(1)

Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) prestala je važiti 31. prosinca 2020. Kako bi se održala djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, trebalo bi zadržati okvir za planiranje i provedbu vanjske pomoći za razdoblje između 2021. i 2027.

(2)

Cilj instrumenta pretpristupne pomoći jest pripremiti korisnike za buduće članstvo u Uniji i podupirati ih u njihovom pristupnom procesu. Stoga je nužno imati namjenski instrument pretpristupne pomoći korisnicima navedenima u Prilogu I. za razdoblje 2021.-2027. (IPA III) za potporu proširenju i pritom osigurati da su njegovi ciljevi i funkcioniranje usklađeni i komplementarni s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije kako su utvrđeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), uključujući poštovanje temeljnih prava i načela, kao i zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Taj bi instrument ujedno trebao biti komplementaran Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) uspostavljenom Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(3)

Člankom 49. UEU-a predviđa se da svaka europska država koja poštuje vrijednosti poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, te se obvezuje promicati navedene vrijednosti može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost te jednakost žena i muškaraca.

(4)

Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica Unije tek kada se potvrdi da u potpunosti ispunjava kriterije za pristupanje utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje nove članice. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina, postojanje funkcionirajućeg tržišnoga gospodarstva i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući postizanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

(5)

Politika proširenja Unije strateško je ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje u Europi te se njome omogućava bolji položaj Unije u rješavanju globalnih izazova. Njome se također osigurava veći broj gospodarskih i trgovinskih prilika na obostranu korist Unije i država koje žele postati članice, uz osiguravanje postupne transformacije korisnikâ. Izgledi za članstvo u Uniji imaju snažan transformacijski učinak koji uključuje pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene.

(6)

Proces proširenja temelji se na utvrđenim kriterijima i pravednoj i strogoj uvjetovanosti. Svaki se korisnik ocjenjuje prema vlastitim zaslugama. Namjera je da se ocjenom postignutog napretka i utvrđivanjem nedostataka korisnicima navedenima u Prilogu I. pruže poticaji i smjernice za provedbu nužnih dalekosežnih reformi. Snažna predanost da najprije rješavaju temeljna pitanja ostaje ključna za ostvarivanje izgledâ za proširenje. Pristupom prema kojem se najprije rješavaju temeljna pitanja povezuju se vladavina prava i temeljna prava s dvama drugim ključnim područjima u postupku pristupanja: gospodarskim upravljanjem, pri čemu se veća pozornost daje gospodarskom razvoju i većoj konkurentnosti, te jačanjem demokratskih institucija i reformom javne uprave. Svako od tih triju temeljnih područja ključno je za procese reformi u korisnicima navedenima u Prilogu I. i obuhvaća pitanja od najveće važnosti za stanovništvo. Napredak na putu prema pristupanju ovisi o tome da svaki podnositelj zahtjeva poštuje vrijednosti Unije i o njegovoj sposobnosti za poduzimanje i provođenje nužnih reformi kako bi se njegov politički, institucionalni, pravni, administrativni i gospodarski sustav uskladio s pravilima, normama, politikama i praksama Unije.

(7)

Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni su elementi procesa proširenja, a ključni su i za sigurnost i stabilnost Unije u cjelini. Važno je i konačno, uključivo i obvezujuće rješenje bilateralnih sporova.

(8)

Prihvaćanje temeljnih europskih vrijednosti i predanost njima izbor je koji je ključan za sve partnere koji teže članstvu u Uniji. U skladu s time partneri bi trebali preuzeti odgovornost i u potpunosti se obvezati na europske vrijednosti, kao i na poštovanje globalnog poretka koji se temelji na pravilima i vrijednostima te odlučno provođenje potrebnih reformi u interesu svojih građana. To uključuje postupno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, posebno u pogledu pitanja u kojima su ugroženi važni zajednički interesi, kao što su mjere ograničavanja i suzbijanje dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji.

