OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

Jednu od glavnih prednosti Europske unije čine proizvodnja i trgovina poljoprivrednim i poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. S udjelom od približno 18 % svjetskog uvoza i 20 % izvoza Unija može, rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama, konkurirati za mjesto vodećeg uvoznika i izvoznika poljoprivrednih proizvoda. Unutar europske proizvodne industrije, poljoprivredno-prehrambeni sektor zauzima vodeće mjesto: osigurava 13,5 % radnih mjesta i 12,9 % prihoda. Taj industrijski sektor obuhvaća 310 000 poduzeća od kojih 99,1 % čine mala i srednja poduzeća (MSP)[1]. Tijekom godina, europski se sektor usmjerio na kvalitetu i dodanu vrijednost i to ponajprije prerađenih proizvoda koji su postali sve popularniji ne samo u Europi već i u svijetu. Ti proizvodi predstavljaju više od dvije trećine ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda EU-a i još uvijek imaju znatan potencijal za daljnji razvoj.

Europski poljoprivredni sektor i s njime usko povezana poljoprivredno-prehrambena industrija moraju održati i povećati svoju konkurentnost i svoje udjele na tržištu, i na unutarnjem i na izvoznom, u skladu s obvezama koje je Europska unije preuzela na sebe u okviru međunarodnih trgovinskih odnosa. Međutim, europski se poljoprivredni sektor danas suočava s okruženjem u kojem je, ponajprije zbog globalizacije tržišta, došlo do znatnog porasta konkurentnosti. Takav bi se trend trebao nastaviti i u narednim godinama kao rezultat mogućeg zaključivanja kruga trgovinskih pregovora WTO-a iz Dohe te bilateralnih i regionalnih sporazuma. Iako se od njih najčešće zazire, takvi sporazumi mogu donijeti i značajne nove mogućnosti za taj sektor.

S druge strane, na unutarnjem je tržištu jako mali broj europskih potrošača svjestan truda koji europski poljoprivrednici ulažu u osiguranje visoko kvalitetne, zdrave i sigurne proizvodnje. Samo 14 % Europljana prepoznaje znakove kojima se obilježavaju proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), glavnim europskim sustavima za osiguranje kvalitete koje je uspostavila Unija. I u slučaju izvoza, trud i sredstva koja je potrebno uložiti u komercijalizaciju i plasiranje proizvoda na udaljena tržišta predstavljaju pravi izazov za sektor koji većinom čine MSP-ovi odnosno mikro poduzeća.

I dok takva situacija uistinu predstavlja pravi izazov za europske poljoprivrednike, ona istovremeno otvara mogućnosti koje valja učinkovito popratiti, osobito instrumentima koji čine dio Zajedničke poljoprivredne politike. Uspjeh europske poljoprivrede ovisi o njezinoj sposobnosti povećanja svojih udjela na tržištu i omogućivanju visoko konkurentnom prehrambenom industrijskom sektoru da zadrži značajno mjesto u gospodarstvu i trgovini EU-a.

U takvom kontekstu nužna je suvremena i ambiciozna promocijska politika koja izvlači pouke iz dosadašnjih promotivnih programa te predstavlja daljnji korak u modernizaciji Zajedničke poljoprivredne politike. Cilj je pružiti potporu poljoprivrednom sektoru, osobito MSP-ovima i organizacijama proizvođača koji čine temelj tog sektora kako bi mogli snažno i dinamično pridonijeti gospodarskom rastu čitave Unije, a osobito ruralnih područja. Kako bi se taj cilj postigao, potrebna je promotivna politika koja je, je uz pomoć dodatnih raspoloživih sredstava, preoblikovana u skladu sa zahtjevima njezinih korisnika (organizacija proizvođača, strukovnih i međusektorskih, nacionalnih ili europskih) i koja objedinjuje zasebne pristupe prilagođene unutarnjem tržištu i tržištima trećih zemalja.

Financiranje ovog prijedloga, kojim se predviđa postupno ali znatno povećanje proračuna dodijeljenog promotivnim aktivnostima, provest će se u okviru već predviđenih sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. Ti se troškovi predviđaju na temelju mogućnosti koje treba iskoristiti u trećim zemljama uslijed povećanja potražnje, kao na primjer u Aziji, gdje se do 2050., samo za zemlje članice ASEAN-a[2], očekuje povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda u iznosu od više od 17 milijardi dolara[3].

Uz rastuću potražnju, posebice na tržištima u usponu, na kojima ionako već postoji velika potražnja za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz EU-a, europski pristup globalnom tržištu poboljšat će se s dovršetkom tekućih trgovačkih pregovora. Tekući pregovori o sporazumima o slobodnoj razmjeni predstavljaju tržišta čija trenutačna vrijednost za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor iznosi otprilike 35 milijardi eura godišnje. Ubrzanjem potražnje i liberalizacijom većeg dijela razmjene putem navedenih pregovora omogućit će se uistinu znatno povećanje tog iznosa. Do 2027. bi se primjerice na temelju jednog ambicioznog sporazuma o slobodnoj razmjeni sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda EU-a za otprilike 15 % (povećanje od 1,7 milijardi eura godišnje), a izvoz prerađenih prehrambenih proizvoda za 45 % (povećanje od 13,4 milijarde eura godišnje)[4]. Za Japan bi se, u slučaju ambicioznog sporazuma o slobodnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dugoročno povećao za 137 % (povećanje od 5,9 milijardi eura godišnje)[5].

Riječ je o strateškoj i strukturnoj mogućnosti za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor, koju valja iskoristiti uz pomoć ambiciozne i inovativne politike, imajući u vidu važnost europskih MSP-ova u tom sektoru. Tim je poduzećima potrebna podrška, znanje i poticaj kako bi iskoristila tu veliku priliku. Za to je potrebna sveobuhvatna politika, koja odgovara prilici. Iznosima obuhvaćenima ovim prijedlogom omogućit će se pouzdana uspostava te politike tijekom predstojećih godina.

Opći kontekst

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) omogućuje oslobađanje i razvoj potencijala europskog poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora. U tijeku je proces reforme koji će ovoj politici omogućiti da nakon 2013. godine u potpunosti pridonosi Strategiji Europa 2020. u poticanju pametnog, održivog i uključivog rasta, pružajući potporu poljoprivredi kao izvoru sigurnosti hrane, održivog iskorištavanja prirodnih resursa i dinamičnosti ruralnih područja. Istovremeno je nužno izvršiti reformu politike informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda koja predstavlja jedan od instrumenata ZPP-a.

Kao alat ZPP-a, europska politika promocije poljoprivrednih proizvoda treba slijediti ciljeve reforme ZPP-a do 2020., ponajprije cilj jačanja konkurentnosti i na unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja, uzimajući u obzir sljedeće specifične ciljeve:

– povećanje razine svijesti potrošača o prednostima europskih poljoprivrednih proizvoda,

– razvijanje i otvaranje novih tržišta za europske poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i tržištima trećih zemalja,

– poboljšanje učinkovitosti i efikasnosti politike.

Potpora koju Unija pruža u pogledu informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda razvijala se unutar okvira uspostavljenih ZPP-om. Do 2000. godine mjere za informiranje i promociju bile su predviđene na sektorskoj razini. Sektorske mjere objedinjene su u horizontalni sustav 2000. godine. Od 2000. do 2007. mjere su bile uređene dvama zasebnim propisima: jedan se odnosio na unutarnje tržište, a drugi je bio usmjeren na treće zemlje[6]. Ta su dva pristupa od 2008. spojena u jedinstveni horizontalni sustav (Uredba Vijeća (EZ) br. 3/2008[7] i Uredba Komisije (EZ) br. 501/2008[8]) bez značajnih izmjena u smislu sadržaja.

Ciljevi prijedloga

Cilj je ovog prijedloga omogućiti provedbu mjera za informiranje i promociju na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, koje su poljoprivrednom sektoru potrebne kako bi uspješno savladao brojne izazove s kojima se suočava u kontekstu sve veće konkurentnosti i otvaranja tržišta. Uspjeh europske poljoprivrede ovisit će o njezinoj sposobnosti povećanja svojih udjela na tržištu i omogućivanju visoko konkurentnom sektoru prehrambene industrije (prehrambeni lanac predstavlja 6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije) da zadrži značajno mjesto u gospodarstvu i trgovini Unije.

Mjere će slijediti europsku strategiju za informiranje i promociju kojom se uspostavljaju prioriteti u pogledu tržišta i proizvoda ili poruka na koje treba staviti naglasak (poput proizvoda s visokom dodanom vrijednošću), istovremeno vodeći računa o pregovorima koji se vode o sporazumima o slobodnoj trgovini kao i o najperspektivnijim tržištima, na taj način izbjegavajući cjepkanje i rasipanje sredstava. Ovaj prijedlog predviđa i ponovnu uspostavu ravnoteže među mjerama usmjerenima na treće zemlje.

Kako bi se broj mjera i njihova kvaliteta povećali, potrebno je, u skladu s reformom ZPP-a 2020. koja potiče poljoprivrednike na strukturiranje, otvoriti sustav novim korisnicima kao što su organizacije proizvođača.

Također je potrebno potražiti najbolji način za ostvarivanje povrata od ulaganja u te mjere i predvidjeti strogi okvir za slučajeve u kojima je dopušteno navođenje podrijetla proizvoda ili robnih marki u svrhu ilustriranja glavne generičke poruke u kojoj se ističu bitne karakteristike europskih poljoprivrednih proizvoda.

Programi koje dostavljaju gospodarski subjekti iz različitih država članica znatno doprinose europskoj dodanoj vrijednosti, njeguju raznolikosti europskih poljoprivrednih proizvoda i bit će poticani u okviru reforme.

Inicijative Komisije poput gospodarskih delegacija na visokoj razini ili sudjelovanja na međunarodnim trgovinskim sajmovima pogoduju otvaranju novih tržišta za europske poljoprivredne proizvode.

