25.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
LI 225/1 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1029
оd 24. lipnja 2021.
o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 radi produljenja zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezin članak 19.
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 16.,
budući da:
1. POZADINA
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (3) Europska komisija uvela je konačnu zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika („zaštitna mjera”), koja se sastoji od carinskih kvota za određene proizvode od čelika („predmetni proizvod”) koje obuhvaćaju 26 kategorija proizvoda od čelika i postavljene su na razine prikladne za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova po kategoriji proizvoda. Carina od 25 % primjenjuje se samo ako su premašeni kvantitativni pragovi tih carinskih kvota. Zaštitna mjera uvedena je na početno razdoblje od tri godine, tj. do 30. lipnja 2021. |
(2) |
Komisija je 15. siječnja 2021. primila obrazloženi zahtjev dvanaest država članica EU-a da u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća i člankom 16. Uredbe (EU) 2015/755 ispita treba li produljiti postojeću zaštitnu mjeru. |
(3) |
Komisija je zaključila da zahtjev sadržava dostatne dokaze za pokretanje ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka/produljenja mjera. Stoga je 26. veljače 2021. u Službenom listu Europske unije objavila Obavijest o pokretanju postupka (4) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
2. POSTUPAK
(4) |
Kako bi provela odgovarajuću procjenu o tome je li zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete, prilagođava li se industrija čelika Unije te je li takvo produljenje u skladu sa širim interesom Unije, Komisija je upitnicima (5) prikupila specifične podatke od industrije Unije. Ti su podaci, među ostalim, uključivali razvoj ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja za predmetni proizvod tijekom razdoblja od 2018. do 2020. („razmatrano razdoblje”) te dokaze da se industrija prilagođava. |
(5) |
Komisija je zatražila i stajalište drugih zainteresiranih strana o mogućem produljenju. U tu su svrhu, zainteresirane strane pozvane su putem Obavijesti o pokretanju postupka na sudjelovanje u ispitnom postupku dostavljanjem svojih očitovanja i popratnih dokaza. |
(6) |
Kad je riječ o propisanom postupku, ispitni postupak revizije zbog produljenja mjera sastojao se od pisanog postupka u dvije faze u okviru kojeg su zainteresirane strane najprije podnijele svoja očitovanja, a zatim i dobile priliku da opovrgnu očitovanja drugih strana te podnesu primjedbe na odgovore na upitnik. Komisija je u utvrđenim rokovima sveukupno primila više od 150 pojedinačnih odgovora na upitnik i više od 160 podnesaka zainteresiranih strana. Komisija je zainteresiranim stranama ponudila i mogućnost saslušanja ako je to opravdano. Tu je mogućnost iskoristila samo vlada Ruske Federacije (6). |
(7) |
U ispitnom postupku revizije zbog produljenja mjera Komisija je najprije ocijenila jesu li ispunjeni zahtjevi u pogledu nužnosti i prilagodbe, koji su obvezni i u skladu s pravilima Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (Sporazum o WTO-u) i sa zakonodavstvom Unije (vidjeti odjeljak 3.). Drugo, ocijenila je i koji bi rokovi i uvjeti liberalizacije bili opravdani za produljenje (vidjeti odjeljke 3.3. i 3.4.). Naposljetku, Komisija je ocijenila bi li takvo produljenje bilo u skladu s interesom Unije (vidjeti odjeljak 5.). Komisija je u svojoj ocjeni uzela u obzir očitovanja i dokaze koje je primila od zainteresiranih strana, kao i sve druge javno dostupne informacije u vezi s prethodno navedenim pitanjima. Komisija se konkretno pozabavila relevantnim tvrdnjama zainteresiranih strana koje odstupaju od ocjene Komisije u posebnom odjeljku (vidjeti odjeljak 7.). |
3. PRAVNI ZAHTJEVI
3.1. Nužnost
(8) |
U skladu s člankom 7.1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478 o zajedničkim pravilima za uvoz (7), razdoblje primjene zaštitne mjere može se produljiti „pod uvjetom da je (...) zaštitna mjera i dalje potrebna (...) i da postoji dokaz da se industrija prilagođava”. |
(9) |
Komisija je najprije ispitala i opisala gospodarsko stanje industrije Unije na temelju primljenih odgovora na upitnik (odjeljak 3.1.1.). Komisija je potom procijenila je li i u kojoj mjeri pritisak uvoza postojao ili se nastavio tijekom razmatranog razdoblja (odjeljak 3.1.2.). Ta je procjena uključivala detaljnu analizu kretanja uvoza i iskorištenosti carinske kvote tijekom razdoblja primjene zaštitne mjere, kao i detaljnu procjenu nekoliko drugih relevantnih čimbenika kako bi se utvrdilo vjerojatno kretanje uvoza u Uniju ako zaštitna mjera istekne („protučinjenična analiza”). |
3.1.1. Gospodarsko stanje industrije čelika Unije
(10) |
Kako bi ocijenila gospodarsko stanje industrije čelika u Uniji, Komisija je poslala upitnike poznatim proizvođačima čelika iz Unije kako bi prikupila informacije o pokazateljima štete za predmetni proizvod tijekom razdoblja od 2018. do 2020. („razmatrano razdoblje”). Komisija je od poznatih udruženja u tom sektoru iz Unije (EUROFER, ESTA i CET) zatražila i da upitnike podijele među svojim članovima. Osim toga, Komisija je putem sustava otvorene dokumentacije (TRON) (8) obavijestila poznate proizvođače iz Unije o zahtjevu za ispunjavanje upitnikâ, koji su također objavljeni na internetskoj stranici Glavne uprave za trgovinu (9). |
(11) |
Komisija je zaprimila više od 150 pojedinačnih odgovora na upitnik. Komisija je zaprimila i konsolidirane podatke od udruženja u tom sektoru poznatih Komisiji. Osim toga, Komisija je zaprimila pojedinačne odgovore na upitnik od svakog proizvođača koji je podatke dostavio pojedinačno sektorskim udruženjima i od proizvođača koji ne pripadaju nijednom udruženju. Komisija je zatim obradila primljene podatke. Prvo je konsolidirala podatke dobivene izravno od članova udruženja, a zatim unakrsno provjerila njihovu točnost i metodologiju konsolidacije sa skupom podataka koje su dostavila industrijska udruženja tijekom posebnih sastanaka za unakrsnu provjeru na daljinu održanih 14. lipnja 2021. Komisija je zatim spojila odgovore članova udruženja s pojedinačnim odgovorima zaprimljenima od proizvođača koji ne pripadaju nijednom udruženju u jedan konsolidirani skup podataka. Taj skup podataka čini osnovu za procjenu gospodarskog stanja industrije Unije. Procjena tog skupa podataka (u tablicama od 1. do 4.) pokazala je sljedeće: |
(a)
Tablica 1.
Proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe
U tisućama tona |
2018. |
2019. |
2020. |
Obujam proizvodnje predmetnog proizvoda |
200 416 |
189 459 |
168 675 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
95 |
84 |
Proizvodni kapacitet za predmetni proizvod |
252 367 |
252 461 |
251 864 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
100 |
100 |
Iskorištenost kapaciteta |
79,41 % |
75,04 % |
66,97 % |
Zalihe |
21 464 |
20 000 |
18 251 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
93 |
85 |
Izvor: Odgovori na upitnik |
(12) |
Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje se iz godine u godinu stalno smanjivao, s padom od –5 % u 2019. i značajnijim smanjenjem od –16 % u 2020., u usporedbi s brojčanim podacima iz 2018. Raščlamba po tromjesečjima za 2020. (10) pokazuje da je to uvelike posljedica rezultatâ u drugom i trećem tromjesečju na koje je najviše utjecala pandemija bolesti COVID-19. Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom cijelog razdoblja pa se stoga iskorištenost kapaciteta smanjivala u skladu sa smanjenjem proizvodnje (vidjeti tablicu 1.). Naposljetku, zalihe su se 2019. smanjile za 7 % i 2020. za 15 % u usporedbi s 2018. |
(b) Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio (11)
Tablica 2.
Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio
|
2018. |
2019. |
2020. |
Potrošnja u tisućama tona |
167 140 |
157 120 |
139 955 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
94 |
84 |
Domaća prodaja u tisućama tona |
132 960 |
127 448 |
114 936 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
96 |
86 |
Tržišni udio (%) |
79,6 % |
81,1 % |
82,1 % |
Izvor: Sektorski podaci i odgovori na upitnik |
(13) |
Potrošnja na tržištu Unije počela se smanjivati 2019. (–6 %), a taj se trend nastavio i 2020. (–16 %) u usporedbi s 2018. Kretanje obujma domaće prodaje proizvođača iz Unije bilo je vrlo slično tijekom razmatranog razdoblja (–4 % u 2019. i –14 % u 2020.). Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije povećao se za više od 2 postotna boda. |
(c)
Tablica 3.
Jedinična prodajna cijena, profitabilnost (12) , novčani tok i povrat od uloženog kapitala
|
2018. |
2019. |
2020. |
Jedinična prodajna cijena (EUR/tona) |
763 |
725 |
666 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
95 |
87 |
Profitabilnost (% prometa) |
5,7 % |
–0,4 % |
–3,7 % |
Novčani tok (u milijunima eura) |
7 456 |
6 798 |
6 386 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
91 |
86 |
Povrat od uloženog kapitala (%) |
8,6 % |
–2,6 % |
–19,4 % |
Izvor: Sektorski podaci i odgovori na upitnik |
(14) |
Pokazatelji štete, povezani s obujmom prodaje (vidjeti tablicu 2.), i vrijednosti stalno su se smanjivali tijekom razmatranog razdoblja. Jedinična prodajna cijena stalno se smanjivala, 2019. godine za 5 % i 2020. godine za 12 % u usporedbi s 2018. Novčani tok i povrat od uloženog kapitala također su se pogoršavali iz godine u godinu tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je potonji pokazatelj zabilježio negativne vrijednosti i 2019. godine (–2,6 %) i 2020. godine (–19,4 %). |
(15) |
Zbog smanjenja cijena, u kombinaciji sa smanjenjem obujma proizvodnje i prodaje opisanima u tablicama 1. i 2., industrija Unije već je 2019. godine zabilježila gubitke (–0,4 %), a stanje se dodatno pogoršalo 2020. godine, kad su gubici iznosili –3,7 %. |
(d)
Tablica 4.