(9)

Komisija je u svojoj komunikaciji od 6. veljače 2018. naslovljenoj „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” naglasila čvrste, na zaslugama utemeljene izglede za članstvo zapadnog Balkana u Uniji. Komisija je 5. veljače 2020. predstavila revidiranu metodologiju za pristupni proces u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan”, koju je potvrdilo Vijeće. Komisija je predstavila i gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan za njegov dugoročniji oporavak nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(10)

Unija i njezine države članice u Izjavi iz Sofije od 17. svibnja 2018. i Izjavi iz Zagreba od 6. svibnja 2020. ponovno su potvrdile svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana, kao i svoj angažman na svim razinama kako bi podržale političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije. U Izjavi iz Zagreba Unija i njezine države članice ponovno su izrazile svoju veliku solidarnost s partnerima sa zapadnog Balkana, posebno u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(11)

Europsko vijeće dodijelilo je status zemlje kandidatkinje Republici Albaniji, Islandu, Crnoj Gori, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Srbiji i Republici Turskoj. Europsko vijeće potvrdilo je europsku perspektivu zapadnog Balkana na temelju procesa stabilizacije i pridruživanja koji je i dalje zajednički okvir za odnose sa zapadnim Balkanom. Ne dovodeći u pitanje stajališta o statusu ili bilo koje buduće odluke Europskog vijeća ili Vijeća, one zemlje koje uživaju koristi od takve europske perspektive, a kojima nije dodijeljen status zemlje kandidatkinje, mogu se smatrati potencijalnim kandidatkinjama samo za potrebe ove Uredbe. U ožujku 2015., vlada Islanda zatražila je od Unije da je više ne smatra zemljom kandidatkinjom, no službeno nije povukla zahtjev za članstvo.

(12)

Pomoć bi se također trebala pružati u skladu sa sporazumima koje je Unija sklopila s korisnicima navedenima u Prilogu I. Pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi se uglavnom usmjeriti na pomoć korisnicima navedenim u Prilogu I. u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformiranju pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava, uključujući temeljna prava pripadnika manjina, i promicanju rodne ravnopravnosti, tolerancije, društvene uključenosti i nediskriminacije, među ostalim u odnosu na osobe u ranjivom položaju, djecu ili osobe s invaliditetom. Njome bi trebalo podupirati i razvoj socijalnog tržišnoga gospodarstva u skladu s ključnim načelima i pravima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava koji su 17. studenoga 2017. svečano proglasili i potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija (6). Njome se ne bi trebala podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili društvene isključenosti.

(13)

Budući da su dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja osnovne sastavnice procesa proširenja, u okviru pomoći također bi trebalo nastaviti podupirati napore korisnika navedenih u Prilogu I. za unaprjeđenje regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje te teritorijalnog razvoja, među ostalim i provedbom makroregionalnih strategija Unije. Tim programima trebalo bi se dodatno doprinijeti velikoj vidljivosti pomoći u Uniji i u korisnicima navedenima u Prilogu I. Pomoć na temelju ove Uredbe također bi trebala osnaživati gospodarski i društveni razvoj i gospodarsko upravljanje korisnikâ, poticati gospodarsku integraciju u jedinstveno tržište Unije, uključujući carinsku suradnju, promicati otvorenu i poštenu trgovinu koja je temelj za pametan, održiv i uključiv plan rasta, među ostalim i provedbom politika regionalnog razvoja i kohezije, politika poljoprivrednog i ruralnog razvoja, socijalnih politika i politika zapošljavanja, uključujući mobilnost radne snage, te razvojem digitalnoga gospodarstva i društva, kao i poboljšati inovacije i istraživanja, također u kontekstu vodeće inicijative Digitalna agenda za zapadni Balkan iz 2018.

(14)

Djelovanjima u okviru instrumenta IPA III trebalo bi podupirati pomirenje, izgradnju mira i sprečavanje sukoba s pomoću napora u posredovanju, mjera za izgradnju povjerenja te procese kojima se promiču pravda, utvrđivanje istine, odštete i jamstva neponavljanja.

