15.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 12/87

Izvjestitelj:

g. Jan SIMONS

1.1

Europa je u iznimno povoljnom položaju da iskoristi mogućnosti koje pruža industrija daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (engl. remotely piloted aerial systems, RPAS) koja je u usponu te potiče zapošljavanje i jača ulogu Europe kao centra znanja na području tehnologije i razvoja. Postojeće europsko financiranje malih i srednjih poduzeća moglo bi dodatno potaknuti razvoj industrije RPAS-ova.

1.2

Izrazi RPAS i UAV (engl. unmanned aerial vehicule – bespilotna letjelica) u skladu su s međunarodnom regulativom Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). ICAO ne koristi pojam „dron”, no on je u govornom jeziku danas vrlo uvriježen. Ipak, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće, uključujući i u pogledu odgovornosti i osiguranja, preporučuje se da se u europskom kontekstu u što većoj mjeri koristi terminologija ICAO-a.

1.3

Opće je prihvaćeno da RPAS-ovi trebaju biti u potpunosti integrirani u postojeće oblike zrakoplovstva, što obuhvaća priznavanje i identifikaciju svakog zrakoplova. Na to će utjecati i sve veći interes za komercijalnu primjenu manjih RPAS-ova (do 150 kg), posebno u Europi.

1.4

Komercijalno korištenje prije svega manjih RPAS-ova iziskivat će daljnje prilagodbe (npr. veća ograničenja odgovornosti prema trećim osobama, uvođenje lakših kategorija RPAS-ova ispod 500 kg, prilagođavanje razine rizika povezane s karakteristikama letenja vrlo malenih RPAS-ova itd.).

1.5

Jedan od glavnih preduvjeta za korištenje malih RPAS-ova postojanje je usklađenih propisa, osobito za operatere RPAS-ova, u pogledu sigurnosti i obuke, kao i propisa i odgovarajućih odredbi u pogledu poštovanja privatnosti, zaštite podataka, odgovornosti i osiguranja. Stoga će trebati postrožiti postojeće standarde ili uvesti nove – primjenjive i na privatnu i na komercijalnu upotrebu – primjerice u pogledu identificiranja manjih RPAS-ova te zaštite od hakerskih napada i preuzimanja kontrole od strane trećih osoba. Odbor poziva Komisiju da u tome preuzme proaktivnu ulogu.

1.6

EGSO u potpunosti podržava cilj Komunikacije (1), kojom se nastoji utvrditi kako u EU-u stvoriti klimu povoljnu za ulaganja u aktivnosti povezane s RPAS-ovima, bilo da je riječ o njihovoj proizvodnji ili o njihovoj upotrebi. Naglašava, također, pozitivne učinke koje bi to imalo na izravno i neizravno zapošljavanje te na s tim povezano opće povećanje produktivnosti.

1.7

U budućnosti će Europa morati uskladiti civilni i vojni razvoj na tom području, koristeći sinergije kad god je to moguće.

1.8

Potrebno je izraditi što točniju sliku zračnog prometa RPAS-ova, uzimajući u obzir sve zrakoplove koji su već uključeni u promet. Da bi se to ostvarilo, potrebno je uložiti odgovarajuća sredstva.

2.1

RPAS-ovi su već dugi niz godina u širokoj upotrebi, kako civilnoj tako i vojnoj. Međutim, tek je nedavno započela ozbiljna rasprava o komercijalnoj primjeni RPAS-ova i njihovoj integraciji u civilno zrakoplovstvo, te o s time povezanim pitanjima u pogledu sigurnosti – poput zakona, certifikacije i obuke – kao i o aspektima koji se tiču privatnosti, odgovornosti i osiguranja. Korištenje RPAS-ova moglo bi dovesti do prekretnice u društvu koja se u određenoj mjeri može usporediti s onom koju je izazvao internet koji se, došavši iz vojne sredine, prilagodio i demokratizirao te je znatno izmijenio brojna zanimanja i doveo do nastanka novih.

2.2

Korištenje RPAS-ova, naročito u civilne svrhe, bilježi eksponencijalan rast, kako u pogledu njihovog broja, veličine i težine, tako i u pogledu sve brojnijih mogućnosti njihove primjene. Dosad je već identificirano pet glavnih tržišta: razonoda; informacije i mediji; nadzor i inspekcija (instalacije povezane s električnom energijom, cjevovodima industrijom); znanosti o Zemlji (poljoprivreda, zaštita okoliša) i javna sigurnost (potraga i spašavanje, zagađenje, rad policije, kontrola mase itd.)

