(1)

Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine (2), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

Ukrajina je 2014. započela s provedbom ambicioznog programa reformi u cilju stabiliziranja gospodarstva i poboljšanja životnih uvjeta građana. Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedbu tih reformi podržalo se uzastopnim programima makrofinancijske pomoći, u okviru kojih je Ukrajina od Unije primila pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi EUR.

(3)

Hitnom makrofinancijskom pomoći, koja je stavljena na raspolaganje Odlukom (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća (3) u kontekstu sve veće prijetnje, neposredno prije ruske invazije, Ukrajini su pruženi zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR, isplaćeni u dva obroka od po 600 milijuna EUR u ožujku i svibnju 2022.

(4)

Izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije u iznosu do 1 milijarde EUR stavljenom na raspolaganje Odlukom (EU) 2022/1201 Europskog parlamenta i Vijeća (4) pružena je brza i hitna potpora ukrajinskom proračunu te je ta pomoć u cijelosti isplaćena u dvije tranše 1. i 2. kolovoza 2022. Ta je pomoć bila prva faza planirane izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini u iznosu do 9 milijardi EUR koju je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Strategija pomoći i obnove za Ukrajinu”, a Europsko vijeće potvrdilo 23. i 24. lipnja 2022.

(5)

Odluka (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća (5) bila je daljnji korak u provedbi planirane izvanredne makrofinancijske pomoći Unije. Njome je utvrđena osnova za pružanje Ukrajini dodatnog iznosa do 5 milijardi EUR u obliku zajmova po izrazito povoljnim uvjetima, od čega su 2 milijarde EUR isplaćene 18. listopada, a preostale 3 milijarde EUR trebaju se isplatiti do kraja 2022.

(6)

Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji traje od 24. veljače 2022. Ukrajini je uzrokovao gubitak pristupa financijskim tržištima i znatan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi za humanitarne potrebe i održavanje neprekinutog rada državnih službi znatno povećali. U toj vrlo neizvjesnoj i nestabilnoj situaciji najbolje procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o potrebama Ukrajine za financiranjem u ljeto 2022. upućivale su na izvanredan manjak financijskih sredstava od oko 39 milijardi USD u 2022., od čega bi se oko polovine moglo pokriti zahvaljujući međunarodnoj pomoći. Unijino brzo pružanje makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju Odluke (EU) 2022/1628 smatralo se, s obzirom na izvanredne okolnosti, prikladnim kratkoročnim odgovorom na znatne rizike za makrofinancijsku stabilnost Ukrajine. Dodatni iznos do 5 milijardi EUR izvanredne makrofinancijske pomoći na temelju te odluke bio je namijenjen pružanju potpore makrofinancijskoj stabilizaciji Ukrajine, jačanju neposredne otpornosti zemlje i održavanju njezine sposobnosti oporavka, čime bi se doprinijelo održivosti javnog duga Ukrajine i njezinoj sposobnosti da u konačnici ispuni svoje financijske obveze.

(7)

Unija, njezine države članice i europske financijske institucije od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine mobilizirale su 19,7 milijardi EUR za gospodarsku, socijalnu i financijsku otpornost Ukrajine. Taj iznos obuhvaća potporu iz proračuna Unije u iznosu od 12,4 milijarde EUR, uključujući izvanrednu makrofinancijsku pomoć i potporu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koja je u cijelosti ili djelomično zajamčena proračunom Unije, te dodatnu financijsku potporu država članica u iznosu od 7,3 milijarde EUR.

(8)

Osim toga, Vijeće je odlučilo o mjerama pomoći za potporu ukrajinskim oružanim snagama u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u iznosu od 3,1 milijarde EUR na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/509 (6) te o misiji za vojnu pomoć za potporu Ukrajini s 0,1 milijardom EUR za zajedničke troškove na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2022/1968 (7). Unija i njezine države članice dostavile su i dosad nezabilježenu hitnu pomoć u naravi putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu na temelju Uredbe (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća (8), što je najveća hitna operacija od uspostave tog mehanizma te su Ukrajini i regiji usmjereni milijuni najnužnijih potrepština.