(15)

Pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi se upotrebljavati za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripravnosti za izvanredna stanja u području javnog zdravstva te za rješavanje pitanja, uz komplementarnost s drugim instrumentima Unije, snažnog gospodarskog šoka uzrokovanog izbijanjem bolesti COVID-19, kao i za ublažavanje njegovih teških socioekonomskih posljedica, mobiliziranjem resursa za ubrzanje gospodarskog oporavka regije.

(16)

Poseban naglasak trebalo bi staviti na stvaranje dodatnih mogućnosti za mlade, uključujući za mlade stručnjake, istodobno osiguravajući da se takvim mogućnostima doprinosi socioekonomskom razvoju korisnika navedenih u Prilogu I. Cilj pomoći na temelju ove Uredbe također bi trebao biti rješavanje pitanja odljeva mozgova.

(17)

Korisnici navedeni u Prilogu I. i Unija trebali bi primjereno obavješćivati o Unijinim naporima da se financiranjem u okviru instrumenta IPA III podupire napredak reformi u tim korisnicima. Unija bi u vezi s time trebala povećati napore u području komunikacije i kampanja kako bi se osigurala vidljivost financiranja u okviru instrumenta IPA III.

(18)

Unija bi na temelju iskustava svojih država članica trebala pružati potporu tranziciji u svrhu pristupanja korisnika navedenih u Prilogu I. Takva bi se suradnja trebala osobito usmjeriti na razmjenu iskustava koje su države članice stekle tijekom vlastitih procesa reformi.

(19)

Jačanje vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala, te transparentnost, dobro upravljanje na svim razinama i reforma javne uprave, među ostalim u područjima javne nabave, tržišnog natjecanja i državne potpore, ostaju ključni izazovi, a neophodni su kako bi se korisnici približili Uniji i pripremili da u potpunosti preuzmu obveze koje proizlaze iz članstva u Uniji. S obzirom na dugoročniju narav reformi koje se provode u tim područjima i na potrebu za ostvarivanjem rezultata, financijskom pomoći na temelju ove Uredbe trebalo bi što prije pristupiti rješavanju tih pitanja.

(20)

U skladu s načelom participativne demokracije, Komisija bi u svakom korisniku navedenom u Prilogu I. trebala poticati jačanje parlamentarnih kapaciteta, parlamentarni nadzor, demokratske postupke i pravednu zastupljenost.

(21)

Pojačana strateška i operativna suradnja u području sigurnosti između Unije i korisnika navedenih u Prilogu I. ključna je za djelotvorno i učinkovito suprotstavljanje sigurnosnim i terorističkim prijetnjama te prijetnjama koje predstavlja organizirani kriminal.

(22)

Suradnja u području migracija na međunarodnoj i regionalnoj razini, uključujući daljnju konsolidaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu relevantnih informacija, jačanje nadzora državne granice i napora za suzbijanje nezakonitih migracija, rješavanje pitanja prisilnog raseljavanja te borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, važan je aspekt suradnje između Unije i korisnika navedenih u Prilogu I.

(23)

Komunikacijske kapacitete korisnika navedenih u Prilogu I. trebalo bi poboljšati kako bi se osigurala javna potpora te razumijevanje vrijednosti Unije te koristi i obveza potencijalnog članstva u Uniji, uz istodobno rješavanje pitanja dezinformacija.

(24)

Nužno je da Unija predvodi tranziciju koja vodi k zdravom planetu i povezanijem svijetu. Europski zeleni plan kako je naveden u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. pruža obnovljenu obvezu i novi strateški okvir za postizanje tog globalnog cilja. Unija bi trebala iskoristiti svoj utjecaj, stručnost i financijsku pomoć kako bi potaknula korisnike navedene u Prilogu I. da joj se pridruže na putu održivosti. Ovom bi se Uredbom stoga trebao promicati zeleni program jačanjem zaštite okoliša, doprinošenjem ublažavanju klimatskih promjena i povećanju otpornosti na njih te ubrzanjem prelaska na niskougljično gospodarstvo.