2.3

Dostupnost manje skupih, vrlo fleksibilnih i manje invazivnih RPAS-ova samo će djelomično preuzeti ulogu zrakoplova s pilotima, naročito helikoptera. Naime, upotreba RPAS-ova će najvećim dijelom proizaći iz novih načina korištenja malih i ekonomičnih zrakoplovnih sprava iznimno raznovrsne primjene. To će stvoriti nova područja primjene, što će na rad i opće gospodarstvo imati izravne i neizravne učinke, poput povećanja produktivnosti.

2.4

Pitanje stoga više nije hoće li, već kako i kada će doći do integracije RPAS-ova u postojeće oblike zrakoplovstva. To će ovisiti i o sve većem interesu za komercijalnu primjenu manjih RPAS-ova (do 150 kg), posebno u Europi.

2.5

Stoga je prilikom integracije RPAS-ova potrebno na vrijeme uzeti u obzir ove elemente, kako na europskoj razini tako i u kontekstu ICAO-a. Pitanja sigurnosti i poštovanja privatnosti te usklađeni propisi s tim u vezi imat će ključnu ulogu u prihvaćanju RPAS-ova u europskoj i široj javnosti.

2.6

Europska komisija je u Komunikaciji (2) dala dobar i prilično opsežan prikaz postojećih problema i statusa quo u pogledu korištenja manjih RPAS-ova u Europi, kao i zakonodavnih inicijativa koje je poduzela Komisija.

3.1

Procjenjuje se da će do 2050. godine u civilnom zrakoplovstvu postojati velik broj različitih vrsta letjelica raznih formata. Neke od tih letjelica imat će posadu, neke ne. Stoga je potrebno stvoriti europsko tržište za RPAS-ove, također poznate i kao „dronovi”. Dronovi su dio šire kategorije bespilotnih zrakoplovnih sustava (UAS) koji se mogu programirati da lete autonomno. RPAS-ovima, pak, daljinski upravljaju piloti.

3.2

Ta se tehnologija brzo razvila te se danas može koristiti i izvan vojnog konteksta. Stoga bi RPAS-ovi trebali biti u mogućnosti letjeti u zračnom prostoru koji nije odvojen kako bi sudjelovali u normalnom civilnom zračnom prometu. Dosad se ta tehnologija koristila, na primjer, za fotografiranje ili nadzor infrastrukture, no u budućnosti bi se trebala moći koristiti i za prijevoz robe ili osoba.

3.3

Ovom se komunikacijom utvrđuju stajališta Komisije o tome kako regulirati operacije RPAS-ova na europskoj razini te kako omogućiti razvoj tržišta uz istovremeno očuvanje javnog interesa. Regulacija te istraživanje i razvoj nastavit će se na postojeće inicijative koje uključuju više dionika, uključujući:

3.4

Prioritet zrakoplovne politike EU-a je sigurnost. Sadašnji propisi otežavaju razvoj europskog tržišta zato što među državama članicama, dakle diljem Europe, ne postoji međusobno priznavanje nacionalnih dozvola. Regulatorni okvir treba uzeti u obzir široki raspon letjelica, te se najprije treba usmjeriti na već razvijene tehnologije. Detaljnija pravila mogu se uvoditi postupno, a to u konačnici treba dovesti do toga da se dopusti upotreba RPAS-ova u složenijim operacijama.

3.5

Neke od tehnologija koje su potrebne za sigurnu integraciju RPAS-ova još nisu dostupne. Stoga će se napori različitih tijela na području istraživanja i razvoja usredotočiti na daljnji razvoj tih tehnologija. To se prije svega odnosi na tehnologije koje se tiču zapovijedanja i nadzora te otkrivanja i izbjegavanja, zaštitu od različitih oblika napada, transparentne i usklađene procedure za izvanredne situacije, sposobnost donošenja odluka kako bi se osiguralo predvidivo ponašanje u letu, te ljudski faktor.

3.6

Naravno, također je važno omogućiti jamstva u pogledu sigurnosti podataka koji se šalju ili primaju posredstvom RPAS-ova. Podaci koje različiti operateri razmjenjuju kako bi osigurali ispravno funkcioniranje sustava također se moraju moći prenositi na siguran način.

3.7

Upotreba RPAS-ova ne smije dovesti do kršenja temeljnih prava, kao što je pravo na privatnost. Ako se trebaju prikupljati osobni podaci, moraju se poštovati propisi o zaštiti podataka iz Direktive o zaštiti podataka 95/46/EZ ili Okvirne odluke 2008/977. Za otvaranje tržišta RPAS-ova bit će potrebna i procjena mjera za osiguravanje poštovanja temeljnih prava.