Zaposlenost
(EPRV) |
2018. |
2019. |
2020. |
Zaposlenost |
215 359 |
215 620 |
202 331 |
Indeks 2018 = 100 |
100 |
100 |
94 |
Izvor: Odgovori na upitnik |
(16) |
Zaposlenost je 2019. ostala stabilna, ali se 2020. smanjila za 6 % u odnosu na 2018. |
Zaključak
(17) |
Podaci u odjeljku 3.1.1. pokazali su da se gospodarsko stanje industrije Unije znatno pogoršalo već 2019., kada je počela bilježiti gubitke, a gotovo svi pokazatelji štete pokazuju naglo negativno kretanje. Treba napomenuti da je od 2018. do 2019. zabilježen pad profitabilnosti od 6,1 postotnih bodova te je ona krajem 2019. dosegnula –0,4 %. To ozbiljno pogoršanje dogodilo se znatno prije neočekivanog početka pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedičnih učinaka na tržište. Financijski položaj industrije Unije dodatno se pogoršao tijekom 2020. kada su gospodarski učinci pandemije bolesti COVID-19 dodatno pridonijeli slabljenju financijskog položaja industrije Unije zato što su izvoznici u Uniju 2020. nastavili vršiti pritisak. Posljedice pandemije bolesti COVID-19 nadovezale su se na stalnu ugroženost financijskog položaja industrije Unije prouzročenu pritiskom uvoza. Uvoz, i u određenoj mjeri pandemija bolesti COVID-19, doveli su industriju Unije u ozbiljnu financijsku situaciju s gubicima od –4 %. Treba naglasiti da je dodatni učinak krize izazvane pandemijom na financijski položaj industrije Unije bio razmjerno manji, iako je ona produbila već prisutno pogoršanje izazvano uvozom. Od 2019. do 2020. profitabilnost se smanjila za 3,3 postotna boda i dosegnula najnižu razinu gubitaka od gotovo –4 %. Stoga je pandemija bolesti COVID-19 pojačala već postojeći i trajni izvor ozbiljne štete za industriju Unije, koju uglavnom uzrokuje uvoz. |
(18) |
Zaključno je Komisija stoga utvrdila da se tijekom razdoblja primjene zaštitne mjere gospodarsko stanje industrije Unije nastavilo pogoršavati zbog pritiska uvoza tijekom razdoblja u kojem važne prilagodbe koje je provela industrija Unije još nisu proizvele pozitivne učinke. |
Dodatna analiza po skupini proizvoda
(19) |
Komisija je na temelju gospodarskog stanja i razvoja pokazatelja štete za predmetni proizvod iz tablica od 1. do 4. zaključila da se stanje industrije Unije nastavilo pogoršavati u razdoblju od 2018. do 2020., te da je ono trenutačno osjetljivo. |
(20) |
Uz taj nalaz i u skladu s pristupom primijenjenim u početnom ispitnom postupku (13) Komisija je potvrdila i svoje nalaze na temelju triju skupina proizvoda, to su ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi (14). Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe
Tablica 6. Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio
Tablica 7. Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok i povrat na uloženi kapital
Tablica 8. Zaposlenost
|
(21) |
U tablicama od 5. do 8. prikazano je kretanje pokazatelja štete po skupini proizvoda tijekom razmatranog razdoblja. Konkretno, potvrdili su da je gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije, za svaku od skupina proizvoda pojedinačno, slijedilo trendove pogoršanja usporedive s onima koji su utvrđeni za predmetni proizvod kao cjelinu. Na primjer, pokazatelji štete kao što su obujam proizvodnje, obujam domaće prodaje, jedinična prodajna cijena i profitabilnost sustavno su se pogoršavali 2019., a taj se trend nastavio 2020., što ukazuje na negativno gospodarsko i financijsko stanje. Jedina iznimka u smislu različitog trenda u usporedbi s trendom predmetnog proizvoda odnosi se na razvoj novčanog toka u skupini cijevi tijekom razmatranog razdoblja. |
(22) |
S obzirom na to, dodatnom analizom provedenom po skupini proizvoda potvrđuju se nalazi dobiveni za predmetni proizvod, odnosno činjenica da se gospodarsko stanje industrije Unije znatno pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja, čak i kad ga se procijeni na temelju skupine proizvoda, te da se trenutačno nalazi u osjetljivoj situaciji. |
3.1.2. Pritisak uvoza
(a)
(23) |
Kako bi utvrdila je li se i u kojoj mjeri uvozom vršio pritisak na Unijinu industriju čelika tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je najprije ocijenila kretanje uvoza (15) predmetnog proizvoda u cjelini, a zatim s obzirom na razinu potrošnje. Osim toga, Komisija je ocijenila razvoj iskorištenosti carinskih kvota u okviru zaštitne mjere (vidjeti odjeljak 3.1.2. točku (b)). Tablica 9. Razvoj uvoza u tonama
|
(24) |
Ukupno gledajući, obujam uvoza predmetnog proizvoda smanjio se 13 % u 2019. i 27 % u 2020. u usporedbi s razinom iz 2018. (16) Tablica 10. Razvoj udjela u uvozu
Tablica 11. Tržišni udio uvoza po skupini proizvoda
|
(25) |
Kada se smanjenje obujma uvoza prikazano u tablici 9. ocjenjuje u odnosu na kretanje potrošnje na tržištu Unije, Komisija je napomenula da je, iako se tržišni udio uvoza postupno smanjivao tijekom predmetnog razdoblja, tržišni udio uvoza ipak ostao na istoj razini u 2020. u usporedbi s 2017., odnosno u godini neposredno prije uvođenja zaštitne mjere (17). Nadalje, prosječni tržišni udio uvoza tijekom razdoblja obuhvaćenog zaštitnom mjerom bio je veći nego u godinama prije uvođenja zaštitne mjere (i u pojedinačnim godinama, i u prosjeku). To pokazuje da se, unatoč zaštitnoj mjeri, prisutnost uvoza na tržištu čelika Unije nije smanjila. Štoviše, povećala se u relativnom smislu u odnosu na razdoblje prije uvođenja zaštitne mjere (18). |
(b)
(26) |
Komisija je pobliže razmotrila i pritisak uvoza ocjenjujući razvoj iskorištenosti carinske kvote u okviru zaštitne mjere (19). |
(27) |
Ta analiza pokazuje da su glavne zemlje izvoznice čelika iscrpile velik broj kvota za pojedine zemlje koje su im dodijeljene, vrlo često u prilično kratkom roku unutar relevantnih razdoblja primjene zaštitne mjere. U nekim ekstremnim slučajevima velike količine godišnjih kvota iscrpljene su prvi dan razdoblja ili u roku od nekoliko tjedana. Taj se trend nastavio u okviru tromjesečnog upravljanja kvotama za pojedine zemlje uvedenima 1. srpnja 2020. Analiza je pokazala i da su neke od tih zemalja također iznimno brzo iscrpile neke preostale kvote u nekoliko kategorija nakon što su prethodno iscrpile vlastite, čime su istisnule druge prijašnje dobavljače. Riječ je o dosljednom obrascu koji se može uočiti u raznim kategorijama proizvoda i kod proizvoda raznog podrijetla te u velikim količinama. |
(28) |
Glavne zemlje izvoznice ne samo da pokazuju kapacitet za opskrbu velikim količinama u kratkom vremenskom razdoblju, stvarajući znatne poremećaje na tržištu već se čine spremnima dodatno povećati svoju prisutnost na tržištu EU-a kad god je mjera osmišljena na način da im pruža priliku da to učine (na primjer, zbog iznimnog pristupa preostaloj kvoti). Stoga, kako je utvrđeno tijekom drugog preispitivanja funkcioniranja zaštitne mjere (20), izvoznici iz glavnih zemalja izvoznica jasno pokazuju oportunističko ponašanje čime nastoje maksimalno povećati svoju prisutnost na tržištu u okviru zaštitne mjere, koristeći sva moguća sredstva. |
(c)
(29) |
Prije donošenja carinskih mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. („mjere na temelju odjeljka 232.”) za određene proizvode od čelika u ožujku 2018. SAD je bio najveće uvozno tržište čelika. Nakon što je uveo carinu na uvoz od 25 % koja se plaća unaprijed, SAD je izgubio taj položaj te je Unija trenutačno najveća uvoznica čelika na svijetu, a SAD je na drugom mjestu (21). Kako bi zaštitila svoje tržište od preusmjeravanja trgovine koje je uslijedilo, Unija je uvela svoju zaštitnu mjeru, u srpnju 2018. privremeno, a u konačnom obliku u veljači 2019., s pomoću carinskih kvota za predmetni proizvod kojima se, za razliku od mjere SAD-a, omogućuje očuvanje povijesnih trgovinskih tokova i odvraćanje od dodatnog uvoza (uključujući preusmjerenu trgovinu). |
(30) |
Uvoz u Uniju smanjio se za 13 % u 2019. i za 27 % u 2020. u odnosu na vrhunac 2018. (vidjeti tablicu 5.). Istodobno je tijekom istog razdoblja uvoz na tržište SAD-a pratio trend usporednog i još većeg silaznog kretanja nakon uvođenja mjera na temelju odjeljka 232., kako je prikazano u tablici 11. Tablica 11. Uvoz u Sjedinjene Američke Države u tonama (22)
|
(31) |
Stoga ti podaci dokazuju blisku i znatnu korelaciju između velikog smanjenja obujma uvoza u SAD nakon uvođenja mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. i usporednog povećanja uvoza u Uniju, što je djelomično ublaženo zaštitnom mjerom. Ta je korelacija potvrđena za sva razdoblja zaštitnih mjera do učinka pandemije bolesti COVID-19. |
(32) |
Nakon što je utvrdila te trendove uvoza na dva najveća uvozna tržišta čelika (Unija i SAD) Komisija je pozornost usmjerila na analizu izvoznih rezultata na ostalim tržištima trećih zemalja koje su glavni dobavljači čelika u Uniji (23). Tablica 12. Razvoj izvoza predmetnog proizvoda iz glavnih zemalja dobavljača čelika u EU na tržišta trećih zemalja (osim EU-a i SAD-a)
|
(33) |
Komisija je provela statističku analizu izvoznih trendova predmetnog proizvoda za glavne zemlje izvoznice čelika na temelju podataka iz baze podataka Global Trade Atlas (24). Iz tablice 8. vidljivo je da su, ukupno gledajući, glavne zemlje izvoznice predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razmatranog razdoblja znatno smanjile svoj obujam izvoza na ostala tržišta trećih zemalja. Pojedinačna procjena izvoznih rezultata tih zemalja potvrdila je da je većina tih zemalja također zabilježila pad obujma izvoza za svaku zemlju (osim Unije i SAD-a). Prema tome, to znači da su tijekom razdoblja u kojem su dva najveća svjetska uvoznika čelika (Unija i SAD) zabilježili znatan pad uvoza dok su njihove mjere bile na snazi, glavne zemlje izvoznice u Uniju također smanjile svoj obujam izvoza na ostala tržišta trećih zemalja. |
(34) |
Komisija je svoju ocjenu dodatno dopunila analizom koju je proveo OECD. Podaci OECD-a potvrdili su ocjenu Komisije da su se izvozni rezultati glavnih zemalja izvoznica čelika općenito dosljedno smanjivali tijekom razmatranog razdoblja (25). |
