14.7.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 187/31


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2022/1211

od 12. srpnja 2022.

o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 140. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir izvješće Europske komisije (1),

uzimajući u obzir izvješće Europske središnje banke (2),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (3),

uzimajući u obzir raspravu u Europskom vijeću,

uzimajući u obzir preporuku članova Vijeća koji predstavljaju države članice čija je valuta euro (4),

budući da:

(1)

Treća faza ekonomske i monetarne unije („EMU”) započela je 1. siječnja 1999. Vijeće je, u sastavu šefova država ili vlada na sastanku u Bruxellesu 3. svibnja 1998., odlučilo da su Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska ispunili uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 1999. (5).

(2)

Odlukom 2000/427/EZ (6) Vijeće je odlučilo da je Grčka ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura 1. siječnja 2001. Odlukom 2006/495/EZ (7) Vijeće je odlučilo da je Slovenija ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura 1. siječnja 2007. Odlukama 2007/503/EZ (8) i 2007/504/EZ (9) Vijeće je odlučilo da su Cipar i Malta ispunili potrebne uvjete za usvajanje eura 1. siječnja 2008. Odlukom 2008/608/EZ (10) Vijeće je odlučilo da je Slovačka ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura. Odlukom 2010/416/EU (11) Vijeće je odlučilo da je Estonija ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura. Odlukom 2013/387/EU (12) Vijeće je odlučilo da je Latvija ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura. Odlukom 2014/509/EU (13) Vijeće je odlučilo da je Litva ispunila potrebne uvjete za usvajanje eura.

(3)

U skladu s točkom 1. Protokola br. 16. o određenim odredbama koje se odnose na Dansku priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i odlukom koju su šefovi država ili vlada donijeli u Edinburghu u prosincu 1992., Danska je obavijestila Vijeće da neće sudjelovati u trećoj fazi EMU-a. Danska nije zatražila pokretanje postupka iz članka 140. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

(4)

Na temelju Odluke 98/317/EZ Švedska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a. U skladu s člankom 4. Akta o pristupanju iz 2003. (14) Češka je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a, Mađarska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a i Poljska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2005. (15) Bugarska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a i Rumunjska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2012. (16) Hrvatska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. UFEU-a.

(5)

Europska središnja banka („ESB”) osnovana je 1. srpnja 1998. Europski monetarni sustav zamijenjen je tečajnim mehanizmom čija je uspostava usuglašena Rezolucijom Europskog vijeća o uspostavi tečajnog mehanizma u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije od 16. lipnja 1997. (17). Postupci predviđeni za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (ERM II) utvrđeni su u Sporazumu od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (18).

(6)

Člankom 140. stavkom 2. UFEU-a utvrđuju se postupci za prestanak odstupanja dotičnih država članica. Komisija i ESB najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuju Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u članku 140. stavku 1. UFEU-a.

(7)

Nacionalno zakonodavstvo država članica, uključujući statute nacionalnih središnjih banaka, prema potrebi treba prilagoditi kako bi se osigurala usklađenost s člancima 130. i 131. UFEU-a te Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke („Statut ESSB-a i ESB-a”). Izvješća Komisije i ESB-a osiguravaju detaljnu ocjenu usklađenosti zakonodavstva Hrvatske s člancima 130. i 131. Ugovora te Statutom ESSB-a i ESB-a.

