(1)

U Komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. Među tim su ciljevima potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate i na tržište, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući gospodarsku, društvenu, okolišnu i klimatsku održivost poljoprivrednih, šumskih i ruralnih područja, te potreba da se za korisnike smanji administrativno opterećenje povezano sa zakonodavstvom Unije.

(2)

Kako bi se obuhvatila globalna dimenzija i učinci ZPP-a, Komisija bi trebala osigurati koherentnost s vanjskim politikama i instrumentima Unije, osobito u području razvojne suradnje i trgovine. Zbog predanosti Unije koherentnosti politika u svrhu razvoja potrebno je prilikom osmišljavanja politika uvažiti razvojne ciljeve i načela.

(3)

Budući da ZPP treba bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na međunarodnoj razini, na razini Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. ZPP bi se trebao temeljiti na ostvarenju ciljeva („model ostvarivanja politika”). Unija bi stoga trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju te ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Više supsidijarnosti omogućuje da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te posebna narav poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz socijalne strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih nejednakosti između različitih poljoprivrednih regija, a potpora prilagodi potrebama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos postizanju ciljeva Unije.

(4)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(5)

Pravila o mjerama kojima se djelotvornost fondova Unije povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem, o teritorijalnom razvoju i vidljivosti potpore iz fondova Unije utvrđena u Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebala bi se primjenjivati i na potporu za ruralni razvoj na temelju ove Uredbe kako bi se osigurala koherentnost s dotičnim fondovima Unije u vezi s tim aspektima.

(6)

Sinergijama između EPFRR-a i programa Obzor Europa, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (7), trebalo bi se potaknuti EPFRR da na najbolji mogući način iskoristi rezultate istraživanja i inovacija, posebno onih koji proizlaze iz projekata koji se financiraju iz programa Obzor Europa i Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP), što će doprinijeti inovacijama u poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima.

(7)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv drastičnoga gubitka bioraznolikosti, potpora na temelju ove Uredbe trebala bi doprinijeti uključivanju djelovanja u području bioraznolikosti u politike Unije i postizanju ukupne ambicije osiguravanja 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027.

(8)

Državama članicama trebalo bi dati fleksibilnost da utvrde određene definicije i uvjete u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s potrebnim zajedničkim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije i uvjete („okvirne definicije”).

(9)

Kako bi se povećala uloga poljoprivrede u osiguravanju javnih dobara, potrebno je utvrditi odgovarajuću okvirnu definiciju „poljoprivredne djelatnosti”. Nadalje, kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili učinak na proizvodnju, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine, dok bi poljoprivrednici trebali imati mogućnost odabira između tih dviju vrsta djelatnosti. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi stvarnu definiciju „poljoprivredne djelatnosti” i relevantne uvjete.

(10)

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i osigurala usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnih travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije dodatno utvrde u skladu sa svojim lokalnim uvjetima.

(11)

Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje te da se njome zahtijeva uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija.

(12)

Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će definirati države članice.

(13)

Okvirna definicija „trajnih travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da, u slučajevima u kojima trava i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladava, ne isključuje druge vrste koje se mogu upotrebljavati za ispašu. Također bi trebala omogućiti državama članicama da utvrde daljnje kriterije i dopustiti im da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje koje mogu služiti za proizvodnju hrane za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne. To bi moglo obuhvaćati vrste čiji se dijelovi biljke, kao što su lišće, cvijeće, stabljike ili plodovi, mogu upotrebljavati za ispašu izravno ili kada padnu na tlo. Države članice također bi trebale moći odlučiti hoće li ograničiti zemljište na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje ne prevladavaju ili nisu prisutni na površinama za ispašu, uključujući njegovo ograničavanje na zemljište koje čini dio uspostavljene lokalne prakse.

(14)

Okvirnim definicijama „poljoprivredne površine” trebalo bi osigurati da države članice obuhvate poljoprivredno-šumarske sustave, u kojima se stabla uzgajaju na poljoprivrednim parcelama na kojima se provode poljoprivredne djelatnosti radi poboljšanja održive upotrebe zemljišta.

(15)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost da se potpora isplaćuje za poljoprivrednu površinu koja je poljoprivredniku na raspolaganju i na kojoj se obavlja poljoprivredna djelatnost, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „prihvatljivog hektara” s ključnim elementima. Države članice osobito bi trebale utvrditi uvjete na temelju kojih će se određivati je li zemljište poljoprivredniku na raspolaganju. S obzirom na vjerojatnost povremene i privremene upotrebe poljoprivrednog zemljišta za djelatnosti koje nisu, strogo uzevši, poljoprivredne, te s obzirom na potencijal doprinosa određenih nepoljoprivrednih djelatnosti diversifikaciji dohotka poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi utvrditi odgovarajuće uvjete u skladu s kojima će se površine koje se upotrebljavaju i za nepoljoprivredne djelatnosti uvrstiti među prihvatljive hektare.

(16)

S obzirom na visoke okolišne ambicije ZPP-a, prihvatljiva površina ne bi se trebala smanjivati zbog provedbe određenih pravila uvjetovanosti i shema za klimu, okoliš i dobrobit životinja („ekosheme”) u okviru izravnih plaćanja. Poljoprivredne površine ne bi trebale postati neprihvatljive za izravna plaćanja kada se na njima uzgajaju nepoljoprivredni proizvodi s pomoću paludikulture u okviru shema Unije ili nacionalnih shema koje doprinose postizanju jednog ili više okolišnih ili klimatskih ciljeva Unije. Nadalje, poljoprivredne površine trebale bi i dalje biti prihvatljive za izravna plaćanja ako podliježu određenim zahtjevima Unije koji se odnose na zaštitu okoliša, ili su pošumljene u okviru mjera ruralnog razvoja, uključujući one koje su pošumljene u skladu s usklađenim nacionalnim shemama, ili su na temelju određenih obveza površine ostavljene na ugaru.

(17)

Uzimajući u obzir potrebu za pojednostavnjenjem, državama članicama trebalo bi dopustiti da odluče da obilježja krajobraza koja ne ometaju u znatnoj mjeri obavljanje poljoprivredne djelatnosti na parceli ostaju dio prihvatljive površine. Državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu pojednostavnjene metodologije kako bi tijekom izračuna prihvatljive površine trajnih travnjaka mogle oduzeti one površine čije obilježja nisu prihvatljiva.

(18)

U pogledu površina koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja koherentnosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima je sadržaj tetrahidrokanabinola ispod 0,3 % trebala bi biti uključena u definiciju „prihvatljivog hektara”.

(19)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na aktivne poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „aktivnog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, na temelju objektivnih uvjeta, odrediti koji se poljoprivrednici smatraju aktivnim poljoprivrednicima. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, državama članicama trebalo bi dopustiti da dodijele izravna plaćanja manjim poljoprivrednicima koji također doprinose vitalnosti ruralnih područja te da uspostave negativan popis nepoljoprivrednih djelatnosti u usporedbi s kojima su poljoprivredne djelatnosti u pravilu marginalne. Negativan popis ne bi trebao biti jedini način na koji se utvrđuje definicija, već bi se trebao upotrebljavati kao dopunski alat za pomoć pri utvrđivanju takvih nepoljoprivrednih djelatnosti, ne dovodeći u pitanje mogućnost da dotične osobe dokažu da ispunjavaju kriterije definicije „aktivnog poljoprivrednika”. Kako bi se osigurao bolji dohodak, ojačala socioekonomska struktura ruralnih područja ili slijedili povezani ciljevi, definicijom aktivnog poljoprivrednika ne bi trebalo isključiti dodjelu potpore poljoprivrednicima koji se bave i drugim djelatnostima ili poljoprivrednika na nepuno radno vrijeme koji se osim poljoprivredom bave i nepoljoprivrednim djelatnostima.

(20)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja s obzirom na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima.

(21)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja s obzirom na cilj olakšavanja poslovnog razvoja u ruralnim područjima, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „novog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

(22)

Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. UFEU-a i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Na razini Unije trebalo bi dodatno odrediti skup specifičnih ciljeva koje bi države članice trebale primijeniti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir činjenicu da u državama članicama poljoprivreda čini sektor koji je usko povezan s gospodarstvom u cjelini. Tim bi se specifičnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete, pri čemu bi se trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo Unije, posebno u području klime, energije i okoliša, te postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

(23)

Pametniji, moderniziran i održiviji ZPP treba uključivati istraživanja i razvoj kako bi služio multifunkcionalnosti sustava poljoprivrede, šumarstva i prehrane u Uniji, uz ulaganje u tehnološki razvoj i digitalizaciju te poboljšanje prihvaćanja i učinkovitog korištenja tehnologija, posebno digitalnih tehnologija te pristupa nepristranom, pouzdanom, relevantnom i novom znanju i veće razmjene tog znanja.

