0.

„podaci o djelatnostima” znači količina goriva ili materijala koji su potrošeni ili proizvedeni u postupku koji je bitan za metodologiju na temelju izračuna, izraženo u teradžulima, kao masa u tonama ili (za plinove) kao volumen u normalnim kubičnim metrima, kako je prikladno;

1.

„razina djelatnosti” znači količina proizvedene robe (izražena u MWh za električnu energiju ili u tonama za drugu robu) unutar granica procesa proizvodnje;

2.

„izvještajno razdoblje” znači razdoblje koje je operator postrojenja odlučio upotrijebiti kao referentnu vrijednost za utvrđivanje ugrađenih emisija;

3.

„tok izvora” znači bilo koje od sljedećeg:

4.

„izvor emisija” znači zasebno prepoznatljiv dio postrojenja ili proces unutar postrojenja iz kojeg se ispuštaju relevantni staklenički plinovi;

5.

„nesigurnost” znači parametar povezan s rezultatom utvrđivanja količine, koji označava raspršenost vrijednosti koje bi se opravdano mogle pripisati mjerenoj količini, uključujući učinke sustavnih kao i nasumičnih faktora, koji je izražen u postocima i koji opisuje interval pouzdanosti oko srednje vrijednosti koji obuhvaća 95 % zaključenih vrijednosti uzimajući u obzir moguću asimetričnu raspodjelu vrijednosti;

6.

„faktori izračuna” znači neto kalorična vrijednost, emisijski faktor, preliminarni emisijski faktor, oksidacijski faktor, konverzijski faktor, sadržaj ugljika ili udio biomase;

7.

„emisije zbog izgaranja” znači emisije stakleničkih plinova koje nastaju prilikom egzotermne reakcije goriva s kisikom;

8.

„emisijski faktor” znači prosječni stupanj emisije stakleničkog plina u odnosu na podatke o djelatnostima toka izvora, pod pretpostavkom potpune oksidacije pri izgaranju i potpune konverzije pri svim ostalim kemijskim reakcijama;

9.

„oksidacijski faktor” znači omjer ugljika koji oksidira u CO2 kao posljedica izgaranja u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu, izražen kao udio, pri čemu se ugljikov monoksid (CO) ispušten u atmosferu uzima kao molarno istovrijedna količina CO2;

(10)

„konverzijski faktor” znači omjer ugljika ispuštenoga kao CO2 u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u toku izvora prije procesa emisije, izražen kao udio, pri čemu se CO ispušten u atmosferu uzima kao molarno istovrijedna količina CO2;

11.

„točnost” znači stupanj podudaranja rezultata mjerenja i stvarnih vrijednosti određene količine ili referentne vrijednosti utvrđene empirijskim putem, koristeći međunarodno prihvaćene i sljedive materijale za umjeravanje i standardne metode, uzimajući u obzir i nasumične i sustavne faktore;

12.

„umjeravanje” znači skup radnji koje u određenim uvjetima uspostavljaju odnose među vrijednostima koje pokazuje mjerni instrument ili sustav ili vrijednostima koje predstavljaju materijaliziranu mjeru ili referentni materijal, i pripadajućim vrijednostima neke količine iz referentnog standarda;

13.

„konzervativno” znači skupina pretpostavki koje su definirane kako bi se osiguralo da ne dođe do podcjenjivanja prijavljenih emisija ili precjenjivanja proizvodnje topline, električne energije ili robe;

14.

„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla;

15.

„otpad” znači svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji;

16.

„ostaci” znači tvar koja nije konačni proizvod ili proizvodi koji su neposredni cilj procesa proizvodnje; ona nije primarni cilj procesa proizvodnje i proces nije namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;

17.

„ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva” znači ostaci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;

18.

„zakonski mjeriteljski nadzor” znači nadzor mjernih zadaća u području primjene mjernih instrumenata koji provodi javno tijelo ili regulator radi zaštite javnog interesa, javnog zdravlja, javne sigurnosti, javnog reda, zaštite okoliša, ubiranja poreza i doprinosa, zaštite potrošača te poštene trgovine;

19.

„aktivnosti protoka podataka” znači aktivnosti povezane sa stjecanjem i obradom podataka te rukovanjem podacima koji su potrebni za pripremanje izvješća o emisijama iz podataka primarnog izvora;

20.

„mjerni sustav” znači cjelovit skup mjernih instrumenata i druge opreme, kao što je oprema za uzorkovanje i obradu podataka, koji se koristi za utvrđivanje varijabli kao što su podaci o djelatnostima, sadržaj ugljika, kalorična vrijednost ili emisijski faktor za emisije stakleničkih plinova;

21.

„neto kalorična vrijednost” (NCV) znači određena količina energije koja se ispušta u obliku topline pri potpunom izgaranju goriva ili materijala s kisikom u standardnim uvjetima, umanjena za toplinu isparavanja eventualno nastale vode;

22.

„emisije iz proizvodnih procesa” znači emisije stakleničkih plinova, osim emisija zbog izgaranja, koje nastaju kao rezultat namjernih ili nenamjernih reakcija između tvari ili njihovih pretvorbi, čija primarna svrha nije proizvodnja topline, među ostalim iz sljedećih procesa:

23.

„šarža” znači količina goriva ili materijala koji su reprezentativno uzorkovani i označeni te isporučeni kao jedna pošiljka, ili kontinuirano tijekom određenog vremenskog razdoblja;

24.

„miješano gorivo” znači gorivo koje sadržava i biomasu i fosilni ugljik;

25.

„miješani materijal” znači materijal koji sadržava i biomasu i fosilni ugljik;

26.

„preliminarni emisijski faktor” znači procijenjeni ukupni faktor emisije goriva ili materijala na temelju sadržaja ugljika iz njegova udjela biomase i fosilnog udjela prije nego se pomnoži s fosilnim udjelom kako bi se dobio emisijski faktor;

27.

„fosilni udio” znači omjer fosilnog i anorganskog ugljika u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu ili materijalu, izražen kao udio;

28.

„udio biomase” znači omjer ugljika koji potječe iz biomase u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu ili materijalu, izražen kao udio;

29.

„kontinuirano mjerenje emisija” znači niz postupaka čiji je cilj utvrđivanje vrijednosti količine s pomoću periodičnih mjerenja, bilo s pomoću mjerenja u dimnjaku ili s pomoću ekstrakcijskih postupaka gdje su mjerni instrumenti smješteni u blizini dimnjaka, pri čemu nisu uključene mjerne metodologije na temelju prikupljanja pojedinačnih uzoraka iz dimnjaka;

30.

„inherentni CO2” znači CO2 koji je dio toka izvora;

31.

„fosilni ugljik” znači anorganski i organski ugljik koji nije biomasa;

32.