Prijedlogom se predviđa razvijanje novih usluga za pružanje tehničke podrške zainteresiranim stranama u svrhu promicanja razmjene informacija o mjerama za informiranje i promociju ili razmjene dobrih praksa te daljnjeg razvoja njihove stručnosti.

Svrha je prijedloga i pojednostavnjenje upravljanja politikom informiranja i promocije. Predloženo je da se Komisija aktivnije uključi u upravljanje višedržavnim programima kako bi se olakšala njihova izrada i provedba. Uloge i država članica i Komisije u procesu nadzora i provjere provedbe mjera moraju biti jasno definirane kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje radnji i dugotrajni postupci. Stoga se predlaže da se postupak odabira vrši isključivo na razini Komisije.

Naposljetku, sve će se mjere podvrgavati sustavnom procjenjivanju utjecaja u svrhu potvrđivanja ispunjenja predviđenih ciljeva. Uspostavit će se evaluacijski okvir za mjerenje uspjeha promotivne politike s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja povezanih sa strateškim ciljevima, u skladu sa zajedničkim okvirom za nadzor i ocjenu ZPP-a.

Dodana vrijednost EU-a

Poljoprivredna politika europska je politika. Umjesto 28 zasebnih poljoprivrednih politika, države članice udružuju sredstva kako bi provodile europsku politiku sa zajedničkim proračunom. Poljoprivreda je jedini sektor koji je uređen zajedničkom politikom i u kojem su zajednička pravila, uključujući i ona koja se odnose na promociju, predviđena Ugovorom. Svi alati koji čine sastavni dio ove politike moraju biti prilagođeni u skladu s reformom ZPP-a koja je u tijeku.

Ponajprije, na jedinstvenom tržištu, djelovanje na razini EU-a imat će važan učinak poluge na (a) olakšavanje uspostave generičkih programa za informiranje koje, po prirodi, države članice ili poduzeća rijetko provode, pogotovo u kontekstu sadašnje gospodarske krize, i (b) provedbu višedržavnih programa kao izvora za razmjenu iskustava između država članica i ekonomija razmjera.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UTJECAJA

Savjetovanje sa zainteresiranim stranama

Provedeno je sveobuhvatno savjetovanje sa zainteresiranim stranama. Zelena knjiga koju je Komisija objavila 14. srpnja 2011. otvorila je raspravu čiji su rezultati objavljeni tijekom konferencije o promociji koju je organiziralo poljsko predsjedništvo Europske unije u studenome 2011. Vijeće je donijelo zaključke o Zelenoj knjizi za vrijeme svojeg zasjedanja u prosincu 2011. Nakon što je Komisija donijela komunikaciju na tu temu, Europski parlament je donio rezoluciju 20. studenoga 2012. Savjetovanja su provedena i u okviru savjetodavnog odbora za promociju i stručne skupine za pojednostavnjenje ZPP-a tijekom zasjedanja u ožujku 2012.

Ocjena trenutačnog sustava

Ocjena koju je zatražila Europska komisija i koju je izradio vanjski konzultant objavljena je u siječnju 2012. Njome je dobivena sveobuhvatna i neovisna ocjena trenutačnog sustava. Ispitana je primjerenost i učinkovitost politike EU-a za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda u odnosu na ciljeve utvrđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 3/2008 te njezina usklađenost s ostalim promotivnim mjerama koje se primjenjuju u okviru ZPP-a. Ocjena obuhvaća razdoblje od 2002. do 2010. godine.

Ocjena utjecaja

Na temelju ocjene trenutačnog političkog okvira s jedne strane i analize budućih izazova i potreba s druge strane, ocjena utjecaja procjenjuje i uspoređuje učinke tri različita scenarija. Ti su scenariji reforme razvijeni uzimajući u obzir tri razlikovna elementa proizišla iz javne rasprave i stajališta različitih zainteresiranih strana, a to su: ciljano tržište (ciljana tržišta), postojanje ili nepostojanje europske promotivne strategije te, naposljetku, pravila koja se primjenjuju na privatne robne marke i podrijetlo proizvoda. Kako bi se pokrenuo postupak donošenja odluke, razvijena su tri scenarija:

•           Scenarij „poboljšani status quo” predviđa ograničenu prilagodbu promotivne politike. U njemu se prepoznaje dodana vrijednost promotivne politike i teži ispravljanju utvrđenih nedostataka kako bi politika postala jednostavnija i pristupačnija, korisnicima se osigurala najveća moguća korist iz ponuđenih alata te im se osigurala odgovarajuća tehnička podrška.

•           „Ciljni” scenarij izlazi iz okvira predviđenog scenarijem poboljšanog statusa quo i nudi veću usmjerenost promotivnih mjera na unutarnjem i vanjskom tržištu kroz razvoj i provedbu strategije. Nadalje, njime se potiče suradnja među gospodarskim subjektima iz različitih država članica (premještanjem višedržavnih programa pod izravno upravljanje). Strategijom se omogućuje i povećanje broja proizvoda i tema koje mogu biti uključene u promotivni sustav. U konačnici se tim scenarijem predviđa bolji način iskorištavanja oznaka podrijetla proizvoda i robnih marki (poput marki u obliku „trake”).

•           Scenarij „isključivo treće zemlje” odlikuje se jednakom razinom ambicioznosti u provedbi politike kao i „ciljni” scenarij, ali promotivne mjere kojima izravno upravlja Komisija usmjerene su isključivo na treće zemlje, uz poštovanje strategije njihovog odabira. Elementi za postizanje poboljšanja koji su predloženi u scenariju poboljšanog statusa quo ponavljaju se i u tom scenariju. Uz generičku promociju, u sustav će se moći uključiti i mjere namijenjene pojedinačnim privatnim robnim markama, koje će se moći primjenjivati na prošireni popis prihvatljivih proizvoda i tema.

Dok se scenarij poboljšanog statusa quo čini nedovoljno usmjeren na mjere koje ističu dodanu vrijednost Europske unije, a scenarij „isključivo treće zemlje” pak suviše riskantan s obzirom na slabu razinu znanja o poljoprivrednim proizvodima u Europi, ocjena utjecaja pokazala je da se „ciljni scenarij” odlikuje najboljom uravnoteženošću koja je potrebna za definiranje okvira promotivnog sustava usmjerenog na potrebe gospodarskog rasta poljoprivrednih sektora i tržišta, istovremeno poboljšavajući razinu znanja europskih potrošača koji se suočavaju sa sve većim izborom proizvoda.

3.           Upravljanje sustavom

Upravljanje sustavom je trenutačno podijeljeno na zajedničko upravljanje (glavni troškovi povezani s provedbom programa) i izravno upravljanje (aktivnosti informiranja i promocije na inicijativu Komisije). Ova bi Uredba trebala dovesti do općenitog i bitnog povećanja broja mjera koje se provode, što znači povećanje troškova i u segmentu zajedničkog upravljanja i izravnog upravljanja te znatnim povećanjem mjera pod izravnim upravljanjem kao rezultat premještanja višedržavnih programa pod taj način upravljanja u svrhu poticanja njihove provedbe.

Na temelju analize troškova i koristi Komisija može odlučiti bilo u cijelosti ili djelomično povjeriti upravljanje programom nekoj izvršnoj agenciji, u skladu s člankom 62. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća [9]. U komunikaciji Komisije pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.”[10], Komisija je predložila iskorištavanje mogućnosti veće upotrebe postojećih izvršnih agencija.

U tom kontekstu i u skladu s odredbama članka 3. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 58/2003 Vijeća[11] te u skladu s člankom 6. točkom (g) Uredbe (EU) br. xxx/xxxx o financiranju, upravljanju i nadzoru ZPP-a[12] [Horizontalna uredba ZPP-a], Komisija namjerava prenijeti određene zadaće povezane s izravnim upravljanjem programima informiranja i promocije, osobito u slučaju višedržavnih programa, te ocjenjivanje prijedloga jednostavnih programa, na neku postojeću izvršnu agenciju, u svrhu osiguranja veće kvalitete usluge i povećanja vidljivosti EU-a u njezinim mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda.

4.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

Pravna osnova

Prijedlog je utemeljen na člancima 42. i 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti

· Načelo supsidijarnosti

Politikom promocije i informiranja EU-a na koristan se način dopunjuju i podržavaju mjere koje poduzimaju države članice, tako što se unapređuje imidž proizvoda u očima potrošača u EU-u i u trećim zemljama, posebno u smislu njihove kvalitete, prehrambene vrijednosti i sigurnosti te metoda proizvodnje. Takva aktivnost može, time što doprinosi otvaranju novih tržišta u trećim zemljama, imati i učinak umnožavanja nacionalnih i privatnih inicijativa.

Ovaj prijedlog spada pod zajedničku nadležnost EU-a i država članica i u skladu je s načelom supsidijarnosti.

· Načelo proporcionalnosti

Zbog sve veće liberalizacije trgovine, osobito poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, trgovinska razmjena između država članica EU-a i trećih zemalja poprima sve veću važnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir tržišnu usmjerenost ZPP-a, uredba o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama predstavlja neophodan instrument, u skladu s novim okvirom Sporazuma o poljoprivredi WTO-a.

Stoga je EU obvezan promicati standarde visoke kvalitete poljoprivrednih proizvoda Unije i poticati zajedničke promotivne programe u kojima sudjeluje više država članica EU-a ili više poljoprivrednih sektora.

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti.

5.           UTJECAJ NA PRORAČUN

U odnosu na trenutačnu situaciju, prijedlogom se predviđa postupan ali znatan porast proračunskih sredstava dodijeljenih mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda (od 61,5 milijuna eura u proračunu za 2013. do 200 milijuna eura za 2020. godinu). Pojedinosti o financijskom utjecaju ovog prijedloga navedene su u financijskom izvještaju.