3.8

S obzirom na to da se nesreće uvijek mogu dogoditi, potrebno je uzeti u obzir i osiguranje i naknadu štete. Komisija će ispitati treba li izmijeniti postojeća pravila. Ona će podržati tržište RPAS-ova u razvoju i poticati konkurentnost poduzeća koja su aktivna na tom području, uključujući velik broj malih i srednjih te novoosnovanih poduzeća.

4.1

Iako se RPAS-ovi već neko vrijeme koriste u vojne i civilne svrhe te se zadnjih godina bilježi veliki porast njihove upotrebe, rasprava o međunarodnim i nacionalnim propisima i nadzoru tek je vrlo nedavno pokrenuta.

4.2

Terminologija koja se trenutno koristi za bespilotne civilne ili vojne letjelice je raznolika: dron, bespilotna letjelica (UAV), bespilotni zrakoplovni sustav (UAS), daljinski upravljan zrakoplovni sustav (RPAS) ili letjelica (RPA). Ovi nazivi ne daju uvijek uvid u specifične značajke različitih letjelica i sustava. Riječ „dron” vojnog je podrijetla, no ponekad se upotrebljava i za letjelice i sustave koji se koriste u civilne svrhe.

4.3

Nazivi RPAS i RPA odnose se na propise ICAO-a (Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva) koji se pokušavaju povezati s postojećim propisima o letjelicama s posadom. Priručnik Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva o RPAS-ovima definira RPA-ove kao specifični oblik bespilotnih letjelica. Odredbe članka 8. Čikaške konvencije (3) odnose se na sve bespilotne civilne letjelice. ICAO ne koristi pojam „dron”. Kako bi se izbjegle nejasnoće, uključujući i u pogledu odgovornosti i osiguranja, preporučuje se da se u europskom kontekstu u što većoj mjeri koristi terminologija ICAO-a.

4.4

U skladu s Komunikacijom Komisije, pojam UAV u ovom mišljenju označava autonomnu bespilotnu letjelicu. RPAS je letjelica kojom daljinski upravlja treća strana. Pojam „dron”, vrlo uvriježen u govornom jeziku, označava sve vrste bespilotnih letjelica. Međutim, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće, u propisima je bolje koristiti službenu terminologiju.

4.5

Europski plan za integraciju RPAS-ova (4) opisuje razvoj i integraciju civilnih RPAS-ova u zajednički zračni prostor u sljedećih 15 godina. Plan izričito opisuje tri stupa: 1) istraživanje i razvoj; 2) sigurnosne propise i tehničku standardizaciju, te dodatne mjere kao što su poštovanje privatnosti i zaštita podataka; te 3) osiguranje i odgovornost. Prijedlozi koji se odnose na uvođenje zajedničkog zračnog prostora s civilnim RPAS-ovima usmjereni su na 2016. godinu i kasnije.

4.6

Istovremeno, ICAO je počeo s uvođenjem dugo očekivanih propisa za integraciju bespilotnih letjelica (UAV-ova). Studijska skupina ICAO-a za UAS-ove 2011. godine sastavila je okružnicu (328.) o UAS-ovima (bespilotnim zrakoplovnim sustavima) te je predložila izmjene Dodataka 2., 7. i 13. Čikaške konvencije koji se odnose na korištenje RPAS-ova u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Novi priručnik o RPAS-ovima očekuje se tijekom 2014. godine i pokrivat će pitanja kao što su uvjeti za izdavanje potvrda o plovidbenosti, odobrenja za let RPAS-ova, certifikacija operatera i novi uvjeti za plovidbenost, održavanje i let.

4.7

ICAO namjerava između 2016. i 2018. godine za RPAS-ove uvesti standarde i preporučene prakse (engl. standards and recommended practices, SARP) i procedure za zračnu plovidbu (engl. procedures for air navigation, PAN), u pogledu letjelica, korisnika, patentiranja, sustava za prepoznavanje i izbjegavanje, komunikacije i pravila koja se tiču kontrole zračnog prometa. Prema navodima studijske skupine za UAS-ove, ICAO će do 2018. godine objaviti sve propise u vezi s RPAS-ovima.

4.8

Rasprave o propisima odvijaju se na razini ICAO-a kao i na europskoj razini. Uz to važnu ulogu imaju i rasprave u sklopu Zajedničke direkcije za donošenje pravila o bespilotnim sustavima (JARUS), međunarodne skupine stručnjaka nacionalnih tijela nadležnih za civilno zrakoplovstvo i regionalnih organizacija za zrakoplovnu sigurnost. Potrebno je, u tom kontekstu, posvetiti iznimnu pozornost sigurnosti i mjerama protiv nezakonite upotrebe kako velikih tako i malih sustava.