„mjerna točka” znači izvor emisija kod kojeg se mjerenje emisije provodi sustavom kontinuiranog mjerenja emisija (CEMS), odnosno presjek cjevovodnog sustava kod kojeg se protok CO2 utvrđuje sustavom za kontinuirano mjerenje;

33.

„fugitivne emisije” znači nepravilne ili nenamjeravane emisije iz izvora koji nisu lokalizirani odnosno koji su previše neujednačeni ili premaleni da bi se pojedinačno pratili;

34.

„standardni uvjeti” znači temperatura od 273,15 K i pritisak od 101 325 Pa, koji definiraju normalne kubične metre (Nm3);

35.

„posredni podaci” znači godišnje vrijednosti koje su empirijski potvrđene ili su izvedene iz prihvaćenih izvora, a koje operator koristi kao zamjenske podatke kako bi osigurao potpuno izvješćivanje ako nije moguće proizvesti sve potrebne podatke ili faktore u okviru odgovarajuće metodologije praćenja;

36.

„mjerljiva toplina” znači neto protok topline koja se prenosi poznatim cjevovodima ili kanalima s pomoću nositelja topline kao što su posebice para, vrući zrak, voda, ulje, tekući metali i soli, za koji je postavljeno ili bi se moglo postaviti mjerilo topline;

37.

„mjerilo topline” znači mjerilo toplinske energije ili bilo koji drugi uređaj za mjerenje i bilježenje količine proizvedene toplinske energije na temelju volumenâ protoka i temperatura;

38.

„nemjerljiva toplina” znači bilo koja toplina različita od mjerljive topline;

39.

„otpadni plinovi” znači plinovi koji sadržavaju nepotpuno oksidirani ugljik u plinovitom stanju pod standardnim uvjetima koji nastaju kao posljedica bilo kojeg procesa iz točke 22.;

40.

„proces proizvodnje” znači kemijski ili fizikalni procesi koji se provode u dijelovima postrojenja za proizvodnju robe u skupnoj kategoriji robe definiranoj u tablici 1 odjeljka 2. ovog Priloga i njegove određene granice sustava u pogledu ulaznih i izlaznih materijala te odgovarajućih emisija;

41.

„način proizvodnje” znači posebna tehnologija koja se u procesu proizvodnje koristi za proizvodnju robe iz skupne kategorije robe;

42.

„skup podataka” znači jedna vrsta podataka, bilo na razini postrojenja ili procesa proizvodnje, ovisno o okolnostima, kao jedno od sljedećeg:

43.

„minimalni zahtjevi” znači metode praćenja za dobivanje podataka uz najmanji dopušteni uloženi trud kako bi se dobili podaci o emisijama koji su prihvatljivi za potrebe Uredbe (EU) 2023/956;

44.

„preporučena poboljšanja” znači metode praćenja kojima se dokazano dobivaju podaci koji su točniji ili manje podložni pogreškama u odnosu na puku primjenu minimalnih zahtjeva i koje se mogu odabrati na dobrovoljnoj osnovi;

45.

„pogreška” znači izostavljanje, krivo tumačenje ili greška u podacima iz izvješća operatora, ne uzimajući u obzir dopuštenu nesigurnost pri mjerenjima i laboratorijskim analizama;

46.

„materijalna pogreška” znači pogreška koja po mišljenju verifikatora, pojedinačno ili zajedno s drugim pogreškama, prelazi razinu materijalnosti ili bi mogla utjecati na obradu izvješća operatora koju provodi nadležno tijelo;

47.

„razumno jamstvo” znači visoka, ali ne apsolutna razina jamstva, pozitivno izražena u mišljenju verifikatora, o tome sadržava li izvješće operatora materijalne pogreške;

48.

„prihvatljivi sustav praćenja, izvješćivanja i verifikacije” znači sustavi praćenja, izvješćivanja i verifikacije u kojima je uspostavljeno postrojenje za potrebe određivanja cijena ugljika ili obvezni sustavi praćenja emisija ili sustav praćenja emisija u postrojenju koji može uključivati verifikaciju akreditiranog verifikatora, u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe.

—

sve procese koji su izravno ili neizravno povezani s procesima proizvodnje, kao što su priprema sirovina, miješanje, sušenje, kalciniranje i čišćenje dimnog plina,

—

emisije CO2 od izgaranja goriva i, prema potrebi, sirovina.

—

kalciniranje vapnenca i drugih karbonata u sirovinama, konvencionalna fosilna goriva za peći, alternativna fosilna goriva za peći i sirovine, goriva od biomase za peći (kao što su goriva dobivena iz otpada), goriva koja se ne koriste u pećima, sadržaj nekarbonatnog ugljika u vapnencu i škriljevcu ili alternativne sirovine kao što je lebdeći pepeo koje se koriste u pećima i sirovine koje se koriste za pročišćavanje dimnog plina.

—

Primjenjuju se dodatne odredbe odjeljka B.9.2. Priloga III.

—

cjelokupne emisije CO2 od izgaranja goriva, prema potrebi za sušenje materijala.

—

cement u obliku klinkera,

—

kalcinirana glina, ako se upotrebljava u procesu.

—

sve emisije CO2 od izgaranja goriva koje su izravno ili neizravno povezane s procesom,

—

procesne emisije iz karbonata u sirovinama, ako je primjenjivo, i čišćenja dimnog plina.

—

sve procese koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom vodika i čišćenjem dimnog plina,

—

sva goriva koja se upotrebljavaju u procesu proizvodnje vodika neovisno o tome upotrebljavaju li se kao energija i goriva koja se upotrebljavaju za druge procese izgaranja, među ostalim u svrhu proizvodnje tople vode ili pare.

—

sve emisije koje nastaju upotrebom goriva koja je izravno ili neizravno povezana s procesom proizvodnje vodika i čišćenjem dimnog plina.

znači izravne ili neizravne emisije pripisane vodiku proizvedenom u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Em total

znači izravne ili neizravne emisije cijelog procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

znači masa kisika prodanog ili iskorištenog u postrojenju u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

znači masa kisika provedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

znači masa vodika proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

znači molarna masa O2 (31,998 kg/kmol); i

znači molarna masa H2 (2,016 kg/kmol).

—

sve emisije koje nastaju upotrebom goriva koja je izravno ili neizravno povezana s procesom proizvodnje vodika i čišćenjem dimnog plina.

znači izravne ili neizravne emisije pripisane vodiku prodanom ili korištenom kao prekursor u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Em total

znači izravne ili neizravne emisije procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

znači masa vodika prodanog ili korištenog kao prekursor u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

znači masa vodika proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

znači masa klora proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

m NaOH,prod

znači masa natrijeva hidroksida (kaustična soda) proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama, izračunana kao 100 % NaOH;

znači masa natrijeva klorata proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama, izračunana kao 100 % NaClO3;

znači molarna masa H2 (2,016 kg/kmol);

znači molarna masa Cl2 (70,902 kg/kmol);

M NaOH

znači molarna masa NaOH (39,997 kg/kmol); i

znači molarna masa NaClO3 (106,438 kg/kmol).