(24)

Unija treba poticati moderan, konkurentan, otporan i diversificiran sektor poljoprivrede u kojem se uživaju prednosti visokokvalitetne proizvodnje i učinkovitosti resursa te kojim se osigurava dugoročna sigurnost opskrbe hranom kao dio konkurentnog i produktivnog poljoprivredno-prehrambenog sektora uz istodobnu zaštitu modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

(25)

Kako bi se pružila potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji radi poboljšanja dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, potrebno je poboljšati položaj poljoprivrednika u vrijednosnom lancu, posebno poticanjem oblika suradnje u koje su poljoprivrednici uključeni i od kojih ostvaruju koristi, kao i promicanjem kratkih lanaca opskrbe i poboljšanjem transparentnosti tržišta.

(26)

Unija treba poboljšati odgovor na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način. Kako bi se ostvario napredak u tom smjeru, bit će potrebno promicati posebne održive poljoprivredne prakse, kao što su ekološki uzgoj, integrirana zaštita bilja, agroekologija, agrošumarstvo ili precizna poljoprivreda. Slično tome, trebalo bi poticati i djelovanja za promicanje više razine dobrobiti životinja i inicijative za borbu protiv antimikrobne rezistencije.

(27)

Model ostvarivanja politika ne bi smio dovesti do situacije u kojoj postoji 27 različitih nacionalnih poljoprivrednih politika te time ugroziti zajedničku narav ZPP-a i unutarnje tržište. Međutim, trebao bi državama članicama omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti unutar snažnog zajedničkog regulatornog okvira. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo odrediti ciljeve Unije i utvrditi vrste intervencija te zajedničke zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, čime se osigurava zajednička narav ZPP-a. Države članice trebale bi biti zadužene za prenošenje tog regulatornog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike koristeći se povećanom razinom fleksibilnosti. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Također bi trebale provoditi svoje strateške planove u okviru ZPP-a kako ih je odobrila Komisija.

(28)

Radi poticanja pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora izravna plaćanja ostaju jedan od ključnih elemenata za jamčenje pravedne potpore dohotku za poljoprivrednike. Jednako tako, potrebna su ulaganja u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacije, diversifikaciju te prihvaćanje novih praksi i tehnologija radi poboljšanja tržišnog nagrađivanja poljoprivrednika.

(29)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na dohotke, posebno na one primarnih proizvođača. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva i za unaprjeđenje otpornosti svojih poljoprivrednih gospodarstava, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir kako bi se osiguralo primjereno upravljanje rizicima.

(30)

Podupiranje i poboljšanje zaštite okoliša i djelovanja u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je visoko postavljen prioritet za budućnost poljoprivrede i šumarstva Unije. ZPP bi trebao imati ulogu kako u smanjenju negativnih učinaka na okoliš i klimu, uključujući bioraznolikost, tako i u povećanju pružanja javnih dobara u području okoliša na svim vrstama poljoprivrednih i šumskih površina (uključujući područja visoke prirodne vrijednosti) i u ruralnim područjima u cjelini. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva. Trebala bi uključivati elemente kojima se podupire ili na drugi način potiče širok raspon djelovanja u ostvarivanju ciljeva u poljoprivredi, proizvodnji hrane, šumarstvu i ruralnim područjima u cjelini.

(31)

Najbolja kombinacija vrsta djelovanja za pristupanje tim ciljevima razlikovat će se od jedne države članice do druge. Uz potrebu za povećanjem napora koji se ulažu u prilagodbu klimatskim promjenama, istodobno je potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova i povećati sekvestraciju ugljika jer oboje je važno za ublažavanje klimatskih promjena. Proizvodnja i upotreba energije koja se podupire u okviru ZPP-a trebala bi se odnositi na energiju koja jasno pokazuje obilježja održivosti, među ostalim u pogledu stakleničkih plinova. U pogledu upravljanja prirodnim resursima posebno bi korisna mogla biti manja ovisnost o kemikalijama kao što su mineralna gnojiva i pesticidi, među ostalim radi zaštite bioraznolikosti, jer su u mnogim dijelovima Unije pravodobno potrebni manja ovisnost o pesticidima i djelovanja za zaustavljanje i preokretanje trenda opadanja populacija oprašivača.

(32)

Budući da su mnoga ruralna područja u Uniji pogođena strukturnim problemima, kao što su nedostatak atraktivnih prilika za zapošljavanje, manjak vještina, nedovoljna ulaganja u širokopojasne veze i povezivost, digitalnu i drugu infrastrukturu i osnovne usluge, te odljev mladih, ključno je ojačati socioekonomsku strukturu tih područja, u skladu s Deklaracijom iz Corka 2.0 „Bolji život u ruralnim područjima”, posebno otvaranjem radnih mjesta i generacijskom obnovom, dovođenjem Komisijinog plana za zapošljavanje i rast u ruralna područja, promicanjem socijalne uključenosti, potpore za mlade, generacijske obnove i razvoja „pametnih sela” u cijeloj Europi, te doprinošenjem ublažavanju depopulacije.

(33)

Jednakost žena i muškaraca temeljno je načelo Unije, a rodno osviještena politika važan je alat za integraciju tog načela u ZPP. Stoga bi poseban naglasak trebalo staviti na promicanje sudjelovanja žena u socioekonomskom razvoju ruralnih područja, posebno u poljoprivredi, pri čemu se potiče ključna uloga žena. Od država članica trebalo bi zahtijevati da procijene položaj žena u poljoprivredi i pristupe rješavanju izazova u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Rodna ravnopravnost trebala bi biti sastavni dio pripreme, provedbe i evaluacije intervencija u okviru ZPP-a. Države članice također bi trebale jačati svoje kapacitete u pogledu rodno osviještene politike i prikupljanja podataka razvrstanih po spolu.

(34)

Za stabilizaciju i diversifikaciju ruralnoga gospodarstva trebalo bi podupirati razvoj, osnivanje i zadržavanje nepoljoprivrednih poduzeća. Kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima, uz istodobno očuvanje prirodnih resursa. U tom kontekstu financijski instrumenti i korištenje jamstva EU-a u okviru programa InvestEU, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (9), mogu imati ključnu ulogu u osiguranju pristupa financiranju i jačanju kapaciteta za rast poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća. U ruralnim područjima postoji potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska integracija, posebno u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

(35)

ZPP-om bi se trebala nastaviti osiguravati sigurnost opskrbe hranom, a to bi trebalo značiti stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, njime bi se trebao poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, dobrobit životinja i smanjenje rasipanja hrane. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

(36)

S obzirom na opseg reforme koja je potrebna za ostvarenje ciljeva i rješavanje navedenih problema, primjereno je predvidjeti novi pravni okvir u jedinstvenoj uredbi kojim će se obuhvatiti potpora Unije koja se financira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i zamijeniti postojeći mehanizmi utvrđeni Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(37)

Ovom Uredbom trebala bi se utvrditi pravila koja se primjenjuju na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a i dodjeljuje u obliku vrsta intervencija navedenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice i odobrava Komisija.

(38)

Kako bi se osiguralo da Unija poštuje svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi, određene vrste intervencija predviđene ovom Uredbom trebale bi se i dalje prijavljivati kao potpora iz „zelene kutije”, koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili učinak na proizvodnju, ili kao potpora iz „plave kutije” u okviru programa ograničavanja proizvodnje i stoga biti izuzete iz obveza smanjenja. Iako su odredbe ove Uredbe za te vrste intervencija već u skladu sa zahtjevima „zelene kutije” utvrđenima u Prilogu 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi odnosno zahtjevima „plave kutije” utvrđenima u njegovu članku 6.5., trebalo bi osigurati da intervencije koje planiraju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za te vrste intervencija i dalje poštuju te zahtjeve. Posebno plaćanje za pamuk u okviru ove Uredbe osobito bi trebalo i dalje biti osmišljeno tako da bude u skladu s odredbama „plave kutije”.

(39)

Trebala bi se osigurati usklađenost intervencija, uključujući proizvodno vezanu potporu dohotku, s međunarodnim obvezama Unije. To uključuje zahtjeve iz Memoranduma o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a (12), kako se primjenjuju nakon izmjena zasebne osnovne površine Unije za uljarice na temelju izmjena sastava Unije.

(40)

Informacije o uspješnosti ZPP-a i procjena te uspješnosti na temelju provedbe strateških planova u okviru ZPP-a uzimat će se u obzir u redovitim Komisijinim procjenama koherentnosti politika radi održivog razvoja, uspostavljenima na temelju Programa održivog razvoja do 2030.

(41)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se provodi do 2022., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje sa zahtjevom da poljoprivrednici i drugi korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, zdravlja bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja (SMR) i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standardi). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare povećanu ambiciju u području okoliša i klime kako su navedene u Komunikaciji Komisije pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., utvrđenom Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (13).