Prijedlogom koji se odnosi na višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. za prvi stup ZPP-a predviđena su sredstva za financiranje izravnih plaćanja i izdataka povezanih s tržišnim mjerama. Komisija je kao mjeru predostrožnosti uzela u obzir zaključke Europskog vijeća od 8. veljače 2013. koji se odnose na VFO. Podložno donošenju uredbe o ZPP-u, financiranje mjera za informiranje i promociju provodit će se u okviru iznosa koje odredi Europsko vijeće.

2013/0398 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[13],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[14],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       U skladu s Uredbom Vijeća[15](EZ) br.°3/2008, Unija može provesti mjere za informiranje i promociju za određene poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i tržištu trećih zemalja i njihove metode proizvodnje te određene prehrambene proizvode dobivene od poljoprivrednih proizvoda.

(2)       Svrha je ovih mjera jačanje konkurentnosti europske poljoprivrede i na unutarnjem tržištu i na tržištu trećih zemalja podizanjem razine znanja potrošača o prednostima poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda dobivenih od poljoprivrednih proizvoda Unije te razvijajući i otvarajući nova tržišta. Njima se upotpunjuju i ojačavaju mjere koje provede države članice.

(3)       Uzimajući u obzir stečeno iskustvo s jedne strane, a s druge strane izglede za razvoj poljoprivrednog sektora i tržišta unutar i izvan Unije, prikladno je revidirati sustav uspostavljen Uredbom (EZ) br.°3/2008 i učiniti ga djelotvornijim i usklađenijim. Stoga treba staviti izvan snage Uredbu (EZ) br.°3/2008 i zamijeniti je novom Uredbom.

(4)       Poštujući pravila tržišnog natjecanja, mjere koje se odnose na unutarnje tržište trebaju se ograničiti na informiranje o posebnostima metoda poljoprivredne proizvodnje Unije ili o temama koje su od interesa za Uniju poput europskih sustava kvalitete uspostavljenih Uredbom (EU) br.°1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[16].

(5)       Prikladno je predvidjeti i mjere vrednovanja autentičnosti proizvoda Unije kako bi potrošači unaprijedili svoje poznavanje karakteristika autentičnih proizvoda u odnosu na imitacije i krivotvorine, što će unutar Unije i trećih zemalja znatno pridonijeti poznavanju simbola, oznaka i kratica koje pripadaju europskim sustavima kvalitete uspostavljenih Uredbom (EU) br.°1151/2012.

(6)       Unija izvozi uglavnom gotove poljoprivredne proizvode, među kojima poljoprivredne proizvode izvan Priloga I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”). Prikladno je stoga sustav informiranja i promocije određenim prehrambenim proizvodima dobivenima od poljoprivrednih proizvoda, u skladu s drugim sustavima zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) poput europskih sustava kvalitete, kojima se već predviđaju sustavi koji su otvoreni ovim proizvodima.

(7)       Informiranje o vinima Unije i njihova promocija jedna su od vodećih mjera programa potpore vinogradarstvu koje predviđa ZPP. Stoga bi trebalo ograničiti prihvatljivost vina koja mogu biti predmet mjera informiranja i promocije u okviru tog sustava samo na slučaj da je vino povezano s drugim poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodom.

(8)       U razdoblju 2001.-2011. tek se 30 % proračunskih sredstava namijenjenih informiranju i promotivnim mjerama na temelju Uredbe (EZ) br.°3/2008 odnosilo na tržišta trećih zemalja, premda je potencijal rasta tih tržišta bio znatan. Potrebno je predvidjeti posebne načine za poticanje provedbe većeg broja mjera za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda Unije u trećim zemljama, posebno većim financijskim potporama, u cilju postizanja 75 % predviđenih izdataka.

(9)       Kako bi se zajamčio učinak provedenih mjera za informiranje i promociju, potrebno ih je predvidjeti u sklopu programa za informiranje i promociju. Te su programe do sada podnosile trgovinske ili međutrgovinske organizacije. Kako bi se povećao broj i kvaliteta predloženih mjera, potrebno je proširiti opseg korisnika na organizacije proizvođača. Uz to, Komisija bi trebala upotpuniti te programe provedbom mjera koje sama potakne, osobito radi pridonošenja otvaranju novih tržišta.

(10)     Informiranjem i promotivnim mjerama koje sufinancira Unija treba se prenijeti posebna europska dimenzija. U tu svrhu i kako bi se izbjeglo rasipanje sredstava i povećala vidljivost Europe mjerama za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda, potrebno je predvidjeti izradu programa rada kojim će se definirati strateški prioriteti tih mjera u pogledu stanovništva, proizvoda, tema ili ciljnih tržišta te karakteristike informativnih i promotivnih poruka. Komisija će osobito voditi računa o prevladavajućem mjestu malih i srednjih poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u sektorima koji koriste izvanredne mjere predviđene člancima 154., 155. i 156. Uredbe (EU) XXX/20… [Europskog parlamenta i vijeća od… o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)] i sporazumima o slobodnoj razmjeni u okviru trgovinske politike Europske unije u pogledu mjera usmjerenih prema trećim> zemljama.

(11)     Kako bi se zajamčila učinkovita provedba mjera informiranja i promocije, ona treba biti povjerena propisno odabranim provedbenim tijelima.

(12)     Osim mjera informiranja i promocije, Komisija treba razviti i koordinirati tehničku potporu na europskoj razini, u cilju da pomogne subjektima da sudjeluju u sufinanciranim programima, provode učinkovite kampanje ili razvijaju svoje izvozne djelatnosti.

(13)     Mjere informiranja i promocije za poljoprivredne proizvode koje sufinancira Unija nisu usmjerene na robne marke ni na njihovo posebno podrijetlo. Međutim, navođenje robnih marki ili podrijetla može djelovati kao poluga u okviru promocije, posebno u trećim zemljama. Stoga je potrebno, poštujući posebne uvjete koji će biti utvrđeni, a osobito prava na zaštitu industrijskog vlasništva, učiniti vidljivijima robne marke i njihovo podrijetlo i pri tom zadržati pravu ravnotežu u odnosu na isticanje općih poruka o bitnim svojstvima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobivenih od poljoprivrednih proizvoda Unije.

(14)     Unija nastoji pojednostavniti regulatorno okruženje ZPP-a. Taj pristup treba primijeniti i na Uredbu o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode. Posebno je primjereno revidirati načela administrativnog upravljanja programima informiranja i promocije radi njihova pojednostavnjenja i omogućivanja Komisiji da utvrdi pravila i procedure kojima se uređuje podnošenje i odabir prijedloga programa.

(15)     Suradnja među gospodarskim dionicima različitih država članica bitno pridonosi povećanju europske dodane vrijednosti i većoj vidljivosti raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda. Unatoč prioritetu koji je dan programima koje su zajednički izradile organizacije predlagateljice iz različitih država članica, pri čemu su ovi programi u razdoblju od 2001. do 2011. predstavljali tek 16 % proračuna namijenjenog informiranju i promociji na temelju Uredbe (EZ) br. 3/2008. Na temelju tako utvrđene činjenice, treba predvidjeti nove odredbe, posebno u vezi s upravljanjem proračunom kako bi se prevladale sadašnje prepreke u provedbi.

(16)     Treba utvrditi kriterije financiranja mjera. Općenito, Unija bi trebala snositi samo dio troškova programa kako bi se zainteresirani subjekti predlagatelji učinili odgovornima. Određeni administrativni troškovi i troškovi osoblja, koji nisu povezani s provedbom ZPP-a, sastavni su dio informiranja i promocije te Uniji mogu biti prihvatljivi za financiranje.

(17)     Svaku mjeru treba pratiti i ocijeniti radi poboljšanja njezine kvalitete i dokazivanja njezine učinkovitosti. U tom kontekstu treba napraviti popis pokazatelja te ocijeniti utjecaj promotivne politike u odnosu na strateške ciljeve. Komisija treba utvrditi okvir praćenja i ocjenjivanja ove politike u skladu sa zajedničkim okvirom praćenja ZPP-a.

(18)     Kako bi se osigurala dosljednost i učinkovitost mjera predviđenih ovom Uredbom te kvalitetno upravljanje i učinkovita upotreba financijskih sredstava Unije, treba ovlastiti Komisiju za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora, u pogledu posebnih uvjeta vidljivosti marki i navođenja podrijetla, kriterija za prihvatljivost subjekata predlagatelja, uvjeti natječaja provedbenih tijela te uvjeti prema kojima subjekt predlagatelja može biti ovlašten sam provoditi određene dijelove programa te, naposljetku, posebnih uvjeta prihvatljivosti troškova informiranja i promocije za jednostavne programe. Posebno je bitno da Komisija započne s primjerenim savjetovanjima tijekom svog pripremnog rada, uključujući i pomoć vanjskih stručnjaka. Za vrijeme pripreme i pisanja delegiranih akata, Komisija treba voditi računa da svi potrebni dokumenti budu pravodobno dostavljeni na primjeren način, istodobno Europskom parlamentu i Vijeću.

(19)     Kako bi se olakšao prijelaz sa sustava uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 3/2008 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisiju treba ovlastiti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu utvrđivanja prijelaznih odredaba između odredaba Uredbe (EZ) br. 3/2008 i ove Uredbe.

(20)     Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za primjenu ove Uredbe, na Komisiju se trebaju prenijeti provedbene ovlasti radi donošenja provedbenih akata o programu rada koji utvrđuje strateške prioritete, odabira jednostavnih programa, načina provedbe, praćenja i provjere jednostavnih programa, pravila u pogledu zaključivanja ugovora o provedbi odabranih jednostavnih programa na temelju ove Uredbe te zajednički okvir za ocjenjivanje utjecaja programa. Ove bi ovlasti trebale biti provođene u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[17].