—

sva goriva koja su izravno ili neizravno povezana s proizvodnjom amonijaka i materijali koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina,

—

sva se goriva prate, neovisno o tome koriste li se kao energetski ili neenergetski ulazni materijali,

—

ako se upotrebljava bioplin, primjenjuju se odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

—

ako se u proces dodaje vodik iz drugih načina proizvodnje, on se smatra prekursorom s vlastitim ugrađenim emisijama.

—

sva goriva koja su izravno ili neizravno povezana s proizvodnjom amonijaka i materijali koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina,

—

svaki unos goriva prati se kao jedan tok goriva, neovisno o tome koristi li se kao energetski ili neenergetski ulazni materijal,

—

ako se u proces dodaje vodik iz drugih načina proizvodnje, on se smatra prekursorom s vlastitim ugrađenim emisijama.

—

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom dušične kiseline i materijala za čišćenje dimnog plina;

—

emisije N2O iz svih izvora koji emitiraju N2O u procesu proizvodnje, uključujući neublažene i ublažene emisije. Sve emisije N2O koje nastaju izgaranjem goriva isključene su iz praćenja.

—

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom uree i materijala za čišćenje dimnog plina,

—

ako se kao ulazni materijal u procesu dobiva iz drugog postrojenja, dobiveni CO2koji nije vezan u urei smatra se emisijom ako u okviru prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju već nije uračunan kao emisija iz postrojenja u kojem je proizveden.

—

sadržaj dušika kao amonijaka (NH4 +),

—

sadržaj dušika kao nitrata (NO3 –),

—

sadržaj dušika kao uree,

—

sadržaj dušika u drugim (organskim) oblicima.

—

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom gnojiva, kao što su goriva za sušila i ulazne materijale za grijanje, i materijala za čišćenje dimnog plina.

—

amonijak (kao 100-postotni amonijak), ako se upotrebljava u postupku,

—

dušična kiselina (kao 100-postotna dušična kiselina), ako se upotrebljava u postupku,

—

urea, ako se upotrebljava u postupku,

—

miješana gnojiva (posebno soli koje sadržavaju amonijak ili dušik), ako se upotrebljavaju u postupku.

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac i drugi karbonati ili karbonatne rudače,

—

CO2 iz svih goriva, uključujući koks, otpadne plinove kao što je plin iz koksara, plin iz visokih peći ili konvertorski plin, izravno ili neizravno povezanih s procesom proizvodnje, i materijala koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina.

—

emisije CO2 uzrokovane ulaznim gorivom, bez obzira na to je li namijenjeno za energetsku ili neenergetsku upotrebu,

—

emisije CO2 iz ulaznih materijala u procesu kao što je vapnenac i čišćenja dimnog plina,

—

emisije CO2 iz potrošnje elektroda ili pasta za elektrode,

—

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su koks, koksna prašina, ugljen, loživa ulja, plastični otpad, prirodni plin, drvni otpad, ugljen te iz otpadnih plinova kao što je plin iz koksara, plin iz visokih peći ili konvertorski plin,

—

ako se upotrebljava biomasa, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

—

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

sinterirana rudača,

—

sirovo željezo ili neposredno reducirano željezo (DRI) iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

vodik, ako se upotrebljava u procesu.

—

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su koks, koksna prašina, ugljen, loživa ulja, plastični otpad, prirodni plin, drvni otpad, ugljen, otpadni plinovi iz procesa ili konvertorski plin itd.,

—

ako se upotrebljava biomasa, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

—

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

sinterirana rudača,

—

sirovo željezo ili DRI iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

vodik, ako se upotrebljava u procesu.

—

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su prirodni plin, loživa ulja, otpadni plinovi iz procesa ili konvertorski plin itd.,

—

ako se upotrebljava bioplin ili drugi oblik biomase, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijali za čišćenje dimnog plina,

—

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

sinterirana rudača, ako se upotrebljava u procesu,

—

vodik, ako se upotrebljava u procesu,

—

sirovo željezo ili DRI iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu.

—

ako proces počinje vrućim metalom (tekuće sirovo željezo), granice sustava uključuju osnovni konvertor kisika, vakuumsko otplinjavanje, sekundarnu metalurgiju, dekarburizaciju argonom i kisikom/dekarburizaciju vakuumskim kisikom, kontinuirano lijevanje ili lijevanje ingota, prema potrebi toplo valjanje ili kovanje, te sve potrebne pomoćne aktivnosti kao što su prijenosi, ponovno zagrijavanje i čišćenje dimnog plina;

—

ako se u postupku koristi elektrolučna peć, granice sustava uključuju sve relevantne aktivnosti i jedinice kao što su sama elektrolučna peć, sekundarna metalurgija, vakuumsko otplinjavanje, dekarburizacija argonom i kisikom/dekarburizacija vakuumskim kisikom, kontinuirano lijevanje ili lijevanje ingota, prema potrebi toplo valjanje ili kovanje, te sve potrebne pomoćne aktivnosti kao što su prijenosi, zagrijavanje sirovina i opreme, ponovno zagrijavanje i čišćenje dimnog plina;

—

u ovu skupnu kategoriju robe uključeni su samo primarno toplo valjanje i grubo oblikovanje kovanjem kojima se dobivaju poluproizvodi iz oznaka KN 7207, 7218 i 7224. Svi ostali procesi valjanja i kovanja uključeni su u skupnu kategoriju robe pod nazivom „proizvodi od željeza ili čelika”.

—

CO2 iz goriva kao što su ugljen, prirodni plin, loživa ulja, otpadni plinovi kao što je plin iz visokih peći, plin iz koksara ili konvertorski plin itd.,

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

—

ugljik koji u proces ulazi u ostacima, slitinama, grafitu itd. i ugljik koji ostaje u proizvodu ili troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

sirovi čelik iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu.

—

CO2 iz goriva kao što su ugljen, prirodni plin, loživa ulja te iz otpadnih plinova kao što je plin iz visokih peći, plin iz koksara ili konvertorski plin,

—

CO2 iz potrošnje elektroda i pasta za elektrode,

—

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

—

ugljik koji ulazi u proces, npr. u obliku ostataka, slitina i grafita, i ugljik koji ostaje u proizvodu ili troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

—

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

sirovi čelik iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu.

