21.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 341/77

1.1

EGSO podržava akcijski plan za pomorsku strategiju u Atlantskoj regiji koji određuje prioritete za istraživanje i ulaganje u regiju te Europi pruža znatnu dodatnu vrijednost u smislu osnaživanja plavog rasta unutar Strategije Europa 2020. U sklopu ovog strateškog okvira razvit će se suradnja između tijela vlasti i gospodarskih i socijalnih subjekata atlantskih regija pet država članica na koje se ona odnosi, a to su: Irska, Ujedinjena kraljevina, Francuska, Španjolska i Portugal.

1.2

Međutim, Odbor izražava žaljenje što je akcijski plan ograničen na Atlantski bazen i predlaže da to bude prvi korak bude u uspostavi makroregionalne strategije koja bi izričito uključila i teritorijalni stup i bila povezana s ciljevima kohezijske politike. Uzimajući u obzir iskustva Baltičke i Dunavske regije, pristup bi trebao biti ambiciozniji kako bi se plan pretvorio u makroregionalnu strategiju prije 2017. godine, za kada je predviđena revizija tijekom provedbe.

1.3

Odbor žali što akcijski plan ne predviđa odgovarajući sustav upravljanja, nego samo slabi mehanizam provedbe. EGSO je već u svom prethodnom mišljenju (1) predložio sustav višerazinskog upravljanja koji bi jamčio sudjelovanje svih dionika i temeljio se na pristupu od baze prema vrhu koji bi regionalnim i lokalnim vlastima, privatnom sektoru i civilnom društvu omogućio da pojačaju svoje aktivnosti i svojim znanjem izravno doprinesu situaciji na terenu.

1.4

EGSO izražava žaljenje što je Komisija usvajanjem akcijskog plana okončala rad Atlantskog foruma te predlaže da on nastavi s radom do 2020. godine i da redovito održava sastanke dionika kako bi se potakle aktivnosti i programi strategije, ocijenila njihova provedba i mobilizirali svi politički, gospodarski i društveni činitelji u Atlantskoj regiji.

1.5

Od ključne je važnosti da se održi jaka politička predanost europskih institucija i država članica te osigura učinkovito sudjelovanje svih relevantnih dionika: lokalnih i regionalnih vlasti, gospodarskih i socijalnih činitelja i civilnog društva. U okviru Rukovodeće skupine (Leadership Group) i Upravljačke skupine (Steering Group) na Atlantskom forumu mogle su sudjelovati europske institucije, države članice, regije i civilno društvo. Komisija mora imati na raspolaganju potrebne ljudske resurse i materijale.

2.1

Nakon pokretanja makroregionalnih strategija za Baltičku i Dunavsku regiju pojavile su se razne inicijative za usvajanje sličnog pristupa za Atlantik. Vijeće je zadužio Komisiju da razvije pomorsku strategiju za Atlantsku regiju nakon čega je Komisija 21. studenog 2011. godine (2) objavila komunikaciju na tu temu.

2.2

Godine 2011., Europski parlament je također usvojio rezoluciju o strategiji kohezijske politike EU-a za atlantski prostor. EGSO je usvojio mišljenje 24. svibnja 2012. (3), a Odbor regija 10. listopada 2012. (4) Europski parlament, EGSO i OR podržali su prijedlog Komisije, smatrajući, međutim, kako je potreban širi pristup da bi se u potpunosti uzeo u obzir regionalni aspekt i ustanovile jasne veze između pomorskih i kopnenih područja. Odbor je predložio ambiciozniji pristup: makroregionalnu strategiju koja bi, uzimajući u obzir iskustva Baltičke i Dunavske regije, uključivala i pomorski i teritorijalni stup.

2.3

Komisija, Europski parlament, EGSO i OR, zajedno s pet atlantskih država članica, zajedno su uspostavili Atlantski forum za izradu akcijskog plana. Forum je omogućio da u tome sudjeluju dotične države članice, Europski parlament, EGSO, OR, lokalne i regionalne vlasti, civilno društvo i sve zainteresirane strane. U sklopu Atlantskog foruma održano je pet sastanaka: u Horti, Brestu, Bilbau, Cardiffu i Corku. Osnovana je Rukovodeća skupina Atlantskog foruma koju tvore institucije EU-a i dotičnih pet država. Osnovana je i Upravljačka skupina. Sudjelovanje EGSO-a omogućilo je da u događanjima na Forumu sudjeluju predstavnici civilnog društva iz Atlantske regije kao i Atlantska transnacionalna mreža gospodarskih i socijalnih odbora (ATN) te gospodarski i socijalni akteri.