(42)

Cilj je uvjetovanosti doprinijeti razvoju održive poljoprivrede podizanjem razine osviještenosti korisnika o potrebi poštovanja tih osnovnih standarda. Njome se nastoji doprinijeti i većoj usklađenosti ZPP-a s očekivanjima društva poboljšanjem usklađenosti ZPP-a s ciljevima u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja. Uvjetovanost bi trebala biti jedan od sastavnih elemenata strukture ZPP-a za okoliš, kao dio osnovnih uvjeta za ambicioznije obveze u području okoliša i klime, te bi se trebala sveobuhvatno primjenjivati u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike i druge korisnike koji ne ispunjavaju te zahtjeve primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće sankcije u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116.

(43)

Cilj je okvira GAEC standardâ doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, prevladavanju izazova u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2022. u okviru ozelenjivanja izravnih plaćanja, ublažavanje klimatskih promjena i potreba za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava i njihova doprinosa bioraznolikosti. Potvrđeno je da svaki GAEC standard doprinosi postizanju više ciljeva. Kako bi provele okvir, države članice trebale bi za svaki od standarda uspostavljenih na razini Unije uspostaviti nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke dotičnog područja, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, te uzimajući u obzir postojeće uvjete na poljoprivrednim gospodarstvima, poljoprivredne prakse, veličinu poljoprivrednih gospodarstava i strukture poljoprivrednih gospodarstava, upotrebu zemljišta i posebnosti najudaljenijih regija. Države članice trebale bi moći utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima GAEC standardâ radi poboljšanja ostvarenja okolišnih i klimatskih ciljeva u okviru GAEC standardâ. S obzirom na postojeće prakse u sustavu ekološkog uzgoja, za ekološke poljoprivrednike ne bi trebalo uvoditi dodatne zahtjeve u pogledu plodoreda. Osim toga, kad je riječ o standardima za plodored i minimalni udio obradivog zemljišta za bioraznolikost, države članice trebale bi moći razmotriti određene iznimke kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećivanje manjih poljoprivrednih gospodarstava ili isključivanje nekih poljoprivrednih gospodarstava koja već ispunjavaju cilj GAEC standardâ jer su u značajnoj mjeri pokrivena travnjacima, zemljištem ostavljenim na ugaru ili usjevima mahunarki. Iznimku bi trebalo predvidjeti i za pretežno pošumljene države članice u pogledu zahtjeva bioraznolikosti za minimalnim udjelom obradivog zemljišta.

(44)

Države članice trebaju u potpunosti provesti propisane zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednoga gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, propisani zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja te dobrobiti životinja, kako se provodi na nacionalnoj razini, a kojim se nameću točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike i druge korisnike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (14) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) ili Direktive Vijeća 91/676/EEZ (16). Radi daljnjeg postupanja slijedom zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) trebalo bi uključiti kao propisane zahtjeve upravljanja u područje primjene uvjetovanosti te bi na odgovarajući način trebalo prilagoditi popis GAEC standardâ.

(45)

Kako bi se boljom osviještenosti, od strane korisnika potpore ZPP-a, o zapošljavanju i socijalnim standardima doprinijelo razvoju socijalno održive poljoprivrede, trebalo bi uvesti novi mehanizam kojim bi se obuhvatila socijalna pitanja.

(46)

Takvim bi se mehanizmom potpuni primitak izravnih plaćanja ZPP-a te plaćanja za obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja, plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje i plaćanja za nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva trebao vezati uz to da poljoprivrednici i drugi korisnici poštuju osnovne standarde koji se odnose na uvjete rada i zapošljavanja radnika u poljoprivredi te sigurnost i zdravlje na radu, a posebno određene standarde na temelju Direktive Vijeća 89/391/EEZ (20) te direktiva 2009/104/EZ (21) i (EU) 2019/1152 (22) Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija bi do 2025. trebala procijeniti izvedivost uključivanja članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (23) te bi, prema potrebi, trebala predložiti zakonodavstvo u tu svrhu.

(47)

Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike i druge korisnike koji ne poštuju te standarde primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće sankcije u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116. Zbog načela neovisnosti pravosuđa nije moguće pravosudnim sustavima nametnuti posebne zahtjeve u pogledu načina donošenja odluka i presuda osim onih koji su predviđeni zakonodavstvom na kojem se te odluke i presude temelje.

(48)

Pri uspostavi mehanizma socijalne uvjetovanosti trebalo bi uzeti u obzir različite nacionalne okvire kako bi se poštovalo pravo država članica da definiraju temeljna načela svojih socijalnih i radnih sustava. Stoga bi trebalo uzeti u obzir odluke država članica koje se odnose na metode izvršenja, kolektivno pregovaranje i ulogu socijalnih partnera, uključujući, prema potrebi, pri provedbi direktiva u području socijalnih pitanja i zapošljavanja. Trebalo bi poštovati nacionalne modele tržišta rada i autonomiju socijalnih partnera. Ovom se Uredbom socijalnim partnerima ili državama članicama ne bi smjele nametati nikakve obveze u vezi s izvršenjem ili kontrolama u područjima koja su, prema nacionalnim modelima tržišta rada, u nadležnosti socijalnih partnera.

(49)

Zbog složenosti uspostave sustavâ na nacionalnoj razini kojima se poštuje autonomija i specifičnost nacionalnih sustava, državama članicama trebalo bi dopustiti da provedu socijalnu uvjetovanost na kasniji datum, ali u svakom slučaju najkasnije od 1. siječnja 2025.

(50)

Države članice trebale bi osigurati postojanje usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava prilagođenih različitim vrstama proizvodnje koje imaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju u svrhu poboljšanja održivog upravljanja i opće uspješnosti poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te u svrhu identificiranja potrebnih poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednoga gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a, uključujući digitalizaciju. Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebale bi poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a, uključujući zadruge, ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a, kao i standarde koji proizlaze iz zakonodavstva o vodi, održivoj upotrebi pesticida i upravljanju hranjivim tvarima te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije. Na raspolaganju bi trebali biti i savjeti o upravljanju rizicima i potpori inovacijama za pripremu i provedbu novih projekata operativnih skupina EIP-a, uz korištenje inovativnih ideja na najširim razinama. Radi povećanja kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti sve javne i privatne savjetnike i savjetodavne mreže u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

(51)

Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava kako u poljoprivredi tako i u pogledu okoliša, informacije o upravljanju hranjivim tvarima s naglaskom na dušik i fosfate, koji su hranjive tvari koje s okolišnog stajališta mogu predstavljati posebne izazove te stoga zaslužuju posebnu pozornost, trebalo bi osigurati s pomoću posebnog elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji države članice stavljaju na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Alatom za održivost poljoprivrednih gospodarstava trebala bi se omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima i u cijeloj Uniji, Komisija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama u izradi alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava.

(52)

Kako bi se poljoprivrednike bolje informiralo i savjetovalo o njihovim obvezama prema svojim radnicima u pogledu socijalne dimenzije ZPP-a, usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebale bi osigurati informacije o zahtjevima u pogledu pružanja informacija u pisanom obliku iz članka 4. Direktive (EU) 2019/1152 i o zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji se primjenjuju na poljoprivredna gospodarstva.

(53)

Kako bi se osigurala pravednija raspodjela potpora dohotku, državama članicama trebalo bi dopustiti određivanje gornje granice ili smanjenje iznosa izravnih plaćanja koji premašuju određenu gornju granicu i dobivena razlika trebala bi se upotrijebiti za proizvodno nevezana izravna plaćanja, pri čemu se prioritet daje dodatnoj preraspodijeljenoj potpori dohotku za održivost, ili prenijeti u EPFRR. Kako bi se izbjegli negativni učinci na zapošljavanje, državama članicama trebalo bi dopustiti da pri primjeni tog mehanizma uzmu u obzir radnu snagu.

(54)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje uzrokovano upravljanjem brojnim plaćanjima malih iznosa i osigurao stvaran doprinos potpore postizanju ciljeva ZPP-a kojima izravna plaćanja doprinose, države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi zahtjeve u smislu minimalne površine ili minimalnog iznosa vezanog uz potporu za primanje izravnih plaćanja. Kada države članice odluče dodijeliti potporu dohotku vezanu uz životinje koja se plaća po životinji, uvijek bi trebale odrediti prag u smislu minimalnog iznosa kako bi se izbjeglo sankcioniranje poljoprivrednika koji ispunjavaju uvjete za tu potporu, ali čija je površina ispod tog praga. Zbog vrlo specifične poljoprivredne strukture na manjim egejskim otocima, Grčka bi trebala moći odlučiti treba li se na to područje primijeniti ikakav minimalni prag.

(55)

S obzirom na važnost sudjelovanja poljoprivrednika u instrumentima za upravljanje rizicima, državama članicama trebalo bi dopustiti da određeni postotak izravnih plaćanja dodijele za potporu doprinosima poljoprivrednika takvim alatima.

(56)

Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve aktivne poljoprivrednike te kako bi se poštovao cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen u članku 39. stavku 1. točki (b) UFEU-a, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrstu intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, trebalo bi biti moguće razlikovati iznose plaćanja prema skupinama područja na temelju socioekonomskih ili agronomskih uvjeta, ili ih smanjiti uzimajući u obzir druge intervencije. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika državama članica trebalo bi dopustiti da provedu osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju pravâ na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije bilo kakve daljnje konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u okviru programâ osnovnih plaćanja na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Države članice trebale bi daljnju konvergenciju provesti i radi nastavka postupnog udaljavanja od povijesnih vrijednosti.