4.9

Kad je riječ o RPAS-ovima, poželjno je posvetiti pažnju ne samo općim aspektima većih daljinski upravljanih letjelica već i najbrže rastućoj varijanti takvih letjelica u Europi: manjim sustavima RPAS-ova. Uz javne funkcije kao što su provođenje zakona, upravljanje u kriznim situacijama i provođenje istrage, u spektakularnoj se mjeri povećalo i komercijalno korištenje (vrlo) malih sustava za promatranje, fotografiranje, praćenje i nadzor na nacionalnoj razini. Stoga je važno uspostaviti europsko tržište za korištenje RPAS-ova u te svrhe.

4.10

Pitanje zaštite temeljnih prava kao što je poštovanje privatnosti slika i podataka bilo je aktualno već i pri korištenju zrakoplova i helikoptera s posadom; ovdje je od najveće važnosti voditi računa o povećanju opsega upotrebe manjih RPAS-ova pri učvršćivanju i primjeni propisa o zaštiti osobnih i poslovnih podataka te privatnosti i temeljnih prava. Neophodno je odrediti odgovarajuća pravila. Privremene mjere i svojevrstan „kodeks ponašanja” ili „povelja o privatnosti” za poduzeća mogli bi imati važnu ulogu tijekom postupnog uvođenja tih pravila i s njima povezanog procesa učenja.

5.1.1

Odbor sa zadovoljstvom primjećuje da Komisija prepoznaje i komercijalne interese operatera malih RPAS-ova. Europa je u iznimno povoljnom položaju da iskoristi prednosti industrije RPAS-ova koja je u usponu. Jaki sektor RPAS-ova potiče zapošljavanje i potvrđuje ulogu Europe kao centra znanja na području tehnologije i razvoja.

5.1.2

Uslijed fragmentacije sektora i njegove vjerojatne konsolidacije samo će najinovativnija i financijski najjača poduzeća i/ili ona koja imaju podršku velikih korporacija iz bitke izaći kao pobjednici. Stoga je važno da se tim poduzećima osiguraju sredstva, vidljivost i regulatorna stabilnost koji su im potrebni da se nose s izazovima i iskoriste mogućnosti za razvoj u ovom sektoru. U pogledu potrebnih sredstava na prvom su mjestu kapaciteti za inovacije te istraživanje i razvoj, koje treba podržati dostupnosti financiranja. Također je potrebno tim poduzećima olakšati korištenje pravnih i regulatornih instrumenata. Moglo bi biti korisno osigurati uzajamno pružanje usluga među nekoliko operatera.

5.1.3

Kako bi bilo moguće iskoristiti prilike koje pruža jedinstveno tržište, regulatorna tijela moraju odgovoriti na izazov uspostave jasnog ali i fleksibilnog pravnog okvira, koji bi otvorio vrata ulaganjima u nove tehnologije i primjene RPAS-ova, kao što su 3D pisači i industrijski internet. U ovom kontekstu postojeće europsko financiranje MSP-ova moglo bi dodatno potaknuti razvoj industrije RPAS-ova. Na sličan način, postojeći program SESAR JU pruža izvrsnu platformu za veće financiranje istraživanja i razvoja za daljnju integraciju RPAS-ova. Programi SESAR 2020. i Obzor 2020. morat će to u dovoljnoj mjeri odražavati.

5.1.4

S jedne strane, proizvođači će morati prijeći s trenutne proizvodnje malih serija na proizvodnju većih serija, što znači da će morati prilagoditi svoja sredstva proizvodnje. Ta prilagodba ne smije štetiti visokoj kvaliteti njihovih proizvoda, te mora ići ukorak s daljnjim razvojem njihovog komercijalnog pristupa. S druge strane, za druge vrste RPAS-ova, inovacije i rješenja po mjeri mogu potaknuti nastanak i rast poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća.

5.1.5

Očekivane promjene u upotrebi civilnih dronova otvorit će mogućnosti za značajan razvoj. Kako bi se izbjegao gubitak radnih mjesta i potaknuo nastanak novih zanimanja, potrebno je predvidjeti što će te promjene značiti u smislu zapošljavanja. U tome od početka trebaju sudjelovati svi socijalni partneri. Potrebno je provesti istraživanja i razmatračke studije o tome, uključujući i o mogućnostima za održiva i ekološka rješenja te o suzbijanju elektroničkog zagađenja. Obrazovanje i stručno osposobljavanje moraju učinkovito preduhitriti te promjene.

