(1)

Trebalo bi uspostaviti Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu („EFPRA”) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. kako bi se trajanjem uskladio s onim višegodišnjeg financijskog okvira („VFO za razdoblje 2021.–2027.”) utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (4). Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi prioriteti EFPRA-e, njezin proračun i posebna pravila za osiguravanje financiranja sredstvima Unije, kao dopuna općim pravilima koja se primjenjuju na EFPRA-u na temelju Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Cilj EFPRA-e trebalo bi biti usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), pomorskoj politici Unije i međunarodnim obvezama Unije u području upravljanja oceanima. Ta su sredstva ključan pokretač održivog ribarstva i očuvanja morskih bioloških resursa, prehrambene sigurnosti zahvaljujući opskrbi morskim prehrambenim proizvodima, rasta održivog plavoga gospodarstva i zdravih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja.

(2)

Kao globalni akter u području oceana i jedan od najvećih svjetskih proizvođača morskih prehrambenih proizvoda Unija ima veliku odgovornost zaštititi, očuvati i održivo iskorištavati oceane i njihove resurse. Očuvanje mora i oceana od ključne je važnosti za brzorastuće svjetsko stanovništvo. Unija u njemu ima i socioekonomski interes, budući da održivo plavo gospodarstvo potiče ulaganja, zapošljavanje, rast, istraživanje i inovacije te doprinosi energetskoj sigurnosti zahvaljujući energiji oceana. Nadalje, učinkovit nadzor državnih granica i borba protiv pomorskog kriminala na svjetskoj razini ključni su za sigurna mora i oceane, kao odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti.

(3)

Uredba (EU) 2021/1060 donesena je kako bi se poboljšala koordinacija i uskladila provedba potpore iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja („fondovi”), s glavnim ciljem usklađenog pojednostavnjenja provedbe politike. Ta se uredba primjenjuje na dio EFPRA-e u okviru podijeljenog upravljanja. Fondovi imaju komplementarne ciljeve i isti način upravljanja. Stoga se Uredbom (EU) 2021/1060 utvrđuju zajednički opći ciljevi i opća načela, kao što su partnerstvo i upravljanje na više razina. Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, među ostalim i odredbe o sporazumu o partnerstvu koji će se sklopiti sa svakom državom članicom, te se njome utvrđuje usmjerenost k uspješnosti koja je zajednička svim fondovima. U skladu s tim sadržava i uvjete koji omogućuju provedbu, pregled uspješnosti i mehanizme za praćenje, izvještavanje i evaluaciju. Osim toga, u njoj se utvrđuju zajedničke odredbe o pravilima o prihvatljivosti i uspostavljaju posebni mehanizmi za financijske instrumente, za program InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (6), za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i za financijsko upravljanje. Određeni mehanizmi upravljanja i kontrole zajednički su svim fondovima. Komplementarnosti između fondova, uključujući EFPRA-u, i drugih programa Unije trebale bi biti opisane u sporazumu o partnerstvu, u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060.

(4)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”) primjenjuje se na EFPRA-u. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(5)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstva, nagrada, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(6)

U okviru izravnog upravljanja EFPRA bi trebala razviti sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim fondovima i programima Unije. To bi trebalo omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja provedenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/523.

(7)

Potpora u okviru EFPRA-e trebala bi imati jasnu europsku dodanu vrijednost, među ostalim zbog rješavanja tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na odgovarajući način te se njome ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatno financiranje ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(8)

Članci 107., 108. i 109. UFEU-a trebali bi se primjenjivati na potporu koju države članice na temelju ove Uredbe dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva i akvakulture. Međutim, s obzirom na posebna obilježja tog sektora ti članci ne bi se trebali primjenjivati na plaćanja koja izvršavaju države članice na temelju ove Uredbe i koja su obuhvaćena područjem primjene članka 42. UFEU-a.

(9)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabirati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(10)

VFO-om za razdoblje 2021.–2027. predviđa se da se u okviru proračuna Unije treba nastaviti podupirati ribarstvena politika i pomorska politika. Proračun EFPRA-e, u tekućim cijenama, trebao bi iznositi 6 108 000 000 EUR. Sredstva EFPRA-e trebala bi se dijeliti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. Za potporu u okviru podijeljenog upravljanja trebalo bi dodijeliti 5 311 000 000 EUR, a za potporu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja 797 000 000 EUR. Kako bi se osigurala stabilnost, osobito u pogledu ostvarivanja ciljeva ZRP-a, utvrđivanje raspodjele sredstava među državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja za programsko razdoblje 2021.–2027. trebalo bi se temeljiti na udjelima za razdoblje 2014.–2020. na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (8) (EFPR). Posebne iznose trebalo bi namijeniti za najudaljenije regije, za kontrolu i izvršenje te za prikupljanje i obradu podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe, a iznose za određena ulaganja u ribarska plovila te za trajni i privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti trebalo bi ograničiti.