2.4

EGSO je u svom mišljenju predložio da se ciljevi Atlantske regije temelje na tematskim stupovima Strategije Europa 2020, da se Atlantski forum ne raspušta nakon izrade akcijskog plana, da se prevladaju ograničenja koja su nametnula «tri NE» (ne novom zakonodavstvu, ne novom financiranju, ne novim institucijama) te da se uspostavi sustav višerazinskog upravljanja.

3.1

Akcijskim planom razvija se pomorska strategija za područje Atlantskog oceana (COM(2011) 782 final) i određuju prioriteti za ulaganje i istraživanje koji bi potaknuli plavi rast u Atlantskoj regiji i održivi razvoj obalnih područja te osigurali dobrobit atlantskog ekosustava s aspekta okoliša i ekologije.

3.2

Države članice, europske institucije, lokalne i regionalne vlasti te predstavnici civilnog društva raspravljali su na Atlantskom forumu o načinu rješavanja riješiti pet izazova Atlantske regije utvrđenih u strategiji. Održano je i pet tematskih radionica te savjetovanje putem interneta.

3.3

Na osnovi rasprava vođenih s državama članicama i odgovora Atlantskog foruma, Komisija je izradila akcijski plan s brojnim prioritetnim područjima, usmjeren na promicanje plavog rasta i unapređivanje održivog razvoja u Atlantskoj regiji.

3.4

Vremenski raspored akcijskog plana prilagođen je zajedničkom strateškom okviru za strukturne i investicijske fondove. Akcijski plan temelji se na tri stupa djelovanja: pravilnom usmjerenom ulaganju, rastu istraživačkih kapaciteta i poboljšanju vještina i kvalifikacija.

3.5

Akcijski plan ima četiri prioriteta:

3.6

Vremenski raspored akcijskog plana omogućit će državama članicama da njegove prioritete uzmu u obzir u partnerskim ugovorima koje ugovaraju 2013. godine za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Pri određivanju prioritetnih područja ti ugovori moraju uzeti u obzir Atlantsku strategiju. Financiranje putem fondova zajedničkog strateškog okvira (Europski fond za regionalni razvoj - EFRR, Europski socijalni fond - ESF, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EPFRR i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo - EFPR) koordinirat će se s drugim izvorima financiranja.

3.7

Akcijski plan služit će Komisiji kao smjernica za izravno upravljanje fondovima kao što su Obzor 2020, LIFE+, COSME i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

3.8

Javna ulaganja potaknut će privatne poduzetničke inicijative. Europska investicijska banka također je spremna mobilizirati svoje financijske instrumente i stručno znanje kako bi pružila podršku u provedbi akcijskog plana.

3.9

Akcijskim planom potaknut će se izrada zajedničkih projekata za pet država članica, primjerice u okviru programa Obzor 2020, teritorijalne europske suradnje koju financira EFRR, programa Erasmus te ostalih europskih programa.

3.10

Komisija predlaže stvaranje provedbenog mehanizma koji će promicati sudjelovanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih činitelja te omogućiti praćenje napretka, uzimajući u obzir lekcije naučene na Atlantskom forumu.

3.11

Provedbeni mehanizam promicat će političke obveze i nadzor, sudjelovanje privatnog sektora i ocjenu. Bit će jednostavan i utemeljen na drugim strategijama. Takav će se mehanizam odrediti u dogovoru s državama članicama i dionicima prije kraja 2013. godine. Mogao bi poslužiti i kao smjernica promotorima projekta i poveznica s vlastima koje upravljaju programima te promicati suradnju u Atlantskoj regiji.

3.12

Komisija će surađivati s državama članicama na uspostavljanju metode praćenja provedbe. Revizija tijekom provedbe i neovisna ocjena predviđene su prije kraja 2017. godine.

3.13

Komisija i države članice će u provedbu strategije također nastojati uključiti međunarodne partnere iz Amerike i Afrike.

4.1

EGSO je u ostalim mišljenjima podržao integriranu pomorsku politiku. Pojavom „Plave knjige” o integriranoj pomorskoj politici lansiran je novi pristup politikama povezanima s morem, zasnovan na zajedničkim horizontalnim instrumentima i usmjeren na razvoj morskih sektora.

4.2

Integrirana pomorska politika istaknula je pomorsku dimenziju EU-a i postavila temelje za gospodarski razvoj mora i njihovo održivo iskorištavanje zasnovano na međusektorskom i integriranom pristupu.