—

sve faze integrirane čeličane u proizvodnji sirovog željeza ili DRI-ja, sirovog čelika, poluproizvoda i gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga granice sustava obuhvaćaju kao jedan proces,

—

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju sirovog čelika, poluproizvoda i gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga,

—

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga, počevši od sirovog čelika, poluproizvoda ili drugih gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. koji su primljeni iz drugih postrojenja ili proizvedeni u istom postrojenju, ali zasebnim procesom proizvodnje.

—

sve faze proizvodnje robe obuhvaćene oznakama KN iz odjeljka 2. ovog Priloga za skupnu kategoriju robe „proizvodi od željeza ili čelika” koje već nisu obuhvaćene zasebnim procesima proizvodnje sirovog željeza, DRI-ja ili sirovog čelika kako se zahtijeva odjeljcima od 3.11. do 3.15. ovog Priloga i kako se primjenjuju u postrojenju,

—

sve faze proizvodnje koje se primjenjuju u postrojenju, počevši od sirovog čelika, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, toplo valjanje, hladno valjanje, kovanje, luženje, kaljenje, prevlačenje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje, završnu obradu.

—

sve emisije CO2 iz izgaranja goriva i procesne emisije iz obrade dimnog plina koje su povezane s fazama proizvodnje u postrojenju, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, toplo valjanje, hladno valjanje, kovanje, luženje, kaljenje, prevlačenje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje i završnu obradu proizvoda od željeza ili čelika.

—

sirovi čelik, ako se upotrebljava u procesu,

—

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

—

proizvodi od željeza ili čelika, ako se upotrebljavaju u procesu.

—

emisije CO2 iz potrošnje elektroda ili pasta za elektrode,

—

emisije CO2 iz svih upotrijebljenih goriva (npr. za sušenje i predgrijavanje sirovina, zagrijavanje ćelija za elektrolizu, zagrijavanje potrebno za lijevanje),

—

emisije CO2 iz obrade dimnog plina, iz kalcinirane sode ili vapnenca, ako je relevantno.

—

emisije perfluorougljika uzrokovane anodnim efektima koji se prate u skladu s odjeljkom B.7. Priloga III.

—

emisije CO2 iz goriva koja se upotrebljavaju za sušenje i predgrijavanje sirovina, u pećima za taljenje, u predobradi otpada kao što je skidanje obloga i oduljivanje, emisije iz izgaranja povezanih ostataka te goriva potrebnih za lijevanje ingota, poluga ili ploča,

—

emisije CO2 iz goriva koja se upotrebljavaju u povezanim djelatnostima kao što su obrada površinskog sloja i oporaba troske,

—

emisije CO2 iz obrade dimnog plina, iz kalcinirane sode ili vapnenca, ako je relevantno.

—

aluminij u sirovim oblicima iz drugih izvora, ako se upotrebljava u procesu.

—

sve faze u integriranoj tvornici aluminija od proizvodnje aluminija u sirovim oblicima do poluproizvoda i proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga granice sustava obuhvaćaju kao jedan proces,

—

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga, počevši od poluproizvoda ili drugih proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. koji su primljeni iz drugih postrojenja ili proizvedeni u istom postrojenju, ali zasebnim procesom proizvodnje.

—

sve faze proizvodnje robe obuhvaćene oznakama KN iz odjeljka 2. ovog Priloga za skupnu kategoriju robe „proizvodi od aluminija” koje već nisu obuhvaćene zasebnim procesima proizvodnje aluminija u sirovim oblicima kako se zahtijeva odjeljkom 3.17. ovog Priloga i kako se primjenjuju u postrojenju,

—

sve faze proizvodnje koje se primjenjuju u postrojenju, počevši od aluminija u sirovim oblicima, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, valjanje, ekstrudiranje, kovanje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje, završnu obradu.

—

sve emisije CO2 iz potrošnje goriva u procesima izrade proizvoda od aluminija te iz čišćenja dimnog plina.

—

aluminij u sirovim oblicima, ako se upotrebljava u procesu proizvodnje (pri čemu se primarni i sekundarni aluminij razmatraju zasebno, ako su podaci poznati),

—

proizvodi od aluminija, ako se upotrebljavaju u procesu proizvodnje.

—

sve emisije zbog izgaranja i procesne emisije iz obrade dimnog plina.

1.

2.

3.

Ugrađene emisije robe izračunavaju se kao prosjek odabranog izvještajnog razdoblja.

4.

5.

Svi parametri koji se koriste za izračun emisija zaokružuju se tako da uključuju sve znamenke važne za potrebe izračuna emisija i izvješćivanja o njima.

Specifične izravne i neizravne ugrađene emisije izražavaju se u tonama CO2e po toni robe zaokruženima tako da uključuju sve važne znamenke, na najviše pet decimalnih mjesta.

1.

Potpunost: metodologija praćenja obuhvaća sve parametre potrebne za utvrđivanje ugrađenih emisija sve robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 u skladu s metodama i formulama iz ovog Priloga.

2.

Dosljednost i usporedivost: praćenje i izvješćivanje moraju biti dosljedni i usporedivi kroz vrijeme. U tu se svrhu odabrane metode utvrđuju u pisanoj dokumentaciji o metodologiji praćenja kako bi se dosljedno upotrebljavale. Metodologija se mijenja samo ako je to objektivno opravdano. Relevantni su razlozi:

3.

Transparentnost: podaci o praćenju, uključujući pretpostavke, referentne vrijednosti, podatke o djelatnostima, emisijske faktore, faktore izračuna, podatke o ugrađenim emisijama kupljenih prekursora, mjerljivu toplinu i električnu energiju, zadane vrijednosti ugrađenih emisija, informacije o cijeni ugljika koju treba platiti i sve druge podatke relevantne za potrebe ovog Priloga, dobavljaju se, evidentiraju, sakupljaju, analiziraju i dokumentiraju na transparentan način koji neovisnim trećim stranama, kao što su akreditirani verifikatori, omogućuje da ponove postupak utvrđivanja emisija. Dokumentacija uključuje evidenciju svih promjena metodologije.

Potpuna i transparentna evidencija svih podataka relevantnih za utvrđivanje ugrađenih emisija proizvedene robe, uključujući potrebne popratne dokumente, čuva se u postrojenju najmanje četiri godine nakon izvještajnog razdoblja. Deklarant koji izvješćuje smije dobiti uvid u tu evidenciju.

4.

Točnost: odabranom metodologijom praćenja osigurava se da pri utvrđivanju emisija ne dolazi do sustavnih ni svjesnih pogrešaka. Svaki izvor netočnosti mora se utvrditi i što više smanjiti. Potrebno je postupati s dužnom pažnjom kako bi se postigla što veća moguća točnost izračuna i mjerenja emisija.