(57)

Ako pružaju proizvodno nevezana izravna plaćanja na temelju sustava prava na plaćanje, države članice trebale bi nastaviti upravljati jednom ili više nacionalnih rezervi po skupini područja. Pri upotrebi tih rezervi prioritet bi trebalo dati mladim poljoprivrednicima i novim poljoprivrednicima. Pravila o primjeni i prijenosu prava na plaćanje potrebna su i radi jamčenja neometanog funkcioniranja sustava.

(58)

S obzirom na ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Kako bi se promicala uravnoteženija raspodjela potpore i smanjilo administrativno opterećenje za korisnike malih iznosa, države članice trebale bi imati mogućnost izraditi posebnu intervenciju za male poljoprivrednike kojom bi se zamijenile druge intervencije izravnih plaćanja. Kako bi se osigurala bolja usmjerenost te potpore, trebalo bi omogućiti diferencijaciju plaćanja. Kako bi se malim poljoprivrednicima omogućilo da odaberu sustav koji najbolje odgovara njihovim potrebama, sudjelovanje poljoprivrednika u intervenciji trebalo bi biti neobvezno.

(59)

S obzirom na prepoznatu potrebu za vidljivim i mjerljivim promicanjem uravnoteženije raspodjele potpore u korist malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi provoditi dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost te bi najmanje 10 % omotnice za izravna plaćanja trebale namijeniti toj potpori. Radi omogućavanja bolje usmjerenosti te dodatne potpore te s obzirom na razlike u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, države članice trebale bi imati mogućnost pružanja različitih iznosa dodatne potpore za različite raspone hektara te diferenciranja potpore po regionalnim razinama ili po istim skupinama područja kako su utvrđena u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a za osnovnu potporu dohotku za održivost.

(60)

Države članice odgovorne su za osiguravanje ciljane raspodjele izravnih plaćanja i povećanje potpore dohotku onima kojima je to najpotrebnije. Različiti instrumenti dostupni državama članicama mogu učinkovito doprinijeti postizanju tog cilja, uključujući određivanje gornjih granica i postupno smanjivanje te intervencije kao što su dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost i plaćanje za male poljoprivrednike. Pregled napora koje države članice ulažu u tom pogledu trebalo bi utvrditi u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Na temelju potreba u smislu pravednije raspodjele izravnih plaćanja, uključujući potrebe na temelju posebne strukture poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi imati mogućnost odabrati primjenu obveznog preraspodijeljenog plaćanja i odgovarajućeg minimalnog postotka ili druge odgovarajuće mjere, uključujući preraspodijeljeno plaćanje u manjem postotku

(61)

Stvaranje i razvoj nove gospodarske djelatnosti u poljoprivrednom sektoru od strane mladih poljoprivrednika financijski je izazov i predstavlja element koji bi se trebao uzeti u obzir pri izradi intervencijske strategije u pogledu dodjele i usmjeravanja izravnih plaćanja. Taj je razvoj ključan za konkurentnost poljoprivrednog sektora Unije te bi stoga državama članica trebalo dopustiti uspostavu dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike. Takva vrsta intervencija trebala bi mladim poljoprivrednicima pružiti dodatnu potporu dohotku nakon pokretanja poslovanja. Na temelju svoje procjene potreba države članice trebale bi moći odlučiti o metodi izračuna plaćanja, ili po hektaru ili kao jednokratni iznos, te bi on mogao biti ograničen na maksimalni broj hektara. Budući da bi se njime trebalo obuhvatiti samo početno razdoblje poslovanja, takvo plaćanje trebalo bi se dodijeliti samo na određeno maksimalno razdoblje nakon podnošenja zahtjeva za potporu i ubrzo nakon pokretanja poslovanja. Ako plaćanje traje i nakon 2027., države članice trebale bi osigurati da se ne stvaraju pravna očekivanja korisnika za razdoblje nakon 2027.

(62)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi, u okviru izravnih plaćanja u strateškom planu u okviru ZPP-a, uspostaviti ekosheme koje su dobrovoljne za poljoprivrednike te koje bi trebale biti potpuno koordinirane s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih utvrditi kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš ili kao naknada za provođenje tih praksi. U oba slučaja njihova bi svrha trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u području okoliša i klime te bi stoga trebale biti koncipirane tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti.

(63)

Kako bi se osigurala učinkovitost, ekosheme trebale bi u pravilu obuhvaćati najmanje dva područja djelovanja za klimu, okoliš, dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije. U istu svrhu, iako bi se naknada trebala temeljiti na nastalim troškovima, gubitku prihoda i transakcijskim troškovima koji proizlaze iz poljoprivrednih praksi na koje se obvezalo, uzimajući u obzir ciljne vrijednosti utvrđene u okviru ekoshema, dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku trebaju odražavati razinu ambicije praksi na koje se obvezalo. Države članice trebale bi imati mogućnost uspostave ekoshema za poljoprivredne prakse koje poljoprivrednici provode na poljoprivrednim površinama, posebno poljoprivredne djelatnosti, ali i određene prakse koje nadilaze poljoprivredne djelatnosti. Te prakse mogu uključivati poboljšano upravljanje trajnim pašnjacima i obilježjima krajobraza, ponovno natapanje tresetišta, paludikulturu i ekološki uzgoj.

(64)

Ekološki uzgoj, reguliran Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (24), poljoprivredni je sustav koji može znatno doprinijeti postizanju više specifičnih ciljeva ZPP-a te osobito njegovim specifičnim ciljevima u području klime i okoliša. S obzirom na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na okoliš i klimu, države članice posebno bi trebale moći razmotriti ekološki uzgoj pri uspostavljanju ekoshema za poljoprivredne prakse i u tom kontekstu procijeniti razinu potpore koja je potrebna za poljoprivredna zemljišta kojima se upravlja u okviru sustava ekološkog uzgoja.

(65)

Države članice trebale bi moći uspostaviti ekosheme kao „početničke sheme” kao uvjet poljoprivrednicima za preuzimanje ambicioznijih obveza u području okoliša, klime i dobrobiti životinja u okviru ruralnog razvoja. Kako bi se osiguralo pojednostavnjenje, države članice trebale bi moći uspostaviti poboljšane ekosheme. Države članice također bi trebale moći uspostaviti ekosheme za potporu praksama za dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije.

(66)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima, trebalo bi utvrditi maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za proizvodno vezanu potporu dohotku u okviru izravnih plaćanja koji države članice smiju dodijeliti u svrhu poboljšanja konkurentnosti, održivosti ili kvalitete u određenim sektorima i vrstama proizvodnje koji imaju posebnu socijalnu, gospodarsku ili okolišnu važnost i suočavaju se s određenim poteškoćama. Pri izradi tih intervencija države članice trebale bi uzeti u obzir njihov potencijalni učinak na unutarnje tržište.

(67)

Budući da je opće poznato da se proizvodnja proteinskih usjeva u Uniji suočava s ozbiljnim poteškoćama, nije potrebno dokazivati takve poteškoće u slučaju intervencija za proizvodno vezanu potporu dohotku koje su usmjerene na te usjeve. Državama članicama trebalo bi dopustiti da dodatni dio financijske gornje granice koja im je na raspolaganju za izravna plaćanja iskoriste za dodjelu proizvodno vezane potpore dohotku posebno za potporu proizvodnji proteinskih usjeva kako bi se smanjio manjak u Uniji u tom području. Nadalje, države članice trebale bi moći podupirati mješavine mahunarki i trava u okviru proizvodno vezane potpore dohotku sve dok mahunarke prevladavaju u toj mješavini.

(68)

U skladu s ciljevima iz Protokola br. 4. o pamuku priloženog Aktu o pristupanju iz 1979. potrebno je zadržati „posebno plaćanje za usjev” po prihvatljivom hektaru povezano s uzgojem pamuka te potporu za međustrukovne organizacije u regijama u kojima se uzgaja pamuk. Međutim, budući da su proračunska sredstva dodijeljena za pamuk fiksna i ne mogu se koristiti u druge svrhe te da je pravna osnova provedbe tog posebnog plaćanja za usjev u Ugovorima, plaćanje za pamuk ne bi trebalo biti dio intervencija odobrenih u strateškom planu u okviru ZPP-a i ne bi trebalo podlijegati poravnanju s obzirom na uspješnost niti pregledu uspješnosti. Stoga bi u skladu s tim trebalo utvrditi posebna pravila i odstupanja od ove Uredbe i Uredbe (EU) 2021/2116. Radi dosljednosti primjereno je to učiniti u ovoj Uredbi.