(35) |
Komisija je zatim ocijenila razvoj domaće potrošnje u glavnim zemljama izvoznicama čelika (26) tijekom razmatranog razdoblja. Tablica 13. Razvoj potrošnje na glavnim tržištima za proizvodnju čelika (uključujući glavne zemlje izvoznice u EU) (27)
|
(36) |
Iz tablice 13. vidljivo je da se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećala potrošnja (28) na domaćem tržištu glavnih zemalja u kojima se proizvodi čelik (što obuhvaća glavne zemlje koje dobavljaju čelik Uniji). Međutim, taj opći trend potaknut je iznimnim porastom potrošnje u Kini, daleko najvećem tržištu za proizvodnju čelika na svijetu. Uz tu iznimku, u svim drugim zemljama došlo je do kontinuiranog pada domaće potrošnje. |
(37) |
Stoga istodobno smanjenje izvoza i domaće potrošnje tijekom razmatranog razdoblja u većini zemalja koje su glavni proizvođači čelika nedvojbeno ukazuje na sve veće teškoće na koje nailaze pri pronalaženju kanala za svoj tradicionalni izvoz. Te poteškoće izrazito povećavaju konkurentsko natjecanje i potiču agresivno ponašanje izvoznika na tržištima trećih zemalja. |
(d)
(38) |
Komisija je ocijenila i najnovija kretanja povezana s globalnim viškom kapaciteta u sektoru čelika, koja je već razmatrala u svojim uredbama o privremenim i konačnim zaštitnim mjerama. |
(39) |
Analiza različitih mjerodavnih izvora navedenih u ovoj Uredbi pokazuje da se stanje viška kapaciteta na svjetskom tržištu čelika pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja. OECD je napomenuo da „posljednje dostupne informacije (od prosinca 2020.) ukazuju na to da se globalni kapacitet proizvodnje čelika u 2020. povećao drugu godinu zaredom (slika 10.). Neto promjenom kapaciteta u 2020., uzimajući u obzir nova povećanja i zatvaranja kapaciteta, trenutačni globalni kapacitet proizvodnje čelika iznosi do 2 453,2 mmt, što predstavlja povećanje od 1,6 % u odnosu na razinu krajem 2019.” (29) |
(40) |
Nadalje, OECD je dodao da se „globalni kapacitet proizvodnje čelika povećao na 2 453,2 mmt 2020., dok se proizvodnja sirovog čelika smanjila na 1 827,8 mmt, a razlika između njih povećala se s 568,7 mmt u 2019. na 625,4 mmt. Globalna proizvodnja čelika kao udio kapaciteta, kao okvirni pokazatelj globalne stope iskorištenosti, smanjila se sa 76,5 % u 2019. na 74,5 % u 2020.” (30) |
(41) |
Zaključci izvješća ministara Globalnog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika iz 2020., koji se temelje na podacima do 2019., već su ukazivali na to da bi se razvoj u tom sektoru mogao kretati u tom smjeru. U izvješću se navodi da su „dva posebno zabrinjavajuća problema na kraju 2019. bila trend preokreta kineskog kapaciteta za proizvodnju čelika, pri čemu je nekoliko vrlo velikih greenfield projekata pokrenuto posebno u južnim i istočnim obalnim područjima uz potporu vladinog programa zamjene kapaciteta, te kineska potpora ili sudjelovanje u proširenju kapaciteta u trećim zemljama. Brz rast kapaciteta odvijao se i u jugoistočnoj Aziji i na Bliskom istoku” (31). |
(42) |
U izvješću je dodano da „izgledi za rast potražnje neposredno ukazuju na to da će globalna razlika između kapaciteta i potražnje, kao pokazatelj rizika prekomjerne ponude na tržištu čeliku, znatno porasti na najmanje 606 mmt u 2020.” (32) U njemu je također napomenuto da „ta promjena u višku kapaciteta može dovesti do smetnji u trgovini, izazvati naglo sniženje cijena čelika i naštetiti gospodarskoj održivosti industrije čelika”. (33) |
(43) |
Stoga je Komisija smatrala očitim da se problem globalnog viška kapaciteta u sektoru čelika pogoršao u razmatranom razdoblju, što je dovelo do još veće razlike između proizvodnje, potrošnje i instaliranog kapaciteta. Komisija je dodatno potvrdila te informacije vlastitom ocjenom podataka iz baze podataka CRU za glavne zemlje u svijetu u kojima se proizvodi čelik, a koji uključuju glavne zemlje izvoznice čelika na tržište Unije (34). |
(e)
(44) |
U svojim je uredbama kojima se uvode privremene i konačne zaštitne mjere Komisija utvrdila da bi mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. za određene proizvode od čelika mogle uzrokovati znatno preusmjeravanje trgovine na izvozno tržište Unije izvorno namijenjene tržištu SAD-a ako Unija ne poduzme korektivne mjere. Komisija je u svojoj uredbi o konačnim zaštitnim mjerama zaključila da postoje dokazi da su se prvi znakovi preusmjeravanja trgovine dogodili već 2018. (35) |
(45) |
Komisija je već prikazala u tablici 11. da se od donošenja mjera SAD-a za čelik na temelju odjeljka 232. razina uvoza na tržište SAD-a znatno smanjila. Zapravo, čini se da tijekom razmatranog razdoblja uvoz koji je prethodno bio usmjeren u SAD nije pronašao druga tržišta u svijetu jer se ukupni izvoz u druge zemlje, uključujući tržište Unije, smanjio u situaciji pada domaće potrošnje za glavne zemlje izvoznice čelika u Uniju. |
(46) |
Mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. i dalje su na snazi, a nadležna tijela SAD-a ne predviđaju da će biti stavljene izvan snage. U skladu s tim, rizik preusmjeravanja trgovine i za robu koja se trenutačno otprema u SAD, i za robu koja se nekoć uvozila na tržište SAD-a, ali koja se zbog mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. više ne uvozi, ostaje u potpunosti prisutan ako zaštitna mjera Unije istekne. |
(f)
(47) |
Tijekom razmatranog razdoblja, uz mjere SAD-a na temelju odjeljka 232., koje su i dalje na snazi, Komisija je primijetila kontinuirano uvođenje novih mjera u različitim državama koje uvelike utječu na glavne zemlje izvoznice čelika u Uniju u pogledu širokog raspona proizvoda od čelika, uključujući nekoliko proizvoda obuhvaćenih zaštitnom mjerom (36). To uključuje nedavno najavljenu obavijest Ujedinjene Kraljevine o produljenju zaštitne mjere za određene proizvode od čelika (37). |
(48) |
Taj uočeni trend stalnog povećanja opsega kategorija čelika na koje se primjenjuju antidampinške i kompenzacijske pristojbe, bez znakova promjene u doglednoj budućnosti, povećava prethodno navedene poteškoće za zemlje izvoznice u pronalaženju tržišta za njihov izvoz, čime se povećava konkurentsko natjecanje i agresivnije ponašanje izvoznika. |
(g)
(49) |
Unija je trenutačno najveće tržište uvoza čelika na svijetu u smislu obujma. (38) Kad je riječ o razinama cijena, cijene uvoza u Uniju iz njezinih glavnih zemalja dobavljača dosljedno su više od njihovih cijena izvoza na ostala tržišta trećih zemalja za veliku većinu njihova izvoza čelika (za 53 % do 73 % svih dotičnih oznaka vrijednosti izvoza u Uniju više su nego na ostala tržišta trećih zemalja) (39). |
(50) |
To znači da izvoznici žele ući na tržište Unije svim sredstvima, a ponekad i nepoštenim ponašanjem pri određivanju cijena. Zapravo, posljednjih je godina Komisija uvela niz antidampinških i kompenzacijskih mjera za uvoz čelika, uključujući i kategorije proizvoda obuhvaćene zaštitnom mjerom. |
(51) |
Statistički trendovi uvoza u EU (vidjeti tablicu 9.) potvrđuje privlačnost tržišta Unije za izvoznike. Uvoz u Uniju u prosjeku je čak povećao svoj tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja u usporedbi s razdobljem prije uvođenja zaštitne mjere, u kontekstu smanjenja potrošnje i unatoč postojanju zaštitne mjere. |
(52) |
S obzirom na te elemente, Komisija je zaključila da je tržište čelika Unije i dalje privlačno zemljama izvoznicama. |
3.1.3. Zaključci
(53) |
Na temelju prethodno navedenih dokaza i razmatranja Komisija je utvrdila da se Unijina industrija čelika, nakon prve tri godine zaštitne mjere, i dalje nalazi u osjetljivoj gospodarskoj situaciji. |
(54) |
Komisija je utvrdila i da je uvoz iz glavnih zemalja izvoznica čelika uzrokovao i još uzrokuje vrlo velik pritisak uvoza na Unijino tržište čelika, s obrascem agresivnog i oportunističkog komercijalnog ponašanja, tj. upotrebom bilo koje marže za povećanje prisutnosti na tržištu. |
(55) |
Nadalje, s obzirom na prevladavajući trend smanjenja svjetskog izvoza i domaće potrošnje glavnih zemalja izvoznica čelika tijekom razmatranog razdoblja, koji je već postojao prije pandemije bolesti COVID-19, te u općem kontekstu znatnog viška kapaciteta, Komisija je zatim napomenula da izvoznici moraju povećati svoju prodaju na bilo kojem mogućem tržištu kako bi nastavili poslovati. |
(56) |
Ispitnim postupkom potvrđeno je da i druga važna tržišta čelika, uključujući drugog najvećeg uvoznika, SAD, i dalje imaju trgovinska ograničenja koja utječu na mogućnost zemalja izvoznica da prodaju u tim zemljama, u općem kontekstu stalnog pada potrošnje čelika. |
(57) |
Ispitnim postupkom nadalje je potvrđeno da je tržište Unije, u usporedbi s tim tržištima, zbog veličine i razina cijena privlačnije za uvoz, čime postaje tržište na koje bi se mogle usmjeriti velike količine čelika. |
(58) |
Protučinjenična analiza provedena s obzirom na skup čimbenika opisan u odjeljku 3.1.2. kako bi se utvrdilo što bi se dogodilo kad bi se zaštitna mjera ukinula, u ovom trenutku jasno pokazuje veliku vjerojatnost da bi vrlo velika količina čelika koja nije prodana u drugim dijelovima svijeta mogla na kraju biti usmjerena prema tržištu Unije. |
(59) |
Taj dodatni uvoz, zajedno s postojećim uvozom, općenito bi uzrokovao vrlo ozbiljno daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije i mogao bi ozbiljno ugroziti njezinu održivost. Stoga je utvrđeno da bi po isteku zaštitne mjere povećani uvoz prouzročio ozbiljnu štetu industriji Unije. Na taj zaključak ne utječu trenutačni učinci pandemije bolesti COVID-19 na industriju Unije. Iako se gospodarsko stanje industrije Unije u 2020. dodatno pogoršalo zbog pandemije bolesti COVID-19, Komisija je utvrdila da bi vjerojatno povećanje uvoza u slučaju isteka zaštitne mjere dovelo do ozbiljne štete industriji Unije. |
(60) |
Komisija je zaključila da bi takav povećani obujam mogao znatno ugroziti bilo kakav značajniji gospodarski oporavak i napore industrije čelika Unije u procesu prilagodbe višoj razini uvoza, koji su opisani u sljedećem odjeljku. Stoga je Komisija smatrala da je zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ozbiljne štete. |