(11)

U europskom pomorskom sektoru ima više od pet milijuna ljudi i ostvaruje se promet od gotovo 750 000 000 000 EUR i 218 000 000 000 EUR bruto dodane vrijednosti godišnje, s potencijalom za stvaranje još mnogo radnih mjesta. Rezultati svjetskoga gospodarstva oceana danas se procjenjuju na 1 300 000 000 000 EUR, a taj bi iznos do 2030. mogao porasti više nego dvostruko. Potreba za postizanjem ciljnih vrijednosti u pogledu smanjenja emisija CO2, učinkovitijom upotrebom resursa i smanjenjem ekološkog otiska plavoga gospodarstva snažno je potaknula inovacije u drugim sektorima, primjerice u proizvodnji pomorske opreme, brodogradnji, opservaciji oceana, jaružanju, zaštiti obale i izgradnji na obali i u moru. U pomorsko gospodarstvo dosad se ulagalo posredstvom strukturnih fondova Unije, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i EFPRA-e. Kako bi se iskoristio potencijal rasta pomorskog sektora, mogli bi se primijeniti novi instrumenti poput programa InvestEU.

(12)

EFPRA bi se trebala temeljiti na četiri prioriteta: poticanju održivoga gospodarstva te obnovi i očuvanju vodenih bioloških resursa; poticanju održivih aktivnosti akvakulture te preradi i stavljanju na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji; omogućivanju održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanju razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica; jačanju međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenju da su mora i oceani sigurni i čisti te da se njima održivo upravlja. Te bi prioritete trebalo ostvarivati u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

(13)

EFPRA bi se trebala temeljiti na pojednostavnjenoj strukturi bez pretjeranog propisivanja unaprijed definiranih mjera i detaljnih pravila o prihvatljivosti na razini Unije. Umjesto toga, trebalo bi općenito opisati specifične ciljeve u okviru svakog prioriteta. Države članice stoga bi svoje programe trebale pripremiti tako da u njima navedu najprimjerenija sredstva za ostvarenje tih ciljeva. Mjere koje u tim programima navedu države članice mogle bi se poduprijeti u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) 2021/1060, pod uvjetom da su obuhvaćene specifičnim ciljevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Međutim, potrebno je utvrditi popis neprihvatljivih operacija kako bi se izbjegao štetan učinak u pogledu očuvanja ribarstva. Osim toga, ulaganja i naknada za flotu trebalo bi strogo uvjetovati njihovom usklađenošću s ciljevima očuvanja iz ZRP-a.

(14)

U Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program do 2030.”) očuvanje i održivo iskorištavanje oceana utvrđeni su kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja, odnosno 14. cilj („Očuvati oceane, mora i morske resurse te održivo gospodariti njima”). Unija je u potpunosti predana tom cilju i njegovoj provedbi. U tom se kontekstu obvezala da će promicati održivo plavo gospodarstvo koje je usklađeno s prostornim planiranjem morskog područja, očuvanje bioloških resursa i postizanje dobrog stanja okoliša kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), kao i zabraniti određene oblike subvencija za ribarstvo koje doprinose prekoračenju kapaciteta i prelovu, ukloniti subvencije kojima se doprinosi nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom (NNN) ribolovu te se suzdržati od uvođenja novih sličnih subvencija. Potonje bi trebalo proizaći iz pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o subvencijama u području ribarstva. Osim toga, Unija se tijekom pregovora u okviru WTO-a na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. i Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2012. (Rio+20) obvezala da će ukloniti subvencije kojima se doprinosi prekoračenju kapaciteta i prelovu.

(15)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima na temelju ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti postizanju cilja od 30 % svih rashoda u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. utrošenih na uključivanje klimatskih ciljeva i doprinijeti ostvarivanju ambicije da se u 2024. osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. za ciljeve u području bioraznolikosti te u 2026. i 2027. osigura 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. za ciljeve bioraznolikosti, imajući pritom u vidu postojeća preklapanja između klimatskih ciljeva i ciljeva u području bioraznolikosti.

(16)

EFPRA bi trebala doprinijeti postizanju Unijinih okolišnih ciljeva i ciljeva povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom na njih. Taj bi se doprinos trebao pratiti primjenom pokazatelja Unije za okoliš i klimu te bi se o njemu trebalo redovito izvješćivati u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060.

(17)

U skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) financijsku pomoć Unije u okviru EFPRA-e trebalo bi uvjetovati poštovanjem pravila ZRP-a. Zahtjevi subjekata koji su počinili teški prekršaj pravila ZRP-a ne bi smjeli biti prihvatljivi.