4.3

Ovaj novi pristup pomorstvu dodatno je potaknut inicijativom „plavog rasta” predstavljenom u komunikaciji Komisije o Plavom rastu – Mogućnosti za održivi rast u morskom i pomorskom sektoru (COM(2012) 494 final), koja ističe važan doprinos plavog gospodarstva u gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Europi. Plavo gospodarstvo je pomorski stup Strategije Europa 2020.

4.4

EGSO je u svojem mišljenju o Plavom razvoju (5) istaknuo kako je ovaj pristup „potreban i logičan nastavak nastojanja da se provede integrirana pomorske politike u Europskoj uniji”.

4.5

Akcijski plan je korak dalje koji će pomoći pomorskim Atlantskim regijama da iskoriste mogućnosti koje pružaju gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Atlantska strategija i njezin akcijski plan zasnovani su na premisi provedbe integrirane pomorske politike i inicijative Plavog rasta u skladu s posebnim karakteristikama Atlantskog bazena.

4.6

U okviru strategija za morske bazene, pomorske aktivnosti će se usmjeravati u skladu sa specifičnim okolnostima svakog bazena, čime će se pomoći u stvaranju učinkovitijeg pristupa koji bolje odražava potencijal Atlantske regije. Za to će biti potrebna suradnja svih aktera na međusektorskoj, prekograničnoj i međunarodnoj razini.

4.7

EGSO izražava zadovoljstvo jer akcijski plan nije usmjeren samo na nove, već i na tradicionalne sektore, poput ribarstva i pomorskog prometa, čije se ponovno oživljavanje predviđa kako bi im se povećala konkurentnosti i smanjio njihov utjecaj na okoliš. Ako upotrijebe inovativne postupke i tehnologije, ovi tradicionalni sektori ostvarit će stalni rast i otvoriti radna mjesta u Atlantskoj regiji.

4.8

Međutim, iako podržava prijedlog Komisije koji inicijative za istraživanje morskog okoliša prepoznaje kao prioritete, EGSO smatra da među prioritete spadaju i mjere osmišljene za poboljšanje kapaciteta i mogućnosti industrijskih sektora koji izravno stvaraju radna mjesta i gospodarski rast.

4.9

Pružanje podrške kako bi se poboljšala konkurentnost malih i srednjih poduzeća ne bi smjelo biti ograničeno samo na sektore turizma, akvakulture i ribarstva, već bi se trebalo proširiti i na sva područja iz akcijskog plana, poput brodogradnje (važne prerađivačke industrije), lučkih djelatnosti, obnovljivih izvora morske energije i biotehnologije. To su sve sektori koji u nekim dijelovima Atlantske regije trenutno imaju čvrsto gospodarsko uporište.

4.10

Odbor smatra kako mala i mikropoduzeća pokreću gospodarske aktivnosti u udaljenijim regijama. Važno je da i takva poduzeća sudjeluju u aktivnostima Atlantske strategije.

4.11

EGSO predlaže postizanje bolje ravnoteže između gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije Akcijskog plana. U svom mišljenju o „plavom rastu” on ističe važnost ljudskog faktora u pomorskom gospodarstvu te ukazuje na to da su uvjeti rada često teški.

4.12

Akcijski plan trebao bi spominjati i poboljšanje uvjeta rada i socijalnih standarda pomorskih zanimanja, kao i prepoznavanje i priznavanje stručnih kvalifikacija. U obalnim zajednicama trebalo bi poticati obrazovanje i prekvalifikaciju kako bi se radnicima olakšala prilagodba tradicionalnim gospodarskim djelatnostima i novim zanimanjima. Potrebno je poboljšati imidž i kvalitetu pomorskih zanimanja kako bi mladima postali što privlačniji.

4.13

Razvoj novih gospodarskih aktivnosti mora biti kompatibilan sa zaštitom morskog okoliša. Akcijski plan mora potaknuti istraživačke programe na ovom području. Istraživanjem usmjerenim na izbjegavanje štetnih učinaka na morski okoliš umanjit će se neizvjesnost aktivnosti vezanih uz morske izvore energije, modernizaciju luka, akvakulturu i pomorski turizam. Takvim će s istraživanjima ubrzati proces izdavanja dozvola.

4.14

EGSO smatra da održiv i društveno kohezivan model regionalnog razvoja treba očuvati atlantsku pomorsku kulturu koja je usko povezana s tradicionalnim načinom života priobalnih zajednica i predstavlja važan aspekt kulturnog nasljeđa i identiteta.