(21)     Radi veće dosljednosti između različitih promotivnih mjera u prvom stupu ZPP-a, postojeće mjere informiranja i promocije u okviru Uredbe (EU) br.…/20… [COM(2011)626] Europskog parlamenta i Vijeća[18] trebaju biti usklađene sa strateškim prioritetima koji trebaju biti utvrđeni na horizontalnoj razini na temelju ove Uredbe.

(22)     Uzimajući u obzir postojeću vezu između politike promocije i drugih instrumenata ZPP-a, moguće je učinkovitije postići ciljeve ove Uredbe na razini Unije zahvaljujući višegodišnjem jamstvu financiranja Unije i njezinoj usredotočenosti na jasno utvrđene prioritete. Ova je Uredba stoga u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5., stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. S obzirom na to da je područje primjene ove uredbe ograničeno na ono što je potrebno za postizanje ciljeva, ono također poštuje načelo proporcionalnosti određeno člankom 5. stavkom 4. navedenog Ugovora,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Mjere informiranja i promocije za poljoprivredne proizvode i određene prehrambene proizvode dobivene od poljoprivrednih proizvoda (dalje u tekstu: „mjere informiranja i promocije”), koje se provode na unutarnjem tržištu ili u trećim zemljama, mogu se financirati iz proračuna Unije, u cijelosti ili djelomično, pod uvjetima predviđenima ovom Uredbom.

Članak 2.

Mjere primijenjene na unutarnje tržište

Mjere prihvatljive za primjenu na unutarnje tržište su sljedeće:

(a)          mjere informiranja u svrhu isticanja posebnosti i načina poljoprivredne proizvodnje Unije, osobito u pogledu sigurnosti hrane, autentičnosti, hranjivih i zdravstvenih aspekata, dobrobiti životinja ili poštovanja okoliša;

(b)          mjere informiranja o temama navedenima u članku 5. stavku 4.

Članak 3.

Mjere primijenjene na treće zemlje

Mjere prihvatljive za primjenu na treće zemlje su sljedeće:

(a)          mjere informiranja u svrhu isticanja značajki poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i o temama predviđenima člankom 5. stavkom 4.;

(b)          mjere promocije u svrhu povećanja prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz EU-a.

Članak 4.

Značajke mjera

1.           Mjere informiranja i promocije nisu usmjerene na robne marke. Međutim, marke proizvoda mogu biti vidljive tijekom predstavljanja ili kušanja proizvoda te na materijalima za informiranje i promociju pod posebnim uvjetima koje treba donijeti na temelju članka 4. točke (a).

2.           Mjere informiranja ne potiču na potrošnju nekog proizvoda zbog njegova podrijetla. Međutim, podrijetlo proizvoda može biti vidljivo na materijalima za informiranje i promociju pod posebnim uvjetima koje treba donijeti na temelju članka 6. točke (b).

3.           Mjere informiranja i promocije provode se u okviru:

(a)     programa informiranja i promocije (dalje u tekstu: „programi”) u cilju da se pomoću skupa dosljednih mjera bolje informira o navedenim temama ili o dotičnim proizvodima te njihovoj prodaji;

(b)     inicijativa Komisije.

Članak 5.

Prihvatljivi proizvodi i teme

1.           Za sljedeće proizvode mogu se provoditi mjere informiranja i promocije iz članka 3. te ilustrirati načini proizvodnje i teme iz članka 2. i članka 3. točke a):

(a)     poljoprivredni proizvodi navedeni u popisu u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovor”) osim ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture navedenih u Prilogu I. Uredbe (EU) br. [COM(2011)416] Europskog parlamenta i Vijeća[19] i duhana;

(b)     prehrambeni proizvodi temeljeni na poljoprivrednim proizvodima navedeni u točki I. Priloga I. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća;

(c)     jaka alkoholna pića sa zaštićenom zemljopisnom oznakom na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[20].

2.           Mjere informiranja i promocije mogu se provoditi za vino, pod uvjetom da drugi proizvodi navedeni u stavku 1. točki (a) ili (b) budu također predmetom dotičnog programa.

3.           Za jaka alkoholna pića iz stavka 1. točke (c) te za vino kako je navedeno u stavku 2., mjere usmjerene na unutarnje tržište ograničavaju se na informiranje potrošača o europskim sustavima kvalitete u vezi sa zemljopisnim oznakama.

4.           Teme iz članka 2. točke (b) i članka 3. točke (a) su sljedeće:

(a)     sustavi kvalitete uspostavljeni Uredbom (EU) br. 1151/2012, Uredbom (EZ) br. 110/2008 i člankom 70. Uredbe (EU) XXX/20… Europskog parlamenta i Vijeća [od… o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)];

(b)     način organske proizvodnje, kako je utvrđen Uredbom Vijeća[21](EZ) br. 834/2007;

(c)     logotip posebnih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz najudaljenijih regija kako je određen člankom 21. Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[22].

Članak 6.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. u pogledu:

(a)          posebnih uvjeta vidljivosti robnih marki tijekom njihova predstavljanja i ili kušanja proizvoda te na informativnom i promotivnom materijalu kako su navedeni u članku 4. stavku 1.;

(b)          uvjeta za navođenje podrijetla proizvoda kako su navedeni u članku 4. stavku 2.

Poglavlje II.

Provedba MJERA INFORMIRANJA I PROMOCIJE

ODJELJAK 1.

Zajedničke odredbe

Članak 7.

Subjekti predlagatelji

Program mogu predložiti:

(a)          nacionalne trgovinske ili međutrgovinske organizacije;

(b)          trgovinske ili međutrgovinske organizacije Unije;

(c)          organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača kako su određene člancima 106. i 107. Uredbe (EU) XXX/20… Europskog parlamenta i Vijeća [od… o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)];

Članak 8.

Program rada

1.           Mjere informiranja i promocije pridonose jačanju konkurentnosti europske poljoprivrede i na unutarnjem tržištu i na tržištu trećih zemalja. Ciljevi koje treba postići bit će utvrđeni u programu rada kako je naveden u stavku 2.

2.           Komisija putem provedbenog akta donosi program rada u kojem su navedeni ciljevi kojima se teži, prioriteti, očekivani rezultati, načini provedbe i ukupan iznos plana financiranja. Taj akt sadržava i glavne kriterije ocjene, opis mjera koje treba financirati, navod iznosa dodijeljenih za svaku vrstu mjere, okvirni raspored provedbe, a za bespovratna sredstva i najveću stopu sufinanciranja.

Provedbeni akt iz prvog podstavka donesen je u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 3.

3.           Program rada iz prvog stavka provodi se tako da Komisija objavi:

u slučaju jednostavnog programa, poziv za podnošenje prijedloga u kojem se navode osobito uvjeti sudjelovanja i glavni kriteriji ocjenjivanja;

u slučaju programa u kojem sudjeluje više korisnika, poziv za podnošenje prijedloga u skladu s glavom VI. dijela I. Uredbe (EU, Euratom) br. 996/2912.[23].

Članak 9.

Programi

Za potrebe ove Uredbe:

(a)          „jednostavan program” znači program koji mogu predstaviti jedan ili više subjekata predlagatelja kako su navedeni u članku 5. točki (a) ili (c) i koji potječu iz iste države članice;

(b)          „program u kojem sudjeluje više korisnika” znači program koji mogu predstaviti više subjekata kako su navedeni u članku 5. točki (a) ili (c) i koji potječu iz više država članica ili više europskih organizacija navedenih u članku 5. točki (b).

Članak 10.

Mjere na inicijativu Komisije

1.           Komisija može provesti mjere informiranja i promocije kako su opisane u člancima 2. i 3. Te mjere mogu poprimiti oblik sudjelovanja na trgovinskim sajmovima i izložbama od međunarodnog značaja, putem štandova ili djelovanja usmjerenog na promidžbu imidža proizvoda Unije.

2.           Komisija razvija svoje službe tehničke podrške, posebno kako bi se potaknulo upoznavanje različitih tržišta, održavanje dinamične poslovne mreže oko politike informiranja i promocije te bolje poznavanje zakonskih odredbi u vezi s izradom i provedbom programa.

Članak 11.

Isključenje dvostrukog financiranja

Mjere informiranja i promocije koje primaju drugu europsku financijsku potporu osobito na temelju Uredbe (EU) XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od … o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (Feader) (COM(2011)627)[24]] ili na temelju Uredbe (EU) XXX/20… [Europskog parlamenta i Vijeća od … o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba o „jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011)626)], ne mogu primiti financijski doprinos Unije na temelju ove Uredbe.

ODJELJAK 2.

Provedba i upravljanje jednostavnim programima

Članak 12.

Odabir jednostavnih programa

1.           Komisija ocjenjuje i odabire prijedloge jednostavnih programa po pozivu za podnošenje prijedloga iz članka 8. stavka 3, točke (a).

2.           Komisija odlučuje putem provedbenih akata o odabranim jednostavnim programima, o mogućim izmjenama koje je potrebno napraviti i o odgovarajućim proračunskim sredstvima. Ovi se akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

Članak 13.

Tijela zadužena za provedbu jednostavnih programa

Nakon pozivanja na natječaj svim prikladnim sredstvima, subjekt predlagatelj odabire tijela za provedbu odabranih jednostavnih programa, posebno kako bi se zajamčila učinkovita provedba mjera.

Članak 14.

Provedba, praćenje i provjera jednostavnih programa

1.           Predmetne države članice odgovorne su za pravilnu provedbu programa odabranih u skladu s člankom 12. te za plaćanja u vezi s njima. Države članice osiguravaju da je materijal za informiranje i promociju, proizveden u kontekstu tih programa, u skladu s pravilima Unije.

2.           Provedbu, praćenje i provjeru jednostavnih programa provode države članice u skladu s Uredbom (EU) br. XXXX/20... Europskog parlamenta i Vijeća [od …. o financiranju, vođenju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011) 628] i načinima koje treba donijeti na temelju članka 22. prvog podstavka, točke (a).