(61) |
Ta potreba postoji i zbog toga što Unija, u skladu s pravilima WTO-a, ne može povećati uvozne carine na predmetni proizvod bez poduzimanja zaštitne mjere. Naime, Unija se u WTO-u obvezala na nultu razinu uvoznih carina za tarifne stavke uključene u predmetni proizvod. Kao što je 2018. povećanje uvoza očito bilo posljedica učinka tih obveza (odnosno bescarinskih koncesija) na koje se Unija obvezala u okviru Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), zbog tih bi se obveza stoga i sada ponovno povećao uvoz te nanijela ozbiljna šteta industriji Unije u slučaju isteka zaštitne mjere. |
3.2. Prilagodba
(62) |
Kada je Komisija u srpnju 2018. uvela privremenu zaštitnu mjeru za čelik, u Unijinoj industriji čelika već je bio započeo proces prilagodbe ozbiljnoj krizi s kojom se sektor čelika suočava od sredine 2010., kada se svjetska potražnja za čelikom smanjila, a kapacitet se ipak nastavio povećavati. Ta neravnoteža, pogoršana državnom intervencijom kojom se podupiru povećanja kapaciteta i sprečava zatvaranje neekonomičnih postrojenja u nekim trećim zemljama, narušila je dinamiku tržišta i spriječila proizvođače da se sve više okreću izvoznim tržištima, zbog čega se povećao broj predmeta trgovinske zaštite, od kojih su mnogi uključivali Kinu u kojoj se nalazi najveći višak kapaciteta. |
(63) |
Unija je brzo reagirala na taj izazov. Komisija je 2013. u svojem „Akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi (40)” iznijela ambiciozan plan ciljanih mjera na razini Unije i na razini država članica kako bi se povećala konkurentnost Unijine industrije čelika EU-a, koja bi time postala održiva i konkurentna na svjetskoj razini, te kako bi se razvila sljedeća generacija proizvoda od čelika koja je neophodna za druge ključne europske industrije. |
(64) |
Savjetodavno društvo McKinsey u svojem je izvješću The current capacity shake-up in steel and how the industry is adapting (Trenutačno povećanje kapaciteta u sektoru čelika i prilagodba industrije) (41), objavljenom u siječnju 2018., smatralo da je desetljeće od 2016. do 2025. bilo nestabilno i zrelo za daljnje restrukturiranje, s obzirom na to da su napori uloženi u konsolidaciju i prilagodbu u nekim dijelovima svijeta, posebno u Europi, „u velikoj mjeri neutralizirani kontinuiranim širenjem u drugim dijelovima svijeta”. U izvješću je objašnjeno i kako se poduzeća, „posebno u Europi, Južnoj Koreji i Japanu, prilagođavaju globalnom višku kapaciteta uvođenjem novih proizvoda i proširenjima poslovnog modela, što im omogućuje da napreduju u vrijednosnom lancu”. U izvješću se nadalje objašnjava da „osim toga, inovacije u sektoru čelika obuhvaćaju i osnovne proizvodne procese usmjerene na rješenja za smanjenje troškova proizvodnje, poboljšanje funkcionalnosti proizvoda ili smanjenje opterećenja za okoliš”. Naposljetku, u izvješću su izražena očekivanja da „veći broj vodećih aktera eksperimentira s radikalnim inovacijama u proizvodnim procesima, čime se razbija dugogodišnje uvjerenje da je tehnologija proizvodnje čelika zrela i da stoga ima ograničen prostor za daljnje povećanje produktivnosti”. |
(65) |
U tom je kontekstu Komisija u ožujku 2016. razmotrila mjere provedene u okviru Akcijskog plana za čelik iz 2013. i u svojoj Komunikaciji „Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi (42)” pojačala mjere radi promicanja ulaganja i povoljnijeg poslovanja, čime bi se trebalo pomoći Unijinoj industriji čelika u nastojanjima oko prilagodbe. Konkretno, Komisija je sve svoje strateške inicijative na razini Unije preusmjerila u najvećoj mogućoj mjeri i u ubrzanom roku kako bi pojačala napore koje je industrija čelika EU-a uložila u modernizaciju i provedbu inovacija kojima se jamči njezina dugoročna konkurentnost i održivost. |
(66) |
Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1. točki (e), SAD je donio mjere za čelik na temelju odjeljka 232., koje su stupile na snagu u lipnju 2018., što je produbilo kroničnu neravnotežu između kapaciteta čelika i potražnje. Onemogućavanje pristupa najvećem uvoznom tržištu čelika u to vrijeme dovelo je do pogoršanja agresivnog ponašanja zemalja izvoznica čelika u očajničkoj potrazi za tržištima na koja bi plasirale višak proizvodnje. |
(67) |
U tim je okolnostima uvođenjem zaštitne mjere u obliku carinskih kvota kao razmjerne reakcije Komisije osmišljene radi odvraćanja od preusmjeravanja trgovine, privremeno u srpnju 2018., a u konačnom obliku u veljači 2019., spriječeno jačanje iznenadnog i oštrog porasta uvoza čelika koji je već bio prisutan na tržištu čelika u EU-u. Bez te mjere nastojanja Unijine industrije čelika da se prilagodi sve većem globalnom višku kapaciteta i sve integriranijim tržištima čelika bila bi uzaludna. |
(68) |
U okviru Unijine zaštitne mjere nastavljena je prilagodba Unijine industrije čelika. U svojim podnescima i odgovorima na upitnike Unijina industrija čelika dokumentirala je da se prilagođavala tijekom prve tri godine primjene zaštitne mjere. Dostavljene povjerljive informacije, dopunjene priopćenjima za medije, izvješćima trgovačkih društava i drugim javno dostupnim informacijama, pokazale su da Unijina industrija čelika poduzima mjere prilagodbe kako bi smanjila troškove, poboljšala rezultate, uvela inovacije i provela svoju ekološku preobrazbu u skladu s obvezama EU-a u borbi protiv klimatskih promjena. Dokumentirane prilagodbe odnose se na kategorije proizvoda obuhvaćene zaštitnom mjerom EU-a za proizvode od čelika. Tim se prilagodbama industrija čelika EU-a priprema za dugoročnu financijsku i ekološku održivost. |
(69) |
S jedne strane, Unijina industrija čelika izvijestila je o mjerama za poboljšanje rezultata kako bi se smanjili troškovi i optimizirao vrijednosni lanac, kao što su smanjenje broja radnih mjesta, zatvaranje manje učinkovitih ili nedovoljno iskorištenih postrojenja, zajedno s ulaganjima u nove strojeve i proizvodne procese (43). S druge strane, Unijina industrija čelika dokumentirala je i prilagodbe više usmjerene na budućnost radi dugoročnog jačanja konkurentnosti, kao što su ulaganja u nove održive tehnologije (uključujući ekološke tehnologije), proizvodne postupke i inovacije proizvoda. Među ostalim, neki su proizvođači čelika, kao što su Aperam (44), Thyssenkrupp (45) ili ArcelorMittal (46), prihvatili najnovije tehnološke inovacije i povećali automatizaciju i digitalizaciju u svojim procesima. Drugi, kao što su Voestalpine (47) ili Salzgitter (48), nastoje istaknuti svoje proizvode ulaganjem u sektore krajnje uporabe visoke vrijednosti (automobilski, energetski itd.) i bliskom suradnjom s kupcima na novim klasama i rješenjima za čelik. Sve te prilagodbe pomažu Unijinoj industriji čelika da se prilagodi tržištu na kojem vlada pojačana konkurencija, s većim pritiskom uvoza. |
(70) |
Treba napomenuti da ta nastojanja oko prilagodbe nisu prestala s početkom gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, iako su šokovi koje je uzrokovala kriza i njezini negativni gospodarski učinci doveli do povećanja složenosti i opterećenja industrije Unije u provedbi procesa prilagodbe. |
(71) |
Načela kojima se trenutačno vodi prilagodba Unijine industrije čelika Komisija je utvrdila u svojoj Komunikaciji „Nova industrijska strategija za Europu”, objavljenoj u ožujku 2020. (49), u kojoj je postavila temelje za industrijsku politiku kojom bi se podupirala dvostruka tranzicija prema zelenom i digitalnom gospodarstvu te povećala globalna konkurentnost industrije EU-a i otvorena strateška autonomija Europe. |
(72) |
Budući da je ta strategija donesena neposredno nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19, Komisija ju je nedavno ažurirala u svibnju 2021. Komunikacijom „Izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” (50), u kojoj se, u širem kontekstu industrijske politike EU-a, razmatraju hitne mjere i mjere oporavka koje je EU u međuvremenu proveo. U tom ažuriranju industrijske politike EU-a Komisija ističe „potrebu za bržim prelaskom na čišći, digitalniji i otporniji gospodarski i industrijski model kako bi se održao i poboljšao napor koji Europa ulaže u održivu konkurentnost”. |
(73) |
Zbog njezine ključne važnosti, jedan od tri radna dokumenta službi Komisije priložen ažuriranoj industrijskoj strategiji 2020. odnosi se na industriju čelika: „Prema konkurentnom i čistom europskom čeliku” (51). U tom se radnom dokumentu opisuju izazovi i prilike za Unijinu industriju čelika, kao i paket instrumenata politike EU-a dostupan za potporu budućim nastojanjima Unijine industrije čelika da predvodi dvostruku tranziciju. |
(74) |
U skladu s tim Komisija je zaključila da se industrija čelika EU-a tijekom primjene zaštitne mjere prilagođava i da će se nastaviti prilagođavati stanju povećanog uvoza. |
3.3. Trajanje produljenja
(75) |
Komisija je utvrdila da je zaštitna mjera EU-a za čelik i dalje potrebna kako bi se spriječila ozbiljna šteta te da postoje dokazi da industrija EU-a nastavlja provoditi mjere za prilagodbu stanju na tržištu koje karakterizira veći pritisak uvoza. Međutim, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2015/478, kojim se prenosi članak 7.2. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, trajanje zaštitnih mjera „mora se ograničiti na razdoblje potrebno kako bi se spriječila ili otklonila ozbiljna šteta i olakšala prilagodba proizvođača Unije”. |
(76) |
Prvotno je bilo predviđeno da će zaštitna mjera Unije trajati tri godine, do 30. lipnja 2021. Međutim, Komisija je napomenula da je tijekom druge godine primjene zaštitne mjere gospodarska kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 dovela do produljenja procesa prilagodbe Unijine industrije čelika, a dio dostupnih sredstava namijenjen je održavanju poslovanja društava koja se bave proizvodnjom čelika za vrijeme najkritičnijih faza pandemije bolesti COVID-19. |