(25)

Korisnici navedeni u Prilogu I. trebaju se bolje pripremiti za rješavanje globalnih izazova kao što su održivi razvoj i klimatske promjene te se uskladiti s naporima Unije u rješavanju tih pitanja. Odražavajući važnost rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (7) i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, instrument IPA III trebao bi doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarenju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni potpori klimatskim ciljevima te ambicije da se 7,5 % proračuna odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. te 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Očekuje se da će se za djelovanja u okviru instrumenta IPA III namijenjena klimatskim ciljevima izdvojiti 18 % ukupne financijske omotnice instrumenta IPA III, a cilj je da se do 2027. taj postotak poveća na 20 %. Relevantna djelovanja trebaju se utvrditi tijekom izrade i provedbe instrumenta IPA III, a ukupni doprinos iz instrumenta IPA III trebalo bi razmotriti u okviru relevantnih postupaka evaluacija i preispitivanja.

(26)

Djelovanjima u okviru instrumenta IPA III trebalo bi poduprijeti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda donesenog u rujnu 2015., kao univerzalnog programa kojemu su Unija i njegove države članice u potpunosti predani i koji su podržali svi korisnici navedeni u Prilogu I. Kako bi se postigli ti ciljevi, uz djelovanja u sklopu kojih je klima jedan od glavnih ciljeva, djelovanjima u okviru instrumenta IPA III trebalo bi, kad god je to moguće, ciljeve u pogledu održivosti okoliša i klimatskih promjena uključivati u sve sektore, pri čemu se posebna pozornost posvećuje zaštiti okoliša i borbi protiv prekograničnog onečišćenja, te bi trebalo provoditi zeleni rast u nacionalnim i lokalnim strategijama, među ostalim promicanjem kriterija održivosti u javnoj nabavi. Djelovanja u okviru instrumenta IPA III trebala bi biti u skladu s načelom „nenanošenja štete” i ta bi djelovanja, u mjeri u kojoj je to moguće, trebala biti u skladu s taksonomijom Unije, posebice kako bi se osigurala održivost ulaganja na zapadnom Balkanu i u Turskoj.

(27)

Provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i djevojčica te bi se njome trebalo nastojati zaštititi i promicati prava žena i djevojčica u skladu s akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantnim zaključcima Vijeća i međunarodnim konvencijama, među ostalim zaključcima Vijeća o ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. Jačanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanjem žena i djevojčica u vanjskom djelovanju Unije te povećanjem napora za postizanje minimalnih standarda uspješnosti navedenih u akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost trebalo bi ostvariti rodno osjetljiv i transformativan pristup u suradnji između Unije i korisnika navedenih u Prilogu I. Rodna ravnopravnost trebala bi se odražavati i zauzimati središnje mjesto u provedbi ove Uredbe.

(28)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cjelokupno trajanje instrumenta IPA III, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (8), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(29)

Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koherentnost, dosljednost i komplementarnost svoje pomoći, prije svega redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija tijekom različitih faza ciklusa pružanja pomoći, među ostalim i na lokalnoj razini. Također bi trebalo poduzeti korake potrebne za osiguravanje bolje koordinacije i komplementarnosti s drugim donatorima, među ostalim putem redovitih savjetovanja. Komisija bi trebala osigurati provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima u korisnicima navedenim u Prilogu I., uključujući, prema potrebi, organizacije civilnog društva te lokalna i regionalna tijela, te osigurati da im se pruža pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi mogli imati značajnu ulogu tijekom osmišljavanja i provedbe programâ i relevantnih procesa praćenja. Trebalo bi ojačati ulogu civilnog društva u programima koje provode tijela vlasti, kao i njegovu ulogu izravnog korisnika pomoći Unije. Jednako tako, Unijinom pomoći trebalo bi podupirati i borce za ljudska prava.