Članak 15.

Financijske odredbe o jednostavnim programima

1.           Financijski doprinos Unije jednostavnim programima nije veći od 50 % izdatka dopuštenog za korištenje potpore. Ostatak troškova snose isključivo subjekti predlagatelji.

2.           Postotak iz stavka 1. može biti povećan na 60 % za:

(a)     jednostavan program usmjeren na jednu ili više trećih zemalja;

(b)     mjere informiranja i promocije voća i povrća namijenjenog posebno djeci u školskim ustanovama Unije.

3.           Analiza učinaka mjera informiranja i promocije poduzetih u skladu s člankom 23. prihvatljive su za financiranje od strane Unije pod uvjetima sličnim uvjetima za jednostavne programe.

4.           Unija u cijelosti financira troškove ekspertize povezane s odabirom programâ u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od …. o financiranju, vođenju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011) 628].

5.           Kako bi se osigurala pravilna provedba jednostavnih programa, subjekti predlagatelji daju jamstva.

6.           Mjere informiranja i promocije koje se provode putem jednostavnih programa Unija financira u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od ….o financiranju, upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011) 628].

ODJELJAK 3.

Provedba i upravljanje programima u kojima sudjeluje više korisnika na inicijativu Komisije

Članak 16.

Oblici financiranja

1.           Financiranje može biti u jednom ili više oblika predviđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 te se može posebno sastojati od:

(a)     bespovratnih sredstava za programe u kojima sudjeluje više korisnika;

(b)     tržišta za potrebe mjera na inicijativu Komisije.

2.           Mjere informiranja i promocije koje se provode putem programa u kojima sudjeluje više korisnika ili na inicijativu Komisije Unija financira u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. XXXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća [od ….o financiranju, upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike (COM(2011) 628].

Članak 17.

Ocjena programa u kojima sudjeluje više korisnika

Prijedlozi programa u kojima sudjeluje više korisnika ocjenjuju se na temelju kriterija odabira i dodjele koji su navedeni u pozivima za podnošenje prijedloga iz članka 6. stavka 3.

Članak 18.

Financijske odredbe o programima u kojima sudjeluje više korisnika

Najveća stopa sufinanciranja utvrđena je na 60 % ukupnog iznosa troškova prihvatljivih za programe u kojima sudjeluje više korisnika. Ostatak troškova snose isključivo subjekti predlagatelji.

Članak 19.

Javna nabava za mjere na inicijativu Komisije

Svaka javna nabava koju provodi Komisija u svoje ime ili zajednički s državama članicama podliježe pravilima o javnoj nabavi navedenima u Uredbi (EU) br. 966/2012 i Delegiranoj uredbi (EU) br. 1268/2012.

Članak 20.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.           Komisija poduzima primjerene mjere kako bi zajamčila zaštitu financijskih interesa Unije tijekom provedbe mjera koje se financiraju u skladu s ovim odjeljkom, primjenom mjera za sprečavanje prijevara, korupcije i svakog drugog nezakonitog djelovanja, učinkovitim provjerama te, ako se otkriju nepravilnosti, povratom nepropisno isplaćenih iznosa i, ako je potrebno, učinkovitim, odmjerenim upravnim i financijskim kaznama koje odvraćaju moguće počinitelje.

2.           Komisija ili njezini predstavnici i Europski revizorski sud ovlašteni su za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su primili sredstva Unije.

3.           Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može voditi istrage, uključujući i provjere i inspekcije na licu mjesta u skladu s odredbama i postupcima predviđenima Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[25] i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[26] kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, koruptivno djelo ili drugo nezakonito djelovanje koje šteti financijskim interesima Unije, u okviru ugovora o bespovratnim sredstvima, odluci o bespovratnim sredstvima ili ugovora o sredstvima Unije.

4.           Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, ugovori o bespovratnim sredstvima i odluke o bespovratnim sredstvima koji proizlaze iz provedbe ovog programa, sadržavaju odredbe koje izričito daju ovlasti Europskom revizorskom sudu i OLAF-u da provedu dotične revizije i istrage ovisno o svojoj nadležnosti.

ODJELJAK 4.

Delegirane ovlasti i provedbene ovlasti

Članak 21.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. u pogledu:

(a) posebnih uvjeta po kojima svaki subjekt predlagatelj iz članka 7. može podnijeti program posebno kako bi zajamčio reprezentativnost i značajne razmjere programa;

(b) uvjeta prema kojima subjekt predlagatelj može biti i sam ovlašten provoditi određene dijelove programa odstupajući od članka 13.;

(c) uvjeta natječaja za provedbena tijela iz članka 13.;

(d) posebnih uvjeta prihvatljivosti troškova mjera informiranja i promocije za jednostavne programe te, ako je potrebno, administrativnih troškova i troškova osoblja.

Članak 22.

Provedbene ovlasti

Komisija donosi putem provedbenih akata:

(a)          načine provedbe, praćenja i provjere iz članka 14. stavka 2.;

(b)          pravila u pogledu zaključivanja ugovora o provedbi jednostavnih programa odabranih u skladu s ovom Uredbom.

Ovi se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

Poglavlje III.

DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODJELJAK 1.

Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe

Članak 23.

Izvršavanje delegiranja

1.           Ovlast za donošenje delegiranih akata dodijeljene Komisiji podliježu uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.           Ovlast za donošenje delegiranih akata navedenih u ovoj Uredbi dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

3.           Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz ove Uredbe. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.           Čim donese delegirani akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5.           Doneseni delegirani akt u skladu s ovom Uredbom stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 24.

Odbor

1.           Komisiji pomaže odbor zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta osnovan člankom 162. Uredbe (EU) XXXX/20..[Europskog parlamenta i Vijeća od…. o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”)].   Navedeni odbor znači odbor kako je definiran Uredbom (EU) br. 182/2011.

2.           Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.           Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

ODJELJAK 2.

Savjetovanje, ocjenjivanje i izvješće

Članak 25. Savjetovanje

U okviru provedbe ove Uredbe, Komisija se može savjetovati sa savjetodavnom skupinom „za promociju poljoprivrednih proizvoda” koja je osnovana Odlukom Komisije[27]br. 2004/391/EZ.

Članak 26.

Ocjena utjecaja mjera

U skladu sa zajedničkim okvirom praćenja i ocjenjivanja zajedničke poljoprivredne politike koji je predviđen u članku 110. Uredbe (EU) br. …/20.. [COM(2011)628], Komisija određuje u skladu s člankom 24. stavkom 2. zajednički okvir za ocjenjivanje utjecaja programa informiranja i promocije koji se financiraju na temelju ove Uredbe te sustav pokazatelja.

Sve predmetne strane priopćuju Komisiji sve podatke i informacije potrebne za ocjenu utjecaja mjera.

Članak 27. Izvješće

Najkasnije 31. prosinca [2020.] Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Uredbe, zajedno s prikladnim prijedlozima ako je potrebno.

ODJELJAK 3.

odredbe o izmjenama, prijelazne i završne odredbe

Članak 28. Izmjena Uredbe (EU) br.°…/20… [COM(2011)626]

Uredba (EU) br. …/20… [COM(2011)626] mijenja se kako slijedi:

(a)          u članku 34. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nacionalna strategija treba biti usklađena sa strateškim prioritetima definiranima programom rada iz članka 6. Uredbe (EU) br. XXX Europskog parlamenta i Vijeća*.

*        Uredba (EU) br.°XXX Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L……..)”.

(b)          u članku 43. umeće se sljedeći stavak:

„5.     Mjere iz stavka 1. usklađene su sa strateškim prioritetima definiranima programom rada iz članka 6. Uredbe (EU) br. XXX.”

Članak 29.

Državne potpore

Odstupajući od članka 146. Uredbe (EU) br. XXXX/20..[ Europskog parlamenta i Vijeća* od... o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba „o jedinstvenom ZOT-u”) (COM(2011) 626)] i od članka 3. Uredbe Vijeća[28](EZ) br. 1184/2006 te u skladu s člankom 42. stavkom 1. Ugovora, članci 107., 108. i 109. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja izvršavaju države članice u skladu s ovom Uredbom i njezinim odredbama niti na financijska sudjelovanja iz parafiskalnih prihoda ili obveznih doprinosa država članica za programe koji ispunjavaju uvjete potpore Unije iz članka 42. stavka 2. Ugovora, koje je Komisija odabrala u skladu s ovom Uredbom.

Članak 30. Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br.°3/2008 stavlja se izvan snage.

Upućivanje na uredbu stavljenu izvan snage smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i čita se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu.

Članak 31.

Prijelazne odredbe

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi osiguravanja prijelaza između odredaba Uredbe (EZ) br.°3/2008 i ove Uredbe.

Članak 32.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

[Primjenjuje se od……]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

PRILOG

KORELACIJSKA TABLICA iz članka 30.

Uredba (EZ) br. 3/2008 || Sadašnja Uredba

Članak 1. stavak 1. prvi podstavak Članak 1. stavak 1. drugi podstavak Članak 1. stavak 2. Članak 2. Članci 3. i 4. Članak 5. Članak 6. stavak 1. Članak 6. stavak 2. Članak 7. Članak 8. Članak 9. Članak 10. Članak 11. Članak 12. stavak 1. Članak 12. stavak 2. Članak 13. stavak 1. Članak 13. stavak 2. prvi podstavak Članak 13. stavak 2. drugi podstavak Članak 13. stavak 2. treći podstavak Članak 13. stavci 3., 4. i 5. Članak 13. stavak 6. Članak 14. Članak 17. Članak 18. Članak 19. Članak 20. || Članak 1. Članak 4. stavak 3. točka (a) Članak 4. stavci 1. i 2. Članci 2. i 3. Članak 5. Članak 8. stavak 2. Članak 7. --- --- Članci 12. i 17. --- Članak 10. Članak 13. --- Članak 14. Članak 16. stavak 1. točka (b) Članak 15. stavak 1. Članak 15. stavak 2. --- --- Članak 29. Članak 15. stavak 6. i članak 16. stavak 2. Članci 23. i 24. Članak 25. Članak 27. Članak 30. Članak 32.

