IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU Sedmo izvješće o statistici o broju životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe u državama članicama Europske unije /* COM/2013/0859 final */
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I
EUROPSKOM PARLAMENTU Sedmo izvješće o statistici o broju
životinja koje se koriste u pokusne i
druge znanstvene svrhe u državama članicama Europske unije I. UVOD Cilj je ovog
izvješća prikazati statističke podatke o broju životinja koje su se
koristile u znanstvene svrhe u državama članicama Europske unije u 2011.[1] u skladu s odredbama iz
članka 26. Direktive 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986.[2] o zaštiti životinja
koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe. Prva dva statistička
izvješća sastavljena u skladu s odredbama iz gore navedene direktive, koja
su objavljena 1994.[3]
i 1999.[4]
te koja su obuhvatila podatke o pokusnim životinjama prikupljene tijekom 1991.
odnosno 1996., omogućila su provođenje samo ograničene
statističke analize zbog nedostatka usklađenog sustava
izvješćivanja podataka o korištenju pokusnih životinja. Nadležna tijela
država članica i Komisija postigli su dogovor 1997. godine o dostavljanju
podataka u budućim izvješćima u obliku osam usklađenih tablica. Peto
statističko izvješće objavljeno 2007.[5]
po prvi je puta sadržavalo podatke prikupljene u 10 država članica koje su
pristupile EU-u 2004. U šestom statističkom izvješću objavljenom
2010.[6]
prikazan je pregled broja životinja koje su se koristile u 2008. u 27 država
članica. Ovo Sedmo
statističko izvješće sadržava rezultate podataka koje je u 2011.
prikupilo svih 27 država članica osim jedne (Francuske), koja je
dostavila podatke iz 2010. Radni dokument službi
Komisije prati Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu –
Sedmo izvješće o statistici o broju životinja koje se koriste u pokusne i
druge znanstvene svrhe u državama članicama Europske unije. II. DOSTAVLJENI PODACI I OPĆA OCJENA II.1. Dostavljeni podaci država članica Kao i 2008. svih 27 država
članica dostavilo je podatke u dogovorenom obliku. Kontrolom kvalitete
podataka otkriveno je nekoliko manjih grešaka, dok je opća ocjena pokazala
prihvatljivu kvalitetu podataka dostavljenih u 2011. Pojedinačni
podaci država članica mogu se pronaći u radnom dokumentu službi. II.2. Opća ocjena Treba napomenuti da
je ovo posljednji put da se podaci o uporabi životinja prikupljaju u skladu sa
zahtjevima iz Direktive 86/609/EEZ. Ova je Direktiva zamijenjena Direktivom
2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, dok je
dostavljanje i objavljivanje podataka u potpunosti revidirano s učinkom od
10. svibnja 2013. Zbog razlika u godini
izvješćivanja i povećanju broja država članica tijekom godina
nije moguće izvesti precizne kvantitativne zaključke o razvoju
uporabe životinja u pokusne svrhe u EU-u. Međutim, napravljeno je nekoliko
usporedbi trendova te je u izvješću istaknuta svaka značajna promjena
u njihovoj uporabi. Prema podacima
prikupljenim u 2011. za ovo izvješće u skladu s odredbama iz Direktive,
ukupni broj životinja koje su se koristile u pokusne i druge znanstvene svrhe u
EU-u je nešto manji od 11,5 milijuna (s podacima za Francusku iz 2010.).
Riječ je o smanjenju od preko pola milijuna životinja koje su se koristile
u EU-u u odnosu na broj koji je prijavljen u 2008. Kako je
primijećeno u prijašnjim izvješćima, glodavci i kunići čine
80 % ukupnog broja životinja koje se koriste u EU-u. Miševi su
najčešće korištena vrsta sa 61 % ukupne uporabe, iza kojih
slijede štakori s 14 %. Druga
najčešće korištena skupina životinja, kao i prethodnih godina, bile
su hladnokrvne životinje koje predstavljaju gotovo 12,5 %. Treća
najveća skupina životinja su ptice s 5,9 % ukupne uporabe. Kako je navedeno u tri prethodna
statistička izvješća, u pokusima u EU-u u 2011. nisu korišteni veliki
čovjekoliki majmuni. III. REZULTATI III.1. Rezultati iz Tablice 1. za EU: Vrste i broj
životinja III.1.1. Obrada i
tumačenje podataka iz tablice 1.1. Miševi (60,9 %)
i štakori (13,9 %) daleko su najčešće korištene vrste. Glodavci i
kunići zajedno predstavljaju 80 % ukupnog broja korištenih životinja.