(30)

Prioriteti djelovanja usmjerenih na postizanje ciljeva u relevantnim područjima politika koji se podupiru na temelju ove Uredbe trebali bi biti utvrđeni u programskom okviru koji je za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije za razdoblje 2021.-2027. („programski okvir instrumenta IPA”) uspostavila Komisija. Programski okvir instrumenta IPA trebalo bi uspostaviti u partnerstvu s korisnicima navedenima u Prilogu I. u skladu s općim okvirom i načelima politike te s općim i specifičnim ciljevima utvrđenima ovom Uredbom, te bi trebalo uzeti u obzir relevantne nacionalne strategije. U programskom okviru instrumenta IPA trebalo bi odrediti područja kojima treba pružiti potporu u okviru pomoći i utvrditi indikativnu dodjelu sredstava za svako područje potpore, uključujući procjenu rashoda povezanih s klimom.

(31)

U zajedničkom je interesu Unije i korisnikâ navedenih u Prilogu I. unaprijediti napore tih korisnika za reformu njihovih političkih, pravnih i gospodarskih sustava s ciljem članstva u Uniji. Pomoć bi se trebala temeljiti na pristupu utemeljenom na uspješnosti i na načelu pravedne podjele, čime se osigurava napredak u svim korisnicima navedenima u Prilogu I. Pomoć bi trebala biti ciljana i prilagođena njihovim specifičnim situacijama, uzimajući u obzir sve daljnje napore potrebne za postizanje ciljeva ove Uredbe. Potrebe i kapaciteti korisnika navedenih u Prilogu I. trebali bi se uzeti u obzir u skladu s načelom pravedne podjele kako bi se izbjegla nerazmjerno niska razina pomoći u usporedbi s drugim korisnicima. Pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi se razlikovati po opsegu i intenzitetu s obzirom na uspješnost korisnika navedenih u Prilogu I., posebno u pogledu njihove predanosti i napretka u provedbi reformi, osobito u području vladavine prava i temeljnih prava, demokratskih institucija i reforme javne uprave, gospodarskog razvoja i konkurentnosti.

(32)

Ako relevantni pokazatelji pokažu znatnu regresiju ili stalni izostanak napretka korisnika navedenog u Prilogu I. u područjima obuhvaćenima pristupom prema kojem se najprije rješavaju temeljna pitanja, opseg i intenzitet pomoći trebalo bi u skladu s time prilagoditi, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća da donese mjere ograničavanja slijedom odluke o prekidu ili djelomičnom ili potpunom smanjenju gospodarskih i financijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja u skladu s člankom 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i ne dovodeći u pitanje ovlast Komisije da suspendira plaćanja ili provedbu sporazumâ o financiranju u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9) („Financijska uredba”). Dužnu pažnju trebalo bi posvetiti razmatranju poštuju li korisnici načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.

(33)

Komisija bi svake godine trebala ocijeniti provedbu programskog okvira instrumenta IPA i opisati kako su pristup utemeljen na uspješnosti i načelo pravedne podjele provedeni. Ta ocjena također bi trebala uključivati trenutačno stanje o razini financiranja za svaki cilj kao i za svakog korisnika navedenog u Prilogu I. Njome bi se Odboru uspostavljenom ovom Uredbom usto trebalo omogućiti da ima pristup odgovarajućim informacijama i pruži pomoć Komisiji.

(34)

Komisija bi trebala osigurati postojanje jasnih mehanizama praćenja i evaluacije kako bi se omogućila djelotvorna odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna Unije te kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Kad god je to moguće i primjereno, trebalo bi pratiti i evaluirati rezultate djelovanja Unije na temelju unaprijed definiranih, transparentnih i mjerljivih pokazatelja specifičnih za pojedine zemlje i prilagođenih posebnostima i ciljevima instrumenta IPA III.