(69)

Vrste intervencija u određenim sektorima potrebne su za doprinos postizanju ciljeva ZPP-a i jačanje sinergija s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politika minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve vrste intervencija u određenim sektorima trebali bi se uspostaviti na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju uspostaviti na razini Unije trebale bi biti utvrđene za sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina te hmelja, kao i za druge sektore koji pripadaju sektorima iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (25) i sektorima koji obuhvaćaju proizvode koje treba navesti u prilogu ovoj Uredbi, kod kojih se smatra da bi uspostava posebnih intervencija mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i specifičnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom. Osobito bi, s obzirom na manjak biljnih bjelančevina u Uniji i na koristi za okoliš koje donosi njihova proizvodnja, mahunarke trebalo uvrstiti među proizvode navedene u tom prilogu, uz istodobno poštovanje rasporeda WTO-a za EU za uljarice, te bi se te koristi trebale promicati među poljoprivrednicima putem, među ostalim, usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava.

(70)

Potrebne su nacionalne financijske omotnice ili druga ograničenja u obliku gornjih granica kako bi se zadržala posebnost intervencije i olakšala izrada programa intervencija za pčelarske proizvode, vino, maslinovo ulje i stolne masline, hmelj i druge sektore koji se definiraju u ovoj Uredbi. Međutim, kako se ne bi ugrozilo postizanje ciljeva vrsta intervencija u sektoru voća i povrća, nikakva financijska ograničenja ne bi se trebala primjenjivati u skladu s trenutačnim pristupom. Ako bi države članice uvele potporu za vrste intervencija u drugim sektorima u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, odgovarajuća dodijeljena financijska sredstva trebala bi se oduzeti od sredstava koja se dodjeljuju za izravna plaćanja dotične države članice kako bi se zadržala financijska neutralnost. Ako bi država članica odlučila ne provoditi posebne intervencije za sektor hmelja ili za sektor maslinova ulja i stolnih maslina, povezana dodijeljena sredstva za tu državu članicu trebala bi se staviti na raspolaganje kao dodatna sredstva koja se dodjeljuju za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja.

(71)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice za primjenu kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu sa svojim potrebama. Vrste intervencija u području ruralnog razvoja uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja, u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

(72)

Potpora za obveze upravljanja može posebno uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj. Države članice trebale bi, na temelju svoje detaljne analize ekološkog sektora i uzimajući u obzir ciljeve koje namjeravaju postići u pogledu ekološke proizvodnje, razmotriti ekološki uzgoj za obveze upravljanja u skladu sa svojim specifičnim teritorijalnim potrebama, dodijeliti potporu za povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta kojim se upravlja u okviru sustava ekološkog uzgoja i osigurati da dodijeljeni proračuni odgovaraju očekivanom rastu ekološke proizvodnje. Potpora za obveze upravljanja također bi mogla uključivati plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni sustavi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva upotreba i razvoj genetskih resursa, posebno putem tradicionalnih metoda uzgoja. Državama članicama trebalo bi dopustiti da na temelju svojih potreba uspostave druge programe u okviru te vrste intervencija. Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti, kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija trebalo bi biti moguće preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

(73)

Intervencije za šumarstvo trebale bi doprinijeti provedbi Komunikacije Komisije od 16. srpnja 2021. pod naslovom „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” i, ako je to primjereno, široj upotrebi poljoprivredno-šumarskih sustava. Trebale bi se temeljiti na nacionalnim ili podnacionalnim programima država članica za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (26) i onima koje su preuzete na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na planovima održivoga gospodarenja šumama ili jednakovrijednim instrumentima kojima se propisno uzima u obzir učinkovito skladištenje ugljika i sekvestracija ugljika iz atmosfere uz povećanje zaštite bioraznolikosti i koji mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo gospodarenje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta, sprečavanje požara te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se jamčiti i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

(74)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjeljivanje potpore poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje, uključujući planinska i otočna područja. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima, i dalje bi se trebalo nastaviti primjenjivati određivanje na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

(75)

Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačale njegove sinergije s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom mreže Natura 2000, uspostavljene Direktivom 92/43/EEZ, i Direktive 2000/60/EZ. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju suočavanja sa specifičnim nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ te kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju područjima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem na područjima riječnih slivova koji je posljedica provedbe Direktive 2000/60/EZ. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji nadilaze relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne dovedu do dvostrukog financiranja iz ekoshema, a istodobno omogućiti dovoljnu fleksibilnost u strateškim planovima u okviru ZPP-a kako bi se olakšala komplementarnost različitih intervencija. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

(76)

Ciljevi ZPP-a trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih. Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, okrupnjavanje i poboljšanje zemljišta, poljoprivredno-šumarske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Također se mogu obuhvatiti ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, uključujući požare, oluje, poplave, štetne organizme i bolesti. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među državama članicama, u ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti negativan popis područja ulaganja. Države članice trebale bi na najbolji mogući način iskoristiti dostupna financijska sredstva za ulaganja tako da potpore za ulaganja usklade s relevantnim pravilima Unije u području okoliša i dobrobiti životinja.

(77)

Mladi poljoprivrednici posebno trebaju modernizirati svoja poljoprivredna gospodarstva kako bi bila dugoročno održiva. Međutim, oni se često suočavaju s niskim prometom tijekom prvih godina poslovanja. Stoga je važno da države članice olakšaju i daju prednost intervencijama ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici. U tu svrhu državama članica trebalo bi dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrede više stope potpore i druge povlaštene uvjete za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva mladih poljoprivrednika. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da pruže veću potporu za ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva.

(78)

Kada se osigurava potpora za ulaganja, države članice trebale bi posebno uzeti u obzir međusektorski cilj modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe. Potporu za ulaganja u uvođenje digitalnih tehnologija u poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja, kao što su ulaganja u preciznu poljoprivredu, pametna sela, ruralna poduzeća i infrastrukture informacijske i komunikacijske tehnologije, trebalo bi u strateškim planovima u okviru ZPP-a uključiti u opis toga kako ti planovi doprinose međusektorskom cilju.

(79)

Uzimajući u obzir Unijin cilj dobrog stanja vodnih tijela i potrebu da ulaganja budu u skladu s tim ciljem, važno je utvrditi pravila u pogledu potpore za modernizaciju i razvoj infrastruktura za navodnjavanje kako se upotrebom vode u poljoprivredi ne bi ugrozio taj cilj.

(80)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financiranju za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati korištenje jamstva EU-a u okviru programa InvestEU i kombinacije bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljne vrijednosti, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

(81)

Mladi poljoprivrednici, novi poljoprivrednici i ostali novi sudionici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena ili pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena i za sirovine i proizvode te su njihove potrebe u smislu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama, vještinama sprečavanja rizika i upravljanja rizicima velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrde povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike, nove poljoprivrednike i ostale nove sudionike. Maksimalan iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i osnivanje ruralnih poduzeća trebalo bi povećati na iznos od najviše 100 000 EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

(82)

S obzirom na potrebu da se osiguraju odgovarajući instrumenti za upravljanje rizicima trebalo bi zadržati potporu kojom se poljoprivrednicima pomaže da upravljaju svojom proizvodnjom i dohodovnim rizicima te je proširiti u okviru EPFRR-a. Točnije, premije osiguranja i uzajamni fondovi, uključujući instrument za stabilizaciju prihoda, trebali bi i dalje biti mogući, ali potpora bi se trebala staviti na raspolaganje i za druge instrumente za upravljanje rizicima. Nadalje, sve vrste instrumenata za upravljanje rizicima trebale bi imati mogućnost pokrivanja proizvodnih ili dohodovnih rizika, te biti usmjerljive na poljoprivredne sektore ili teritorijalna područja gdje su potrebne. Državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu postupovnih pojednostavnjenja, kao što su oslanjanje na indekse za izračun proizvodnje i dohotka poljoprivrednika, uz osiguravanje primjerene sposobnosti pružanja odgovora instrumenata na pojedinačnu uspješnost poljoprivrednika i izbjegavanje prekomjerne naknade gubitaka.

(83)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Takva potpora trebala bi moći uključivati sve aspekte takve suradnje, kao što je uspostava sustava kvalitete te informacijske i promidžbene aktivnosti za sustave kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog lanca opskrbe i lokalnih tržišta; pilot-projekti; projekti operativne skupine u okviru projekata lokalnog razvoja EIP-a, pametna sela, udruženja kupaca i strojni prstenovi; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planovi gospodarenja šumama; mreže i klasteri; socijalna poljoprivreda; poljoprivreda koju podržava zajednica; djelovanja u okviru LEADER-a; i osnivanje skupina proizvođača i organizacija proizvođača, kao i drugi oblici suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje specifičnih ciljeva ZPP-a.

(84)

Važno je podržati pripremu određene vrste suradnje, posebno za operativne skupine EIP-a, skupine LEADER i strategije pametnih sela.