Uredba (EZ) br. 3/2008 usklađena s odredbama Ugovora iz Lisabona slijedom prijedloga Uredbe (EU) br. XXX/20.. [COM(2011)663] || Sadašnja Uredba

Članak 1. stavak 1. prvi podstavak Članak 1. stavak 1. drugi i treći podstavci Članak 1. stavak 2. Članak 1. stavak 3. Članak 1. stavak 4. Članak 2. Članci 3. i 4. Članak 5. Članak 6. stavak 1. Članak 6. stavak 2. Članak 7. Članak 8. Članak 9. Članak 10. Članak 11. Članak 12. stavak 1. Članak 12. stavci 2. i 3. Članak 13. stavak 1. Članak 13. stavak 2. prvi podstavak Članak 13. stavak 2. drugi podstavak Članak 13. stavak 2. treći podstavak Članak 13. stavci 3., 4. i 5. Članak 13. stavak 6. Članak 13. stavak 7. Članak 13. stavak 8. Članak 13. stavak 9. Članak 14. Članak 15.a Članak 16.a Članak 16.b Članak 17. Članak 18. Članak 19. Članak 20. || Članak 1. Članak 4. stavak 3. i članak 8. stavak 2. Članak 4. stavci 1. i 2. Članak 8. stavak 2. --- Članci 2. i 3. Članak 5. Članak 8. stavak 2. Članak 7. --- --- Članci 12., 17. i 18. --- Članak 10. Članci 13., 19. i 21. točka (b) --- Članak 14. Članak 16. stavak 1. točka (b) Članak 15. stavak 1. Članak 15. stavak 2. --- --- Članak 29. Članak 11. Članak 15. stavak 5. Članak 22. Članak 15. stavak 6. i članak 16. stavak 2. --- Članak 23. Članak 24. Članak 25. Članak 27. Članak 30. Članak 32.

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naziv prijedloga

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama.

1.2.        Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[29]

Područje politike 05 iz naslova 2

1.3.        Vrsta prijedloga

X Prijedlog se odnosi na novo djelovanje

¨Prijedlog se odnosi na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja[30]

X Prijedlog se odnosi na produženje postojećeg djelovanja

¨ Prijedlog se odnosi na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

Prijedlog se odnosi na produženje postojećeg djelovanja s uvođenjem novih aspekata.

1.4.        Ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog

Svrha prijedloga je promocija učinkovitog korištenja resursa radi pametnog, održivog i sveobuhvatnog razvoja poljoprivrede EU-a u skladu sa strategijom Europa 2020.

Kao sredstvo zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), europska politika promocije poljoprivrednih proizvoda teži reformi ZZP-a do 2020. te posebno jačanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama.

1.4.2.     Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj

Poboljšati konkurentnost poljoprivrednog sektora i ojačati dodanu vrijednost u prehrambenom opskrbnom lancu.

Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

05 02 „Intervencije na poljoprivrednim tržištima”

1.4.3.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Slijedom tog prijedloga, promotivna politika ima sveobuhvatnu strategiju kojom se omogućuje ciljan i učinkovit odgovor na gospodarske prilike trećih zemalja, na primjer, u vezi sa sporazumima o slobodnoj trgovini, i na zahtjev za pružanje podataka o vrijednostima europskih poljoprivrednih proizvoda.

Promotivnom će se strategijom definirati poruke kojima će se u prvi plan staviti posebni elementi ZPP-a, među kojima su i načini održive proizvodnje i sustavi kvalitete.

U pogledu zapošljavanja, učinak će biti povezan s očekivanim gospodarskim utjecajima, no ovaj bi prijedlog trebao pridonijeti zadržavanju radnih mjesta u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, a posebno u MSP-ovima (u strategiji se daje prednost MSP-ovima) koja brojem čine 99 % poljoprivredno-prehrambenih poduzeća i 63 % radnih mjesta u sektoru.

Očekuje se povećanje broja programa organizacija iz različitih zemalja EU-a (tzv. višedržavni programi), uz ojačanu europsku dodanu vrijednost, uslijed pojednostavnjenja odabira i upravljanja ostvarenih na razini Komisije, bez posredovanja država članica.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Utvrđene su tri razine pokazatelja ovisno o ciljevima:

Pokazatelji utjecaja

–        europska poljoprivredna trgovinska bilanca,

–        poljoprivredni dohodak.

Pokazatelji rezultata

–        izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda,

–        vrijednost proizvodnje pod europskim oznakama kvalitete i važnost ekološke poljoprivrede (pokazatelji koji neizravno mjere uspjeh strategije – prioritetne teme...),

–        predodžba korisnika o proizvodu (ankete, izvješća Eurobarometra...).

Pokazatelji provedbe

–        broj programa (unutarnje tržište/treće zemlje),

–        novi korisnici (omjer novih organizacija predlagateljica u odnosu na ukupan broj organizacija predlagateljica),

–        broj višedržavnih programa.

1.5.        Osnova prijedloga

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Glavni je problem veći pritisak na konkurentnost u poljoprivrednom sektoru, koji je rezultat triju različitih aspekata:

–        jaka konkurentnost trećih zemalja u području europskih poljoprivrednih proizvoda,

–        povećanje zahtjeva koje moraju zadovoljiti poljoprivrednici i troškova u poljoprivrednom gospodarstvu EU-a. Na primjer, u razdoblju od 2000. do 2012. svjetske poljoprivredne cijene povećale su se za 82 %, cijene energije skočile su za 261 %, a cijene gnojiva za 286 %, što je najviši zabilježeni stupanj promjenjivosti u sektoru u posljednja tri desetljeća,

–        niska razina poznavanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda EU-a, posebno na unutarnjem tržištu. Na primjer, većina Europljana smatra da je glavni prioritet Europske unije u području poljoprivredne politike i ruralnog razvoja osigurati da poljoprivredni proizvodi budu kvalitetni, zdravi i sigurni. Istodobno, samo 14 % Europljana prepoznaje logotipove ZOI-a[31]/ZOZP-a[32] koji su jedni od glavnih europskih sustava kvalitete Unije.

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Zajednička je poljoprivredna politika prava europska politika. Umjesto da imaju 28 poljoprivrednih politika, države članice ujedinjuju svoje resurse radi upravljanja europskom politikom na temelju zajedničkog proračuna i zajedničkih pravila, uključujući i ona koja se odnose na promociju. Mjere na razini EU-a, a osobito na jedinstvenom tržištu, znatno će potaknuti (a) jednostavniju provedbu programa generičkih informacija koji države članice ili poduzeća po prirodi slabo provode , a trenutačno u kontekstu gospodarske krize još slabije i (b) provedbu višedržavnih programa koji su izvor razmjene iskustava između država članica i ekonomija razmjera.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Informiranje i promotivne mjere oduvijek postoje unutar ZPP-a. Od 1999. ZZP posebno podržava informiranje i promotivne mjere europskog poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, putem horizontalnog sustava informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda.

Više elemenata pokazuje da europska politika ima pozitivan utjecaj i na kraju omogućuje da europski poljoprivredni proizvođači dobiju naknadu za svoj trud uložen u proizvodnju u skladu s visokim standardima ZPP-a:

–        Europski revizorski sud je 2009. revidirao sustav u pogledu učinkovitosti informiranja i promotivnih mjera te ispravnosti uključenih troškova. Sud je donio pozitivnu procjenu sustava, iako je teško kvantificirati utjecaj[33],

–        zaključci procjene sustava omogućili su da se izradi i bilanca trenutačnog sustava[34],

–        iako je dio strane javne politike, USDA (United States Department of Agriculture) provela je istraživanje troškova i koristi programa za razvoj tržišta kojim se procjenjuje da se izvoz američkih poljoprivrednih proizvoda povećao za 35 USD na svaki dodatni potrošeni USD promotivnim programima te da je rezanje javnog proračuna za promociju od 50 % dovelo do smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 9 milijardi USD. Iako nije moguće jamčiti vrijednost tih omjera, zanimljivo je napomenuti njihov izrazito pozitivan aspekt koji potvrđuje pozitivnu vrijednost javnih politika informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda[35].

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Uzimajući u obzir specifičnosti različitih sektora, prijedlogom se predviđa jačanje sinergija između tog horizontalnog sustava promocije i postojećeg sektorskog sustava u okviru ZPP-a putem strategije promocije i razvoja zajedničkog vizualnog identiteta i sadržaja ukupnosti promotivnih mjera.

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

¨ Prijedlog ograničenog trajanja

– ¨  Prijedlog na snazi od ... do ...

– ¨  financijski utjecaj od ... do ...

X Prijedlog neograničenog trajanja

– Provedba s razdobljem osnivanja od: (Vidi u nastavku točku 3.2.1.)

– nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7.        Predviđena metoda/metode upravljanja[36]

X Izravno upravljanje od strane Komisije

– ¨ Upravljanje provode odjeli Komisije, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

– X  upravljanje provode izvršne agencije.

X Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

– ¨ trećim zemljama ili tijelima koje su one odredile;

– ¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

– ¨ tijelima na koja se upućuje u članku 208. i članku 209. Financijske uredbe;

– ¨ javno-pravnim tijelima;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

– Ako se naznačuje više od jednog načina upravljanja, molimo da se pojedinosti navedu u odjeljku „Napomene”.

Napomene:

Sustavom se trenutačno upravlja podijeljenim upravljanjem (glavni rashodi povezani s provedbom programa) i centraliziranim izravnim upravljanjem (mjere informiranja i promocije pokreće Komisija).

Prijedlozi utječu na načine upravljanja koji se sastoje od podijeljenog i izravnog upravljanja.