Drugu najčešće korištenu skupinu čine hladnokrvne životinje i to
gmazovi, vodozemci i ribe s 12,4 %, iza kojih slijede ptice s 5,9 %. Skupine Artiodactyla
i Perissodactyla, koje obuhvaćaju konje, magarce i križane
životinje (Perissodactyla) te svinje, koze, ovce i goveda (Artiodactyla)
predstavljaju samo 1,2 % ukupnog broja životinja koje se koriste u
državama članicama. Mesožderi (koji obuhvaćaju pse i mačke) predstavljaju
0,25 % ukupnog broja korištenih životinja, dok nečovjekoliki primati
predstavljaju 0,05 % životinja korištenih u 2011. III.1.2. Usporedba s podacima
iz prethodnih izvješća Cilj je ovog
izvješća ukazati na eventualne važne promjene u odnosu na uporabu
različitih vrsta. Međutim, potrebno je imati na umu da nisu
moguće rigorozne usporedbe s prethodnim izvješćima s obzirom na to da
je Francuska u svim prethodnim izvješćima, izuzev jednog, dostavila
podatke za različitu godinu od ostalih država članica. Usporedbe udjela
razreda životinja korištenih u 1996., 1999., 2002., 2005., 2008. i 2011. Razred vrste || 1996.(*) || 1999. || 2002.(**) || 2005.(***) || 2008.(****) || 2011.(*****) % Glodavci - kunići || 81,3 || 86,9 || 78,0 || 77,5 || 82,2 || 80,0 % Hladnokrvne životinje || 12,9 || 6,6 || 15,4 || 15, || 9,6 || 12,4 % Ptice || || 4,7 || 5 || 5,4 || 6,4 || 5,9 % Artio i Perissodactyla || || 1,2 || 1,2 || 1,1 || 1,4 || 1,2 (*) 14 Izvješća
država članica za 1996., jedne države članice za 1997. (**) 14 Izvješća
država članica za 2002., jedne države članice za 2001. (***) 24 Izvješća
država članica za 2005., jedne države članice za 2004. (****) 27
Izvješća država članica za 2008., jedne države članice za2007. (*****) 27
Izvješća država članica za 2011., , jedne države članice za
2010. Postotak glodavaca i
kunića pokazuje određene fluktuacije, ali ostaje blizu 80 %. Udio
hladnokrvnih životinja korištenih u 1996., 2002., 2005. i 2008. je između
9,6 i 15 %. Međutim, 1999. zamijećen je puno manji postotak od
6,6 %. U 2011. je uporaba hladnokrvnih životinja porasla u odnosu na
zadnje izvješće, ali se čini da postotak korištenih životinja
savršeno pristaje u raspon od 9,6 do 15 % ukupnog broja životinja. Čini se da su
ptice koje čine treći najveći postotak životinja dosegle vrhunac
u 2008. U 2011. je po prvi puta broj životinja opao (preko 88 000).
Skupina konja, magaraca i križanih životinja (Perissodactyla) te svinja,
koza, ovaca i goveda (Artiodactyla) odstupa otprilike 1 %. Uključivanje
podataka iz novih država članica od 2005., tj. Bugarske i Rumunjske, nije
dovelo do povećanja ukupnog broja životinja. Suprotno tomu, u 2008. je
zabilježen pad i taj se trend nastavio u 2011. (više od 500 000
životinja). Međutim, povećala se uporaba određenih
pojedinačnih vrsti. Zabilježen je jasan
rast u ukupnom broju za pet od ukupno 25 vrsta o kojima se izvješćuje. Za
ostale vrste zamijećen je jasan pad. U usporedbi s 2008.
najveći rast zamijećen je za ribe (310 307) i za kuniće
(25 000). Za vrste koje se koriste u manjim količinama (tj. u
tisućama) porastao je broj životinja u kategoriji ostali mesožderi (2 129),
konji, magarci i križane životinje (710) i ostali sisavci (2 184). Najveći pad u
2011. za najčešće korištene vrste imali su štakori s više od 500 000
životinja manje. U istom se opsegu smanjila uporaba miševa (122 876).