(9)

Europsko vijeće je 23. lipnja 2022. odlučilo Ukrajini dodijeliti status zemlje kandidatkinje. Kontinuirana snažna potpora Ukrajini ključni je prioritet Unije. S obzirom na to da je šteta nanesena ukrajinskom gospodarstvu, građanima i poduzećima agresivnim ratom Rusije golema, kontinuirana snažna potpora Ukrajini zahtijeva organiziran kolektivni pristup kako je utvrđen u instrumentu za pružanje potpore Unije Ukrajini (makrofinancijska pomoć +) uspostavljenom ovom Uredbom („instrument”).

(10)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine strateška je geopolitička prijetnja Uniji u cjelini i od država članica zahtijeva odlučnost i jedinstvo. Stoga je ključno da se potpora Unije brzo primijeni te da se može fleksibilno i postupno prilagođavati za hitnu pomoć i kratkoročnu sanaciju na putu prema budućoj obnovi.

(11)

Opći je cilj instrumenta doprinijeti uklanjanju manjka financijskih sredstava Ukrajine u 2023., posebno pružanjem kratkoročne financijske pomoći državnom proračunu Ukrajine po izrazito povoljnim uvjetima i na predvidljiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način, među ostalim financiranje sanacije i početna potpora poslijeratnoj obnovi, ovisno o slučaju, u svrhu pružanja potpore Ukrajini na njezinu putu prema europskoj integraciji.

(12)

Kako bi se postigao opći cilj instrumenta, pomoć bi trebalo pružiti za potporu makrofinancijskoj stabilnosti Ukrajine i ublažavanje ograničenjâ vanjskog financiranja Ukrajine. Komisija bi trebala provesti potporu iz instrumenta u skladu s ključnim načelima i ciljevima mjera poduzetih u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(13)

Pružanje potpore za sanaciju, popravak i održavanje kritičnih funkcija i infrastrukture, kao i pomoći potrebitima i najpogođenijim područjima u smislu materijalne i socijalne potpore, privremenog smještaja, izgradnje stambenih objekata i infrastrukture, također bi trebalo ubrojiti u glavna područja potpore iz instrumenta.

(14)

Instrumentom bi trebalo poduprijeti i jačanje kapaciteta ukrajinskih vlasti za pripremu za poslijeratnu obnovu i za ranu pripremnu fazu pretpristupnog procesa, prema potrebi, uključujući jačanje ukrajinskih institucija, reformiranje i jačanje djelotvornosti javne uprave, kao i transparentnost, strukturne reforme i dobro upravljanje na svim razinama.

(15)

Instrumentom će se poduprijeti vanjska politika Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom operacije potpore radi koordinacije i osiguravanja dosljednosti vanjske politike Unije. Potpora Ukrajini u okviru instrumenta nastavit će znatno doprinositi pokrivanju potreba Ukrajine za financiranjem, kako su ih procijenili MMF, Svjetska banka i druge međunarodne financijske institucije, uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima. Pri određivanju iznosa potpore u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost ukupnog sudjelovanja Unije.

(16)

Stanje u Ukrajini zahtijeva postupan pristup prema kojem bi instrument usmjeren na makrofinancijsku stabilnost, kao i hitnu pomoć i sanaciju trebao biti popraćen stalnom potporom u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i aktivnosti humanitarne pomoći na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 (10).

(17)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi sredstva na raspolaganju za instrument za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023., s mogućim isplatama do 31. ožujka 2024. Maksimalni iznos od 18 milijardi EUR trebao bi se staviti na raspolaganje u obliku zajmova. Osim toga, ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti subvenciju kamatnih stopa za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. Kako bi se osiguralo pokrivanje troškova kamata tijekom trajanja zajmova, doprinosi država članica nakon 2027. trebali bi se obnoviti i nastaviti u obliku vanjskih namjenskih prihoda, osim ako u budućim višegodišnjim financijskim okvirima budu pokriveni drugim sredstvima. Stoga će možda biti moguće produljiti doprinose država članica nakon 2027.

(18)

Ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti mogućnost da države članice stave na raspolaganje dodatna sredstva, kao vanjske namjenske prihode, što će se provesti u okviru memoranduma o razumijevanju koji se odnosi na instrument. Takav dodatni doprinos u obliku vanjskih namjenskih prihoda trebalo bi omogućiti i zainteresiranim trećim zemljama i stranama, u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkama (d) i (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (11) („Financijska uredba”). Radi poticanja sinergija i komplementarnosti primjereno je dopustiti da se takvi dodatni doprinosi država članica te zainteresiranih trećih zemalja i strana mogu staviti na raspolaganje i za programe uspostavljene na temelju uredaba (EU) 2021/947 i (EZ) br. 1257/96 za financiranje mjera koje doprinose ostvarenju ciljeva instrumenta.