U skladu s odredbama iz članka 3. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 58/2003 Komisija namjerava određene poslove izravnog upravljanja programima informiranja i promocije eksternalizirati, posebno višedržavne programe, prema postojećoj izvršnoj agenciji u svrhu pružanja učinkovitije usluge i unaprjeđenja vidljivosti EU-a u informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode.

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Uredbom se predviđa ocjena programa. Trenutačno se ocjene provode svake godine, a na kraju programa upotpunjuju se općom ocjenom. U skladu sa zajedničkim okvirom praćenja i ocjene ZPP-a bit će utvrđen zajednički okvir za ocjenu učinka mjera.

Ocjena informiranja i promotivnih mjera bit će upotpunjena redovitim vanjskim ocjenama sustava.

Izvješće Komisije o provedbi sustava u okviru Parlamenta i Vijeća predviđeno je najkasnije za 31. prosinca [2020].

2.2.        Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

Horizontalni sustav informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda postoji od 2000. Redovito je kontroliran, a postupci praćenja i kontrole mijenjali su se po potrebi. Na temelju revizija provedenih u skladu s Glavnom upravom za poljoprivredu i ruralni razvoj te revizija Europskog revizorskog suda, glavni rizici informiranja i promotivnih mjera povezani su s nematerijalnom prirodom određenih troškova i s provedbom aktivnosti izvan granica Europske unije.

2.2.2.     Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Kako bi se rizici ograničili, utvrđeni su načini odabira, provedbe, praćenja, kontrole i ocjene.

Komisija će posebno utvrditi postupke odabira najboljih programa te će ih uvesti u pravne instrumente. Utvrdit će i posebne uvjete prihvatljivosti za troškove mjera te će ovisno o prirodi troškova moći primijeniti paušalne iznose, cjenike... Vodit će računa o tome da specijalizirana izvršna tijela provode programe, katkad i izvan Europske unije. Utvrđeni su načini kontrole za svaki način proračunskog upravljanja troškovima.

Sustav za kontrolu podijeljenog upravljanja oslanja se na zajedničke načine kontrole ZPP-a predviđene reformom (COM(2011)628), a posebno na jamstvenu izjavu koju svake godine podnosi predstavnik agencije za plaćanje.

Sustav za kontrolu subvencija izravnog upravljanja oslanja se na načine iz Financijske uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno na provedbu normi unutarnje kontrole Komisije, kontrole ex ante ukupnosti izjava i potvrda metodologija povezanih s troškovima te reviziju ex post na uzorku izjava.

U okviru eksternalizacije poslova upravljanja promotivnim programima Komisija će primijeniti i mjere kontrole izvršnih agencija u skladu s člankom 65. Financijske uredbe. Komisija će nadzirati izvršne agencije i voditi računa da ostvare ciljeve podobne za kontrolu mjera koje se provode pod njezinim upravljanjem. Taj je nadzor predviđen načinima suradnje između nadležne glavne uprave i agencije.

Kontrole Komisije provode se na temelju pristupa koji se zasniva na rizicima kako bi se osiguralo da su njezine revizije usmjerene na područja najvećeg rizika.

2.2.3.     Troškovi i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Postojeći sustav upravljanja rashodima EFJP-a uvijek će pokrivati informiranje i promotivne mjere.

U pogledu troškova kontrole koje snose države članice, analiza iz Priloga 8. o analizi učinka koji prati zakonodavne prijedloge za reformu ZPP-a (COM(2011)626).

Troškovi Komisije povećat će se u odnosu na trenutačnu situaciju uslijed općeg povećanja troškova (dok će se trenutačni rashod podijeljenog upravljanja udvostručiti) te osobito rashoda povezanih s programima izravnog upravljanja.

Izravno upravljanje brojnim programima bit će novost za taj sustav. Bit će moguća jedino procjena na temelju troškova kontrole programa iste vrste . Među primjerima su i programi za konkurentnost MSP-ova (COM(2011)834).

Procijenjeno je da prijedlog neće rezultirati povećanjem stope pogreške EFJP-a.

2.3.        Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

Zakonodavnim paketom za reformu ZPP-a, a posebno prijedlogom Uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike, predviđa se održavanje i unaprjeđenje podrobnih sustava za trenutačnu kontrolu i sankcije koje će provoditi agencije za plaćanje uključujući osnovne zajedničke karakteristike i posebna pravila prilagođena svakom sustavu potpore. Uredba o financiranju, upravljanju i praćenju ZPP-a primjenjivat će se i na buduću uredbu za promotivnu politiku.

Općenito, sustavima kontrole predviđaju se sveobuhvatne administrativne kontrole 100 % zahtjeva za potporu, kontrole koje se preklapaju s drugim bazama podataka, kad se to smatra primjerenim, kao i kontrole na licu mjesta koje se provode prije plaćanja najmanjeg broja transakcija ovisno o riziku povezanom s dotičnim sustavom. Ako te kontrole na licu mjesta pokažu veći broj nepravilnosti, moraju se provesti dodatne kontrole.

Zakonodavnim paketom za reformu ZPP-a predviđa se, nadalje, da države članice predvide, uoče i isprave te nepravilnosti i prijevare, da poduzmu učinkovite, odvraćajuće i prikladne sankcije u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim propisima te da potražuju nepravilna plaćanja i kamate. Paket se sastoji od automatskog mehanizma korekcije u slučaju nepravilnosti, kojim se predviđa da, ako se u roku od četiri godine od datuma podnošenja zahtjeva za naplatu, ili osam godina ako je pokrenut sudski postupak, nepodmirene iznose mora pokriti dotična država članica. Taj će mehanizam izrazito potaknuti države članice da što brže potražuju nepravilna plaćanja. Uz to, izvršna će agencija obavješćivati Komisiju o eventualnim prijevarama i nepravilnostima u vezi s eksternaliziranim poslovima u pogledu upravljanja budućom promotivnom politikom, za svaki pojedini slučaj, te će ih navesti u izvješćima koja redovito objavljuje.

Strog sustav kontrole iznimno je važan jer je provođenje promotivnih mjera povjereno izvršnim tijelima s kojima jedino korisnici imaju ugovorni odnos. Budući da su izvršna tijela gospodarski subjekti s pravom na dobit, treba intenzivno osigurati redovito provođenje mjera.

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Opis………………………………………] || Dif./nedif. ([37]) || zemalja EFTA-e[38] || zemalja kandidatkinja[39] || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

2 || 05 02 10 01 – Promotivne mjere – Plaćanja država članica 05 02 10 02 – Promotivne mjere – izravna plaćanja Unije || Nedif. Dif. || NE NE || NE NE || NE NE || NE NE

· Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Opis………………………………………] || Dif./nedif. || zemalja EFTA-e || zemalja kandidatkinja || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

2 || 05 01 04 xx – Izvršna agencija || Nedif. || NE || NE || NE || NE

Napomene:

Komisija predviđa da dio provedbe izvršava izvršna agencija. U tom slučaju, proračunske linije kreiraju se u okviru naslova 5.

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 2 || Održiv rast: prirodni resursi: U okviru gornje granice „Troškovi tržišta i izravna plaćanja”

Glavna uprava: AGRI (*) || || || 2014.[40] || 2015.[41] || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || ||

05 02 10 01 || Preuzete obveze || (1) || 0,0 || 0,0 || 4,0 || 5,0 || 9,0 || 36,0 || 36,0 || 90,0

Plaćanja || (2) || 0,0 || 0,0 || 4,0 || 5,0 || 9,0 || 36,0 || 36,0 || 90,0

05 02 10 02 || Preuzete obveze || (1a) || 0,5 || 0,5 || 15,0 || 54,0 || 90,0 || 103,0 || 103,0 || 366,0

Plaćanja || (2a) || 0,2 || 0,2 || 0,5 || 12,7 || 31,1 || 58,6 || 84,2 || 187,5

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[42] || || || || || || || ||

05 01 04 xx || || (3) || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m.

UKUPNA odobrena sredstva za glavnu upravu AGRI || Preuzete obveze || =1+1a+3 || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0

Plaćanja || =2+2a+3 || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5

ŸUKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0

Plaćanja || (5) || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5

ŸUKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m.

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+6 || 0,5 || 0,5 || 19,0 || 59,0 || 99,0 || 139,0 || 139,0 || 456,0

Plaćanja || =5+6 || 0,2 || 0,2 || 4,5 || 17,7 || 40,1 || 94,6 || 120,2 || 277,5

(*) Napomene:

– Navedeni iznosi su procjena dodatnog financijskog utjecaja u odnosu na proračun 2013. Raščlamba iznosa između proračunskih linija može biti izmijenjena u okviru provođenja programa.

– Komisija predviđa da od 2016. dio provedbe izvršava izvršna agencija. Iznosi i raščlamba procijenjenih troškova mogu biti izmijenjeni ovisno o razini konačno odobrenih delegiranih ovlasti.

Za informaciju: procjena ukupnih troškova || || || || || || || || || || || ||

|| || || || || || || || || || || ||

Proračunska godina || || || || || || Proračun 2013. || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno 2014. – 2020.

|| || || || || || || || || || || || || || ||

05 02 10 01 – - Promotivne mjere – Plaćanja država članica || || 60,0 || 60,0 || 60,0 || 64,0 || 65,0 || 69,0 || 96,0 || 96,0 || 510,0

05 02 10 02 – - Promotivne mjere – Izravna plaćanja Unije || Preuzete obveze || 1,0 || 1,5 || 1,5 || 16,0 || 55,0 || 91,0 || 104,0 || 104,0 || 373,0

|| || || || || || Plaćanja || 1,1 || 1,4 || 1,4 || 1,6 || 13,9 || 32,2 || 59,8 || 85,4 || 195,5

|| || || || || || || || || || || || || || ||

05 01 04 XX – Izvršna agencija || || || || || || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m. || p.m.

|| || || || || || || || || || || || || || ||

UKUPNO || || || || || || Preuzete obveze || 61,0 || 61,5 || 61,5 || 80,0 || 120,0 || 160,0 || 200,0 || 200,0 || 883,0

|| || || || || || Plaćanja || 61,1 || 61,4 || 61,4 || 65,6 || 78,9 || 101,2 || 155,8 || 181,4 || 705,5

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 5 || „Administrativni rashodi” (u odnosu na proračun 2013.)