(18)

Kako bi se riješilo pitanje posebnih uvjeta ZRP-a iz Uredbe (EU) br. 1380/2013 i doprinijelo usklađenosti s pravilima ZRP-a, trebalo bi utvrditi dodatne odredbe uz pravila o prekidu, suspenziji i financijskim ispravcima kako su utvrđena u Uredbi (EU) 2021/1060. Ako država članica ne poštuje svoje obveze u okviru ZRP-a ili ako Komisija ima dokaze koji upućuju na takvo nepoštovanje, Komisiji bi, kao mjeru opreza, trebalo dopustiti da prekine rokove plaćanja. Kako bi se izbjegao očit rizik financiranja neprihvatljivih rashoda, Komisiji bi, osim mogućnosti prekida roka plaćanja, trebalo omogućiti suspenziju plaćanja i nametanje financijskih ispravaka u slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a.

(19)

U proteklih nekoliko godina poduzeti su koraci za vraćanje ribljih stokova na zdrave razine, povećanje profitabilnosti ribarske industrije Unije i očuvanje morskih ekosustava. Međutim, i dalje postoje znatni izazovi za potpuno ostvarivanje socioekonomskih i okolišnih ciljeva ZRP-a, osobito ciljeva za obnovu i održavanje populacija lovljenih vrsta iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY), uklanjanje neželjenih ulova i uspostavu područja za oporavak ribljih stokova. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je nastaviti pružati potporu i u razdoblju nakon 2020., posebno u morskim bazenima u kojima je napredak sporiji.

(20)

EFPRA bi trebala doprinositi postizanju okolišnih, gospodarskih i socijalnih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, osobito ciljeva za obnovu i održavanje populacija lovljenih vrsta iznad razina koje mogu proizvesti MSY, izbjegavanje i smanjenje, koliko je to moguće, neželjenih ulova te smanjenje negativnih učinaka ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav na najmanju moguću mjeru. Takvom bi se potporom trebalo osigurati da ribolovne aktivnosti budu dugoročno okolišno održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 s ciljem ostvarivanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, doprinosa dostupnosti zdrave hrane i primjerenog životnog standarda za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, vodeći računa o obalnom ribarstvu i socioekonomskim aspektima. Ta potpora trebala bi uključivati inovacije i ulaganja u ribolovnu praksu i tehnike sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koje su otporne na klimatske promjene te tehnike za selektivni ribolov.

(21)

Ribarstvo je presudno za egzistenciju i kulturnu baštinu mnogih obalnih zajednica u Uniji, osobito onih u kojima važnu ulogu ima mali priobalni ribolov. S obzirom na to da je prosječna starost mnogih ribarskih zajednica viša od 50 godina, smjena generacija i diversifikacija aktivnosti i dalje su problem. Konkretno, uspostavljanje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u sektoru ribarstva od strane mladih ribara financijski je izazov te predstavlja element koji bi trebalo uzeti u obzir pri dodjeli i usmjeravanju fondova u okviru EFPRA-e. Takav je razvoj ključan za konkurentnost sektora ribarstva u Uniji. Stoga bi trebalo omogućiti potporu za mlade ribare koji započinju ribolovne aktivnosti kako bi im se olakšala uspostava poslovanja. Kako bi se osigurala održivost novih gospodarskih aktivnosti koje se podupiru u okviru EFPRA-e, potpora bi trebala ovisiti o stjecanju odgovarajućeg iskustva ili kvalifikacija. Ako se potpora za pokretanje poslovanja dodjeljuje za kupnju ribarskog plovila, njome bi se trebalo doprinijeti samo kupnji prvog ribarskog plovila ili njegova kontrolnog udjela.

(22)

Izbjegavanje neželjenih ulova jedan je od glavnih izazova ZRP-a. U tom pogledu zakonska obveza iskrcavanja cjelokupnog ulova podrazumijeva znatne i važne promjene u ribolovnim praksama za taj sektor, katkad uz znatne financijske troškove. Stoga bi EFPRA trebala moći poduprijeti inovacije i ulaganja kojima se doprinosi potpunoj provedbi obveze iskrcavanja, kao i razvoju i provedbi mjera očuvanja kojima se doprinosi selektivnosti. Trebalo bi biti moguće dodijeliti višu stopu intenziteta potpore za ulaganja u selektivne ribolovne alate, poboljšanje lučke infrastrukture i u stavljanje na tržište neželjenog ulova, od one koja se primjenjuje na druge operacije. Trebalo bi biti moguće i dodijeliti maksimalnu stopu intenziteta potpore od 100 % za osmišljavanje, razvoj, praćenje, evaluaciju i upravljanje transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama („zamjena kvota”) kako bi se ublažio učinak vrsta koje ograničavaju ribolov do kojeg je dovela obveza iskrcavanja.