4.15

EGSO smatra da akcijski plan i njegove prioritetne mjere treba dopuniti zakonodavnim mjerama kako bi se poboljšale struktura i jasnoća regulatornog okvira za pomorske industrije.

4.16

EGSO pozdravlja činjenicu da strategija uključuje i suradnju s drugim atlantskim nacijama i smatra da je od ključne važnosti pokrenuti ugovore o suradnji na području istraživanja ne samo sa Sjedinjenim Državama i Kanadom, već i s državama Južne Amerike i Afrike.

5.1

U skladu sa sporazumom koji je usvojilo Vijeće ministara, Atlantska strategija i njezin akcijski plan isključivo su pomorskoga karaktera.

5.2

Europska unija pokrenula je brojne makroregionalne strategije koje će se u budućnosti razviti u okviru ovlasti Ugovora za poboljšanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

5.3

Odbor smatra da bi pomorska strategija za Atlantski bazen treba uključivati teritorijalni stup povezan s ciljevima kohezijske politike.

5.4

Odbor je u svom mišljenju koje se odnosi na tu temu (6) već naveo da „predlaže ambiciozniji pristup: makroregionalnu strategiju, koja uz pomorski stup uključuje i teritorijalni stup, uzimajući u obzir iskustva Baltičke i Dunavske regije,” i da „Pomorska dimenzija Atlantske regije predstavlja mnoge izazove i pruža mnoge mogućnosti u toj regiji, ali da, uzimajući u obzir vitalnu važnost njezine povezanosti s kopnenim područjem, EGSO predlaže da se uz pomorsku dimenziju uključi i ona kopnena. Kontinentalna regija upravlja zaleđem i razvija ga, a bez toga bi svaki pokušaj jačanja pomorskog potencijala bio uzaludan. Morskom obalnom području potrebno je aktivno i dinamično zaleđe i sinergije koje omogućavaju dosljedan razvoj cjelokupne regije”.

5.5

Atlantske regije moraju razviti svoje strategije unutar usklađenog okvira pomorske i regionalne politike. Razvoj aktivnosti u lukama nije moguć bez koordinacije s regionalnim ulaganjem u željeznički ili cestovni promet, razvoj morskih izvora energije bez povezivanja s infrastrukturom prijenosa energije ili očuvanje obale i morskog okoliša bez uzimanja u obzir sustava pročišćavanja voda u gradovima i selima u unutrašnjosti Atlantske regije.

5.6

Odbor stoga smatra da se pomorski problemi u Atlantskoj regiji ne mogu riješiti bez sagledavanja regije kao cjeline budući da se oni moraju uklopiti u gospodarski i društveni program cijele regije. Samo jačanjem usklađenosti pomorskih kopnenih aktivnosti mogu se iskoristiti sve koristi plavog razvoja.

5.7

Stoga EGSO predlaže da se na temelju akcijskog plana pomorska strategija za Atlantik pretvori u makroregionalnu strategiju.

6.1

EGSO je razočaran jer akcijski plan ne pristupa provedbenim mehanizmima s više preciznosti. U svom gorenavedenom mišljenju (7) predložio je uspostavu sustava višerazinskog upravljanja koji bi osigurao sudjelovanje svih aktera.

6.2

Financiranje akcijskog plana pomoću raznih europskih strukturnih i investicijskih fondova te fondova povezanih s europskim politikama kojima neposredno upravlja Europska komisija, zahtijeva njezinu usku suradnju s nacionalnim i regionalnim vlastima.

6.3

Izradu akcijskog plana koja je uslijedila nakon sastanaka na Atlantskom forumu provele su Rukovodeća i Upravljačka skupina, koje su činili predstavnici pet država članica Atlantske regije i europskih institucija. Atlantske regije su sudjelovale putem Upravljačke skupine u kojoj su imale status promatrača, dok je gospodarske i socijalne aktere predstavljao Europski gospodarski i socijalni odbor. Društveno-gospodarski akteri iz Atlantske regije sudjelovali su u velikom broju i s velikim oduševljenjem, kako na pet konferencija, tako i na savjetovanju.

6.4

EGSO izražava žaljenje što je Komisija usvajanjem akcijskog plana prekinula rad Atlantskog foruma umjesto da njegovo postojanje produži tijekom cijelog razdoblja trajanja strategije, do 2020.