(85)

U Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” razmjena znanja i fokus na inovacijama navode se kao međusektorski cilj novog ZPP-a. ZPP trebao bi i dalje pružati potporu interaktivnom inovacijskom modelu kojim se jača suradnja među akterima kako bi se na najbolji mogući način iskoristilo komplementarno znanje s ciljem širenja rješenja koja su spremna za primjenu u praksi. Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi ojačati u okviru AKIS-a. Strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi sadržavati informacije o načinu na koji će savjetnici, znanstvenici i nacionalna mreža ZPP-a surađivati. Svaka država članica ili regija, ovisno o slučaju, kako bi ojačala svoj AKIS i u skladu sa svojim strateškim pristupom za AKIS trebala bi moći financirati niz djelovanja usmjerenih na razmjenu znanja i inovacije te poljoprivrednicima olakšati razvoj strategija na razini poljoprivrednih gospodarstava za povećanje otpornosti njihovih gospodarstava koristeći se vrstama intervencija iz ove Uredbe. Osim toga, svaka država članica trebala bi uspostaviti strategiju za razvoj digitalnih tehnologija i za korištenje tim tehnologijama kako bi pokazala na koji će se način poticati digitalizacija u poljoprivredi i ruralnim područjima.

(86)

EFJP bi trebao nastaviti financirati vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i vrste intervencija u određenim sektorima, dok bi EPFRR trebao nastaviti financirati vrste intervencija u području ruralnog razvoja. Pravila za financijsko upravljanje ZPP-om trebala bi se utvrditi zasebno za navedena dva fonda i za aktivnosti koje se podupiru svakim od njih, uzimajući u obzir da se novim modelom ostvarivanja politika državama članicama daje više fleksibilnosti i supsidijarnosti za ostvarenje njihovih ciljeva. Vrste intervencija na temelju ove Uredbe trebale bi obuhvatiti razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027.

(87)

Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena državama članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se zatvorila razlika od 50 % u odnosu na prosjek Unije od 90 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupne indikativne dodjele financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebale bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

(88)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi jedinstvenu stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela njihova iznimna važnost ili narav, trebale bi se utvrditi posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila specifična ograničenja koja proizlaze iz njihove razine razvijenosti, njihove udaljenosti ili njihove izoliranosti, trebalo bi utvrditi primjerenu stopu doprinosa iz EPFRR-a za slabije razvijene regije, za najudaljenije regije i manje egejske otoke te za tranzicijske regije.

(89)

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za kategorizaciju regija i područja na razini Unije za potporu iz EPFRR-a. U tu svrhu utvrđivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (27). Najnovije klasifikacije i podaci trebali bi se upotrebljavati kako bi se osigurala odgovarajuća potpora, posebno za pomoć regijama koje zaostaju i uklanjanje međuregionalnih nejednakosti unutar države članice.

(90)

Sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela pružati potpora za ulaganja koja bi mogla naštetiti okolišu. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj pravila o isključenju. Sredstvima iz EPFRR-a osobito se ne bi smjela financirati ulaganja u navodnjavanje koja ne doprinose postizanju, ili očuvanju, dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela niti bi se smjela financirati ulaganja u pošumljavanje koja nisu usklađena s okolišnim i klimatskim ciljevima u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama.

(91)

Za potrebe osiguravanja odgovarajućeg financiranja za određene prioritete, trebala bi se utvrditi pravila o minimalnim i maksimalnim dodijeljenim financijskim sredstvima za te prioritete. Države članice trebale bi rezervirati najmanje iznos koji odgovara 3 % njihove godišnje omotnice za izravna plaćanja prije bilo kakvog prijenosa za intervencije usmjerene na generacijsku obnovu. Takve intervencije mogu obuhvatiti veću potporu dohotku i potporu za pokretanje poslovanja. S obzirom na važnost potpore za ulaganja za mlade poljoprivrednike kako bi se njihova poljoprivredna gospodarstva učinila dugoročno održivima i sektor privlačnijim, dio rashoda za intervencije ulaganja s višom stopom potpore za mlade poljoprivrednike trebalo bi također uračunati u minimalni iznos koji treba rezervirati za doprinos postizanju specifičnog cilja privlačenja i podupiranja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanja održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima.

(92)

Kako bi se osiguralo dovoljno financijskih sredstava u okviru ZPP-a za postizanje ciljeva u području okoliša, klime i dobrobiti životinja u skladu s prioritetima Unije, određeni udio potpore iz EPFRR-a, uključujući ulaganja, i izravnih plaćanja trebao bi biti rezerviran u tu svrhu. S obzirom na to da se sheme za okoliš, klimu i dobrobit životinja uvode prvi put u okviru izravnih plaćanja, trebalo bi odobriti određenu fleksibilnost u smislu planiranja i provedbe, posebno u prve dvije godine, kako bi se državama članicama i poljoprivrednicima omogućilo da stječu iskustva te osigurala neometana i uspješna provedba, uzimajući u obzir i razinu ambicija u području klime i okoliša u okviru EPFRR-a. Kako bi se poštovale ukupne ambicije u području okoliša i klime, za tu bi fleksibilnost trebalo uspostaviti okvir te bi u određenim granicama trebala podlijegati naknadi.

(93)

Pristup lokalnom razvoju LEADER pokazao se učinkovitim u promicanju razvoja ruralnih područja potpuno uzimajući u obzir višesektorske potrebe za endogenim ruralnim razvojem putem pristupa odozdo prema gore. Stoga bi se LEADER trebao održati u budućnosti te bi njegova primjena trebala ostati obvezna s minimalnim iznosom dodijeljenih sredstava u okviru EPFRR-a.

(94)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ZPP-om bi se trebalo doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će djelovanja u okviru ZPP-a doprinijeti ostvarivanju ciljeva u području klime s 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a. Relevantna djelovanja trebalo bi utvrditi tijekom izrade i provedbe strateških planova u okviru ZPP-a te bi ih trebalo ponovno ocijeniti u okviru relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(95)

Ako se jedinični iznosi ne temelje na stvarnim troškovima ili gubitku prihoda, države članice trebale bi odrediti odgovarajuću razinu potpore na temelju njihove procjene potreba. Odgovarajući jedinični iznos mogao bi biti raspon odgovarajućih jediničnih iznosa, a ne jedan jedinstven ili prosječan jedinični iznos. Stoga bi državama članicama također trebalo dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrde opravdani maksimalni ili minimalni jedinični iznos za određene intervencije ne dovodeći u pitanje odredbe koje se odnose na razinu plaćanja za relevantne intervencije.

(96)

Prijenos odgovornosti za procjenu potreba i ostvarivanje ciljnih vrijednosti na države članice usko je povezan s povećanom fleksibilnošću u pogledu utvrđivanja kombinacije vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrsta intervencija u određenim sektorima i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja. To bi trebalo poduprijeti određenom fleksibilnošću u pogledu prilagodbe relevantnih nacionalnih dodijeljenih sredstava iz fondova. Ako države članice procijene da su unaprijed dodijeljena sredstva u omotnici nedovoljna za financiranje svih predviđenih mjera, opravdan je određeni stupanj fleksibilnosti, ali istodobno je potrebno izbjeći znatne promjene razine godišnjih izravnih potpora dohotku u odnosu na raspoložive iznose za višegodišnje intervencije u okviru EPFRR-a.

(97)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili opći i specifični ciljevi ZPP-a, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi specifični ciljevi ZPP-a na razini Unije, glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadaća osigurati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

(98)

Kako bi se osigurala jasna strateška priroda tih strateških planova u okviru ZPP-a i olakšala povezanost s drugim politikama Unije, a osobito s utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje proizlaze iz zakonodavstva Unije ili međunarodnih sporazuma, kao što su one povezane s klimatskim promjenama, šumama, bioraznolikosti i vodama, primjereno je da treba postojati jedan jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a po državi članici, uzimajući u obzir njezine ustavne i institucionalne odredbe. Strateški plan u okviru ZPP-a može prema potrebi obuhvatiti regionalizirane intervencije.

(99)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju specifičnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i izraditi intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnim i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući kontekste najudaljenih regija. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

(100)

Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i izrada intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos postizanju ciljeva ZPP-a, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a. Također je važno osigurati da strateški planovi u okviru ZPP-a mogu na odgovarajući način odražavati promjene u uvjetima, strukturama (unutarnjim i vanjskim) i tržišnoj situaciji država članica te da se stoga s vremenom mogu prilagođavati kako bi odražavali te promjene.

(101)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće koherentnosti raznih instrumenata ZPP-a s obzirom na to da bi oni trebali obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrste intervencija u određenim sektorima i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U njima bi trebalo također osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. S obzirom na to, strateški planovi u okviru ZPP-a trebali bi sadržavati pregled i objašnjenje instrumenata kojima se osigurava pravednija raspodjela te djelotvornije i učinkovitije usmjeravanje potpore dohotku. Stoga je primjereno da oni sadržavaju intervencijsku strategiju usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko specifičnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja na godišnjoj osnovi primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

(102)

U intervencijskoj strategiji trebalo bi naglasiti i komplementarnost među instrumentima ZPP-a i s ostalim politikama Unije. U svakom strateškom planu u okviru ZPP-a osobito bi trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo u području okoliša i klime te bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva trebalo opisati u okviru analize trenutačnog stanja („SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih akata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

(103)

S obzirom na to da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela izrade i provedbe njihovih strateških planova u okviru ZPP-a na regionalnoj razini na temelju nacionalnog okvira, primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u suočavanju s izazovima na državnoj razini.