(8)

U skladu s člankom 1. Protokola br. 13 o konvergencijskim kriterijima priloženog UFEU-u, kriterij stabilnosti cijena iz članka 140. stavka 1. prve alineje UFEU-a znači da država članica, promatrano tijekom razdoblja od jedne godine prije provjere, ima razinu cijena koja je održiva te prosječnu stopu inflacije koja ne prelazi za više od jedan i pol postotnih poena stopu inflacije u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe kriterija stabilnosti cijena, inflacija se mjeri harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HICP) određenima u Uredbi (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća (19). Kako bi se ocijenio kriterij stabilnosti cijena, inflacija države članice mjeri se postotnom promjenom aritmetičke sredine 12 mjesečnih indeksa u odnosu na aritmetičku sredinu 12 mjesečnih indeksa prethodnog razdoblja. Komisija i ESB u svojim su izvješćima upotrijebili referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu stopa inflacije triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za 1,5 postotnih poena. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. izračunana referentna vrijednost inflacije bila je 4,9 %, pri čemu su Francuska, Finska i Grčka bile tri države članice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena, uz stope inflacije od 3,2 %, 3,3 % odnosno 3,6 %. Iz država s najboljim rezultatima opravdano je izuzeti države čije se stope inflacije ne mogu smatrati smislenim referentnim vrijednostima za druge države članice. Takva su odstupanja ranije utvrđena 2004., 2010., 2013., 2014. i 2016. Trenutačno je opravdano izuzeti Maltu i Portugal iz zemalja s najboljim rezultatima - u travnju 2022. prosječna 12-mjesečna stopa inflacije za Maltu iznosila je 2,1 % i za Portugal 2,6 %, a za europodručje 4,4 %. Za potrebe izračuna referentne vrijednosti Maltu i Portugal zamjenjuju Finska i Grčka, države članice sa sljedećim najnižim prosječnim stopama inflacije.

(9)

U skladu s člankom 2. Protokola br. 13, kriterij stanja proračuna države iz članka 140. stavka 1. druge alineje UFEU-a zahtijeva da država članica u trenutku provjere ne bude predmetom odluke Vijeća prema članku 126. stavku 6. UFEU-a o tome da postoji prekomjerni deficit.

(10)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 13, kriterij sudjelovanja u tečajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz članka 140. stavka 1. treće alineje UFEU-a zahtijeva da je država članica poštovala normalan raspon fluktuacija predviđenih tečajnim mehanizmom (ERM) Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom barem posljednjih dviju godina prije provjere. Osobito, država članica nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom tog razdoblja. Od 1. siječnja 1999. ERM II osigurava okvir za ocjenjivanje ispunjavanja tečajnog kriterija. Pri ocjenjivanju ispunjavanja tog kriterija, Komisija i ESB su u svojim izvješćima provjerili dvogodišnje razdoblje koje završava 18. svibnja 2022.

(11)

U skladu s člankom 4. Protokola br. 13, kriterij konvergencije kamatnih stopa iz članka 140. stavka 1. četvrte alineje UFEU-a znači da je država članica, promatrano tijekom razdoblja od jedne godine prije provjere, imala prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu koja ne prelazi za više od dva postotna poena kamatnu stopu u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za ocjenu konvergencije kamatnih stopa upotrijebljen je kriterij usporedivih kamatnih stopa desetogodišnjih referentnih vrijednosti državnih obveznica. Radi ocjene ispunjavanja kriterija kamatne stope, Komisija i ESB u svojim su izvješćima uzeli u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu nominalnih dugoročnih kamatnih stopa triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za dva postotna poena. Referentna vrijednost temelji se na dugoročnim kamatnim stopama u Francuskoj (0,3 %), Finskoj (0,2 %) i Grčkoj (1,4 %) te je u jednogodišnjem razdoblju koje završava u travnju 2022. iznosila 2,6 %.

(12)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 13, podatke koji se koriste pri ocjeni ispunjavanja konvergencijskih kriterija osigurala je Komisija. Komisija je osigurala proračunske podatke nakon izvješća koja su države članice dostavile prije 1. travnja 2022. u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009 (20).

(13)

Na temelju izvješća koja su predstavile Komisija i ESB o napretku Hrvatske u ispunjavanju njezinih obveza u pogledu ostvarivanja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je da nacionalno zakonodavstvo u Hrvatskoj, uključujući statut nacionalne središnje banke, usklađeno s člancima 130. i 131. Ugovora te sa Statutom ESSB-a i ESB-a.