(77) |
Komisija je utvrdila i da bi produljenje za samo jednu godinu bilo nerazmjerno kratko. U tom je pogledu Komisija napomenula da je Unijina industrija čelika trenutačno, kao što pokazuju njezini industrijski i financijski pokazatelji za 2020., u nestabilnoj situaciji te je i dalje osjetljiva na uvozne šokove ako zaštitna mjera istekne u toj fazi, što bi moglo ugroziti dosadašnje napore uložene u prilagodbu. Nadalje, Komisija je napomenula i da je opće i gospodarsko stanje trgovine još uvijek slabo, budući da se još nije u potpunosti oporavilo od pandemijske recesije. |
(78) |
U tom je pogledu Komisija primijetila da je, iako se izgledi rasta BDP-a za 2021. postupno poboljšavaju u većini prognoza zbog pozitivnih rezultata procjepljivanja u većini zapadnih zemalja, u ovom trenutku povjerenje i dalje nestabilno zbog nesigurnosti u postupku cijepljenja i poteškoća u kontroli pandemije u važnim trgovinskim zemljama kao što su Brazil i Indija. Oxford Economics je u svojim posljednjim prognozama za svibanj/lipanj 2021. povećalo očekivani svjetski BDP i sada očekuje da će rasti 6,3 % ove godine i 4,6 % 2022., odnosno 0,4 i 0,2 postotna boda više nego u njegovoj prethodnoj prognozi, dok se gospodarstva oporavljaju od gubitaka koje su iskusila u najgorim fazama pandemije. Kad je riječ o europodručju, Oxford Economics očekuje rast BDP-a od 4,2 % u 2021. i 4,7 % u 2022., uz povratak na razinu iz razdoblja prije krize tek početkom 2022. I Komisija je u svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi 2021. poboljšala svoju prognozu za gospodarstvo EU-a i očekuje da će se povećati za 4,2 % u 2021. i za 4,4 % u 2022. Kad je riječ o oporavku, stope rasta znatno se razlikuju među državama članicama te Komisija očekuje da bi se gospodarstva svih država članica trebala vratiti na razinu prije krize tek krajem 2022. |
(79) |
U ovim trenutačnim okolnostima, kako bi se spriječilo da industrija Unije pretrpi neopravdanu ozbiljnu štetu u slučaju isteka zaštitne mjere u ovoj fazi, Komisija smatra da je potrebno produljiti mjeru za dodatne tri godine do 30. lipnja 2024. |
(80) |
Međutim, kako bi se zajamčilo da produljenje ostane ograničeno na strogi nužni minimum, produljenje će podlijegati sustavu preispitivanja iz odjeljka 4., kojim se, među ostalim, predviđa preispitivanje kako bi se utvrdilo bi li zaštitna mjera trebala biti ukinuta do 30. lipnja 2023. nakon dvije godine produljenja. |
3.4. Razina liberalizacije
(81) |
Trenutačna stopa liberalizacije zaštitne mjere utvrđena je na godišnjoj razini od 3 %. Komisija je na temelju dostupnih dokaza ocijenila je li ta razina liberalizacije i dalje primjerena i razmjerna tržišnim kretanjima i izgledima. Osim općih gospodarskih prognoza i pokazatelja oporavka specifičnih za tu industriju, opisanih u prethodnom odjeljku za procjenu trajanja produljenja, Komisija je razmotrila i pokazatelje oporavka trgovine. |
(82) |
U tom je pogledu IHS Markit u svojoj prognozi trgovinskih tokova na temelju baze podataka Global Trade Atlas (GTA) iz travnja predvidio znatan godišnji rast realne vrijednosti svjetske trgovine s povećanjima od 6,5 % u 2021., odnosno 4,3 % u 2022., što će omogućiti dostizanje razine prije pandemije bolesti COVID-19 već do kraja 2021. Međutim, globalna će trgovina i dalje biti u padu u odnosu na dugoročni trend prije pandemije bolesti COVID-19, 2011.–2019., koji neće doseći prije 2025./2026. Nadalje, IHS Markit predviđa da će dugoročno globalna trgovina rasti po nižoj prosječnoj složenoj godišnjoj stopi rasta od samo 2,9 % u razdoblju od 2021. do 2030. |
(83) |
U tim okolnostima, s obzirom na to da se ne očekuje da će se predpandemijski gospodarski i trgovinski uvjeti u Uniji uspostaviti na stabilan način do kraja prve polovine 2022., te u skladu sa stopom rasta predviđenom temeljem trenutačnih kretanja trgovinskih tokova, Komisija u ovoj fazi ne vidi razloge za izmjenu stope liberalizacije od 3 % tijekom prve godine produljenja. |
(84) |
Nadalje, održavanjem stope od najmanje 3 % do 30. lipnja 2022. uvoz će se zadržati na najviše 32,5 milijuna tona, što je i dalje nešto manje od povijesnog rekorda iz 2018. Povijesni rekord mogao bi se doseći godinu dana kasnije, nakon što se gospodarski i trgovinski uvjeti oporave. |
4. REŽIM PREISPITIVANJA TIJEKOM PRODULJENJA PRIMJENE
(85) |
Da bi se zajamčilo da zaštitna mjera ostane na snazi samo u mjeri u kojoj je to potrebno, Komisija će provesti preispitivanje kako bi utvrdila bi li, na temelju okolnosti u tom trenutku, zaštitnu mjeru trebalo ukinuti do 30. lipnja 2023., odnosno nakon dvije godine produljenja. Osim toga, kako bi djelovanje zaštitne mjere u međuvremenu bilo prilagođeno razvoju tržišta i u skladu s interesima svih dionika, Komisija će provesti preispitivanje funkcioniranja kakva je provela i 2019. i 2020. Takvo preispitivanje funkcioniranja pokrenut će se dovoljno unaprijed kako bi se uvele sve potrebne promjene od 1. srpnja 2022. nakon prve godine produljenja. Hitna revizija zaštitne mjere pokrenut će se i ako SAD uvede izmjene mjere za čelik na temelju odjeljka 232. koje bi mogle znatno utjecati na neopravdano preusmjerene trgovinske tokove koje trenutačno stvara. |
(86) |
Komisija je odlučila i da bi se tempo liberalizacije od 3 % svejedno mogao preispitati i po potrebi promijeniti tijekom preispitivanja funkcioniranja koje treba dovršiti do 30. lipnja 2022., ako to okolnosti opravdavaju. |
5. INTERES UNIJE
(87) |
Komisija je ispitala i postoje li uvjerljivi ekonomski razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da produljenje postojeće zaštitne mjere nije u interesu Unije. |
(88) |
Komisija je u tu svrhu procijenila učinak mogućih mjera na proizvođače, uvoznike i korisnike iz Unije. Procjena dostupnih dokaza strukturirana je na sljedeći način: i. gospodarsko stanje proizvođača čelika iz Unije i mogući učinak ukidanja mjere (vidjeti odjeljak 5.1.), i ii. interes korisnika i uvoznika, s obzirom na navodne nestašice u opskrbi, visoke cijene čelika i tvrdnje nekih zainteresiranih strana o kašnjenju u opskrbi, kao i moguća uzročno-posljedična veza između tih navodnih učinaka i zaštitne mjere Unije za proizvode od čelika (vidjeti odjeljak 5.2.). Komisija je u svojoj procjeni posebno razmotrila razvoj korištenja carinske kvote u okviru zaštitne mjere i sveukupnu dostupnost uvoza u opskrbi tržišta Unije. |
5.1. Interes proizvođača iz Unije
(89) |
Industrija čelika Unije sastoji se od više od 500 proizvodnih pogona u 23 države članice EU-a. U ovoj je industriji izravno zaposleno 330 000 osoba, a ako se uključe neizravna i inducirana radna mjesta u drugim sektorima, to čini 2,6 milijuna radnih mjesta u cijeloj Uniji (52). |
(90) |
Komisija je u odjeljku 3.1.1. opisala gospodarsko stanje proizvođača čelika iz Unije i zaključila da je potrebno produljiti mjeru kako bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta. Ispitnim postupkom utvrđeno je da bi se u slučaju neproduljenja mjere industrija Unije vjerojatno suočila sa znatnim valom uvoza koji bi ozbiljno ugrozio sve napore uložene u prilagodbu pritisku uvoza u općenito još nesigurnom gospodarskom stanju u Uniji. |
(91) |
Stoga bi produljenje primjene mjere bilo u interesu proizvođača čelika iz Unije. |
5.2. Interes korisnika i uvoznika
(92) |
Komisija je napomenula da je zaštitnom mjerom omogućeno da povijesni obujam trgovine nastavi ulaziti na tržište Unije bez carine te da je redovito liberaliziran (povećanjem opsega carinske kvote za 3 % u srpnju 2019. kao i u srpnju 2020.) (53). Stoga se obujam tradicionalne trgovine postupno povećavao u okviru zaštitne mjere. Nadalje, tijekom njezina produljenja zaštitna mjera će se i dalje liberalizirati. |
5.2.1. Iskorištenost carinske kvote u okviru mjere i navodni manjak ponude
(93) |
Pri ocjeni iskorištenosti carinske kvote Komisija je napomenula da su tijekom prve tri godine primjene zaštitne mjere sustavno (i u sve većoj mjeri) ostajale određene količine bescarinske kvote na kraju svakog relevantnog razdoblja u gotovo svim kategorijama proizvoda, često više od jedne kvote za pojedine zemlje, a u mnogim slučajevima i u okviru preostale kvote. Komisija je napomenula i da se od druge godine primjene mjera, dakle od 1. srpnja 2019. bilježi nagli pad iskorištenosti carinske kvote. To je stoga bio slučaj i prije pandemije bolesti COVID-19. |
(94) |
Taj je razvoj jasno prikazan u tablici 14. (54): Izvor: TAXUD-ova baza podataka o kvotama |
(95) |
Komisija je stoga zaključila da su, iako je zaštitnim mjerama ostvaren željeni cilj odvraćanja od preusmjeravanja trgovine prema tržištu Unije, uvoznici i korisnici u Uniji imali na raspolaganju dostatan obujam bescarinske kvote, razmjeran potražnji i daleko veći od povijesnog obujma trgovine. 5.2.2. Visoke cijene čelika |
(96) |
Komisija je ocijenila i dostupne dokaze u pogledu povećanja cijena uočenih u sektoru čelika u prvim mjesecima 2021. te u dijelu druge polovine 2020. Komisija je posebno razmotrila jesu li ta povećanja na tržištima Unije i na svjetskoj razini bila povezana sa zaštitnom mjerom EU-a za čelik i utjecaj koji to povećanje ima ili bi imalo na tržište Unije ako se zaštitna mjera produlji. |
(97) |
U tom je pogledu Komisija najprije napomenula da je neosporna (55) činjenica da su cijene čelika, uključujući cijene nekih kategorija proizvoda unutar predmetnog proizvoda, tijekom posljednjih mjeseci zabilježile naglo povećanje na svjetskoj razini (počevši od druge polovine 2020.) (56). Taj trend i opseg jasno su prikazani i u dijagramima u grafikonima od 1. do 3. (57) u kojima je prikazan razvoj cijena triju kategorija proizvoda (kategorije 1., 4. i 13.) (58):
|
(98) |
Nadalje, Komisija je napomenula da su se cijene sirovina za proizvodnju čelika, posebno željezne rude i metalnog otpada, također dramatično povećale tijekom istog razdoblja kada su cijene čelika počele rasti, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (91). (vidjeti grafikon 4.) (59).