(35)

Prijelaz sa sustava u kojem Komisija izravno upravlja pretpristupnim fondovima na sustav u kojem njima neizravno upravljaju korisnici trebao bi biti postupan i u skladu s pojedinačnim kapacitetima navedenih korisnika, uzimajući u obzir i načelo dobrog upravljanja. Komisija bi trebala poduzimati odgovarajuće nadzorne mjere kako bi osigurala zaštitu financijskih interesa Unije i, prema potrebi, moći poništiti taj prijelaz. U okviru pomoći i dalje bi se trebalo služiti strukturama i instrumentima koji su se pokazali korisnima u pretpristupnom procesu.

(36)

Unija bi trebala nastojati iskoristiti dostupne resurse na najučinkovitiji način kako bi učinak njezina vanjskog djelovanja bio optimalan. To bi trebalo postići koherentnošću, dosljednošću i komplementarnošću s instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja te sinergijama s drugim politikama i programima Unije kao što su Okvirni program za istraživanje i razvoj Obzor Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Erasmus+ uspostavljen Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (11), program Kreativna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća (12), europski zeleni plan, Fond za pravednu tranziciju uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i Instrument za povezivanje Europe uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (14), uključujući, prema potrebi, koherentnost i komplementarnost s makrofinancijskom pomoći.

(37)

Kako bi se maksimalno povećao učinak kombiniranih intervencija za postizanje zajedničkog cilja, instrumentom IPA III trebalo bi se moći doprinositi djelovanjima u okviru drugih programa, sve dok se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi.

(38)

Sredstva Unije u okviru instrumenta IPA III trebala bi se upotrebljavati za financiranje djelovanja u okviru međunarodne dimenzije programa Erasmus+, čija bi se provedba trebala provesti u skladu s Uredbom (EU) 2021/817.

(39)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršavanja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(40)

Budući da je poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava ključno za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima Unije, kako je navedeno u Financijskoj uredbi, pomoć bi se mogla suspendirati u slučaju da korisnik naveden u Prilogu I. narušava demokraciju, ljudska prava ili vladavinu prava.

(41)

Vrste financiranja i načine izvršenja na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje uporabe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(42)

Unija bi i nadalje trebala primjenjivati zajednička pravila za provedbu svog vanjskog djelovanja. Pravila i postupci za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja utvrđeni su u Uredbi (EU) 2021/947. Trebalo bi utvrditi dodatne detaljne odredbe za posebne situacije, prije svega u područjima politika koji se odnose na prekograničnu suradnju, poljoprivredu i ruralni razvoj.

(43)

Vanjska djelovanja često se provode u vrlo nestabilnom okružju koje zahtijeva stalnu i brzu prilagodbu novim potrebama partnera Unije i globalnim izazovima kao što su ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje, sigurnost i stabilnost, klimatske promjene, okoliš, nezakonite migracije i prisilno raseljavanje te njihovi temeljni uzroci. Stoga, da bi se postigla ravnoteža između načela predvidljivosti i potrebe za brzim reagiranjem na nove potrebe, nužno je omogućiti prilagođavanje financijskog izvršenja programâ. Kako bi Unija bila spremnija odgovoriti na nepredviđene potrebe, istodobno poštujući načelo godišnjeg određivanja proračuna Unije, ovom Uredbom trebalo bi zadržati fleksibilnost koja je u okviru Financijske uredbe dopuštena za druge politike, odnosno prijenosa i ponovne raspodjele sredstava za koja su preuzete obveze, poštujući ciljeve utvrđene u ovoj Uredbi. Time bi se osigurala učinkovita upotreba sredstava Unije za građane Unije i korisnike navedene u Prilogu I. te bi se ujedno maksimalno povećala sredstva Unije dostupna za intervencije u okviru Unijina vanjskog djelovanja.