(104)

S obzirom na to da bi strateški planovi u okviru ZPP-a Komisiji trebali omogućiti preuzimanje odgovornosti za upravljanje proračunom Unije, a državama članicama pružiti pravnu sigurnost u pogledu određenih elemenata strateškog plana u okviru ZPP-a, primjereno je da strateški planovi u okviru ZPP-a sadržavaju poseban opis pojedinačnih intervencija, uključujući uvjete prihvatljivosti, dodijeljena proračunska sredstva, planirano ostvarenje i jedinične troškove. Zajedno s planom s ciljnim vrijednostima potreban je financijski plan s pregledom svih proračunskih aspekata i za svaku intervenciju.

(105)

Kako bi se osiguralo da se odmah započne sa strateškim planovima u okviru ZPP-a te njihova učinkovita provedba, potpora iz EFJP-a i EPFRR-a trebala bi se temeljiti na postojanju čvrstih administrativnih okvirnih uvjeta. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi stoga obuhvatiti utvrđivanje svih struktura upravljanja i koordinacije strateškog plana u okviru ZPP-a, uključujući sustave kontrola i sankcije, te strukture za praćenje i izvješćivanje.

(106)

S obzirom na važnost specifičnog cilja modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja te s obzirom na njegovu međusektorsku prirodu, primjereno je da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a posebno opišu kako će ti strateški planovi u okviru ZPP-a doprinijeti postizanju tog cilja, uključujući njihov doprinos digitalnoj tranziciji.

(107)

S obzirom na zabrinutost u pogledu administrativnog opterećenja u okviru podijeljenog upravljanja, u strateškom planu u okviru ZPP-a posebnu bi pozornost trebalo posvetiti i pojednostavnjenju.

(108)

Budući da nije primjereno da Komisija odobrava informacije koje se mogu smatrati kontekstualnim ili povijesnim informacijama ili onima za koje su nadležne države članice, određene informacije trebale bi se navoditi u prilozima strateškom planu u okviru ZPP-a.

(109)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (28) potrebno je provesti evaluaciju fondova Unije na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Prema potrebi ti zahtjevi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova u praksi.

(110)

Komisijino odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a ključan je korak kako bi se osiguralo da se politika provodi u skladu sa zajedničkim ciljevima. U skladu s načelom supsidijarnosti Komisija bi državama članicama trebala dostaviti odgovarajuće smjernice za predstavljanje koherentnih i ambicioznih logika intervencije.

(111)

Potrebno je predvidjeti mogućnost izrade programa i revizije strateških planova u okviru ZPP-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(112)

Nacionalno upravljačko tijelo trebalo bi biti odgovorno za upravljanje strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu te bi trebalo biti glavna kontaktna točka za Komisiju. Međutim, ako se elementi koji se odnose na politiku ruralnog razvoja obrađuju na regionalnoj razini, države članice trebale bi moći odrediti regionalna upravljačka tijela. Upravljačka tijela trebala bi moći delegirati dio svojih dužnosti te pritom zadržati odgovornost za djelotvornost i ispravnost upravljanja te osiguravati koherentnost i dosljednost strateškog plana u okviru ZPP-a i koordinaciju između nacionalnog upravljačkog tijela i regionalnih upravljačkih tijela. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju strateškim planovima u okviru ZPP-a i njihovoj provedbi štite financijski interesi Unije, u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EU) 2021/2116.

(113)

Odgovornost za praćenje strateškog plana u okviru ZPP-a trebala bi biti podijeljena između nacionalnog upravljačkog tijela i nacionalnog odbora za praćenje uspostavljenog u tu svrhu. Nacionalni odbor za praćenje trebao bi biti odgovoran za praćenje djelotvornosti provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a. U tu bi svrhu trebalo utvrditi njegove odgovornosti. Ako strateški plan u okviru ZPP-a sadržava elemente koje su utvrdile regije, države članice i dotične regije trebale bi moći osnivati i sastavljati regionalne odbore za praćenje. U tom bi slučaju trebalo pojasniti pravila o koordinaciji s nacionalnim odborom za praćenje.

(114)

U okviru EPFRR-a putem tehničke pomoći, na inicijativu Komisije, trebala bi se podupirati djelovanja povezana s ispunjavanjem zadaća iz članka 7. Uredbe(EU) 2021/2116. Tehnička pomoć također se može pružiti, na inicijativu država članica, u svrhu ispunjavanja zadaća potrebnih za djelotvorno upravljanje potporama povezanima sa strateškim planom u okviru ZPP-a i njihovu provedbu. Povećanje tehničke pomoći na inicijativu države članice dostupno je samo državama članicama čija dodijeljena sredstva iz EPFRR-a nisu veća od 1,1 milijarde EUR. Potporom iz EPFRR-a za tehničku pomoć trebalo bi se uzeti u obzir povećanje jačanja administrativnih kapaciteta u pogledu novih sustava upravljanja i kontrole u državama članicama.

(115)

U kontekstu u kojem će države članice imati znatno veću fleksibilnost i supsidijarnost u izradi intervencija s ciljem postizanja zajedničkih ciljeva, mreže su ključan alat za pokretanje i usmjeravanje politike i za promicanje angažmana dionika, razmjene znanja i jačanja kapaciteta za države članice i druge aktere. Opseg aktivnosti umrežavanja proširit će se s ruralnog razvoja na oba stupa ZPP-a. Jedinstvenom mrežom ZPP-a na razini Unije trebala bi se osigurati bolja koordinacija aktivnosti umrežavanja na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini. Europske i nacionalne mreže ZPP-a trebale bi zamijeniti postojeću Europsku mrežu za ruralni razvoj i mrežu EIP-AGRI na razini Unije odnosno nacionalne ruralne mreže. Europska mreža u okviru ZPP-a trebala bi doprinijeti aktivnostima nacionalnih mreža ZPP-a u mjeri u kojoj je to moguće. Mreže bi trebale pružiti platformu za promicanje veće razmjene znanja kako bi se poboljšala provedba strateških planova u okviru ZPP-a i kako bi se postigli što bolji rezultati i dodana vrijednost politike na razini Unije, uključujući politiku programa Obzor Europa i njezine projekte s više aktera. S istim ciljem poboljšanja razmjene znanja i inovacija, EIP-om bi se uz pomoć europskih i nacionalnih mreža ZPP-a trebala poduprijeti provedba interaktivnog inovacijskog modela u skladu s metodologijom opisanom u ovoj Uredbi.

(116)

Svaki strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi podlijegati redovitom praćenju provedbe i napretka prema ostvarenju utvrđenih ciljnih vrijednosti. Trebalo bi uspostaviti takav okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju ZPP-a u svrhu prikaza napretka i procjene učinka i učinkovitosti provedbe politike.

(117)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a doprinijelo postizanju širokih općih ciljeva drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva godišnje i višegodišnje procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za uspješnost, praćenje i evaluaciju. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi doprinosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji koji se odnose na specifične ciljeve u području okoliša i klime trebali bi moći obuhvatiti intervencije koje doprinose ispunjenju obveza koje proizlaze iz relevantnih zakonodavnih akata Unije.

(118)

Unutar okvira za uspješnost, praćenje i evaluaciju države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o tome jednom godišnje izvješćivati Komisiju. Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg bi Komisija trebala izvijestiti o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

(119)

Trebalo bi uspostaviti mehanizme za djelovanje za zaštitu financijskih interesa Unije u slučaju znatnog odstupanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a od utvrđenih ciljnih vrijednosti. Komisija bi stoga trebala moći od država članica zatražiti da dostave akcijske planove u slučaju značajne i neopravdane slabe uspješnosti. To bi moglo dovesti do suspenzija i, u konačnici, smanjenja sredstava Unije ako planirani rezultati nisu postignuti.

(120)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja države članice uz, ako je to relevantno, osiguravanje uključenosti regija u izradu plana evaluacije te u praćenje i evaluaciju regionalnih intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a, trebale bi biti odgovorne za evaluaciju svojih strateških planova u okviru ZPP-a, dok bi Komisija trebala biti odgovorna za sintezu ex ante evaluacija država članica na razini Unije te za provedbu međuevaluacije i ex post evaluacije na razini Unije.

(121)

Kako bi se osigurala sveobuhvatna i smislena evaluacija ZPP-a na razini Unije, Komisija bi se trebala osloniti na pokazatelje konteksta i učinka. Ti bi se pokazatelji trebali temeljiti prije svega na etabliranim izvorima podataka. Komisija i države članice trebale bi surađivati kako bi osigurale i dodatno poboljšale pouzdanost podataka potrebnih za pokazatelje konteksta i učinka.