Također je značajno smanjena uporaba „drugih ptica” (više od
85 000) i zamoraca (49 401). Zamijećen je
jasan pad u uporabi polumajmuna i nečovjekolikih primata. Najzamjetnije se
smanjio udjel uporabe polumajmuna (1 178), što predstavlja pad od 94 %.
Ukupni broj majmuna Novog svijeta je pao sa 904 u 2008. na 700 u 2011.
(22,5 %), a isto se tako smanjila uporaba majmuna Starog svijeta sa
7 404 na 5 312 (28 %). Nakon 1999. u EU-u
nije prijavljena nijedna uporaba velikih čovjekolikih majmuna. Države članice
su dostavile razdiobu kategorije „ostali” na sljedeće vrste: Ostali glodavci: gerbili, skočimiši Starog svijeta (Jaculus jaculus);
činčile, dabrovi, vjeverice, hrčci, sivi patuljasti hrčci (Cricetulus
migratorius) i različite vrste miševa. Ostali mesožderi: divlje životinjske vrste koje se koriste za zoološka i ekološka
ispitivanja tj. lisice, jazavci, tuljani, vidre i tvorovi. Ostali sisavci: veprovi, šišmiši i
rovke,
ljame, krtice, europski
bizon i crveni jelen. Ostale ptice: uglavnom japanske prepelice (coturnix
japonica) i bob-white prepelica, perad, zebrasta zeba, kanarinac, papigica,
papagaj i uzgojene ptičje vrste kao, na primjer, kokoši (Gallus gallus
domesticus). III.2. Rezultati iz Tablice 1. za EU: Podrijetlo
korištenih životinja Slika1.2. prikazuje
postotak životinja prijavljenog podrijetla prema vrstama. U skladu s normiranim
tablicama podrijetlo se mora prijaviti za određene odabrane životinjske
vrste. Grafikon prikazuje da
je većina vrsta korištenih u 2011. podrijetlom iz uzgajališta u EU-u.
Međutim, određene vrste kao što su psi, mačke, tvorovi i majmuni
Starog svijeta bili su podrijetlom iz uzgajališta u EU i van EU-a. Opća struktura
iz slike 1.2. u vezi s podrijetlom vrsta ostala je vrlo slična onoj iz
prethodnih izvješća uz jasnu preferenciju za životinje uzgojene u EU-u.
Uporaba pasa podrijetlom iz EU-a povećala se sa 72 % na 85 %,
tvorova sa 71 % na 76 % i majmuna Starog svijeta sa 54 % na
66 %. Međutim, uporaba majmuna Novog svijeta podrijetlom iz EU-a
smanjila se sa 99 % na 92 % i prepelica uzgojenih u EU-u sa 96 %
na 87 %. III.3. Rezultati iz Tablice 2. za EU: Svrhe pokusa Više od 60 %
životinja je korišteno za istraživanje i razvoj u području humane
medicine, veterinarstva i stomatologije te u biološkim studijama temeljne
prirode. (Slika 2.) Za proizvodnju i kontrolu kakvoće proizvoda i
uređaja u humanoj medicini, veterinarstvu i stomatologiji bilo je potrebno
uporabiti 14 % ukupnog broja životinja. Toksikološka i druga sigurnosna
ocjenjivanja predstavljaju 8,75 % ukupnog broja životinja koje su se
koristile u pokusne svrhe. Druge svrhe postupaka
predstavljaju 9 % ukupnog broja životinja i obuhvaćaju širok opseg
pokusa kao što su virologija, imunologija za proizvodnju monoklonskih i
poliklonskih protutijela, fiziologija materno-fetalne interakcije u transgenezi
miša, onkološko liječenje, farmaceutsko istraživanje i razvoj, kombinirano
testiranje lijekova i genetika. Najznačajnija
promjena od 2008. jest ta da je broj životinja koje se koriste za istraživanje
i razvoj u humanoj medicini, stomatologiji i veterinarstvu pao kao u razdoblju
između 2005. i 2008. U ovom slučaju radi se o padu sa 22,8 % na
18,8 % (u smislu broja životinja smanjenje iznosi 575 518 životinja).