|
(99) |
U izvješću OECD-a objašnjeno je da su „cijene glavnih sirovina za proizvodnju čelika znatno porasle u drugoj polovini 2020., a od veljače 2021. referentne cijene željezne rude, koksnog ugljena i metalnog otpada povećale su se za 97 %, 53 % odnosno 56 % u odnosu na prethodnu godinu”. (61) |
(100) |
Te informacije potvrđuju sliku koja se dobiva temeljem praćenja kretanja pokazatelja štete iz tablica od 1. do 4. Konkretno, da je povećanje cijena u drugoj polovini 2020. zajedno sa znakovima oporavka potražnje pridonijelo poboljšanju stanja industrije Unije u odnosu na prethodnu vrlo negativnu situaciju. Međutim, to povećanje cijena nije omogućilo industriji Unije da do kraja 2020. ponovno ostvari profitabilne marže. Ta se činjenica barem djelomično može pripisati usporednom porastu cijena glavnih sirovina za proizvodnju čelika. |
(101) |
U tom pogledu OECD je napomenuo da se „unatoč naglom povećanju cijena čelika, marža cijene sirovine za proizvodnju čelika, izmjerena kao razlika između cijene čelika i košarice ulaznih elemenata za proizvodnju čelika, nije povećala zbog rasta cijena sirovina (slika 9.). Doista, cijena košarice ulaznih elemenata upotrijebljena za izračun marži bila je 97 % viša u veljači 2021. u odnosu na prethodnu godinu”. (62) |
(102) |
Kako je prikazano u grafikonima od 1. do 3., Komisija je napomenula i da rast cijena čelika nije pojava povezana s tržištem EU-a, već raširen trend na glavnim svjetskim tržištima čelika. |
(103) |
Međutim, unatoč tome, kako je prikazano u tablici 14., Komisija je napomenula da je u posljednjem razdoblju mjere, tj. od 1. srpnja 2020., bilo dovoljno dostupnih bescarinskih kvota iz nekoliko izvora u gotovo svim kategorijama proizvoda (63). Stoga se zaštitnom mjerom korisnike iz Unije nije ograničilo na kupnju čelika isključivo od proizvođača iz Unije po cijenama koje bi oni odredili, čime bi ostali bez druge realne (i bescarinske) alternativne ponude. Naprotiv, korisnici iz Unije imali su mogućnost uvoza iz drugih izvora u okviru relevantnih količina bescarinskih kvota dostupnih za svaku kategoriju proizvoda. |
(104) |
Komisija je također istaknula da se u podnescima određenih korisnika tvrdilo da su oni spriječeni bescarinski uvoziti veće količine proizvoda određenog podrijetla (to podrijetlo razlikovalo bi se ovisno o predmetnoj kategoriji proizvoda). Međutim, Komisija je napomenula da je jedan od provedbenih uvjeta zaštitne mjere očuvati daljnju dostupnost tradicionalnih trgovinskih tokova na tržištu EU-a, kako u pogledu obujma tako i u pogledu podrijetla. Činjenica da je određena zemlja možda iscrpila svoju carinsku kvotu u određenoj kategoriji proizvoda, iako ta ista kategorija sadrži više količina i podrijetala s bescarinskim kvotama, ne znači da se zaštitnom mjerom stvara neopravdana nestašica na tržištu. |
(105) |
Te činjenice stoga snažno upućuju na to da zaštitna mjera nije uzrok uočenog povećanja cijena čelika te da se njome nije neopravdano stvorila nestašica čelika na tržištu Unije. Komisija je stoga zaključila da ne postoji izravna veza između zaštitne mjere i nedavnog kretanja razina cijena čelika. Nadalje, nije očito da će se trenutačno visoke cijene dugoročno održati nakon što se tržište prilagodi situaciji nakon pandemije bolesti COVID-19 (64). |
5.2.3. Navodna kašnjenja u opskrbi
(106) |
Komisija je zatim ocijenila navodna kašnjenja koja Unijina industrija čelika uzrokuje u opskrbi tržišta Unije (65). U ispitnom postupku postalo je jasno da je u posljednjem dijelu razmatranog razdoblja postojala privremena neusklađenost između potražnje i ponude u Uniji (kao i na ostalim tržištima trećih zemalja) kada se gospodarstvo počelo oporavljati od recesije uzrokovane bolešću COVID-19. (66) U tom je pogledu Komisija napomenula da su proizvođači čelika morali reagirati na iznenadno i drastično smanjenje potražnje do kojeg je došlo 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 (67). Industrija Unije obustavila je rad dijela svojeg kapaciteta da što je više moguće smanji svoje fiksne troškove i uskladi raspoloživi kapacitet s postojećom potražnjom. Nakon toga, krajem 2020. i početkom 2021., potražnja u nekim sektorima u kojima se upotrebljava čelik zabilježila je brz i iznenadni oporavak, npr. u automobilskoj industriji (68). |
(107) |
Ta se situacija dogodila i na nekoliko tržišta diljem svijeta. U tom pogledu, u posljednjem izvješću OECD-a navodi se da se „golemi kapaciteti za proizvodnju čelika čiji je rad obustavljen tijekom vrhunca pandemije nisu mogli dovoljno brzo reaktivirati kako bi udovoljili oporavljenoj potražnji i potrebi za obnovom zaliha, što je dovelo do brzog rasta globalnih cijena čelika (69).” |
(108) |
Isto tako, S&P Platts Global navodi: „Ako i zanemarimo Kinu, proizvodnja sirovog čelika sporo se povećavala nakon mjera potpunog zatvaranja u ključnim zemljama i regijama. Prema Svjetskom udruženju za čelik, proizvodnja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u ožujku je pala za 7,1 % u Europi, 8,9 % u Sjevernoj Americi i 8,6 % u Indiji. U SAD-u su stope iskorištenosti kapaciteta čeličana još uvijek oko 77 %, u usporedbi s 80 % u ožujku prošle godine prije pandemije. Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije (METI) Japana predviđa da će proizvodnja sirovog čelika u Japanu iznositi 23,24 milijuna metričkih tona u drugom tromjesečju, što je smanjenje u odnosu na 23,67 milijuna metričkih tona u prvom tromjesečju” (70). IHS Markit također je napomenuo i da „ponovno pokretanje peći u čeličanama i naglo povećanje uvoza počinje smanjivati krizu u opskrbi” (71). |
(109) |
Kako bi došla do zaključka, Komisija je analizirala raspoložive dokaze u dokumentaciji o nastavku poslovanja na proizvodnim linijama čiji je rad industrija Unije obustavila tijekom pandemije. |
(110) |
Dokazi u dokumentaciji upućuju na stalno povećanje kapaciteta dostupnih na tržištu iz peći čiji je rad obustavljen 2020. (72) Komisija je smatrala da ti dokazi pokazuju da industrija Unije odgovara na gospodarski oporavak u određenim sektorima na kraju proizvodnog lanca 2021., što bi trebalo dovesti do opskrbe većim količinama čelika u kraćem razdoblju, čime bi se ponovno uspostavila ravnoteža na tržištu (73). |
(111) |
U izvješću OECD-a u tom se pogledu nadalje navodi da se „za opskrbu čelikom uglavnom očekuje da će do kraja prvog tromjesečja 2021. uhvatiti korak s narudžbama (74).” Slične prognoze potvrđuje nekoliko specijaliziranih publikacija (75). |
(112) |
Komisija je stoga utvrdila da su problemi ponude koji su se pojavili nakon obnove potražnje bili kratkotrajni i da bi ponovno pokretanje postrojenja nakon obustave rada u okviru industrije Unije, koje je u tijeku, trebalo pomoći da se u razumno kratkom roku ponovno uspostave uobičajeni predpandemijski uvjeti opskrbe čelikom. |
5.3. Zaključci
(113) |
U nedavnom radnom dokumentu službi Komisije prepoznata je važnost snažnog i konkurentnog sektora čelika u Uniji. U tom pogledu Komisija je napomenula da je u industrijskoj strategiji EU-a također prepoznato da su „energetski intenzivne industrije neophodne za europsko gospodarstvo i da se na njih oslanjaju drugi sektori” te da „sektor čelika i druge energetski intenzivne industrije imaju ključnu ulogu u opskrbi širokog raspona europskih industrijskih ekosustava proizvodima i uslugama (76).” |
(114) |
U istom radnom dokumentu službi Komisije navedeno je da „čelik predstavlja ključan ulazni element za više industrijskih ekosustava na kraju proizvodnog lanca, kao što su građevinarstvo, mobilnost i automobilska industrija, ili za strojarska poduzeća. Podaci o potrošnji čelika po sektoru pokazuju da se u građevinarstvu upotrebljava 35 % čelika u EU-u, 19 % u automobilskoj industriji, po 15 % u sektorima strojarstva i metalnih proizvoda te 10 % za cijevi. Poduzeća koja posluju u tim sektorima, od kojih su mnoga mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), zapošljavaju milijune radnika u Europi i ovise o proizvodnji čelika u EU-u”. (77) Slično tome, u Komunikaciji Komisije iz 2016. već je istaknuto da je „snažna industrijska osnova ključna za gospodarski rast Europe, očuvanje održivih radnih mjesta i našu konkurentnost na svjetskim tržištima” te da je „snažan sektor čelika osnova mnogih industrijskih vrijednosnih lanaca”. (78) |
(115) |
Komisija je utvrdila da su ispunjeni pravni zahtjevi u pogledu nužnosti i prilagodbe potrebni za produljenje zaštitne mjere. |
(116) |
Nadalje, Komisija je utvrdila i da bi ukidanje zaštitne mjere u ovoj fazi moglo prouzročiti nagli val uvoza koji bi ozbiljno pogoršao trenutačno i dalje osjetljivu financijsku situaciju Unijine industrije čelika. Takvim ukidanjem ugrozio bi se oporavak industrije Unije, upravo u trenutku kada se gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo i trgovina oporavljaju nakon recesije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te se još nisu vratili na predpandemijske uvjete. S druge strane, zbog tog uvoznog šoka postoji rizik od poništavanja nastojanja koje Unijina industrija čelika ulaže kako bi se prilagodila sve većem pritisku uvoza koji proizlazi iz dinamike tržišta koja je ozbiljno narušena povećanjem globalnog viška kapaciteta te državnim intervencijama. |
(117) |
Nadalje, Komisija je utvrdila i da se nedavno zabilježena povećanja cijena čelika na Unijinu tržištu čelika ne mogu pripisati Unijinim zaštitnim mjerama za proizvode od čelika ili biti rezultat tih mjera jer takve slične visoke cijene prevladavaju i na svjetskim tržištima, a veliki obujam bescarinskih kvota ipak ostaje neiskorišten u okviru zaštitne mjere. |
(118) |
U tom je pogledu Komisija napomenula i da je, manje od mjesec i pol prije kraja treće godine primjene mjere, oko 11 milijuna tona bescarinske kvote ostalo neiskorišteno, odnosno 36 % ukupne dostupne carinske kvote (79). To pokazuje da su korisnici u svim kategorijama proizvoda imali mogućnost nabaviti dovoljno čelika bez carine iz više izvora i da zaštitnom mjerom nije neopravdano ograničena učinkovita opskrba, ni u pogledu obujma ni u pogledu podrijetla. |
(119) |
Ukratko, Komisija je utvrdila da bi negativne strane isteka zaštitne mjere 30. lipnja 2021. očito nadmašile sve potencijalne koristi koje bi moglo donijeti ukidanje zaštitne mjere. |
(120) |
Stoga je Komisija zaključila da je produljenje zaštitne mjere u općem interesu Unije. |
6. ZEMLJE U RAZVOJU KOJE PODLIJEŽU ZAŠTITNOJ MJERI
(121) |
Popis zemalja u razvoju na koje će se nastaviti primjenjivati zaštitna mjera ostaje isti kao popis iz Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/2037. (80) |
7. PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA
(122) |
Komisija je primila više od 160 očitovanja i protuargumenata zainteresiranih strana, uključujući proizvođače čelika iz Unije, korisnike i uvoznike čelika iz Unije, proizvođače izvoznike i vlade trećih zemalja. U ovom odjeljku Komisija će razmotriti tvrdnje tih zainteresiranih strana. Radi bolje preglednosti, Komisija je tvrdnje grupirala po prirodi i sadržaju. Prema potrebi, Komisija je uputila na prethodne nalaze u ovoj Uredbi kojima je već detaljno obuhvaćena većina tvrdnji zainteresiranih strana. |
7.1. Pravni zahtjevi za produljenje mjere
(123) |
Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da nije ispunjen pravni zahtjev rasta uvoza jer se tijekom razmatranog razdoblja ukupna razina uvoza smanjila; tvrdili su da u tim okolnostima Komisija nema pravo produljiti zaštitnu mjeru. Nadalje, neke su strane tvrdile da bilo kakvo štetno stanje industrije Unije ne bi bilo posljedica povećanja uvoza. Druge strane tvrdile su da učinci pandemije bolesti COVID-19, uključujući smanjenje potražnje, ne opravdavaju produljenje mjere. Naposljetku, druge su strane tvrdile da su pravni zahtjevi za produljenje mjere isti kao i za uvođenje izvorne mjere, uključujući povećani uvoz, uzročno-posljedičnu vezu i nepredviđene događaje. |
(124) |
U tom pogledu Komisija napominje da zahtjevi za produljenje zaštitne mjere u skladu s člankom 7.1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478, odnosno potreba za sprečavanjem ili otklanjanjem ozbiljne štete i tekuća prilagodba, ne iziskuju povećanje uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je utvrdila da bi se u slučaju isteka zaštitne mjere uvoz vjerojatno povećao, što bi dovelo do ozbiljne štete za interes Unije. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
7.2. Industrija Unije se ne prilagođava
(125) |
Nekoliko zainteresiranih strana osporavalo je činjenicu da se Unijina industrija čelika prilagođava te su tvrdile da taj pravni zahtjev nije ispunjen. |
(126) |
Komisija upućuje na odjeljak 3.2., u kojem su opisane prilagodbe. Mjere i primjeri navedeni u ovom odjeljku pokazuju da se Unijina industrija čelika prilagođava s pomoću brojnih mjera usmjerenih na učinkovitost i inovacije. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
(127) |
Više zainteresiranih strana tvrdilo je da su mjere prilagodbe industrije Unije bile aktivnosti restrukturiranja provedene tijekom pandemije bolesti COVID-19 ili samo redovna ulaganja, djelomično potaknuta politikama EU-a, kao što je europski zeleni plan, a ne mjere donesene u kontekstu poboljšanja konkurentnosti Unijine industrije čelika u odnosu na stranu konkurenciju. U tom je pogledu Komisija utvrdila da mjere prilagodbe koje su donijela trgovačka društva u bilo kojem kontekstu obično odgovaraju na mnogo različitih razloga i istodobno imaju više ciljeva. U slučaju zaštitne mjere, kako je navedeno u odjeljku o prilagodbi, neke prilagodbe koje je poduzela Unijina industrija čelika doista su bile usmjerene, među ostalim, i na ublažavanje šokova i negativnih gospodarskih posljedica pandemije ili na ispunjavanje obveza EU-a u području okoliša. Međutim, te su vrste prilagodbi u svakom slučaju i mjere kojima se djelatnost Unijine industrije čelika prilagođava situaciji s višom razinom uvoza i većim pritiskom uvoza, u skladu sa smjernicama i ciljevima industrijske politike EU-a opisanima u istom odjeljku. Na primjer, ugradnjom nove visoko učinkovite električne peći u proizvodnu liniju postrojenja Arvedi (81) je nastojao povećati troškovnu učinkovitost uz istodobno smanjenje emisija ugljika. Stoga Komisija smatra da nije bilo dovoljno dokaza za opravdanje tih tvrdnji te ih je odbacila. |