(44)

Novi Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/947, koji se nadovezuje na svojeg prethodnika, trebao bi tvoriti integrirani financijski paket kojim se diljem svijeta, među ostalim i korisnicima navedenima u Prilogu I., osigurava kapacitet financiranja u obliku bespovratnih sredstava, proračunskih jamstava i drugih financijskih instrumenata. Upravljanje operacijama fonda EFOR+ koje se odnose na zapadni Balkan i provode na temelju ove Uredbe trebalo bi biti povjereno Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu. Upravljački odbor Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu trenutačno uključuje korisnike sa zapadnog Balkana navedene u Prilogu I., doprinositelje Europskom zajedničkom fondu za zapadni Balkan, relevantne financijske institucije i relevantne regionalne organizacije, ovisno o slučaju. Poseban strateški odbor za operacije fonda EFOR+ koje se odnose na zapadni Balkan trebao bi i dalje biti uključiv.

(45)

Jamstvom za vanjsko djelovanje uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/947 trebalo bi poduprijeti operacije fonda EFOR+, a instrument IPA III trebao bi doprinijeti u pogledu izdvajanja rezervacija za operacije u korist korisnika navedenih u Prilogu I., uključujući izdvajanje rezervacija i obveze koje proizlaze iz zajmova za makrofinancijsku pomoć.

(46)

Važno je osigurati da se programi prekogranične suradnje provode u skladu s okvirom utvrđenim u programima vanjskog djelovanja i u Uredbi (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća (15). U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi posebne odredbe o sufinanciranju.

(47)

Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i mjere iz ove Uredbe predstavljaju programe rada na temelju Financijske uredbe. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi sastoje se od skupa mjera objedinjenih u jedan dokument.

(48)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (17), (EZ, Euratom) br. 2185/96 (18) i (EU) 2017/1939 (19) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (20). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Korisnici navedeni u Prilogu I. također bi trebali bez odgode izvješćivati Komisiju o nepravilnostima, uključujući prijevare, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog nalaza te je obavješćivati o tijeku upravnih i pravnih postupaka. S ciljem usklađivanja s dobrom praksom u državama članicama, te bi se prijave trebale dostavljati elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija.

(49)

Pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi na transparentan, odgovoran i depolitiziran način. Komisija bi to trebala pomno pratiti, među ostalim na lokalnoj razini.

(50)

U okviru komunikacije potiče se demokratska rasprava, jača institucionalna kontrola i nadzor nad financiranjem sredstvima Unije te doprinosi jačanju vjerodostojnosti Unije. Unija i korisnici financiranja sredstvima Unije trebali bi povećati vidljivost djelovanja Unije i na odgovarajući način komunicirati o dodanoj vrijednosti potpore Unije. U tom pogledu, u skladu s Financijskom uredbom, sporazumi sklopljeni s primateljima financiranja sredstvima Unije trebali bi sadržavati obveze kojima se osigurava odgovarajuća vidljivost, a Komisija bi trebala odgovarajuće i pravodobno djelovati kada se te obveze ne ispune.

(51)

Kako bi se u obzir uzele promjene okvira politike proširenja ili znatnije promjene u korisnicima navedenima u Prilogu I., Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi prilagodbe i ažuriranja tematskih prioriteta za pomoć navedenih u Prilozima II. i III. te radi donošenja delegiranog akta kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem određenih specifičnih ciljeva i tematskih prioriteta za pomoć. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (21) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(52)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, osobito u pogledu posebnih uvjeta i struktura za neizravno upravljanje s korisnicima navedenima u Prilogu I. i provedbe pomoći za ruralni razvoj, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22). Pri uspostavi jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u obzir bi se trebala uzeti iskustva stečena u upravljanju i provedbi prethodne pretpristupne pomoći. Te bi jedinstvene uvjete trebalo izmijeniti ako to zahtijeva razvoj događaja.

(53)

Odbor osnovan na temelju ove Uredbe trebao bi biti nadležan i za pravne akte i obveze na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 (23) i Uredbe (EU) br. 231/2014 te za provedbu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 389/2006 (24).

(54)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(55)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,