(23)

U okviru EFPRA-e trebalo bi moći poduprijeti inovacije i ulaganja na ribarskim plovilima Unije. Ta bi potpora trebala uključivati mjere čiji je cilj poboljšanje zdravlja, sigurnosti i radnih uvjeta, energetske učinkovitosti i kvalitete ulova. To ne bi smjelo uključivati nabavu opreme kojom se povećava sposobnost ribarskih plovila da pronađu ribu. Takva potpora ne bi smjela dovesti ni do povećanja ribolovnih aktivnosti nijednog pojedinačnog plovila, osim ako je to izravna posljedica povećanja bruto tonaže ribarskog plovila koje je potrebno za poboljšanje sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti. U tim slučajevima povećanje ribolovnog kapaciteta pojedinačnog plovila trebalo bi nadoknaditi prethodnim povlačenjem barem iste količine ribolovnog kapaciteta bez javne potpore iz istog segmenta flote ili segmenta flote u kojem ribolovni kapacitet nije u skladu s dostupnim ribolovnim mogućnostima, kako se ne bi došlo do povećanja ribolovnog kapaciteta na razini flote. Osim toga, potpora se ne bi smjela dodjeljivati za puko usklađivanje sa zahtjevima koji su obvezni na temelju prava Unije, uz iznimku zahtjeva koje je uvela država članica kako bi se provele neobvezne odredbe iz Direktive Vijeća (EU) 2017/159 (11) te u pogledu kupnje i ugradnje određene opreme za kontrolne svrhe te upravljanja tom opremom. U okviru strukture bez normativnih mjera države članice su te koje bi trebale utvrditi precizna pravila o prihvatljivosti tih ulaganja. U pogledu zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima trebalo bi dopustiti višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije.

(24)

Potrebno je utvrditi posebna pravila prihvatljivosti za određena druga ulaganja u ribarsku flotu koja se podupiru u okviru EFPRA-e kako bi se spriječilo da ta ulaganja doprinose prekomjernom kapacitetu ili prekomjernom izlovu. Konkretno, potpora za prvu kupnju rabljenog plovila za mlade ribare i za zamjenu ili osuvremenjivanje motora ribarskog plovila također bi trebala podlijegati uvjetima, uključujući činjenicu da plovilo pripada segmentu flote koji je u skladu s ribolovnim mogućnostima dostupnima tom segmentu i da novi ili osuvremenjeni motor nema veću snagu u kilovatima (kW) od snage zamijenjenog motora.

(25)

Ulaganje u ljudski kapital ima ključnu ulogu u povećanju konkurentnosti i gospodarske uspješnosti u sektorima ribarstva, akvakulture i pomorstva. Stoga bi u okviru EFPRA-e trebalo moći poduprijeti savjetodavne usluge, suradnju između znanstvenika i ribara, stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje te promicanje socijalnog dijaloga i širenja znanja.

(26)

Kontrola ribarstva od najveće je važnosti za provedbu ZRP-a. Stoga bi EFPRA u okviru podijeljenog upravljanja trebala poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (12). Posebna potpora iz EFPRA-e opravdana je zbog određenih obveza utvrđenih u toj uredbi, primjerice obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja, obvezni sustav daljinskog elektroničkog praćenja, obvezno kontinuirano mjerenje i evidentiranje porivne snage motora. Osim toga, ulaganja država članica u sredstva za kontrolu mogla bi se iskoristiti i u svrhu pomorskog nadzora i suradnje u pogledu funkcija obalnih straža.

(27)

Uspjeh ZRP-a ovisi o dostupnosti znanstvenih savjeta u području upravljanja ribarstvom, a stoga i o dostupnosti podataka o ribarstvu. S obzirom na izazove i troškove povezane s dobivanjem pouzdanih i potpunih podataka potrebno je pružiti potporu djelovanjima država članica namijenjenima prikupljanju i obradi podataka u skladu s Uredbom (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i doprinijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima. Tom potporom omogućit će se sinergije s prikupljanjem i obradom drugih vrsta podataka o moru.

(28)

EFPRA bi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala poduprijeti djelotvornu i na znanju utemeljenu provedbu ZRP-a i upravljanje njime pružanjem znanstvenih savjeta, regionalnom suradnjom u pogledu mjera očuvanja, razvojem i provedbom sustava kontrole ribarstva Unije, radom savjetodavnih vijeća i dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama.

(29)

Kako bi se održive ribolovne aktivnosti ojačale na gospodarskom, socijalnom i okolišnom planu, EFPRA bi trebala moći poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama u skladu s člancima 22. i 23. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i Prilogom II. toj uredbi, kao i napore država članica da optimiziraju raspodjelu svojih raspoloživih ribolovnih kapaciteta, uzimajući u obzir potrebe svojih flota, i bez povećanja svojih ukupnih ribolovnih kapaciteta.