(122)

Pri ocjenjivanju predloženih strateških planova u okviru ZPP-a Komisija bi trebala procijeniti dosljednost i doprinos predloženih strateških planova u okviru ZPP-a zakonodavstvu i obvezama Unije u području okoliša i klime, a posebno ciljevima Unije za 2030. utvrđenima u Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” („Strategija ‚od polja do stola’”) i Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” („Strategija EU-a za bioraznolikost”).

(123)

Od država članica trebalo bi zahtijevati da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a pokažu veće ukupne ambicije u odnosu na prošlost u pogledu specifičnih ciljeva ZPP-a u području okoliša i klime. Te ambicije trebalo bi razmatrati kao niz elemenata povezanih, među ostalim, s pokazateljima učinka, ciljnim vrijednostima utvrđenima u odnosu na pokazatelje rezultata, izradom intervencija, planiranom provedbom sustava uvjetovanosti i financijskim planiranjem. Od država članica trebalo bi zahtijevati da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objasne na koji način prikazuju tražene veće ukupne ambicije u odnosu na različite relevantne elemente. U to bi objašnjenje trebalo uključiti nacionalne doprinose za postizanje ciljeva Unije za 2030. utvrđenih u Strategiji „od polja do stola” i Strategiji EU-a za bioraznolikost.

(124)

Komisija bi trebala sastaviti sažeto izvješće o strateškim planovima država članica u okviru ZPP-a kako bi procijenila zajedničke napore i kolektivne ambicije država članica za ostvarivanje specifičnih ciljeva ZPP-a na početku razdoblja provedbe, uzimajući u obzir ciljeve Unije za 2030. utvrđene u Strategiji „od polja do stola” i Strategiji EU-a za bioraznolikost.

(125)

Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se ocijenilo kako države članice provode novi model ostvarivanja politika i kombinirani doprinos intervencija iz strateških planova država članica u okviru ZPP-a ispunjavanju obveza Unije u području okoliša i klime, posebno onih koje proizlaze iz europskog zelenog plana.

(126)

Članci 107., 108. i 109. UFEU-a trebali bi se primjenjivati na potporu za vrste intervencija na temelju ove Uredbe. Neovisno o tome, s obzirom na posebne značajke poljoprivrednog sektora, te odredbe UFEU-a ne bi se trebale primjenjivati na vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i vrste intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na operacije obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a koje se provode u okviru ove Uredbe i u skladu s njom niti na plaćanja koja izvršavaju države članice namijenjena za dodatno financiranje vrsta intervencija u području ruralnog razvoja na nacionalnoj razini za koje se dodjeljuje potpora Unije te koje su obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a.

(127)

Kako bi se izbjeglo iznenadno i znatno smanjenje potpore u određenim sektorima u državama članicama koje su dodijelile prijelaznu nacionalnu potporu u razdoblju 2015. – 2022., tim državama članicama trebalo bi dopustiti da te potpore nastave dodjeljivati pod određenim uvjetima i ograničenjima. Uzimajući u obzir prijelaznu prirodu te potpore, primjereno je nastaviti s njezinim postupnim ukidanjem tako da se svake godine postupno smanjuju sektorske financijske omotnice za tu potporu.

(128)

Osobni podaci prikupljeni u svrhu primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je u skladu s tim svrhama. Trebali bi se i anonimizirati pri obradi u svrhu praćenja ili evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (29) i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (30). Ispitanike bi trebalo obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

(129)

Države članice trebaju dostavljati obavijesti za potrebe primjene ove Uredbe i za potrebe praćenja, analize te upravljanja financijskim pravima.

(130)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(131)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među državama članicama u pogledu zajedničkih zahtjeva i pokazatelja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu prilagodbe zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate, učinak i kontekst radi rješavanja tehničkih problema u vezi s njihovom provedbom te u pogledu pravila u vezi s omjerom za GAEC standard 1.

(132)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, koherentno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje te provjerom njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja u okviru određivanja gornje granice i postupnog smanjivanja; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u određenom sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja te o uvjetima prihvatljivosti i agronomskim praksama u vezi s tim; te pravila o kriterijima za odobrenje međusektorskih organizacija i pravila o tome koje su posljedice ako odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava te kriterije i pravila o obvezama za proizvođače.

(133)

Kako bi se osiguralo da vrste intervencija u određenim sektorima doprinose postizanju ciljeva ZPP-a i jačaju sinergije s drugim instrumentima ZPP-a te kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjeglo neravnopravno ili nepošteno tržišno natjecanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila za pravilno funkcioniranje vrsta intervencija u određenim sektorima, vrste rashoda koje trebaju biti obuhvaćene i posebno administrativnih troškova i troškova osoblja, osnovu za izračun financijske pomoći Unije, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i stupnja organizacije proizvođača u određenim regijama, te maksimalnu razinu financijske pomoći Unije za određene intervencije kojima je cilj sprečavanje tržišnih kriza i upravljanje rizicima u određenim sektorima; pravila o određivanju gornje granice za rashode za ponovnu sadnju voćnjaka, maslinika ili vinograda; pravila prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija, te pravila za različite oblike potpore i minimalnu trajnost ulaganja za koja se dodjeljuje potpora u određenim sektorima kao i o kombiniranom financiranju za neke intervencije u sektoru vina. Posebno, kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava Unije za intervencije u sektoru pčelarstva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dodatnih zahtjeva u vezi s obvezom obavješćivanja i uspostavom minimalnog doprinosa Unije za rashode za provedbu tih vrsta intervencija.

(134)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja postignu svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu potpore za obveze upravljanja u vezi s genetskim resursima i dobrobiti životinja i za sustave kvalitete.

(135)

Kako bi se uzelo u obzir buduće promjene u financijskim sredstvima dodijeljenima državama članicama ili kako bi se odgovorilo na probleme s kojima se suočavaju države članice u provedbi svojih strateških planova u okviru ZPP-a, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, izmjene pondera koji se primjenjuju na potporu na temelju doprinosa postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena i pravila o sadržaju strateškog plana u okviru ZPP-a.

(136)

Kako bi se olakšao prijelaz s mehanizama predviđenih u uredbama (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 na one utvrđene u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu mjera za zaštitu svih stečenih prava i legitimnih očekivanja korisnika.

(137)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih površina za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, pravila o predstavljanju elemenata koji se trebaju uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a, jedinstvenih uvjeta za primjenu zahtjeva u vezi s informiranjem i promotivnim aktivnostima koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, utvrđivanja organizacijske strukture i djelovanja europske mreže ZPP-a, pravila koja se odnose na okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju, pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti, pravila o informacijama koje države članice trebaju dostaviti za ocjenu uspješnosti koju provodi Komisija i pravila u vezi s potrebama za podacima i sinergijama među potencijalnim izvorima podataka te pravila za funkcioniranje sustava za zaštićenu razmjena podataka od zajedničkog interesa između Komisije i država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(138)

S obzirom na činjenicu da su pokazatelji već utvrđeni u Prilogu I. za potrebe praćenja, evaluacije i godišnjeg izvješćivanja o uspješnosti, donošenje drugih pokazatelja za praćenje i evaluaciju ZPP-a trebalo bi podnijeti na dodatnu kontrolu država članica. Jednako tako, Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku trebao bi dati pozitivno mišljenje o dodatnim informacijama koje su države članice dužne dostaviti Komisiji za potrebe praćenja i evaluacije ZPP-a. Stoga, ako Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku nema kvalificiranu većinu za prijedlog Komisije ili protiv njega te stoga ne može izraziti mišljenje, Komisiji ne bi smjelo biti dopušteno da utvrđuje obvezu država članica da dostave dodatne pokazatelje i informacije o provedbi ZPP-a za potrebe praćenja i evaluacije ZPP-a.

(139)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011, kojima se odobravaju strateški planovi u okviru ZPP-a i njihove izmjene.

(140)

Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada, u opravdanim slučajevima povezanima s rješavanjem posebnih problema, pritom osiguravajući kontinuitet sustava izravnih plaćanja u slučaju izvanrednih okolnosti, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi. Nadalje, kako bi se riješili hitni problemi nastali u jednoj ili više država članica, pritom osiguravajući kontinuitet sustava izravnih plaćanja, Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada, u opravdanim slučajevima, izvanredne okolnosti utječu na dodjelu potpore i ugrožavaju učinkovitu provedbu plaćanja u okviru shema potpore navedenih u ovoj Uredbi.

(141)

Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (32) i Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (33) trebale bi ostati izvan područja primjene ove Uredbe, osim ako se na neke od njihovih odredbi izričito upućuje.

(142)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog razlika među različitim ruralnim područjima i ograničenih financijskih sredstava država članica oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije putem višegodišnjeg jamstva financiranja Unije i koncentrirajući se jasno utvrđene prioritete, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(143)

Uredbe (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(144)

Kako bi se osigurala neometana provedba predviđenih mjera i s obzirom na hitnost, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,