Ako podaci nedostaju ili se očekuje da će neizbježno nedostajati, kao zamjenski podaci upotrebljavaju se konzervativne procjene. Podaci o emisijama na konzervativnim se procjenama temelje i u sljedećim slučajevima:

5.

Cjelovitost metodologije: odabrana metodologija praćenja mora pružati razumno jamstvo cjelovitosti podataka o emisijama o kojima se izvješćuje. Emisije se utvrđuju primjenom odgovarajućih metodologija praćenja utvrđenih u ovom Prilogu. U prijavljenim podacima o emisijama ne smije biti materijalnih pogrešaka, informacije u njima moraju biti odabrane i prikazane nepristrano, a izračun ugrađenih emisija robe proizvedene u postrojenju mora biti vjerodostojan i uravnotežen.

6.

Za povećanje kvalitete podataka o kojima se izvješćuje mogu se primijeniti neobvezne mjere, posebno aktivnosti protoka podataka i kontrole u skladu s odjeljkom H ovog Priloga.

7.

Troškovna učinkovitost: kod odabira metodologije praćenja treba postići ravnotežu između poboljšanja koja proizlaze iz veće točnosti i dodatnih troškova. Pri praćenju emisija i izvješćivanju o njima nastoji se postići najveća moguća točnost, osim ako je to tehnički neizvedivo ili dovodi do neopravdano visokih troškova.

8.

Kontinuirano poboljšavanje: potrebno je redovito provjeravati mogu li se metodologije praćenja poboljšati. Ako se podaci o emisijama verificiraju, sve preporuke za poboljšanja uključene u izvješća o verifikaciji uzimaju se u obzir za provedbu u razumnom roku, osim ako bi poboljšanje uzrokovalo neopravdano visoke troškove ili ne bi bilo tehnički izvedivo.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Troškovi za utvrđivanje određenog skupa podataka smatraju se neopravdano visokima ako operatorova procjena troškova premašuje koristi određene metode utvrđivanja. Korist se u tu svrhu izračunava množenjem faktora poboljšanja s referentnom cijenom od 20 EUR po toni CO2e, a troškovi uključuju odgovarajuće razdoblje amortizacije koje se temelji na ekonomskom životnom vijeku opreme, ako je primjenjivo.

Faktor poboljšanja jednak je:

Za mjere povezane s poboljšanjem metodologije praćenja postrojenja ne smatra se da dovode do neopravdano visokih troškova ako oni ne prelaze ukupni iznos od 2 000 EUR godišnje.

(a)

za svaku skupnu kategoriju robe definiranu u odjeljku 2. Priloga II. koja je relevantna za postrojenje definira se jedan proces proizvodnje;

(b)

odstupajući od točke (a), zasebni procesi proizvodnje mogu se definirati za svaki način proizvodnje ako se u istom postrojenju različiti načini proizvodnje u skladu s odjeljkom 3. Priloga II. primjenjuju za istu skupnu kategoriju robe ili ako operator dobrovoljno odluči zasebno pratiti različitu robu ili skupine robe. Može se upotrebljavati i raščlanjenija definicija procesa proizvodnje ako je u skladu s prihvatljivim sustavom praćenja, izvješćivanja i verifikacije koji se primjenjuje u postrojenju;

(c)

odstupajući od točke (a), ako se barem dio prekursora relevantnih za složenu robu proizvodi u istom postrojenju kao i složena roba i ako se odgovarajući prekursori ne prenose iz postrojenja radi prodaje ili korištenja u drugim postrojenjima, proizvodnja prekursora i složene robe može biti obuhvaćena zajedničkim procesom proizvodnje. U tom se slučaju izostavlja zaseban izračun ugrađenih emisija prekursora;

(d)

mogu se primijeniti sljedeća sektorska odstupanja od točke (a):

(e)

ako se u dijelu postrojenja proizvodi roba koja nije navedena u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956, preporučeno je poboljšanje taj dio pratiti kao jedan dodatni proces proizvodnje kako bi se potvrdila potpunost podataka o ukupnim emisijama postrojenja.

1.

obuhvaćeni su barem svi relevantni izvori emisija stakleničkih plinova i tokovi izvora koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom robe navedene u odjeljku 2. Priloga II.;

2.

preporučeno je poboljšanje obuhvatiti sve izvore emisija i tokove izvora u cijelom postrojenju kako bi se provjerila vjerodostojnost te kako bi se nadzirale energetska učinkovitost i učinkovitost emisija postrojenja u cjelini;

3.

uključuju se sve emisije iz redovnog rada i emisije iz neuobičajenih događaja tijekom izvještajnog razdoblja, uključujući pokretanje, isključivanje i izvanredne situacije;

4.

ne uključuju se emisije iz pokretnih strojeva u svrhu prijevoza.

1.

metodologija koja se temelji na izračunu, koja se sastoji od utvrđivanja emisija iz tokova izvora na temelju podataka o djelatnostima dobivenih putem mjernih sustava i dodatnih parametara iz laboratorijskih analiza ili standardnih vrijednosti. Metodologija koja se temelji na izračunu može se primijeniti u skladu sa standardnom metodom ili metodom bilance mase;

2.

metodologija koja se temelji na mjerenju, koja se sastoji od utvrđivanja emisija iz izvora emisija kontinuiranim mjerenjem koncentracije odgovarajućeg stakleničkog plina u dimnom plinu i protoka dimnog plina.

(a)

za koji se tok izvora koristi standardna metoda koja se temelji na izračunu ili metoda bilanca mase, uključujući detaljan opis postupka utvrđivanja svakog relevantnog parametra iz odjeljka B.3.4. ovog Priloga;

(b)

za koji se izvor emisija koristi metodologija koja se temelji na mjerenju, uključujući opis svih relevantnih elemenata iz odjeljka B.6. ovog Priloga;

(c)

dokaz da emisije postrojenja nisu dvostruko brojanje i da ne nedostaju podaci o njima, što se prikazuje odgovarajućim dijagramom i opisom procesa postrojenja.

EmInst

znači (izravne) emisije postrojenja izražene u tonama CO2e;

Emcalc,i

znači emisije iz toka izvora i utvrđene primjenom metodologije koja se temelji na izračunu, izražene u tonama CO2e;

Emmeas,j

znači emisije iz izvora emisija j utvrđene primjenom metodologije koja se temelji na mjerenju, izražene u tonama CO2e; i

Emother,k

znači emisije utvrđene drugom metodom, indeks k, izražene u tonama CO2e.