Zabilježeno je smanjenje za više od 62 000 riba
i 41 500 „ostalih ptica”, dok se postotak životinja korištenih za
temeljna biološka istraživanja naglo povećao sa 38 % na 46 %
(715 519 životinja). Temeljna biološka istraživanja te istraživanje i
razvoj u humanoj i veterinarskoj medicini su područja u kojima se koristi
daleko najveći broj životinja u znanstvene svrhe u EU-u. Broj životinja
korištenih za toksikološka i druga sigurnosna ocjenjivanja iznosi 8,75 %
ukupnog broja. To predstavlja 1 004 873 životinja u ovom
izvješću. Smanjenje broja
životinja koje se koriste za toksikološka i druga sigurnosna ocjenjivanja u
odnosu na izvješće iz 2008. je skromno, ali se svejedno odnosi na
37 280 životinja. Postotak životinja
korištenih za toksikološka i sigurnosna ocjenjivanja bio je 9.9 % u 2002.,
8,2 % u 2005., 8,7 % u 2008. i 8,75 % u ovome izvješću, što
ukazuje na trend stabilnosti u ovom području uporabe. Broj životinja
korištenih za proizvodnju i kontrolu kakvoće uređaja u medicini,
veterinarstvu i stomatologiji smanjio se za otprilike 192 000 životinja.
Unatoč općem smanjenju uporaba kunića je porasla za više od
81 000 životinja za proizvodnju i kontrolu kakvoće proizvoda i
uređaja u humanoj medicini i stomatologiji. Daljnje značajno povećanje u odnosu
na 2008. je zamijećeno za miševe (521 000) i ribe
(324 000) koji se u većim količinama koriste za temeljna biološka
istraživanja. Porasla je, također, uporaba riba (preko
83 000) i ptica (preko 10 000) za „druge pokuse”. U vezi s povećanjem broja miševa za
biološke studije temeljne prirode države članice navode da je razlog tomu
bilo povećanje istraživanja u kojima se koriste transgenični miševi
kao posebni uzorci za očna istraživanja, metabolizam kostiju i plodnost.
Takve studije obuhvaćaju LD50, ED50, ispitivanje
jakosti i imunogeničnosti, studije u području neuroznanosti i
imunologije, studije o fiziopatološkim mehanizmima tumora i istraživanje radi
stjecanja iskustva za određivanje mehanizama djelovanja bolesti u svrhe
liječenja. Povećana uporaba riba u području
temeljnog istraživanja pripisuje se studijama o proizvodnji riba,
genetičkim i biomolekularnim studijama, istraživanjima raka,
fiziopatologiji i dijagnozi. Ribe su se također koristile za neurološka i kardiovaskularna
istraživanja zbog bio-energetskih svojstava njihovih srčanih stanica. Povećanje broja riba u kategoriji „ostali
pokusi” pripisuje se pojedinačnom ispitivanju biocida i telemetrijskom
praćenju nekih uobičajenih vrsta u okolišu. Neke države članice,
također, za studije cjepiva koriste isključivo ribe u okviru ovog
naslova. III.4. Rezultati iz Tablice 3. za EU: Toksikološko
i sigurnosno ocjenjivanje prema vrsti proizvoda/krajnjoj uporabi Broj životinja koje
su se koristile za toksikološka i druga sigurnosna ocjenjivanja različitih
proizvoda ili za ispitivanje potencijalnih zagađivača okoliša iznosi
1 004 873, što predstavlja samo 8,75 % ukupnog broja životinja
korištenih u znanstvene svrhe u 2011. Od tog ukupnog broja
postotak životinja koje su se koristile za toksikološka ili druga sigurnosna
ocjenjivanja proizvoda ili uređaja u humanoj medicini, veterinarstvu i
stomatologiji iznosi 39,8 % te predstavlja najveći sektor uporabe
pokusnih životinja. Postotak životinja koje su se koristile za toksikološka
ocjenjivanja industrijskih i poljoprivrednih proizvoda predstavlja 15,9 %
životinja uporabljenih za toksikološka i druga sigurnosna ocjenjivanja.