6.5

Odbor smatra da je neophodno održati momentum i angažiranost koji su postignuti tijekom Atlantskog foruma, kako bi svi važni činitelji (regije, privatni sektor i civilno društvo) bili angažirani u fazama provođenja, praćenja i ocjenjivanja.

6.6

Sustav upravljanja od ključne je važnosti te EGSO izražava žaljenje jer je tom pitanju u akcijskom planu posvećen samo mali odjeljak pod naslovom „Podrška”, u kojem se na vrlo neprecizan način predlaže uspostavljanje „provedbenog mehanizma” čiji će se oblik i funkcije odrediti naknadno.

6.7

Načelo „tri NE” sprječava uvođenje novih administrativnih struktura što, međutim, ne sprečava uspostavu sustava višerazinskog i participativnog upravljanja kao, na primjer, u strategijama za Baltičku i Dunavsku regiju.

6.8

EGSO predlaže uvođenje pravog sustava višerazinskog, participativnog upravljanja koji će se temeljiti na pristupu od baze prema vrhu i omogućiti državama članicama, europskim institucijama, regionalnim i lokalnim vlastima, privatnom sektoru i civilnom društvu Atlantske regije da budu na čelu procesa provedbe akcijskog plana i svojim saznanjima neposredno doprinesu situaciji na terenu.

6.9

EGSO smatra da regije moraju sudjelovati u upravljanju Atlantskom strategijom. Europske atlantske regije svjesne su da more predstavlja ključni dio njihova načina života. Politički gledano, mnoge atlantske regije imaju široke ovlasti za osmišljavanje i provedbu sektorskih politika i strategija u vezi s pomorskim i obalnim aktivnostima.

6.10

Gospodarski i društveni akteri tih regija su najzainteresiraniji jer su angažirani na gospodarskom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta u plavom gospodarstvu. Imaju stručno znanje i organizacije koje djeluju na lokalnoj razini.

6.11

Odbor predlaže da se aktivnosti Atlantskog foruma nastave te da se redovito održavaju sastanci zainteresiranih strana kako bi se potakle aktivnosti i programi strategije, ocijenila njihova provedba i mobilizirali svi kreatori politika te gospodarski i društveni akteri.

6.12

Također predlaže naglašavanje europskog karaktera ove strategije za što je neophodno jamčiti sudjelovanje europskih institucija, a naročito Europskog parlamenta, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, u upravljačkim strukturama. Budući da Komisija ima ključnu ulogu u održavanju dinamike postupka te omogućuje i podržava sudjelovanje ključnih aktera, ona mora imati dovoljno resursa na raspolaganju.

6.13

Odbor preporuča da se osigura sudjelovanje raznih Atlantskih mreža: Komisije regionalnih ovlasti Atlantskog luka, Transnacionalne mreže gospodarskih i socijalnih vijeća te Konferencije gradova Atlantskog luka. Te mreže igraju ključnu ulogu u poticanju angažmana svih aktera te Europi pružaju značajnu dodanu vrijednost. Duboko su ukorijenjene na tom teritoriju, imaju dugu tradiciju suradnje i izvanredno dobro poznaju atlantsko područje, njegove probleme i aktere. Njihovo sudjelovanje u provedbi strategije osigurat će transnacionalni, višerazinski i međusektorski pristup. Nadalje, te mreže predstavljaju vezu s lokalnom stvarnosti, potencijalom i potrebama atlantskih regija koje su često udaljene od glavnih gradova država članica.

7.1

EGSO apelira na države članice i Europsku komisiju da prioritete atlantskih regija uključe u sporazume o suradnji za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

7.2

Europska komisija trebala bi dati visoki prioritet ciljevima akcijskog plana i fondovima kojima neposredno upravlja, poput Obzora 2020, LIFE +, COSME i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

7.3

Prekogranična i transnacionalna suradnja ključne su za provedbu strategije zbog toga što Europi daju dodanu vrijednost, a izazove u Atlantskoj regiji mogu riješiti učinkovitije od pojedinačnih država članica. Upravo u takvoj suradnji, u kojoj je potrebno imati europski pristup, akcijski plan ima najveću dodanu vrijednost.

7.4

Budući da neće raspolagati posebnim proračunom, Komisija, države članice i regije koje upravljaju programima trebaju djelovati na dosljedan i komplementaran način.

7.5

Odbor vjeruje da će ove javne mjere promicati ulaganja i privatne inicijative. Suradnja Europske investicijske banke je presudna i ona treba aktivno doprinijeti strategiji.