7.3. Nema rizika od preusmjeravanja trgovine uzrokovanog mjerama SAD-a na temelju odjeljka 232.
(128) |
Neke zainteresirane strane tvrdile su da mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. za čelik više ne predstavljaju rizik od preusmjeravanja trgovine jer bi se tržište prilagodilo u posljednje tri godine. Osim toga, neke stranke tvrde da bi se izuzećima na snazi u okviru te mjere u svakom slučaju uvelike smanjio rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije. Nadalje, neke su strane tvrdile i da je razina cijena u SAD-u znatno viša nego na drugim tržištima, zbog čega je preusmjeravanje trgovine manje vjerojatno. |
(129) |
Kad je riječ o mjerama SAD-a na temelju odjeljka 232., Komisija upućuje na tablicu 7. iz koje je vidljivo da je uvoz u SAD drastično smanjen nakon uvođenja mjera i da druga tržišta nisu apsorbirala taj višak obujma. Kad je riječ o izuzećima na snazi, Komisija je napomenula da u određenim slučajevima, npr. Kanade i Meksika (koji su među najvećim izvoznicima u SAD), ta izuzeća ne utječu na rizik od preusmjeravanja trgovine jer te zemlje imaju zanemarivi obujam izvoza čelika na tržište Unije. Glavne zemlje izvoznice čelika u EU i dalje podliježu mjerama SAD-a na temelju odjeljka 232. i imaju dovoljan kapacitet za povećanje izvoza u EU. Pojedinačna analiza njihovih izvoznih rezultata od uvođenja mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. pokazuje stalan pad (82). Stoga se eventualnim izuzećem ne smanjuje rizik od preusmjeravanja trgovine. Naposljetku, činjenica da su cijene u SAD-u više ne poništava zaključak da i dalje postoji rizik od preusmjeravanja trgovine. Komisija zapravo ukazuje na trendove uvoza u SAD od 2018. Takvo značajno smanjenje uvoza vremenski je povezano s uvođenjem mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. Stoga činjenica da SAD može imati više domaće cijene od ostalih tržišta nije spriječila znatno smanjenje uvoza tijekom razmatranog razdoblja. |
7.4. Kretanja u pogledu viška kapaciteta i njihova povezanost s preusmjeravanjem trgovine
(130) |
Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se višak kapaciteta smanjuje i da čak i ako se višak kapaciteta nastavi u sektoru čelika, to ne znači da bi to automatski dovelo do preusmjeravanja trgovine na tržište Unije. |
(131) |
Komisija je smatrala da je razvoj viška kapaciteta tijekom proteklih godina jasan te upućuje na odjeljak 3.1.2. točku d. Dokazi stoga jasno osporavaju tvrdnje da se taj višak smanjuje. Drugo, s obzirom na opisani kontekst, tj. smanjenje izvoza u treće zemlje, smanjenje domaće potrošnje, više cijene postignute izvozom u Uniju u usporedbi s drugim tržištima, s obzirom na to da je EU najveće uvozno tržište i stoga može apsorbirati velike količine, ponašanje pri izvozu u okviru sustava carinskih kvota itd., zanijekati da bi zemlje izvoznice imale jasan poticaj povećati svoju proizvodnju i proizvodne kapacitete kako bi prodale veće količine na tržištu Unije bilo bi protivno svakoj ekonomskoj logici. Stoga je Komisija napomenula da nalazi ovog ispitnog postupka, u kontekstu utvrđenog znatnog globalnog viška kapaciteta (uključujući među glavnim zemljama izvoznicama čelika u Uniju), stvaraju veliku vjerojatnost da bi se uvoz u Uniju znatno povećao ako zaštitna mjera istekne. |
7.5. Tvrdnje koje se odnose na određene kategorije proizvoda
(132) |
Nekoliko zainteresiranih strana zatražilo je da se određene kategorije proizvoda isključe iz mjere ili da im se odobri poseban tretman u okviru mjere u slučaju njezina produljenja. Argumenti u prilog tim tvrdnjama bili su raznoliki. |
(133) |
Međutim, Komisija je napomenula da je opseg ovog ispitnog postupka ograničen na ocjenu treba li mjeru, u njezinu sadašnjem obliku, vremenski produljiti ili ne. Ispitnim postupkom stoga nije obuhvaćena nijedna potencijalna izmjena funkcioniranja mjere koja utječe na pojedinačne kategorije proizvoda. Te su tvrdnje stoga odbačene jer nisu relevantne u okviru ovog ispitnog postupka. |
7.6. Uvoz iz određene zemlje ili u okviru određene kategorije proizvoda nije odgovoran za povećani uvoz/štetu/višak kapaciteta
(134) |
Neke zainteresirane strane tvrde da bi određene kategorije proizvoda, među ostalim, 1., 2., 3.B, 4.B, 6., 16., 18., 20., 21., 22., 24. i 25.A, trebalo isključiti iz područja primjene mjere u slučaju produljenja s obzirom na to da su carinske kvote navodno preuske, da carinske kvote ostaju neiskorištene ili da se obujam uvoza predmetne kategorije nedavno smanjio. |
(135) |
Komisija podsjeća da se zaštitna mjera ne donosi za određenu zemlju podrijetla ili za jednu kategoriju proizvoda. Umjesto toga, mjera se primjenjuje na uvoz predmetnog proizvoda (određenih proizvoda od čelika) različitog podrijetla. Stoga je svaka tvrdnja koja se temelji na pojedinačnoj zemlji ili kategoriji proizvoda protivna načelu mjere. Kao i u kontekstu izvorne zaštitne mjere i kako je objašnjeno u odjeljku 3.1.1., Komisija je ispitala stanje na temelju predmetnog proizvoda u cjelini (tj. 26 kategorija proizvoda od čelika) i potvrdila svoju analizu na temelju triju skupina proizvoda. |
7.7. Neke su zemlje tvrdile da su isključene ako se mjera produlji zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma s Europskom unijom.
(136) |
Neke treće zemlje, uključujući neke s kojima Unija ima sklopljene bilateralne trgovinske sporazume, zatražile su od Komisije da ih isključi iz mjere ako se ona produlji. Neke od tih zemalja navele su posebne odredbe u svojim bilateralnim sporazumima kao argument za isključenje. |
(137) |
Komisija je napomenula da nijedan od tih sporazuma ne predviđa isključenje iz multilateralne zaštitne mjere kao što je predmetna zaštitna mjera. Stoga je Komisija potvrdila da na temelju tih bilateralnih sporazuma nema pravnu obvezu isključiti bilo koju od tih zemalja iz mjere te je u skladu s tim odbacila te tvrdnje. |
7.8. Rizik od rebalansa
(138) |
Neke zainteresirane strane tvrdile su da Komisija ne bi trebala produljiti zaštitnu mjeru jer bi zemlje izvoznice imale pravo tražiti kompenzaciju i, u nedostatku dogovora, rebalans od Unije. |
(139) |
U tom je pogledu Komisija svjesna primjenjivog pravnog okvira u slučajevima u kojima mjera traje dulje od tri godine. Međutim, Komisija podsjeća da Sporazum WTO-a o zaštitnim mjerama i Uredba (EU) 2015/478 omogućuju da mjera traje dulje od tri godine ako su ispunjeni pravni uvjeti. Stoga Komisija, produljenjem mjere nakon tri godine kada su ispunjeni relevantni uvjeti, ostvaruje svoja zakonska prava u skladu s pravilima WTO-a i EU-a. |
7.9. Nezakonito produljenje mjere na razini EU-27
(140) |
Neke zainteresirane strane tvrdile su da bi, s obzirom na to da se izvorna mjera temeljila na podacima za EU-28, njezino produljenje na razini EU-27 bilo nezakonito. |
(141) |
Komisija je smatrala da se trenutačni ispitni postupak revizije temelji na podacima za EU-27. Nijedna zainteresirana strana nije osporavala da je izvorna zaštitna mjera, donesena na temelju podataka za tadašnjih EU-28, nezakonita. Područje primjene zaštitne mjere s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije već je utvrđeno Uredbom (EU) 2020/2037 (83). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
7.10. Zaštita koju pružaju antidampinške i kompenzacijske pristojbe dovoljna je za industriju čelika Unije
(142) |
Neke zainteresirane strane tvrdile su da antidampinške i antisubvencijske mjere već dovoljno štite industriju Unije od nepoštenog uvoza te da bi zaštitne mjere navodno osigurale pretjeranu zaštitu, dajući industriji Unije dodatnu prednost u dominantnom položaju na tržištu Unije. |
(143) |
Komisija podsjeća da se antidampinške i kompenzacijske pristojbe odnose na nepoštene trgovinske prakse, dok se zaštitne mjere odnose na pitanje povećanog obujma. Komisija je donijela takozvanu „uredbu o dvostrukim instrumentima trgovinske zaštite” za uvoz koji podliježe i zaštitnim mjerama i antidampinškim i/ili kompenzacijskim pristojbama (84). Na temelju takve uredbe se, ako uvoz u okviru zaštitne mjere premaši obujam bescarinske kvote, 25 % ne zbraja s primjenjivom antidampinškom i/ili kompenzacijskom pristojbom kako to ne bi dovelo do većeg učinka na trgovinu nego što je poželjno. Na temelju toga Komisija je odbacila tvrdnje o dvostrukim instrumentima trgovinske zaštite. |
(144) |
Nadalje, navodna zaštita odobrena s pomoću mjera trgovinske zaštite EU-a (antidampinške i kompenzacijske pristojbe) nije dovoljna za potrebe trenutačnog ispitnog postupka o zaštitnim mjerama, kako je prikazano u odjeljku 3.1. Većina čimbenika štete znatno se pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. |
(145) |
Mjere iz ove Uredbe u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 odnosno člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755. |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) 2019/159 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 10. dodaje se sljedeći drugi podstavak: „Primjenjuje se do 30. lipnja 2024.”; |
2. |
Prilog IV. zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. srpnja 2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) Uredba (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 83, 27.3.2015., str. 16.).