Emi

znači emisije [t CO2] uzrokovane gorivom i;

EFi

znači emisijski faktor [t CO2/TJ] goriva i;

ADi

znači podaci o djelatnostima [TJ] goriva i, izračunani kao

FQi

znači potrošena količina [t ili m3] goriva i;

NCVi

znači neto kalorična vrijednost (niža ogrjevna vrijednost) [TJ/t ili TJ/m3] goriva i;

OFi

znači faktor oksidacije (bezdimenzionalni) goriva i, izračunan kao

Cash

znači ugljik sadržan u pepelu i prašini nastaloj tijekom čišćenja dimnih plinova; i

Ctotal

znači ukupni ugljik sadržan u izgaranom gorivu.

(a)

podaci o djelatnostima izraženi su kao količina goriva (tj. u t ili m3);

(b)

vrijednost EF izražena je u t CO2/t goriva ili t CO2/m3 goriva, ovisno o slučaju; i

(c)

vrijednost NCV može se izostaviti iz izračuna. Međutim, preporučeno je poboljšanje unijeti vrijednost NCV kako bi se omogućili provjera dosljednosti i praćenje cjelokupnog procesa proizvodnje.

f

znači omjer između molarne mase CO2 i molarne mase C: f = 3,664 t CO2/t C.

EFpre,i

znači preliminarni emisijski faktor goriva i (tj. emisijski faktor pod pretpostavkom da je cjelokupno gorivo fosilno), i

BFi

znači udio biomase (bezdimenzionalni) u gorivu i.

ADj

znači podaci o djelatnostima [t materijala] materijala j;

EFj

znači emisijski faktor [t CO2/t] materijala j; i

CFj

znači konverzijski faktor (bezdimenzionalni) materijala j.

1.

odrediti ukupni preliminarni emisijski faktor za miješani materijal analizom ukupnog sadržaja ugljika (CCj) i primjenom konverzijskog faktora i, ako je primjenjivo, udjela biomase i neto kalorične vrijednosti u odnosu na taj ukupni sadržaj ugljika; ili

2.

odrediti organske i anorganske sadržaje odvojeno i postupati s njima kao da su dva odvojena toka izvora.

—

metoda A (temelji se na ulazu): emisijski faktor, konverzijski faktor i podaci o djelatnostima odnose se na količinu materijala koji ulazi u proces. Upotrebljavaju se standardni emisijski faktori čistih karbonata kako su navedeni u tablici 3 Priloga VIII., uzimajući u obzir sastav materijala utvrđen u skladu s odjeljkom B.5. ovog Priloga;

—

metoda B (temelji se na proizvodnji): emisijski faktor, konverzijski faktor i podaci o djelatnostima odnose se na količinu materijala koji je proizveden u procesu. Upotrebljavaju se standardni emisijski faktori metalnih oksida nakon dekarbonizacije kako su navedeni u tablici 4 Priloga VIII., uzimajući u obzir sastav relevantnog materijala utvrđen u skladu s odjeljkom B.5. ovog Priloga.

ADk

znači podaci o djelatnostima [t] materijala k; za izlazne proizvode vrijednost ADk negativna je;

f

znači omjer između molarne mase CO2 i molarne mase C: f = 3,664 t CO2/t C; i

CCk

znači sadržaj ugljika u materijalu k (bezdimenzionalan i pozitivan).

CCpre,k

znači preliminarni sadržaj ugljika u gorivu k (tj. emisijski faktor pod pretpostavkom da je cjelokupno gorivo fosilno); i

BFk

znači udio biomase u gorivu k (bezdimenzionalni).

1.

Biomasa mora ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001.

2.

Odstupajući od prethodne točke, biomasa sadržana u otpadu i ostacima ili proizvedena iz otpada i ostataka koji nisu ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva mora ispunjavati samo kriterije utvrđene u članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001. Ova se točka primjenjuje i na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u goriva.

3.

Električna energija, grijanje i hlađenje proizvedeni iz krutog komunalnog otpada ne podliježu kriterijima utvrđenima u članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001.

4.

Kriteriji utvrđeni u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001 primjenjuju se neovisno o geografskom podrijetlu biomase.

5.

Usklađenost s kriterijima utvrđenima u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001 procjenjuje se u skladu s člankom 30. i člankom 31. stavkom 1. te direktive.

1.

Standardna metoda, izgaranje:

2.

Standardna metoda, emisije iz proizvodnih procesa:

3.

Bilanca mase:

1.

na temelju kontinuiranog mjerenja u okviru procesa u kojem se materijal troši ili proizvodi;

2.

na temelju sabranih izmjerenih količina koje su dostavljene ili proizvedene zasebno (u šaržama), uzimajući u obzir relevantne promjene u zalihama. U tu svrhu primjenjuje se sljedeće:

1.

podataka iz prethodnih godina i njihove korelacije s odgovarajućim razinama djelatnosti u izvještajnom razdoblju;

2.

dokumentiranih postupaka i odgovarajućih podataka u revidiranim financijskim izvještajima za izvještajno razdoblje.

1.

ako operator ne raspolaže vlastitim mjernim sustavom za utvrđivanje odgovarajućeg skupa podataka;

2.

ako utvrđivanje odgovarajućeg skupa podataka mjernim sustavom operatora nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova;

3.

ako operator raspolaže dokazima da mjerni sustav izvan njegove kontrole daje pouzdanije rezultate i manje je podložan rizicima od pogrešaka.

(1)

iznosi na fakturama koje izdaje trgovinski partner ako je riječ o komercijalnoj transakciji između dva neovisna trgovinska partnera;

(2)

izravna očitanja iz mjernih sustava.

1.

upotreba standardnih vrijednosti;

2.

upotreba posrednih podataka koji se temelje na empirijskim korelacijama između relevantnog faktora izračuna i drugih svojstava koja se mogu lakše mjeriti;

3.

upotreba vrijednosti koje se temelje na laboratorijskoj analizi.

(a)

standardni faktori navedeni u Prilogu VIII.;

(b)

standardni faktori navedeni u najnovijim smjernicama IPCC-a za inventare stakleničkih plinova (1);

(c)

vrijednosti koje se temelje na laboratorijskim analizama provedenima u prošlosti koje nisu starije od pet godina i koje se smatraju reprezentativnima za gorivo ili materijal.

(a)

standardni faktori koje zemlja u kojoj se nalazi postrojenje koristi za dostavu svojeg najnovijeg inventara Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime;

(b)

vrijednosti koje objavljuju nacionalne istraživačke ustanove, javna tijela, tijela za normizaciju, statistički uredi itd. u svrhu izvješćivanja o emisijama koje je raščlanjenije nego u prethodnoj točki;

(c)

vrijednosti koje utvrđuje i za koje jamči dobavljač goriva ili materijala ako postoje dokazi da sadržaj ugljika ima interval pouzdanosti od 95 % uz najviše 1 %;

(d)

stehiometrijske vrijednosti za sadržaj ugljika i povezane vrijednosti iz literature za neto kaloričnu vrijednost (NCV) čiste tvari;

(e)

vrijednosti koje se temelje na laboratorijskim analizama provedenima u prošlosti koje nisu starije od dvije godine i koje se smatraju reprezentativnima za gorivo ili materijal.