Postotak životinja koje su se koristile za toksikološko ocjenjivanje triju
skupina proizvoda/ tvari tj. aditiva hrani za ljudsku potrošnju,
kozmetičkih i kućanskih proizvoda, je vrlo mali (0,35 %) u
odnosu na druge skupine proizvoda. Ostala toksikološka i sigurnosna
ocjenjivanja čine 34,3 % te stoga predstavljaju drugu svrhu u koju se
koristi najveći broj životinja. Zabilježena je mala
promjena u broju životinja koje se koriste za toksikološka ispitivanja
proizvoda za industrijske i poljoprivredne namjene u odnosu na 2008., ali je
zabilježeno neto povećanje broja životinja koje se koriste za ispitivanje
mogućih zagađivača okoliša. Radi se o povećanju sa
65 000 na približno 92 000. U odnosu na 2008.
zamijećeno je značajno smanjenje broja životinja koje se koriste za
ispitivanje hrane za životinje, i to sa 54 000 na 4 600, što je više
nego deseterostruko smanjenje, ali je isto smanjenje zamijećeno i za
kozmetičke i toaletne proizvode sa 1 960 na 90 životinja. To je važno
istaknuti budući da je od 2009. u EU-u na snazi zabrana ispitivanja
kozmetičkih proizvoda i sastojaka. Zabilježeno je,
međutim, značajno povećanje broja životinja koje se koriste za
ispitivanja za ostala toksikološka ili sigurnosna ocjenjivanja sa 223 000
na 345 000 životinja (otprilike 122 000 životinja, što predstavlja
povećanje od 54 %). Povećanje je, također, bilo zamijećeno
u izvješću za 2008. Države članice su
izvijestile da su u okviru ovog naslova životinje korištene u studijama
metabolizma i predkliničkim istraživanjima, ispitivanjima tvari i
proizvoda u humanoj i veterinarskoj medicini te u teratološkim studijama. One
su, također, korištene u ispitivanjima toksičnosti na vodenim
kralježnjacima, koja nisu uključena u druge kategorije, LD50, ED50,
ispitivanjima pirogena i biotoksina algi te drugih zagađivača u
hrani. III.5. Rezultati iz
Tablice 4. za EU: Životinje koje se koriste za ispitivanje bolesti Broj životinja koje
su se u 2011. koristile za ispitivanje bolesti ljudi i životinja predstavlja
otprilike 57,5 % ukupnog broja životinja koje su se koristile u pokusne
svrhe. Udio životinja koje su se koristile za ispitivanje bolesti ljudi
predstavlja više od 90 % ukupnog broja životinja koje su se koristile za
sva ispitivanja bolesti. (vidi Sliku 4.1.) U 2011. ukupni se
broj životinja koje se koriste za ispitivanje bolesti ljudi i životinja
povećao za malo više od 276 000 životinja. Uporaba životinja za
posebna ispitivanja bolesti životinja u 2011. (koja se smanjila za 50 % u
2008.) nepromijenjena je u odnosu na izvješće za 2008. Uporaba
hladnokrvnih životinja smanjila se za malo manje od 22 500. Važno je napomenuti
da je došlo do neto povećanja od više od 115 000 životinja koje se
koriste za ispitivanja kardiovaskularnih bolesti i više od 250 000 za
ispitivanja raka u ljudi. U odnosu na 2008. zamijećeno je povećanje u
uporabi pasa na ukupno više od 1 000; za ostale mesoždere od otprilike
500; za ostale sisavce malo iznad 300 i za ostale ptice iznad 2 500. S druge strane, broj
štakora koji se koriste za ispitivanje bolesti smanjio se za više od
250 000 životinja. Na Slici 4.2. vrh
svakog stupca pokazuje relativni postotak životinja koje su se koristile za
ispitivanja posebnih bolesti životinja. Za ovu kategoriju zabilježeno je
značajno smanjenje Artiodactyla i Perissodactyla.
