(1)

U Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđena su posebna higijenska pravila za hranu životinjskog podrijetla za subjekte u poslovanju s hranom.

(2)

Sirilo je kompleks enzima koji se upotrebljava za proizvodnju određenih sireva. Prikuplja se iz želudaca mladih preživača. Na temelju iskustva subjekata u poslovanju s hranom trebalo bi izmijeniti posebne higijenske zahtjeve za želuce za proizvodnju sirila utvrđene u odjeljku I. poglavlju IV. točki 18. podtočki (a) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se optimiziralo prikupljanje sirila od mladih ovaca i koza. Posebno je primjereno dopustiti da takvi želuci napuste klaonicu bez pražnjenja ili čišćenja.

(3)

Zbog tehnološkog razvoja počelo se zahtijevati da se dopusti da se s glava i nogu domaćih papkara i kopitara skida koža ili da se oni šure i s njih se uklanjaju dlake izvan klaonice u specijaliziranim odobrenim objektima za daljnju preradu hrane. Stoga bi u praksi trebalo dopustiti prijevoz glava i nogu domaćih papkara i kopitara u te objekte pod određenim uvjetima kojima se jamči sigurnost hrane. Odjeljak I. poglavlje IV. točku 18. podtočku (c) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga izmijeniti.

(4)

U skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/624 (2) službeni veterinar ante mortem pregled može obaviti izvan klaonice u slučaju prisilnog klanja domaćih papkara i kopitara. U odjeljku I. poglavlju VI. točki 2. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 zahtijeva se da ante mortem pregled u slučaju prisilnog klanja obavi veterinar. Taj bi zahtjev trebalo izmijeniti kako bi bio u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2019/624 i, umjesto na veterinara, upućivao na službenog veterinara.

(5)

Poboljšanje dobrobiti životinja jedna je od mjera predloženih u Komisijinoj Strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (3), koja je dio europskog zelenog plana. Posebno dolazi do promjene u obrascima konzumacije mesa, pri čemu Europski parlament, poljoprivrednici i potrošači sve intenzivnije zahtijevaju da se odobri klanje određenih domaćih papkara i kopitara na gospodarstvu podrijetla kako bi se izbjeglo moguće ugrožavanje dobrobiti životinja tijekom njihova sakupljanja i prijevoza.

(6)

Osim u slučaju prisilnog klanja, domaći papkari i kopitari moraju se klati u klaonici odobrenoj u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 853/2004 kako bi se osigurala usklađenost s higijenskim zahtjevima utvrđenima u odjeljku I. poglavljima II. i IV. Priloga III. toj uredbi. U skladu s tim člankom nadležna tijela država članica mogu odobriti pokretne klaonice. One se mogu postaviti na sve primjerene lokacije, uključujući poljoprivredna gospodarstva, na kojima se mogu klati skupine zdravih životinja. U suprotnom prijevoz određenih životinja može izazvati rizik za osobu koja njima rukuje ili za dobrobit životinja. Stoga bi za ograničen broj domaćih goveda i svinja te domaćih kopitara trebalo dopustiti klanje i krvarenje na gospodarstvu podrijetla. Na tu bi se praksu trebali primjenjivati strogi uvjeti kako bi se održala visoka razina sigurnosti hrane za meso dobiveno od takvih životinja.

(7)

Domaća goveda i svinje te domaće kopitare zaklane na gospodarstvu podrijetla trebao bi pratiti službeni certifikat kojim se potvrđuje da su ispunjeni higijenski zahtjevi za klanje. Takav službeni certifikat predviđen je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2235 (4).

(8)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je 27. rujna 2018. drugo znanstveno mišljenje o pristupima za analizu opasnosti za određene male maloprodajne objekte i donacije hrane (5). U tom je mišljenju preporučeno zamrzavanje na razini maloprodaje kao dodatan način za jamčenje sigurne preraspodjele hrane onima kojima je to potrebno. Olakšavanjem sigurnih metoda doniranja hrane sprečava se rasipanje hrane i pridonosi sigurnosti opskrbe hranom, u skladu s ciljevima utvrđenima u Komisijinoj strategiji „od polja do stola” i njezinim općim ciljem uspostave pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava u okviru europskog zelenog plana. Zamrzavanje hrane može biti važno za jamčenje sigurne preraspodjele hrane bankama hrane i drugim dobrotvornim organizacijama. Zamrzavanje mesa na razini maloprodaje trenutačno nije dopušteno jer se meso namijenjeno zamrzavanju mora zamrznuti bez nepotrebnog odgađanja nakon klanja ili rasijecanja u skladu s odjeljkom I. poglavljem VII. točkom 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 za domaće papkare i kopitare te u skladu s odjeljkom II. poglavljem V. točkom 5. tog priloga za perad i dvojezupce. Stoga bi trebalo pod određenim uvjetima dopustiti zamrzavanje mesa na razini maloprodaje kako bi se zajamčila sigurna distribucija donirane hrane.