(a)

mjerenje gustoće pojedinih ulja ili plinova, uključujući one koji su karakteristični za rafinerije ili industriju čelika;

(b)

neto kalorična vrijednost pojedinačnih vrsta ugljena.

(a)

ako tablica ne sadržava primjenjivu minimalnu učestalost;

(b)

ako je prihvatljivim sustavom praćenja, izvješćivanja i verifikacije predviđena druga minimalna učestalost analize za istu vrstu materijala ili goriva;

(c)

ako bi minimalna učestalost navedena u tablici 1 ovog Priloga dovela do neopravdano visokih troškova;

(d)

ako se na temelju povijesnih podataka, uključujući analitičke vrijednosti za odgovarajuća goriva ili materijale u izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi trenutačnom izvještajnom razdoblju, oscilacije u analitičkim vrijednostima za odgovarajuća goriva ili materijale ne prelaze trećinu vrijednosti nesigurnosti u utvrđivanju podataka o djelatnostima za predmetno gorivo ili materijal.

1.

ekonomski je neovisan o operatoru ili je barem organizacijski zaštićen od utjecaja uprave postrojenja;

2.

primjenjuje primjenjive standarde za zatražene analize;

3.

zapošljava osoblje koje je osposobljeno za pojedine zadatke koji su mu dodijeljeni;

4.

na odgovarajući način upravlja uzorkovanjem i pripremom uzoraka, uključujući nadzor nad integritetom uzoraka;

5.

redovito osigurava kvalitetu umjeravanja, uzorkovanja i analitičkih metoda primjerenim metodama, uključujući redovito sudjelovanje u programima ispitivanja stručnosti, primjenu analitičkih metoda na certificiranim referentnim materijalima ili međuusporedbu s akreditiranim laboratorijem;

6.

na odgovarajući način upravlja opremom, među ostalim održavanjem i provedbom postupaka za umjeravanje, korekciju, održavanje i popravak opreme te vođenjem evidencije o tome.

1.

standardne vrijednosti tipa I;

2.

standardne vrijednosti tipa II;

3.

korelacije za utvrđivanje posrednih podataka;

4.

analize provedene izvan kontrole operatora, npr. one koje je proveo dobavljač goriva ili materijala, sadržane u dokumentaciji o kupnji, bez dodatnih informacija o primijenjenim metodama;

5.

analize u neakreditiranim laboratorijima ili u akreditiranim laboratorijima, ali s pojednostavnjenim metodama uzorkovanja;

6.

analize u akreditiranim laboratorijima uz primjenu najbolje prakse za uzorkovanje.

GHG Emtotal

znači ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova u tonama;

GHG conchourly,i

znači satne koncentracije emisija stakleničkih plinova u g/Nm3 u protoku dimnog plina mjerene tijekom rada za sat ili kraće referentno razdoblje i;

Vhourly,i

znači obujam dimnog plina u Nm3 za sat ili kraće referentno razdoblje i, utvrđen integracijom protoka tijekom referentnog razdoblja;

HoursOp

znači ukupan broj sati (ili kraćih referentnih razdoblja) za koje se primjenjuje metodologija na temelju mjerenja, uključujući sate za koji su podaci zamijenjeni u skladu s odjeljkom B.6.2.6. ovog Priloga.

—

izravno mjerenje koncentracije stakleničkih plinova;

—

neizravno mjerenje: u slučaju visoke koncentracije u dimnom plinu koncentracija stakleničkih plinova može se izračunati s pomoću neizravnog mjerenja koncentracije uzimajući u obzir izmjerene vrijednosti koncentracije svih drugih komponenti i toka plina primjenom sljedeće formule:

conci

znači koncentracija komponente i plina.

1.

metodologija koja se temelji na izračunu, uključujući metodologije u kojima se upotrebljavaju analize i uzorkovanje na temelju norme ISO 13833 (Emisije iz stacionarnih izvora – Određivanje omjera ugljikova dioksida dobivena iz biomase (biogeni) i ugljikova dioksida nastala iz fosilnih goriva – Uzorkovanje i određivanje radioaktivnoga ugljika);

2.

druga metoda koja se temelji na odgovarajućoj normi, uključujući normu ISO 18466 (Emisije iz stacionarnih izvora – Utvrđivanje biogenog udjela u CO2 u dimnom plinu primjenom metode bilance);

3.

druga metoda dopuštena u okviru prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju.

N2Oannual

znači ukupne godišnje emisije N2O, izračunane u skladu s odjeljkom B.6.2.1. ovog Priloga.

—

izračun s pomoću odgovarajuće bilance mase, uzimajući u obzir sve značajne parametre na ulaznoj strani, među ostalim za emisije CO2 barem ulaznih materijala, protok ulaznog zraka i učinkovitost procesa te parametre na izlaznoj strani, uključujući barem izlaz proizvoda i koncentraciju kisika (O2), sumporova dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx);

—

utvrđivanje kontinuiranim mjerenjem protoka na reprezentativnoj točki.

—

Ako se parametar izravno mjeri kao koncentracija, upotrebljava se zamjenska vrijednost koja je jednaka zbroju prosječne koncentracije i dvostruke standardne devijacije povezane s tim prosjekom, koja se računa sljedećom jednadžbom:

znači aritmetička sredina koncentracije određenog parametra tijekom cijelog izvještajnog razdoblja ili, u slučaju posebnih okolnosti u trenutku gubitka podataka, tijekom odgovarajućeg razdoblja koje odražava te posebne okolnosti; i

σ c

znači najbolja procjena standardne devijacije koncentracije određenog parametra tijekom cijelog izvješćivanja ili, ako su primijenjene posebne okolnosti u trenutku gubitka podataka, odgovarajuće razdoblje koje odražava posebne okolnosti.

—

Ako je riječ o parametru koji nije koncentracija, zamjenske vrijednosti utvrđuju se odgovarajućim modelom bilance mase ili bilance energije procesa. Taj se model potvrđuje korištenjem preostalih izmjerenih parametara metodologije koja se temelji na mjerenju i podataka pri normalnim uvjetima rada, uzimajući u obzir vremensko razdoblje istog trajanja kao i razdoblje za koje podaci nedostaju.

1.

ISO 20181:2023 Emisije iz nepokretnih izvora – Osiguranje kvalitete rada automatskih mjernih sustava

2.

ISO 14164:1999 Emisije iz stacionarnih izvora – Određivanje volumnog protoka plinova u odvodnim kanalima – Automatska metoda

3.