(30)

S obzirom na izazove povezane s postizanjem ciljeva očuvanja iz ZRP-a potpora prilagodbi flote i dalje je ponekad potrebna u pogledu određenih segmenata flote i morskih bazena. Takva bi potpora trebala biti strogo usmjerena na bolje upravljanje flotom i očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa te na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Stoga bi EFPRA-om trebalo moći poduprijeti trajni prestanak ribolovnih aktivnosti u segmentima flote u kojima ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti nisu uravnoteženi. Ta bi potpora trebala biti instrument akcijskih planova namijenjen prilagodbi segmenata flote za koje je utvrđeno strukturno prekoračenje kapaciteta, kako je predviđeno člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te bi se trebala provesti uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za druge aktivnosti. Ako bi adaptacija uzrokovala povećani pritisak rekreacijskog ribolova na morski ekosustav, potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je u skladu sa ZRP-om i ciljevima relevantnih višegodišnjih planova.

(31)

Kako bi se doprinijelo ciljevima očuvanja iz ZRP-a ili ublažile određene iznimne okolnosti, EFPRA-om bi se trebala moći poduprijeti naknadu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti uzrokovan provedbom određenih mjera očuvanja, provedbom hitnih mjera, prekidom primjene sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) zbog više sile, prirodnom katastrofom, okolišnim incidentom ili zdravstvenom krizom. Potporu u slučaju privremenog prestanka zbog mjera očuvanja trebalo bi dodijeliti samo ako je, na temelju znanstvenih savjeta, potrebno smanjiti ribolovni napor kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 2. stavku 2. i članku 2. stavku 5. točki (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(32)

Budući da su ribari izloženi sve većim gospodarskim i ekološkim rizicima, među ostalim zbog klimatskih promjena i nestabilnosti cijena, EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti djelovanja kojima se jača otpornost sektora ribarstva, među ostalim uzajamnim fondovima, instrumentima osiguranja ili drugim kolektivnim programima kojima se povećava sposobnost sektora da upravlja rizicima i odgovori na nepovoljne događaje.

(33)

Mali priobalni ribolov obavljaju plovila za ribolov na moru i na unutarnjim vodama čija je duljina preko svega manja od 12 metara i koja ne upotrebljavaju povlačne ribolovne alate te ribari bez plovila, uključujući sakupljače školjkaša. Taj sektor obuhvaća gotovo 75 % svih ribarskih plovila registriranih u Uniji i gotovo polovinu svih zaposlenih u sektoru ribarstva. Subjekti koji se bave malim priobalnim ribolovom osobito su ovisni o zdravim ribljim stokovima jer im je to glavni izvor prihoda. Kako bi se potaknula održiva ribolovna praksa, u okviru EFPRA-e trebalo bi tim subjektima dati povlašteni tretman s pomoću najviše stope intenziteta potpore od 100 %, osim za operacije koje se odnose na prvu kupnju ribarskog plovila, zamjenu ili osuvremenjivanje motora i operacije kojima se povećava bruto tonaža ribarskog plovila u svrhu poboljšanja sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti. Osim toga, države članice trebale bi u svojim programima uzeti u obzir posebne potrebe malog priobalnog ribolova i opisati vrste aktivnosti koje se uzimaju u obzir za razvoj malog priobalnog ribolova.

(34)

Maksimalna stopa sufinanciranja u okviru EFPRA-e za specifični cilj trebala bi iznositi 70 % prihvatljivih javnih rashoda, uz iznimku naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama, za koju bi trebala iznositi 100 %.

(35)

Maksimalna stopa intenziteta potpore trebala bi iznositi 50 % ukupnih prihvatljivih rashoda, uz mogućnost da se u određenim slučajevima odrede stope odstupanja.

(36)

Najudaljenije regije suočavaju se s posebnim izazovima povezanima s njihovom udaljenošću, topografijom i klimom, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a, ali imaju i posebne prednosti za razvoj održivog plavoga gospodarstva. Stoga bi se za svaku najudaljeniju regiju programu dotičnih država članica trebalo dodati akcijski plan za razvoj održivih sektora plavoga gospodarstva, uključujući održivo ribarstvo i akvakulturu, a za potporu provedbi tih akcijskih planova trebala bi se namijeniti dodijeljena financijska sredstva. EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti i naknadu dodatnih troškova koje subjekti iz najudaljenijih regija imaju zbog položaja ili izoliranosti tih regija. Tu bi potporu trebalo ograničiti na određeni postotak od ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava. Osim toga, u najudaljenijim regijama trebala bi se primijeniti viša stopa intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. Države članice trebale bi moći dodijeliti dodatna financijska sredstva za provedbu te potpore. Budući da se radi o državnoj potpori, o takvom bi financiranju trebalo obavijestiti Komisiju, koja ih može odobriti u skladu s ovom Uredbom kao dio te potpore.