(9)

U Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (6) definiran je „ovlašteni veterinar”. Uredba (EZ) br. 854/2004 stavljena je izvan snage Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (7), u kojoj je definiran „službeni veterinar”. Budući da definicija „službenog veterinara” u Uredbi (EU) 2017/625 obuhvaća „ovlaštenog veterinara”, upućivanja na „ovlaštenog veterinara” u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi izmijeniti tako da se umjesto toga upućuje na „službenog veterinara”.

(10)

Posebni higijenski zahtjevi za proizvodnju i stavljanje u promet mesa divljih sisavaca parnoprstaša iz uzgoja utvrđeni u odjeljku III. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 primjenjuju se samo na meso životinja iz porodica Cervidae ili Suidae. Slični zahtjevi trebali bi se primjenjivati i na meso drugih divljih sisavaca parnoprstaša iz uzgoja, kao što su ljame, kako bi se izbjegao mogući rizik za sigurnost hrane zbog promjena u obrascima potrošnje izazvanih povećanom konzumacijom takvog mesa.

(11)

Prije prijevoza u objekt za obradu divljači, tijela i unutarnji organi ulovljene slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu. Kako bi se zajamčila sigurnost tog mesa, trebalo bi izmjenom higijenskih zahtjeva za slobodno živuću divljač utvrđenih u odjeljku IV. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 uvesti posebna higijenska pravila za rukovanje tim tijelima i unutarnjim organima u sabirnim centrima te njihovo skladištenje u sabirnim centrima.

(12)

Kako bi se hlađenje moglo provesti u razumnom vremenu nakon usmrćivanja, slobodno živuća divljač mora se prevesti u objekt za obradu divljači što prije nakon pregleda koji je obavila izučena osoba u skladu s odjeljkom IV. poglavljem II. točkom 3. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 za krupnu slobodno živuću divljač te poglavljem III. točkom 3. tog odjeljka za sitnu slobodno živuću divljač. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati i na slobodno živuću divljač na kojoj nije obavljen pregled.

(13)

U odjeljku VII. poglavlju I. točki 3. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 predviđeno je da, kad god subjekt u poslovanju s hranom premješta seriju živih školjaka iz objekta u objekt, tu seriju mora pratiti registracijska isprava. Da bi se uskladile informacije koje se zahtijevaju u odjeljku VII. poglavlju I. točki 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, trebalo bi izraditi zajednički obrazac registracijske isprave za premještanje živih školjaka iz objekta u objekt. Osim toga, uobičajeno je da se serije školjaka mogu slati i subjektima posrednicima, stoga bi registracijska isprava trebala sadržavati i tu mogućnost.

(14)

U skladu s odjeljkom VII. poglavljem IV. dijelom A točkom 1. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, žive školjke prije pročišćavanja treba čistom vodom isprati od mulja i nakupljene nečistoće. Međutim, radi uštede vode pranje čistih školjaka ne bi smjelo biti obvezno. Odjeljak VII. poglavlje IV. dio A točku 1. trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Žive školjke koje se stavljaju u promet ne smiju sadržavati morske biotoksine koji prelaze granične vrijednosti utvrđene u odjeljku VII. poglavlju V. točki 2. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004. EFSA je u svojem mišljenju Marine biotoxins in shellfish – Pectenotoxin group (Morski biotoksini u školjkama – skupina pektenotoksina) (8) zaključila da za toksine iz skupine pektenotoksina (PTX) nisu prijavljeni štetni učinci na ljude. Osim toga, uz pektenotoksine u školjkama su uvijek prisutni toksini iz skupine okadaične kiseline. Stoga je primjereno izbrisati upućivanje na pektenotoksine u odjeljku VII. poglavlju V. točki 2. podtočki (c) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(16)

Člankom 11. Delegirane uredbe 2019/624 predviđeno je da klasifikacija proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje nije potrebna u vezi s izlovljavanjem trpova (Holothuroidea) ako nadležna tijela provode službene kontrole tih životinja na burzama riba, u otpremnim centrima i u objektima za preradu. Odjeljak VII. poglavlje IX. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućilo sakupljanje/izlovljavanje trpova (Holothuroidea) izvan klasificiranih proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje.