(19)

Dobrovoljni doprinosi država članica trebali bi biti neopozivi, bezuvjetni i na poziv. U tu svrhu države članice trebale bi s Komisijom sklopiti sporazum o doprinosu u smislu članka 22. stavka 2. Financijske uredbe. Takav sporazum o doprinosu trebao bi obuhvatiti doprinos za subvenciju kamatnih stopa te također dodatne iznose ako ih države članice žele pružiti.

(20)

Potporu iz instrumenta trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da Ukrajina nastavi poštovati djelotvorne demokratske mehanizme i njihove institucije, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava.

(21)

Potpora iz instrumenta trebala bi biti povezana s uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. U tim uvjetima trebalo bi uključiti i obveze radi jačanja gospodarskih rezultata i otpornosti zemlje te poslovnog okruženja, olakšavanja kritične obnove i prevladavanja izazova u energetskom sektoru.

(22)

Uvjete politike trebalo bi dopuniti strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja s ciljem osiguravanja učinkovitog, transparentnog i odgovornog korištenja sredstava.

(23)

S obzirom na situaciju u Ukrajini primjereno je predvidjeti preispitivanje memoranduma o razumijevanju sredinom programskog razdoblja.

(24)

Potporu iz instrumenta trebalo bi isplatiti podložno ispunjenju preduvjeta, zadovoljavajućoj provedbi i napretku u ispunjenju uvjeta politike.

(25)

Primjereno je predvidjeti mogućnost ponovne procjene potreba Ukrajine za financiranjem i smanjenja, suspenzije ili ukidanja potpore ako se u razdoblju isplate potpore iz instrumenta te potrebe znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima. Primjereno je predvidjeti i mogućnost suspenzije ili ukidanja isplata ako se ne ispune zahtjevi u pogledu isplate potpore iz instrumenta.

(26)

U kontekstu hitnih potreba Ukrajine za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 220.a Financijske uredbe koja je u njemu utvrđena kao jedinstvena metoda financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(27)

S obzirom na tešku situaciju u Ukrajini uzrokovanu agresivnim ratom Rusije i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je Ukrajini pružiti zajmove po izrazito povoljnim uvjetima s trajanjem od najviše 35 godina i ne početi s otplatom glavnice prije 2033. Primjereno je i odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Financijske uredbe i omogućiti Uniji da pokrije troškove kamatnih stopa i da izuzme Ukrajinu od administrativnih troškova koje bi inače snosila. Trebalo bi odobriti subvenciju kamatnih stopa kao instrument koji se smatra primjerenim za osiguranje djelotvornosti potpore iz instrumenta u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe. Trebalo bi je financirati iz dodatnih dobrovoljnih doprinosa država članica i trebala bi biti stavljena na raspolaganje postupno, kako sporazumi s državama članicama budu stupali na snagu.

(28)

Ukrajina bi svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od administrativnih troškova.

(29)

Odstupajući od članka 31. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2021/947, financijska obveza iz zajmova na temelju ove Uredbe ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje. Potpora na temelju instrumenta trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe. Uzimajući u obzir financijske rizike i proračunsko pokriće, za financijsku pomoć u obliku zajmova iz instrumenta ne bi trebalo izdvajati rezervacije niti bi, odstupajući od članka 211. stavka 1. Financijske uredbe, trebalo utvrditi stopu rezervacija kao postotak iznosa iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe.

(30)

Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (12) trenutačno se ne dopušta pokrivanje financijskih obveza koje proizlaze iz zajmova iz instrumenta. Do njezine moguće izmjene kojom bi se, kao jamstvo, omogućila mobilizacija proračunskih sredstava iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i do gornjih granica iz članka 3. stavaka 1. i 2. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (13), primjereno je potražiti alternativno rješenje kojim bi se osigurala dodatna sredstva.

(31)

Dobrovoljni doprinosi država članica u obliku jamstava identificirani su kao prikladan instrument za pružanje zaštite kojim se omogućuju operacije uzimanja i davanja zajmova na temelju ove Uredbe. Jamstva država članica trebala bi činiti odgovarajuću zaštitnu mjeru kojom se osigurava sposobnost Unije da otplati zajmove koje je uzela, a kojima se podupiru zajmovi iz instrumenta.