(37)

EFPRA-om bi se u okviru podijeljenog upravljanja trebalo moći poduprijeti zaštitu i obnovu vodene bioraznolikosti i ekosustavâ, uključujući unutarnje vode. U tu bi svrhu trebala biti dostupna potpora za naknadu iz EFPRA-e, među ostalim, za pasivno prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća iz mora od strane ribara, uključujući prikupljanje alge sargassum, i za ulaganja u luke kako bi se osigurali odgovarajući objekti za prihvat izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća. Potpora bi se trebala biti dostupna i za djelovanja u pogledu postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu, kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ, za provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s tom direktivom, za upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000, u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (14), za zaštitu vrsta, osobito u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15), te za obnovu unutarnjih voda u skladu s programom mjera uspostavljenim na temelju Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16). U okviru izravnog upravljanja EFPRA-om bi se trebalo poduprijeti promicanje čistih i zdravih mora i provedba Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu predstavljene u komunikaciji Komisije od 16. siječnja 2018., u skladu s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu.

(38)

Ribarstvo i akvakultura doprinose sigurnosti opskrbe hranom i prehrani. Međutim, Unija trenutačno uvozi više od 60 % svoje ponude proizvoda ribarstva, zbog čega je izrazito ovisna o trećim zemljama. Važan je izazov potaknuti potrošnju ribljih bjelančevina proizvedenih u Uniji uz visoke standarde kvalitete koje dostupne potrošačima po povoljnim cijenama.

(39)

EFPRA-om bi se stoga trebalo moći poduprijeti promicanje i održivi razvoj akvakulture, uključujući slatkovodnu akvakulturu, namijenjenu uzgoju vodenih životinja i biljaka za proizvodnju hrane i drugih sirovina. U nekim državama članicama i dalje su na snazi složeni administrativni postupci, kao što su otežan pristup prostoru i komplicirani postupci izdavanja dozvola, što tom sektoru otežava nastojanja da poboljša predodžbu o proizvodima akvakulture i poveća njihovu konkurentnost. Potpora iz EFPRA-e trebala bi biti u skladu s višegodišnjim strateškim planovima država članica za razvoj akvakulture izrađenima na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013. Konkretno, trebala bi biti prihvatljiva potpora za okolišnu održivost, produktivna ulaganja, inovacije, stjecanje profesionalnih vještina, poboljšanje radnih uvjeta i kompenzacijske mjere kojima se omogućuju ključne usluge upravljanja zemljištem i prirodom. Trebala bi biti prihvatljiva i djelovanja u području javnog zdravstva, programi osiguranja akvakulturnih stokova i djelovanja u području zdravlja i dobrobiti životinja.

(40)

Sigurnost opskrbe hranom ovisi o djelotvornim i dobro organiziranim tržištima kojima se poboljšavaju transparentnost, stabilnost, kvaliteta i raznolikost lanca opskrbe te informiranost potrošača. U tu bi se svrhu u okviru EFPRA-e trebalo moći poduprijeti stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u skladu s ciljevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Konkretno, potpora bi se trebala moći pružiti za osnivanje organizacija proizvođača, provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište, promicanje tržišnog plasmana te izradu i širenje podataka o istraživanju tržišta.

(41)

Prerađivačka industrija ima određenu ulogu u dostupnosti i kvaliteti proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti ciljana ulaganja u tu industriju, pod uvjetom da ona doprinose ostvarenju ciljeva zajedničke organizacije tržišta. Za poduzeća koja nisu mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) takvu bi potporu trebalo pružiti isključivo putem financijskih instrumenata i programa InvestEU, a ne putem bespovratnih sredstava.

(42)

EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti naknadu za subjekte u sektoru ribarstva i akvakulture u slučaju izvanrednih događaja koji uzrokuju znatno narušavanje tržišta.

(43)

Otvaranje radnih mjesta u obalnim regijama ovisi o lokalnom razvoju održivog plavoga gospodarstva kojim se oživljava socijalna struktura tih regija. Industrija i usluge povezane s oceanima vjerojatno će nadmašiti rast svjetskoga gospodarstva i znatno doprinijeti zapošljavanju i rastu do 2030. Da bi bio održiv, plavi rast ovisi o inovacijama i ulaganju u nove pomorske djelatnosti i u biogospodarstvo, uključujući održive modele turizma, obnovljive izvore energije koji se temelje na oceanima, inovativnu luksuznu brodogradnju i nove lučke usluge, što može otvoriti radna mjesta i istodobno pospješiti lokalni razvoj. Iako bi javna ulaganja u održivo plavo gospodarstvo trebalo uvrstiti u sve dijelove proračuna Unije, potpora u okviru EFPRA-e trebala bi se posebno usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšala ulaganja i potaknuo razvoj novih tržišta, tehnologija ili usluga. Potporu za razvoj održivog plavoga gospodarstva trebalo bi pružiti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

(44)

Razvoj održivog plavoga gospodarstva snažno se oslanja na partnerske odnose među lokalnim dionicima koji doprinose vitalnosti obalnih i kontinentalnih zajednica i gospodarstava. U okviru EFPRA-e trebalo bi osigurati alate za poticanje takvih partnerskih odnosa. U tu bi svrhu u okviru podijeljenog upravljanja trebala biti dostupna potpora s pomoću lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Tim bi se pristupom trebala ojačati gospodarska diversifikacija u lokalnom kontekstu razvojem priobalnog ribolova i ribolova na unutarnjim vodama, akvakulture i održivog plavoga gospodarstva. Strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi lokalnim zajednicama omogućiti da u području ribarstva i akvakulture bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, socijalne i ljudske resurse. Stoga bi svako lokalno partnerstvo trebalo odražavati glavni cilj svoje strategije koja se na njega primjenjuje i osigurati uravnoteženo sudjelovanje i zastupljenost svih relevantnih dionika održivog lokalnog plavoga gospodarstva.