(17)

Plovila bi trebala biti osmišljena i konstruirana tako da ne uzrokuju kontaminaciju proizvoda ribarstva kaljužnom vodom, otpadnim vodama, dimom, gorivom, uljem, masnoćom ili drugim štetnim tvarima. Osim toga, skladišni prostori, bazeni i spremnici koji se upotrebljavaju za skladištenje, hlađenje ili zamrzavanje proizvoda ribarstva ne bi se smjeli upotrebljavati za druge svrhe osim skladištenja proizvoda ribarstva. Brodovi hladnjače i brodovi za prijevoz hlađenog tereta trebali bi biti opremljeni opremom za zamrzavanje s dovoljnim kapacitetom za najbrže moguće kontinuirano zamrzavanje i s najkraćim mogućim razdobljem termičkog zastoja, kako bi se postigla temperatura u središtu od najviše –18 °C. Skladišni prostori ne bi se smjeli upotrebljavati za zamrzavanje proizvoda. Zahtjevi za opremu za zamrzavanje i skladištenje trebali bi se primjenjivati i na hladnjače na kopnu. Odjeljak VIII. poglavlje I. dio I. i odjeljak VIII. poglavlje III. dio B Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

Nakon nedavnih prijevara u vezi s tunom koja je prvotno bila zamrznuta u salamuri na –9 °C i namijenjena industriji konzerviranja, a zatim je prenamijenjena za konzumaciju kao svježi proizvod ribarstva, primjereno je u odjeljku VIII. poglavlju I. dijelu II. točki 7. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 pojasniti da cijeli proizvodi ribarstva koji su prvotno zamrznuti u salamuri na –9 °C i namijenjeni industriji konzerviranja, čak i ako su dodatno zamrznuti na temperaturu od –18 °C, ne smiju imati odredište koje nije industrija konzerviranja.

(19)

Jetra i ikra dobiveni od proizvoda ribarstva i namijenjeni prehrani ljudi trebaju se čuvati pod ledom na temperaturi koja je blizu temperature topljenja leda ili se trebaju zamrznuti. Primjereno je dopustiti da se jetra i ikra hlade i u drukčijim uvjetima, a ne samo pod ledom na temperaturi koja je blizu temperature topljenja leda. U skladu s tim trebalo bi izmijeniti odjeljak VIII. poglavlje I. dio II. točku 6. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se omogućilo da se jetra i ikra dobiveni od proizvoda ribarstva i namijenjeni prehrani ljudi ne hlade samo pod ledom, nego i u drukčijim uvjetima hlađenja.

(20)

Primjereno je da u spremnicima koji se upotrebljavaju za otpremu ili skladištenje nepakiranih pripremljenih svježih proizvoda ribarstva koji se čuvaju pod ledom voda koja nastaje otapanjem leda ne ostane u dodiru s proizvodima ribarstva. Iz higijenskih razloga važno je pojasniti da voda koja nastaje otapanjem leda ne samo da ne bi smjela ostati u dodiru s proizvodima ribarstva, već bi je trebalo odstraniti. U skladu s tim trebalo bi izmijeniti odjeljak VIII. poglavlje III. dio A točku 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se pojasnilo da voda koja nastaje otapanjem leda ne samo da ne bi smjela ostati u dodiru s proizvodima ribarstva, već bi je trebalo odstraniti.

(21)

Posebna higijenska pravila za žablje krakove utvrđena u odjeljku XI. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 primjenjuju se samo na žablje krakove vrste RNA (porodica Ranidae) u skladu s definicijom žabljih krakova iz točke 6.1. Priloga I. toj uredbi. Posebna higijenska pravila za puževe iz tog odjeljka primjenjuju se samo na kopnene puževe koji pripadaju vrstama Helix pomatia Linné, Helix aspersa Muller i Helix lucorum te vrstama porodice Achatinidae u skladu s definicijom puževa iz točke 6.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004. Zbog promjena prehrambenih navika proizvode se i u promet za prehranu ljudi stavljaju i žablji kraci i puževi drugih vrsta. Stoga bi posebna higijenska pravila trebalo proširiti kako bi se obuhvatile te vrste i tako zajamčila sigurnost hrane dobivene od tih vrsta.

(22)

U odjeljku XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđeni su posebni zahtjevi u pogledu temperature za skladištenje čvaraka namijenjenih prehrani ljudi. Tehnološki razvoj omogućio je određene tehnike pakiranja, kao što je vakuumsko pakiranje, za koje nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu temperature da bi se zajamčila sigurnost hrane dobivene od čvaraka. Stoga bi te uvjete u pogledu temperature trebalo izbrisati, a subjekt u poslovanju s hranom trebao bi zajamčiti sigurnost hrane dobivene od čvaraka s pomoću dobre higijenske prakse i postupaka koji se temelje na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(23)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,