ISO 14385-1:2014 Emisije iz stacionarnih izvora – Staklenički plinovi – Dio 1.: Umjeravanje automatskih mjernih sustava

4.

ISO 14385-2:2014 Emisije iz stacionarnih izvora – Staklenički plinovi – Dio 2.: Kontinuirana kontrola kvalitete automatskih mjernih sustava

5.

ostalim relevantnim ISO normama, osobito normi ISO 16911-2 (Emisije iz stacionarnih izvora – Ručno i automatsko utvrđivanje brzine i volumena protoka u vodovima).

1.

metoda A (bilježe se minute anodnih efekata po ćeliji-danu);

2.

metoda B (bilježe se prenaponi anodnih efekata).

AEM

znači minute anodnih efekata/ćelija-dan;

SEFCF4

nači nagibni emisijski faktor izražen u [(kg emisije CF4/t proizvedenog Al)/(minute anodnih efekata/ćelija-dan)]. Ako se koriste različite vrste ćelija, prema potrebi se primjenjuju različiti faktori SEF;

PrAl

znači proizvodnja primarnog aluminija [t] u izvještajnom razdoblju; i

FC2F6

znači maseni udio C2F6 [t C2F6/t CF4].

OVC

znači koeficijent prenapona („emisijski faktor”) izražen kao kg CF4 po toni proizvedenog aluminija po mV prenapona;

AEO

znači prenapon anodnih efekata po ćeliji [mV] koji se utvrđuje kao integral (vrijeme × napon iznad ciljnog napona) podijeljen s vremenom (trajanjem) prikupljanja podataka;

CE

znači prosječna učinkovitost struje kod proizvodnje aluminija [%];

PrAl

znači godišnja proizvodnja primarnog aluminija [t]; i

FC2F6

znači maseni udio C2F6 [t C2F6/t CF4].

1.

ako se CO2 koristi u postrojenju ili se prenosi iz postrojenja u bilo što od sljedećeg:

2.

ako se CO2 koristi unutar postrojenja ili se iz njega prenosi subjektu koji prati emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije kako bi se proizveli proizvodi u kojima je ugljik koji potječe iz CO2 trajno kemijski vezan tako da ne ulazi u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući sve uobičajene aktivnosti koje se odvijaju nakon isteka vijeka trajanja proizvoda, kako je definirano u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 12. stavkom 3.b Direktive 2003/87/EZ.

—

ako prašina iz cementne peći ili prašina iz mimovoda napušta sustav peći, povezane količine sirovina ne smatraju se ulaznim materijalom u procesu. Emisije iz cementne peći izračunavaju se zasebno u skladu s odjeljkom B.9.2.3. ovog Priloga;

—

može se opisati ili sirovinsko brašno u cjelini ili zasebni ulazni materijal u procesu, pri čemu se izbjegava dvostruko brojanje ili izostavljanje vraćenih ili zaobiđenih materijala. Ako se podaci o djelatnostima utvrđuju na temelju proizvedenog klinkera, neto količina sirovinskog brašna može se odrediti s pomoću empirijskog omjera sirovinskog brašna i klinkera, specifičnog za tu lokaciju. Taj se omjer ažurira najmanje jednom godišnje u skladu sa smjernicama najbolje industrijske prakse.

—

izravnim vaganjem klinkera;

—

na temelju isporuka cementa, prema bilanci materijala uzimajući u obzir otpremanje klinkera, zalihe klinkera te odstupanja u zalihama klinkera, koristeći sljedeću jednadžbu:

Cliprod

znači količina proizvedenog klinkera, izražena u tonama;

Cemdeliv

znači količina isporuka cementa, izražena u tonama;

CemSV

znači odstupanja u zalihama cementa, izražena u tonama;

CCR

znači omjer klinkera i cementa (u tonama klinkera po toni cementa);

Clis

znači količina dostavljenog klinkera, izražena u tonama;

Clid

znači količina otpremljenog klinkera, izražena u tonama; i

CliSV

znači odstupanja u zalihama klinkera, izražena u tonama.

EFCKD

znači emisijski faktor djelomično kalcinirane prašine iz cementne peći [t CO2/t CKD];

EFCli

znači emisijski faktor klinkera [t CO2/t klinkera] specifičan za postrojenje; i

d

znači stupanj kalcinacije prašine iz cementne peći (ispušteni CO2 kao % ukupnog karbonatnog CO2 u smjesi sirovine).

Vair

znači ukupni protok ulaznog zraka u Nm3/h kod standardnih uvjeta;

O2,air

znači udio volumena O2 u suhom zraku (= 0,2095); i

O2,flue gas

znači udio volumena O2 u dimnom plinu.

Vair

se izračunava kao zbroj svih protoka zraka koji ulaze u proizvodnu jedinicu dušične kiseline, posebno primarnog i sekundarnog ulaznog zraka te ulaznog zraka za brtvljenje, ako je primjenjivo.

znači brzina protoka mase u kg/s;

znači brzina volumetrijskog protoka u m3/s; i

v

znači specifični volumen u m3/kg.

znači brzina protoka topline u kJ/s;

hflow

znači entalpija prenesenog toka u kJ/kg;

hreturn

znači entalpija povratnog toka u kJ/kg; i

znači brzina protoka mase u kg/s.

(a)

ako postoje dokazi da kondenzat ostaje u proizvodu (npr. u procesima s „ubrizgavanjem pregrijane pare”), ne oduzima se odgovarajuća količina entalpije kondenzata;

(b)

ako je poznato da se medij za prijenos topline gubi (npr. zbog curenja ili istjecanja u kanalizaciju), procjena za odgovarajući protok mase oduzima se od protoka mase prenesenog medija za prijenos topline.

(a)

utvrđivanje godišnjih prosječnih vrijednosti za parametre kojima se utvrđuje godišnja prosječna entalpija prenesenog i vraćenog medija za prijenos topline, pomnoženo s ukupnim godišnjim protokom mase primjenom 31. jednadžbe;

(b)

utvrđivanje satnih vrijednosti protoka topline i zbrajanje tih vrijednosti tijekom ukupnog godišnjeg vremena rada sustava za toplinu. Ovisno o sustavu za obradu podataka, satne vrijednosti mogu se prema potrebi zamijeniti drugim vremenskim intervalima.

Q

znači količina topline izražena u TJ;

ηH

znači izmjerena učinkovitost proizvodnje topline;

EIn

znači unos energije iz goriva;

ADi

znači godišnji podaci o djelatnostima (tj. potrošene količine) goriva i; i

NCVi

znači neto kalorična vrijednost goriva i.

LF

znači faktor opterećenja;

EIn

znači unos energije kako je utvrđen primjenom 33. jednadžbe tijekom izvještajnog razdoblja; i

EMax