tijesno je povezana s informativnim kampanjama koje je potrebno provesti na nacionalnoj razini. Glavni cilj edukativnih kampanja o drvu je stvaranje pozitivnih tehničkih i kulturalnih stavova koji zagovaraju korištenje drva.

5.5.

EGSO želi ukazati na inicijativu pod nazivom „WOODDAYS”, kao zanimljiv primjer dobre prakse. Ta je manifestacija (11) pokrenuta 21. ožujka 2014. u Milanu. Tema tog desetodnevnog programa bio je rast gradova te pametan i u pogledu resursa učinkovit proces urbane densifikacije uz pomoć drva. Događaj je organiziran kako bi se drvo prepoznalo kao građevinski materijal čiji je potencijal do sada bio podcijenjen, a sve to u okružju u kojem će drvo kao građevinski materijal u budućnosti imati iznimno važnu ulogu – u samim središtima naših gradova. Događaj će se ponoviti u drugim europskim gradovima: Bratislavi, Ljubljani i Bruxellesu.

5.6.

EGSO želi istaknuti da se veliki programi zelene gradnje mogu ponešto razlikovati kada je riječ o tretiranju uporabe drvnih proizvoda. Dok su neki programi usmjereni na izvedbu, a ne na korišteni materijal, ostali programi imaju „restrikcije” za drvo kao prihvatljiv materijal (za ostale građevinske proizvode takvih „zahtjeva” nema). Povećana uporaba drva imala bi također razne pozitivne učinke na gospodarstvo EU-a. EGSO stoga preporučuje da se za uporabu drva u građevinarstvu postave obvezni ciljevi po uzoru na Francusku.

6.1.

Povećanje uporabe drva u gradnji i svakodnevnom životu zahtijeva rješenja i mjere za poboljšano korištenje drvne građe (uključujući rješenja za oporabu više drva, proizvoda od drva te otpada od industrije i uporabe, za ponovno korištenje i recikliranje) i dulji životni ciklus drvnih proizvoda.

6.2.

Održiva i stalna opskrba drvnom sirovinom ključna je kako bi se održala konkurentnost industrije drvnih proizvoda. U obzir treba uzeti te po potrebi poboljšati preporuke iznesene u smjernicama o dobrim praksama za održivu mobilizaciju drva u Europi (2010.).

6.3.

Opskrba drvom u posljednje je vrijeme pod snažnim pritiskom, poglavito zbog europskih i nacionalnih mjera koje promiču uporabu obnovljivih izvora energije, što je djelomice dovelo do toga da se drvo koristi kao gorivo. EGSO ukazuje na važnost toga da se „palete i otpadno drvo nakon korištenja” izostave iz definicije „tercijarne biomase”. Takvi su materijali važna sirovina za neke vrste proizvoda proizvođača drvenih ploča, a njihov udio u nekim slučajevima iznosi i do 95 % korištene drvne građe (12).

6.4.

EGSO ovdje želi istaknuti da će načelo „kaskadnog korištenja” (uporaba, ponovno korištenje, recikliranje, energetska oporaba) – ako je ekonomski i tehnički ostvarivo u ovisnosti o nacionalnim i regionalnim posebnostima i o odnosu ponude i potražnje – predstavljati optimalno rješenje za najveće moguće korištenje drva, prirodne sirovine, uz učinkovito iskorištavanje resursa. Međutim, Odbor ne može poduprijeti ideju pravno obvezujućih propisa, nego se zalaže za pristup otvorenog tržišta i slobodu tržišnih sudionika. Korištenje drva na „kaskadni način” ne samo što osigurava optimalno ekonomsko korištenje sirovine, već ima važan pozitivan utjecaj na klimu putem neprestanog skladištenja ugljika i učinka zamjene, prije nego što ga se iskoristi kao izvor energije.