(32)

Jamstvima koja daju države članice trebala bi se pokriti potpora iz instrumenta u obliku zajmova u iznosu od najviše 18 000 000 000 EUR. Važno je da države članice dovrše primjenjive nacionalne postupke za davanje jamstava kao pitanje od najvećeg prioriteta. S obzirom na hitnost situacije, vrijeme potrebno za dovršetak tih postupaka ne bi smjelo odgoditi isplatu potrebne financijske potpore Ukrajini u obliku zajmova na temelju ove Uredbe. Istodobno bi financijska potpora iz instrumenta u obliku zajmova trebala biti stavljena na raspolaganje postupno, kako jamstva koja daju države članice budu stupala na snagu. S obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja i opreznosti, Komisija bi trebala dogovoriti zajmove uzimajući u obzir svoju kreditnu sposobnost. Međutim, potpora bi trebala biti stavljena na raspolaganje za puni iznos do 18 000 000 000 EUR od datuma početka primjene izmjene Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093, ili njezina sljednika, kojom se predviđa jamstvo za zajmove iz instrumenta na temelju proračuna Unije iznad gornjih granica VFO-a i do gornjih granica iz članka 3. stavaka 1. i 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053.

(33)

Jamstva država članica trebala bi biti neopoziva, bezuvjetna i na poziv. Tim bi se jamstvima trebala osigurati sposobnost Unije da otplati sredstva uzeta u zajam na tržištima kapitala ili od financijskih institucija. Aktiviranje jamstava trebalo bi prestati biti moguće od datuma početka primjene izmjene Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093, ili njezina sljednika, kojom se predviđa jamstvo za zajmove iz instrumenta na temelju proračuna Unije iznad gornjih granica VFO-a i do gornjih granica iz članka 3. stavaka 1. i 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053. Jamstva bi trebalo aktivirati u slučaju da Unija ne primi pravodobnu uplatu od Ukrajine u vezi sa zajmovima iz instrumenta, što posebno uključuje slučajeve promjene rasporeda otplate iz bilo kojeg razloga kao i očekivana i neočekivana neizvršenja plaćanja.

(34)

Odstupajući od članka 211. stavka 4. točke (c) Financijske uredbe, iznose čiji je povrat osiguran na temelju sporazumâ o zajmu u vezi sa zajmovima iz instrumenta trebalo bi vratiti državama članicama koje su aktivirale jamstva.

(35)

Prije aktiviranja jamstava koja daju države članice Komisija bi, prema vlastitom nahođenju i odgovornosti kao institucija Unije kojoj je povjereno izvršenje općeg proračuna Unije u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, trebala razmotriti sve mjere dostupne u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 220.a Financijske uredbe, u skladu s ograničenjima utvrđenima u ovoj Uredbi. Pri relevantnom aktiviranju jamstava Komisija bi, prema potrebi, države članice trebala obavijestiti o tom razmatranju.

(36)

Relativni udio doprinosâ svake države članice u ukupnom iznosu za koji se jamči (ključ za uplatu doprinosa) trebao bi odgovarati relativnim udjelima država članica u ukupnom bruto nacionalnom dohotku (BND) Unije. Aktiviranje jamstava trebalo bi biti razmjerno, uz primjenu ključa za uplatu doprinosa. Do stupanja na snagu svih sporazuma o jamstvu između Komisije i država članica ključ za uplatu doprinosa trebalo bi razmjerno i na privremenoj osnovi prilagoditi.

(37)

Primjereno je da Komisija i Ukrajina za potporu u obliku zajma sklope sporazum o zajmu, u okviru uvjeta utvrđenih u memorandumu o razumijevanju. Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s potporom iz instrumenta, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom potporom. Nadalje, u sporazumu o zajmu i sporazumu o financiranju trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti u skladu s člancima 129. i 220. Financijske uredbe.

(38)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno doprinos uklanjanju manjka financijskih sredstava Ukrajine u 2023., posebno pružanjem kratkoročne pomoći po izrazito povoljnim uvjetima državnom proračunu Ukrajine na predvidljiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(39)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(40)

Uzimajući u obzir hitnost situacije koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana predviđenu u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(41)

U svjetlu situacije u Ukrajini ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,