(45)

EFPRA-om bi se u okviru podijeljenog upravljanja trebalo moći poduprijeti jačanje održivog upravljanja morima i oceanima prikupljanjem, upravljanjem i upotrebom podataka radi poboljšanja znanja o stanju morskog okoliša. Ta bi potpora trebala biti usmjerena na ispunjenje zahtjeva iz direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, podupiranje prostornog planiranja morskog područja te poboljšanje kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru.

(46)

Potpora iz EFPRA-e bi se u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, jačanjem transfera i primjene istraživanja, inovacija i tehnologija u održivom plavom gospodarstvu, poboljšanjem pomorskih vještina, znanja o oceanima i razmjene socioekonomskih podataka o održivom plavom gospodarstvu, promicanjem održivog plavoga gospodarstva s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene te razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja. Trebalo bi posvetiti odgovarajuću pozornost posebnoj situaciji najudaljenijih regija s obzirom na prethodno navedena područja.

(47)

Ukupno 60 % oceana nalazi se izvan granica nacionalne jurisdikcije. To podrazumijeva zajedničku međunarodnu odgovornost. Većina problema koji prijete oceanima, kao što su prekomjerno iskorištavanje, klimatske promjene, zakiseljavanje, onečišćenje i smanjenje bioraznolikosti, prekogranične je prirode i stoga zahtijeva zajedničko djelovanje. U okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čija je Unija stranka na temelju Odluke Vijeća 98/392/EZ (18), uspostavljena su mnoga jurisdikcijska prava, institucije i posebni okviri za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. Posljednjih je godina postignut globalni konsenzus da bi se morskim okolišem i pomorskim ljudskim aktivnostima trebalo upravljati djelotvornije kako bi se ublažio sve veći pritisak na oceane.

(48)

Unija se kao globalni akter snažno zalaže za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima, u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. studenoga 2016. pod naslovom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana”. Politika Unije za upravljanje oceanima obuhvaća oceane na integrirani način. Međunarodno upravljanje oceanima nije presudno samo za ostvarenje „Programa do 2030.”, konkretno 14. cilja održivog razvoja, već i za jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja za buduće generacije. Unija treba ispuniti te međunarodne obveze i biti pokretačka snaga za bolje međunarodno upravljanje oceanima na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, što uključuje, među ostalim, sprečavanje i zaustavljanje ribolova NNN i odvraćanje od njega, poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima, smanjenje pritiska na oceane i mora, stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo i unapređenje međunarodnog istraživanja oceana i podataka o njima.

(49)

Djelovanjima za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima u okviru EFPRA-e nastoji se poboljšati opći okvir za međunarodne i regionalne procese, sporazume, pravila i institucije za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. EFPRA-om bi trebalo podupirati međunarodne dogovore koje je Unija sklopila u područjima koja nisu obuhvaćena sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) sklopljenima s raznim trećim zemljama i obvezni doprinos Unije za njezino članstvo u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO). SFPA-ovi i RFMO-vi i dalje će se financirati iz drugih dijelova proračuna Unije.

(50)

Kada je riječ o sigurnosti i obrani, iznimno je važno poboljšati zaštitu granica i pomorsku sigurnost. U skladu sa strategijom pomorske sigurnosti Europske unije koju je donijelo Vijeće Europske unije 24. lipnja 2014. i pripadajućim akcijskim planom donesenim 16. prosinca 2014., razmjena informacija i suradnja Europske agencije za kontrolu ribarstva, Europske agencije za pomorsku sigurnost i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu u području europske granične i obalne straže ključne su za postizanje tih ciljeva. EFPRA-om bi se stoga trebao poduprijeti pomorski nadzor i suradnja obalnih straža u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja, među ostalim kupnjom sredstava za višenamjenske pomorske operacije. Isto tako, EFPR bi odgovarajućim agencijama trebao omogućiti da provode potporu u području pomorskog nadzora i sigurnosti u okviru neizravnog upravljanja.