(14)

Na temelju izvješća koja su predstavile Komisija i ESB o napretku Hrvatske u ispunjavanju njezinih obveza u pogledu ostvarivanja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je da, u pogledu ispunjavanja konvergencijskih kriterija navedenih u četirima alinejama članka 140. stavka 1. UFEU-a od strane Hrvatske: prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. iznosila je 4,7 %, što je ispod referentne vrijednosti, te je izgledno da će ostati ispod referentne vrijednosti tijekom predstojećih mjeseci; Hrvatska nije predmet odluke Vijeća o postojanju prekomjernog deficita; Hrvatska je članica mehanizma ERM II od 10. srpnja 2020. i tijekom dvogodišnjem razdoblju koje prethodi ocjeni, devizni tečaj kune (HRK) nije bio izložen ozbiljnim napetostima te Hrvatska nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu HRK-a u odnosu na euro; i tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. dugoročna kamatna stopa u Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 0,8 %, što je znatno ispod referentne vrijednosti.

(15)

S obzirom na ocjenu pravne usklađenosti i ispunjavanja konvergencijskih kriterija te dodatnih čimbenika, Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za usvajanje eura,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za usvajanje eura. Odstupanje iz članka 5. Akta o pristupanju iz 2012. prestaje s učinkom od 1. siječnja 2023.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. srpnja 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

Z. STANJURA


(1)  Izvješće od 1. lipnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Izvješće od 1. lipnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Mišljenje od 5. srpnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  SL C 238, 21.6.2022., str. 1.

(5)  Odluka Vijeća 98/317/EZ od 3. svibnja 1998. u skladu s člankom 109.j stavkom 4. Ugovora (SL L 139, 11.5.1998., str. 30.).

(6)  Odluka Vijeća 2000/427/EZ od 19. lipnja 2000. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o usvajanju jedinstvene valute u Grčkoj 1. siječnja 2001. (SL L 167, 7.7.2000., str. 19.).

(7)  Odluka Vijeća 2006/495/EZ od 11. srpnja 2006. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o usvajanju jedinstvene valute u Sloveniji 1. siječnja 2007. (SL L 195, 15.7.2006., str. 25.).

(8)  Odluka Vijeća 2007/503/EZ od 10. srpnja 2007. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o usvajanju jedinstvene valute u Cipru 1. siječnja 2008. (SL L 186, 18.7.2007., str. 29.).

(9)  Odluka Vijeća 2007/504/EZ od 10. srpnja 2007. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o usvajanju jedinstvene valute u Malti 1. siječnja 2008. (SL L 186, 18.7.2007., str. 32.).

(10)  Odluka Vijeća 2008/608/EZ od 8. srpnja 2008. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o usvajanju jedinstvene valute u Slovačkoj 1. siječnja 2009. (SL L 195, 24.7.2008., str. 24.).

(11)  Odluka Vijeća 2010/416/EU od 13. srpnja 2010. u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o usvajanju eura u Estoniji 1. siječnja 2011. (SL L 196, 28.7.2010., str. 24.).

(12)  Odluka Vijeća 2013/387/EU od 9. srpnja 2013. o usvajanju eura u Latviji 1. siječnja 2014. (SL L 195, 18.7.2013., str. 24.).

(13)  Odluka Vijeća 2014/509/EU od 23. srpnja 2014. o usvajanju eura u Litvi 1. siječnja 2015. (SL L 228, 31.7.2014., str. 29.).

(14)  SL L 236, 23.9.2003., str. 33.

(15)  SL L 157, 21.6.2005., str. 203.

(16)  SL L 112, 24.4.2012., str. 21.

(17)  SL C 236, 2.8.1997., str. 5.

(18)  SL C 73, 25.3.2006., str. 21.

(19)  Uredba (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (SL L 135, 24.5.2016., str. 11.).

(20)  Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (SL L 145, 10.6.2009., str. 1.).