5.1.6

Komercijalnim interesima industrije RPAS-ova koristio bi proaktivan pristup Europske unije u okviru pregovora Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) o dodjeljivanju frekvencija, kao i u pogledu sprečavanja nepoštenog tržišnog natjecanja trećih strana. To je od velike važnosti, posebno u kontekstu trenutnih pregovora o slobodnoj trgovini s SAD-om.

5.2.1

Temeljni preduvjet za korištenje RPAS-ova su odgovarajući – postojeći ili novi – propisi kojima se utvrđuju obveze ili odgovornosti operatera ili korisnika RPAS-ova prema trećim osobama. Postoji opća suglasnost da se odgovornost prema trećim osobama za RPAS-ove mora temeljiti na odredbama primjenjivima na letjelice s posadom.

5.2.2

Obuka pilota: ovisno o uvjetima u kojima se koriste civilni RPAS-ovi, mogu se javiti rizici – ponekad ozbiljni – za korisnike i moguće žrtve, a može nastati i materijalna šteta. Da bi se postigli optimalni uvjeti rada, potrebno je, zajedno s regulatornim tijelima i profesionalnim organizacijama za civilne RPAS-ove ili sličnim organizacijama, uspostaviti regulatorni okvir za obuku i pilota i operatera koji daljinski upravljaju letjelicom te za licenciranje. To će smanjiti nejasnoće u pogledu osiguranja i zakonske odgovornosti.

5.2.3

Opravdano je, naročito zbog visokog stupnja automatizacije, da operater RPAS-a bude izravno odgovoran. Sadašnji propisi o odgovornosti koji se primjenjuju na zračne prijevoznike i operatere zrakoplova određeni su, između ostalog, Uredbom (EZ) br. 785/2004. Ova Uredba trenutno ne uzima u obzir posebne aspekte odgovornosti i osiguranja RPAS-ova.

5.2.4

Komercijalno korištenje prije svega manjih RPAS-ova iziskivat će daljnje prilagodbe (npr. veća ograničenja odgovornosti prema trećim osobama, uvođenje lakših kategorija RPAS-ova ispod 500 kg, prilagođavanje razine rizika povezane s karakteristikama letenja vrlo malenih RPAS-ova itd.).

5.2.5

Osiguranje za RPAS-ove je dostupno, ali s obzirom da većinu operacija koje uključuju RPAS-ove trenutno izvode letjelice koje su u vlasništvu države, potražnja nije velika. Izračun premije temelji se često na letovima s posadom (uzletna težina). Taj se sustav također mora prilagoditi manjim RPAS-ovima.

5.3.1

Komercijalna upotreba manjih RPAS-ova (do 150 kg), koji mogu prikupljati velike količine podataka i fotografskog materijala, mora otpočetka biti popraćena jasnim jamstvima zaštite privatnosti. Moglo bi se, na primjer, razmotriti prekrivanje slika ili uključivanje i isključivanje kamera, kao i zaštitu slika i drugih informacija. Postoji jasna potreba za novim i strožim standardima koji bi se primjenjivali i na privatnu i na komercijalnu upotrebu te koji bi, na primjer, također omogućili prepoznavanje manjih RPAS-ova i njihovu zaštitu od hakerskih napada i opasnosti da treća strana preuzme kontrolu nad njima.

5.3.2

Prijedlozi za izmjene postojećeg zakonodavstva Unije o zaštiti osobnih podataka trenutno su u naprednoj fazi pregovora. Njima se, između ostalog, objašnjavanju obveze i odgovornosti proizvođača i korisnika RPAS-ova. Opravdano je očekivati proaktivan pristup Komisije, posebice imajući u vidu pitanje treba li takve standarde uvesti i primjenjivati na europskoj ili nacionalnoj razini.

5.4.1

Civilna i vojna upotreba zračnog prostora posredstvom letjelica sa ili bez posade te s tim povezani sigurnosni propisi uzrokovat će dodatni posao za službe nadzora zračnog prometa. Stoga Odbor podržava namjeru Komisije da pokrene inicijative na tom području te se zalaže za suradnju između civilnih i vojnih aktivnosti u sklopu kojih se mogu testirati mogućnosti komercijalne upotrebe i komercijalne inovacije te iskoristiti moguće sinergije. Bit će sasvim sigurno potrebno posvetiti pažnju i regulatornim prioritetima te odnosu europskog i međunarodnog prava.