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

Glavna uprava: AGRI ||

Ÿ Ljudski potencijali || 0,019 || 0,099 || -0.499 || -0.147 || 0.188 || 0.675 || 0,922 || 1,257

Ÿ Ostali administrativni rashodi || 0,000 || 0,000 || 0,002 || 0,006 || 0,003 || -0,001 || -0,001 || 0,009

GLAVNA UPRAVA AGRI UKUPNO || Odobrena sredstva || 0,019 || 0,099 || -0,497 || -0,141 || 0,191 || 0,674 || 0,921 || 1,266

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,019 || 0,099 || -0,497 || -0,141 || 0,191 || 0,674 || 0,921 || 1,266

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 5 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,519 || 0,559 || 18,501 || 58,583 || 99,188 || 139,675 || 139,922 || 457,266

Plaćanja || 0,219 || 0,299 || 4,003 || 17,559 || 40,291 || 95,274 || 121,122 || 278,766

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje.

– X  Za prijedlog potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR

Navesti ciljeve i rezultate || || || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

REZULTATI

Vrsta rezultata[43] || Prosječni trošak po rezultatu || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak

POSEBNI CILJ[44] || Poboljšati konkurentnost u poljoprivrednom sektoru i ojačati dodanu vrijednost u lancu dobave hrane

Rezultat[45] || Broj programa (Unutarnje tržište/treće države) || || || || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat45 || Novi korisnici (omjer novih organizacija predlagateljica u odnosu na ukupan broj organizacija predlagateljica) || || || || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat45 || Broj višegodišnjih programa || || || || || || || || || || || || || || || ||

UKUPNI TROŠAK || || || || || || || || || || || || || || || ||

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog nije potrebno korištenje administrativnih odobrenih sredstava

– X  Za prijedlog potrebno je korištenje administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku:

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || 2,508 || 2,588 || 1,990 || 2,342 || 2,677 || 3,164 || 3,411 || 18,680

Ostali administrativni rashodi || 0,110 || 0,110 || 0,111 || 0,116 || 0,113 || 0,109 || 0,109 || 0,778

Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || 2,618 || 2,698 || 2,101 || 2,458 || 2,790 || 3,273 || 3,520 || 19,458

Izvan NASLOVA 5[46] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || || || || || || || ||

Ostali rashodi administrativne prirode || || || || || || || ||

Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

UKUPNO (*) || 2,618 || 2,698 || 2,101 || 2,458 || 2,790 || 3,273 || 3,520 || 19,458

(*) Te se brojke mogu izmijeniti u skladu s predviđenim postupkom delegiranja.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala

– ¨Za prijedlog nije potrebno korištenje ljudskih potencijala

– X  Za prijedlog je potrebno korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

|| || 2014. || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. ||

|| Ÿ Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) ||

|| XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) || 19 || 19,5 || 13,7 || 15,3 || 17,1 || 20,1 || 21,6 ||

|| XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || ||

|| XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || || ||

|| 10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[47]

|| XX 01 02 01 (UD,UNS, UsO iz „opće omotnice”) || 0 || 0,2 || 2,6 || 4,6 || 6,0 || 7,3 || 8,0 ||

|| XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || || || ||

|| XX 01 04 yy [48] || - u sjedištima || || || || || || || ||

|| - u delegacijama || || || || || || || ||

|| XX 01 05 02 (UD, UNS, UsO – neizravna istraživanja) || || || || || || || ||

|| 10 01 05 02 (UD, UNS, UsO – izravna istraživanja) || || || || || || || ||

|| Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || ||

|| UKUPNO (*) || 19 || 19,7 || 16,3 || 19,9 || 23,1 || 27,4 || 29,6 ||

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna

Potrebe za ljudskim potencijalima ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

(*) Ovaj prijedlog dio je programa za koje se predviđa da će ih djelomično izvršavati izvršna agencija. Te se brojke stoga mogu izmijeniti u skladu s konačno odobrenim delegiranim ovlastima.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje || Provedba politike promocije poljoprivrednih proizvoda

Vanjsko osoblje ||

3.2.4.     Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

– X  Prijedlog u skladu je s prijedlozima za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020.

– ¨  Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

– ¨  Prijedlog/inicijativa zahtijeva primjenu instrumenta fleksibilnosti ili reviziju višegodišnjeg financijskog okvira.

Napomene:

Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2014.2020.[49] pod prvim stupom ZPP-a podrazumijeva iznose izravnih plaćanja i rashode povezane s tržišnim mjerama. Komisija je kao mjeru predostrožnosti uzela u obzir zaključke Europskog vijeća od 8. veljače 2013. koji se odnose na VFO. Podložno donošenju Uredbe o VFO-u, financiranje promotivnih mjera provodit će se unutar iznosa u okviru EFJP-a koje je utvrdilo Europsko vijeće 8. veljače 2013.

3.2.5.     Financijski doprinosi trećih strana

– Prijedlogom ne predviđa se sufinanciranje od strane trećih osoba.

– X Prijedlogom se predviđa sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Financijski doprinos Unije mjerama programa naveden je u člancima 15. i 18. nacrta uredbe. U toj fazi nije moguće odrediti ukupan iznos doprinosa trećih strana budući da se stope doprinosa razlikuju po uvjetima utvrđenima u člancima 15 i 18.

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

– X  Prijedlog nema financijski utjecaj na prihode.

– ¨  Prijedlog ima sljedeći financijski utjecaj:

– ¨            na vlastita sredstva

– ¨            na razne prihode

[1]               Izvor: Godišnje izvješće Federacije proizvođača hrane i pića u EU-u (CIAA) za 2010. godinu

[2]               Savez zemalja Jugoistočne Azije.

[3]               Izvješće „What Asia wants Long-term food consumption trends in Asia” Australian Bureau of Agricultural and Resource Economics and Sciences, listopad 2013.

[4]               Izvor: Centre for Economic Policy Research (2013): Reducing Transatlantic Barriers to Trade and Investement – An Economic Assessment (prepared for DG TRADE), London

[5]               Izvor: Copenhagen Economics (2010): Assessment of Barriers to Trade and Investment between the EU and Japan (final report to DG TRADE).

[6]               Uredba Vijeća (EZ) br. 2826/2000 od 19. prosinca 2000. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu (SL L 328, 23.12.2000., str. 2.) i Uredba Vijeća (EZ) br. 2702/1999. od 14. prosinca 1999. o mjerama za pružanje informacija i promicanje poljoprivrednih proizvoda u trećim zemljama (SL L 327, 21.12.1999., str. 7.).

[7]               Uredba Vijeća (EZ) br.°3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5.1.2008., str. 1.).

[8]               Uredba Komisije (EZ) br. 501/2008 od 5. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 147, 6.6.2008., str. 3.).

[9]               Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

[10]             COM(2011)500 (točka 6.1.3.).

[11]             Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće vezane uz upravljanje programima Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.).

[12]             Uredba (EU)…, SL…

[13]             SL C, , str. .

[14]             SL C, , str. .

[15]             Uredba Vijeća (EZ) br.°3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5.1.2008., str. 1.).

[16]             Uredba (EU) br.°1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343 od 14.12.2012. str.1.).

[17]             Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

[18]             Uredba (EU) br. XXX/20.. Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, SL….

[19]             Uredba (EU) br. [COM(2011)416] od…o zajedničkoj organizaciji tržišta u sektoru ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture SL …...

[20]             Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).

[21]             Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

[22]             Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

[23]             Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

[24]             Uredba (EU) br. … Europskog parlamenta i Vijeća od ... o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, SL …

[25]             Uredba (EU, Euratom) br. 883/203 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1074/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1. – 22.).

[26]             Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2. – 5.).

[27]             Odluka Komisije br. 2004/391/CE od 23. travnja 2004. o savjetodavnim skupinama koje se bave pitanjima zajedničke poljoprivredne politike (SL L 120, 24.4.2004., str. 50.).

[28]             Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).

[29]             ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[30]             Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

[31]             Zaštićena oznaka izvornosti

[32]             Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

[33]             Točka V. sažetka izvještaja br. 10/2009 Europskog revizorskog suda „Informiranje i promotivne mjere za poljoprivredne proizvode”.

[34]             http://ec.europa.eu/agriculture/eval/reports/promotion/index_en.htm

[35]             http://www.wheatworld.org/wp-content/uploads/trade-global-insight-map-report-march2010-20100423.pdf

[36]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[37]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[38]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[39]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[40]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Procjene se temelje na pretpostavci da provedba počinje 2016.

[41]             Iznosi za 2015., pod sustavom koji prethodi reformi, predstavljeni su, u informativne svrhe, nepromijenjeni u odnosu na 2014. ne dovodeći u pitanje podrobne procjene za 2015. koje će biti utvrđene u okviru nacrta proračuna za 2015.

[42]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[43]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[44]             Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.

[45]             U skladu sa zajedničkim okvirom za nadzor i procjenu ZPP-a iz članka 110. Uredbe (EU) br. [xxx/xxxx] o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike [Horizontalna uredba ZZP-a] bit će utvrđen zajednički okvir za nadzor i procjenu te će posljedično tablice pokazatelja biti naknadno upotpunjene na odgovarajući način.

[46]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[47]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

[48]             Podograničenje za vanjsko osoblje obuhvaćeno odobrenim sredstvima za poslovanje (prijašnje linije „BA”)

[49]             COM(2011) 500, 29.6.2011.