Međutim, u istu je svrhu zabilježen porast u broju mesoždera. Pored činjenice da je 2011. bila
relativno mirna godina u zoo-sanitarnom smislu te je stoga pritisak za
ispitivanje na farmskim životinjama bio relativno nizak, za smanjenje u ovome
području države članice navode sljedeće razloge: - smanjenje kapaciteta nastambi za stoku; - prelazak s velikih studija koje se temelje
na životinjama na jednostavnije bioznanstvene laboratorijske studije (kulture
tkiva, stanične linije, itd.); - s obzirom na osobito visoke troškove
većih životinjskih modela primijećeno je da bi oni mogli postati
neodrživi za neke laboratorije; - veći životinjski modeli se obično
koriste netom prije kliničkih ispitivanja i kao takvi su ciklički. S obzirom na
povećanu uporabu mesoždera države članice navode da su spomenute
životinje korištene u veterinarskim kliničkim ispitivanjima, studijama o
genetskim bolestima, u svrhe istraživanja i razvoja proizvoda i uređaja za
veterinarsku medicinu i studijama cjepiva (npr. lišmania). Podaci o uporabi
većine vrsta za sve tipove studija o bolestima ljudi i životinja pokazuju
sličnosti s izvješćem za 2008. Međutim, značajno se
smanjila uporaba „ostalih glodavaca” za studije o bolestima ljudi, a posebno
„ljudskih živčanih i mentalnih poremećaja”. III.6. Rezultati iz Tablice 5. za EU: Životinje koje se
koriste za proizvodnju i kontrolu kakvoće proizvoda za humanu medicinu i
stomatologiju te za veterinarsku medicinu Broj životinja koje
se koriste za proizvodnju i kontrolu kakvoće proizvoda za humanu medicinu,
stomatologiju i veterinarsku medicinu čini 13,9 % ukupnog broja
životinja koje se koriste u pokusne svrhe. Najveći udio
životinja u ovome području (47 %) korišten je kako bi se istovremeno
zadovoljili zahtjevi iz nekoliko dijelova zakonodavstva koji potječu od
EU-a, Vijeća Europe, nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva van EU-a.
Ispitivanja provedena u skladu sa zakonodavstvom EU-a, uključujući
Europsku farmakopeju, obuhvatila su 35,9 % životinja korištenih u ovome
području. U usporedbi s
izvješćem iz 2008. važno je napomenuti da se povećao broj životinja
koje se koriste u okviru kategorije „nema regulatornih zahtjeva”. Potrebno je
također napomenuti da se lagano povećao broj životinja koje se
koriste radi ispunjavanja zahtjeva nacionalnog zakonodavstva unatoč neto
smanjenju ukupnog broja životinja u ovome sektoru (192 000). III.7. Rezultati iz usklađene Tablice 6. za EU: Podrijetlo
regulatornih zahtjeva za životinje koje se koriste u toksikološkim i drugim sigurnosnim ocjenjivanjima Kao što je prethodno
istaknuto, broj životinja koje se koriste u toksikološkim i drugim sigurnosnim
ocjenjivanjima predstavlja 8,75 % ukupnog broja životinja koje se koriste
u pokusne svrhe u EU-u. Od tog ukupnog broja
životinje koje su se koristile kako bi istovremeno ispunile regulatorne
zahtjeve iz nekoliko dijelova zakonodavstva obuhvatile su 56 % životinja
koje se koriste u ovome području. Ispitivanja propisana zakonodavstvom
EU-a, uključujući Europsku farmakopeju, predstavljala su drugi
najveći postotak u ovome području od 21,27 %. (vidi Sliku 6.) Pozitivni rezultat u
usporedbi s 2008. jest povećanje postotka uporabe životinja radi ispunjavanja
zahtjeva različitih zakonodavstava sa manje od 50 % na više od
56 %. Istovremeno se
smanjio broj životinja korištenih u okviru kategorije „nema regulatornih
zahtjeva”. Osim primjera vrsta ispitivanja u okviru
kategorije „nema regulatornih zahtjeva” u posljednjem izvješću
(točnije primjera internih metoda za potvrđivanje sigurnosti i
učinkovitosti veterinarskih bioloških i medicinskih proizvoda, provedenih
u skladu s normama poduzeća ili poznatim međunarodnim normama),
države članice navode preliminarne studije za ispitivanje doza,
optimizaciju brojeva i kandidata (npr. životinjske vrste, pasmine, dob) te
ispitivanje mehanizama djelovanja toksičnosti povezanih s klinički
odobrenim lijekovima ili kombinirane studije koje uključuju klinički
odobrene lijekove. III.8. Rezultati iz Tablice 7. za EU: Životinje koje se
koriste u ispitivanjima toksičnosti za toksikološka i druga sigurnosna
ocjenjivanja Daleko najveći
postotak (47,5 % ) životinja u toksikološkim i drugim sigurnosnim
ocjenjivanjima koristio se za ispitivanja akutne i subakutne toksičnosti.