(51)

Svaka država članica trebala bi u okviru podijeljenog upravljanja pripremiti jedan program, a Komisija bi ga trebala odobriti. Komisija bi trebala ocijeniti nacrte programa uzimajući u obzir maksimiziranje njihova doprinosa prioritetima EFPRA-e i ciljevima otpornosti, zelene i digitalne tranzicije. Pri ocjenjivanju nacrtâ programâ Komisija bi također trebala uzeti u obzir njihov doprinos razvoju održivog malog priobalnog ribolova, okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti, rješavanju okolišnih i socioekonomskih izazova ZRP-a, socioekonomskoj uspješnosti održivog plavoga gospodarstva, očuvanju i obnovi morskih ekosustava, smanjenju morskog smeća te ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih.

(52)

U kontekstu regionalizacije i kako bi se države članice potaknulo da strateški pristupe izradi programâ, Komisija bi nacrte programâ trebala procijeniti uzimajući u obzir, prema potrebi, analizu regionalnog morskog bazena koju je izradila Komisija, navodeći zajedničke prednosti i nedostatke u pogledu postizanja ciljeva ZRP-a. Tom analizom trebale bi se pružiti smjernice državama članicama i Komisiji u pregovorima o svakom programu, uzimajući u obzir regionalne izazove i potrebe.

(53)

Uspješnost EFPRA-e u državama članicama trebalo bi procjenjivati na temelju pokazatelja. Države članice trebale bi izvješćivati o napretku prema utvrđenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti okvir za praćenje i evaluaciju.

(54)

Za potrebe pružanja informacija o potpori u okviru EFPRA-e za okolišne i klimatske ciljeve u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060, trebalo bi utvrditi metodologiju koja se temelji na vrstama intervencija. Ta metodologija trebala bi se sastojati od posebnog ponderiranja potpore koja se pruža na razini koja odražava opseg u kojem takva potpora doprinosi okolišnim ciljevima i klimatskim ciljevima.

(55)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) trebalo bi provesti evaluaciju EFPRA-e na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka EFPRA-e u praksi.

(56)

Komisija bi trebala provoditi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, njezinih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena EFPRA-i također bi trebala doprinositi institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, u mjeri u kojoj su ti prioriteti povezani s prioritetima EFPRA-e.

(57)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20), uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (21), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (22) i (EU) 2017/1939 (23) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (24). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi sprečavati, otkrivati i djelotvorno rješavati sve nepravilnosti, uključujući prijevare, koje počine korisnici. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o svim utvrđenim nepravilnostima, među ostalim o prijevarama, te o svakom daljnjem postupanju koje su poduzele u vezi s takvim nepravilnostima i u vezi sa svim istragama OLAF-a.

(58)

Kako bi se povećala transparentnost u pogledu upotrebe financijskih sredstava Unije i dobrog financijskog upravljanja njima, posebno u pogledu jačanja javne kontrole potrošenog novca, određene informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e trebalo bi objaviti na internetskim stranicama države članice u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060. Kada država članica objavljuje informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e, potrebno je poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(59)

Kako bi se dopunili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s utvrđivanjem praga neprihvatljivosti i duljinom razdoblja neprihvatljivosti u odnosu na kriterije prihvatljivosti zahtjevâ, u pogledu načina osiguravanja povrata potpore dodijeljene u slučaju teških prekršaja, u pogledu relevantnih datuma početka ili završetka razdoblja neprihvatljivosti i uvjeta za skraćeno razdoblje neprihvatljivosti te u odnosu na definiranje kriterija za izračun dodatnih troškova koji nastaju zbog posebnih poteškoća najudaljenijih regija. Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati i ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se omogućilo uvođenje dodatnih ključnih pokazatelja uspješnosti. Kako bi se olakšao neometan prijelaz s programa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 508/2014 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopune ove Uredbe prijelaznim odredbama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(60)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu programâ rada, utvrđivanja energetski učinkovitih tehnologija i utvrđivanja metodoloških elemenata za mjerenje smanjenja emisija CO2 iz motora ribarskih plovila, izvanrednih događaja, utvrđivanja slučajeva neusklađenosti država članica koji mogu dovesti do prekida roka plaćanja, suspenzije plaćanja zbog ozbiljne neusklađenosti države članice, financijskih ispravaka i utvrđivanja relevantnih podataka na razini operacije i njihova predstavljanja. Osim u pogledu programa rada, uključujući tehničku pomoć, i izvanrednih događaja, te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (26).

(61)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva trebala bi se moći dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je postojala potreba za početkom djelovanja prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli naštetiti interesima Unije, u odluci o financiranju, tijekom ograničenog razdoblja na početku VFO-a za razdoblje 2021.–2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, trebalo bi moći predvidjeti prihvatljivost aktivnosti i troškova od početka financijske godine 2021., čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva. Iz istih razloga i pod istim uvjetima potrebno je odstupiti od članka 193. stavka 4. Financijske uredbe u pogledu bespovratnih sredstava za poslovanje.

(62)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(63)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., potrebno je predvidjeti primjenu ove Uredbe s retroaktivnim učinkom u pogledu potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja od 1. siječnja 2021. Stoga bi ova Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,