Gotovo 15 % životinja korišteno je za ispitivanje karcinogenosti,
mutagenosti i toksičnosti za reprodukciju. Drugi najveći postotak od
22 % obuhvaća druga toksikološka i sigurnosna ocjenjivanja. (vidi
Sliku 7.) Osim navedenih vrsta
ispitivanja iz „drugih toksikoloških i sigurnosnih ocjenjivanja” u prethodnom
izvješću (točnije ispitivanja neurotoksičnosti, toksikokinetike,
ispitivanje biološkog ocjenjivanja medicinskih uređaja: intrakutano ispitivanje
reaktivnosti na kunićima, studije o prodiranju nanočestica u tkiva i
njihove biokompatibilnosti, studije o ocjenjivanju potencijala preosjetljivosti
na bojila u tekstilnoj industriji i farmakološke studije uključene u
sigurnosno ocjenjivanje), države članice navode da je ovaj naslov
obuhvatio i ciljane studije na kućnim ljubimcima u skladu s
različitim regulatornim normama npr. US EPA, FDA, ispitivanja za
utvrđivanje rezidua veterinarskih lijekova u teladi i brojlerima,
ispitivanja radi utvrđivanja netoksičnosti i ireverzibilnosti toksina
i učinkovitosti cjepiva (plavi jezik, klostridija). Promatrajući
brojke i relativne postotke uporabe životinja u usporedbi s prethodnim
izvješćima postoje dvije zamjetne promjene: U četiri zadnja
izvješća konstantno raste udio životinja koje se koriste za akutna i
subakutna ispitivanja sa 36 %, 42 %, 45 % do 47,5 %. U
količini životinja to znači povećanje od više od 8 400
životinja od posljednjeg izvješća. U suprotnosti s
prethodna tri izvješća gdje je zamijećen jednakomjerni pad, u 2011.
se broj životinja koje se koriste za testiranje toksičnosti za
reprodukciju povećao sa 9 % u 2008. na 11,35 %. U smislu
količine životinja to znači povećanje od gotovo 19 000
životinja. III.9. Rezultati iz Tablice 8. za EU: Vrste ispitivanja
toksičnosti provedenih za toksikološka i druga sigurnosna ocjenjivanja
proizvoda Slika 8. pokazuje da
je većina životinja koje su ispitivane za akutnu/ subakutnu
toksičnost namijenjena u svrhu „humane medicine, stomatologije i
veterinarske medicine” te za „drugo toksikološko i sigurnosno ocjenjivanje”. Za
svojstva nadraživanja/ izazivanja preosjetljivosti te za karcinogenost/
mutagenost i toksičnost za reprodukciju postoje tri kategorije uporabe;
humana medicina, poljoprivredni i industrijski proizvodi pokazuju slične
modele uporabe životinja. Najveći broj životinja u ispitivanjima
subkronične i kronične toksičnosti koristi se uglavnom u humanoj
medicini, stomatologiji i veterinarskoj medicini. Opći proizvodi
namijenjeni medicini, stomatologiji i veterinarskoj medicini zahtijevali su
najveći udio životinja za različite vrste ispitivanja tj, otprilike
39 %. U usporedbi s 2008. broj životinja koji se koristio u 2011. smanjio
se za više od 130 000. Sljedeći
najveći udio korišten je za „ostala” toksikološka ocjenjivanja, preko
34 %, (22 % u 2008.), što predstavlja porast od 122 000
životinja. Treća vrsta ispitivanja za koju se koristi najveći broj
životinja je ispitivanje potencijalnih i stvarnih zagađivača u
općem okolišu za što se koristi 92 000 životinja ili 9 %. [1] Osim za jednu državu članicu koja je izvijestila za
2010. [2] SL L 358,
18.12.1986., str.1. [3] COM (94) 195
konačno [4] COM (1999) 191
konačno [5] COM (2007) 675
konačno [6] COM (2010) 511
konačno/2