(2) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27., „uredba o konačnoj zaštitnoj mjeri”).
(4) Obavijest o pokretanju postupka povezanog s mogućim produljenjem zaštitne mjere koja se primjenjuje na uvoz određenih proizvoda od čelika, SL C 66, 26.2.2021., str. 50.
(5) Otvorene verzije odgovora na upitnik na raspolaganju su zainteresiranim stranama u otvorenoj dokumentaciji ispitnog postupka: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI (dostupno registriranim zainteresiranim stranama).
(6) Virtualno saslušanje između Komisije i ruske vlade održano je 8. travnja 2021.
(7) Uredba (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 83, 27.3.2015.).
(8) https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI (dostupno samo registriranim zainteresiranim stranama).
(9) Dostupno na posebnoj internetskoj stranici za ispitni postupak Glavne uprave za trgovinu (javno dostupno).
(10) Podaci po tromjesečjima za 2020. uključeni su u odgovore na upitnik.
(11) Budući da u odgovorima na upitnik nije uključen svaki proizvođač čelika u Uniji, tržišni udio industrije Unije izračunan je na temelju podataka o potrošnji, podataka o uvozu i podataka iz odgovora na upitnik.
(12) Izračunano prema prodaji nepovezanim kupcima u Uniji.
(13) Uredba o konačnoj zaštitnoj mjeri, uvodna izjava 47.
(14) Za potpuni opis skupina proizvoda vidjeti uvodnu izjavu 21. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama.
(15) Podaci o uvozu upotrijebljeni u ispitnom postupku ne uključuju uvoz iz zemalja koje su bezuvjetno isključene iz zaštitne mjere. Za ta izuzeća vidjeti članak 6. stavak 1. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama za zemlje Europskog gospodarskog prostora („EGP”) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/1712 od 13. studenoga 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/1013 o uvođenju privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika, SL L 286, 14.11.2018., str. 17., za Južnu Afriku i neke druge afričke zemlje s kojima je EU sklopio sporazume o gospodarskom partnerstvu („SGP”). To znači da se svi nalazi u ovom ispitnom postupku odnose na uvoz na svjetskoj razini osim uvoza iz tih zemalja. Isto tako, svi nalazi u pogledu učinaka uvoza – i postojećeg uvoza tijekom razmatranog razdoblja i očekivanog uvoza u slučaju isteka zaštitne mjere – odnose se na uvoz na svjetskoj razini umanjen za uvoz iz tih zemalja.
(16) Za širu sliku kretanja uvoza u prethodnim godinama vidjeti tablicu 2. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama.
(17) Komisija podsjeća da je u uredbi o privremenim zaštitnim mjerama zaključila da je do kraja 2017. došlo do znatnog povećanja uvoza na tržište Unije.
Nadalje, udio uvoza u usporedbi s proizvodnjom industrije Unije znatno se povećao za vrijeme zaštitne mjere (prosječno 16 % tijekom razmatranog razdoblja) u usporedbi s godinama prije uvođenja mjere (2013.–2017., promatrajući pojedinačno (najviše 12 % u jednoj godini) ili prosječno (10 %)). Podaci o proizvodnji za razdoblje 2018.–2020. nalaze se u tablici 1., a za razdoblje 2013.–2017. u tablici 5. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama.
(18) Vidjeti tablicu 2. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama.
(19) Podaci preuzeti s posebne internetske stranice Komisije koja sadržava informacije o iskorištenosti svake carinske kvote, a koja se svakodnevno ažurira. Osnovni podaci upotrijebljeni tu analizu javno su dostupni na:
https://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric/quota_consultation.jsp
(20) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/894 оd 29. lipnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 206, 30.6.2020., str. 27.). Vidjeti npr. uvodne izjave 35., 36. i 80.
(21) World Steel Report: World Steel in Figures, 2020 (Izvješće o čeliku u svijetu: čelik u svijetu u brojkama), str. 25. Dostupno na: World Steel Report. Vidjeti i OECD-ovo izvješće Steel Market Developments, Q4 2019 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 4. tromjesečje 2019.), str. 24. i tablica 3. Dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/steel-market-developments-Q4-2020.pdf
(22) Izvor: United States International Trade Commission — https://dataweb.usitc.gov/
(23) Te su zemlje (abecednim redom): Indija, Kina, (Republika) Koreja, Rusija, Tajvan, Turska i Ukrajina. Ujedinjena Kraljevina također je jedna od glavnih zemalja izvoznica. Međutim, s obzirom na to da je tijekom razmatranog razdoblja i dalje bila članica Europske unije, nije bila uključena u retrospektivnu analizu podataka o uvozu trećih zemalja.
(24) U ovoj se bazi podataka prikupljaju statistički podaci koje dostavljaju nacionalni carinski uredi za statistiku iz svake zemlje.
(25) OECD je potvrdio i opći trend smanjenja izvoza na široj razini, tj. izvoza koji obuhvaća i proizvode od čelika izvan predmetnog proizvoda. Vidjeti: OECD-ovo izvješće Steel Market Developments, Q4 2020 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 4. tromjesečje 2020.), tablice 3., 4. i 5. Taj opći trend potvrđuju tablice 6. i 7. u istom dokumentu, prikazujući razvoj uvoza u najveća gospodarstva uvoznike čelika (tablica 6.) i uvoz u druga velika gospodarstva proizvođače čelika (tablica 7.), te slika 8. (str. 32.). Dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/steel-market-developments-Q4-2020.pdf
(26) Glavne zemlje izvoznice čelika predmetnog proizvoda u Uniju.
(27) Izvor: baza podataka CRU. Podaci dostupni za glavne zemlje u kojima se proizvodi čelik: Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Brazil, Kanada, Kina, Egipat, Indija, Iran, Japan, Sjeverna Makedonija, Meksiko, Moldova, Rusija, Srbija, Južna Koreja, Švicarska, Tajvan, Turska, Ukrajina i Vijetnam te za sljedeću skupinu kategorija proizvoda: toplovaljani kolutovi i lim koji je izrezan iz koluta, hladnovaljani kolutovi, vruće pocinčani proizvodi, električno pocinčani kolutovi, pokositreni (bijeli) lim, lim proizveden reverzibilnim valjanjem (kvartolim), čelične šipke za armiranje betona, žičane šipke, šipke standardne trgovačke kvalitete, konstrukcijski dijelovi i tračnice.
(28) Svrha je ove tablice dati opći pregled kretanja potrošnje nekih od glavnih kategorija proizvoda u Uniji i na glavnim svjetskim tržištima čelika. Kao što je jasno iz tablice, podaci ne obuhvaćaju predmetni proizvod u cjelini.
(29) Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel Market Developments Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.), od 1. ožujka 2021., str. 28., uvodna izjava 53.
(30) Ibid, uvodna izjava 55.
(31) Globalni forum o višku kapaciteta u industriji čelika, Izvješće ministara za 2020., uvodna izjava 17.
(32) Ibid, uvodna izjava 23.
(33) Ibid., uvodna izjava 24. (uključujući sliku 5.).
(34) Izvor: baza podataka CRU za razdoblje 2018.–2020., posebno podaci o višku kapaciteta u usporedbi s potrošnjom i proizvodnjom. https://www.crugroup.com/analysis/steel/ (pristup s pomoću pretplate)
(35) Vidjeti uvodne izjave od 99. do 110. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama.
(36) OECD, Steel trade and trade policy developments (Trgovina čelikom i razvoj trgovinske politike), 24. veljače 2021., Prilog A.
(37) Notice of determination 2020/06: safeguard measures on certain steel products – application of tariff rate quotas – GOV.UK (www.gov.uk) (Obavijest o određivanju 2020/06: zaštitne mjere za određene proizvode od čelika – primjena carinskih kvota – Vlada UK-a)
(38) Vidjeti odjeljak 3.1.2. točku c. ove Uredbe.
(39) Izvor neobrađenih podataka: Global Trade Atlas (GTA). https://www.gtis.com/gta/. Podaci se odnose na razdoblje od 2015. do 2020. za izvoz iz glavnih zemalja izvoznica čelika u EU, odnosno iz Kine, Indije, Rusije, Južne Koreje, Tajvana, Turske i Ukrajine. (Unatoč tomu što je jedna od prvih 8 zemalja izvoznica u Uniju, Ujedinjena Kraljevina nije uključena jer je u ocijenjenom razdoblju još bila država članica EU-a).
(40) Komunikacija Komisije od 11. lipnja 2013. (COM(2013) 0407 final).
(41) ©McKinsey & Company, Metals and Mining Practice (Metali i rudarska praksa), siječanj 2018. Dostupno na: https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/metals%20and%20mining/our%20insights/the%20current%20capacity%20shake%20up%20in%20steel%20and%20how%20the%20industry%20is%20adapting/the-current-capacity-shake-up-in-steel-and-how-the-industry-is-adapting.pdf
(42) Komunikacija Komisije od 16. ožujka 2016. (COM(2016) 0155 final).
(43) Vidjeti, na primjer, obavijest društva ArcelorMittal o trajnom zatvaranju peći i čeličane u Krakowu u Poljskoj, 8. listopada 2020., dostupno na: https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/metals/100820-arcelormittal-to-permanently-close-krakow-furnace-and-steel-plant-in-poland.
Vidjeti i objavu društva Bekaert na: https://www.bekaert.com/en/about-us/news-room/news/bekaert-announces-restructuring-plans-belgium , smanjenje broja radnih mjesta društva Productos Tubulares u njegovu otvorenu odgovoru na upitnik i najava društva Outokumpu o smanjenju ukupnog broja zaposlenih u Prilogu 32. podnesku EUROFER-a.
(44) Vidjeti privremeno financijsko izvješće za polugodište koje završava 30. lipnja 2020., str. 12.–14., Aperam Leadership Journey®, dostupno na: https://www.aperam.com/sites/default/files/documents/Aperam%20Half%20Year%202020.pdf
(45) Vidjeti, na primjer, otvoreni odgovor društva Thyssenkrupp na upitnik i priloge.
(46) Za detaljan opis projekata društva ArcelorMittal i povezanih priopćenja za medije vidjeti Prilog 18. podnesku EUROFER-a.
(47) Vidjeti, na primjer, otvoreni odgovor društva Voestalpine na upitnik.
(48) Vidjeti sveobuhvatni program restrukturiranja grupacije Salzgitter dostupan na:
https://www.salzgitter-ag.com/en/company/strategy.html te ulaganje grupacije Salzgitter u društvo Mannesman Precision Tubes na: https://www.ndt.net/search/docs.php3?id=24381
(49) Komunikacija Komisije od 10. ožujka 2020. (COM(2020) 102 final).
(50) Komunikacija Komisije od 5. svibnja 2021. (COM(2021) 350 final).
(51) Radni dokument službi Komisije od 5. svibnja 2021. (SWD(2021) 353 final).
(52) Radni dokument službi Komisije „Prema konkurentnom i čistom europskom čeliku”, SWD(2021) 353 final, 5.5.2021.
(53) Komisija podsjeća da je već povećala povijesne trgovinske tokove (prosjek uvoza u razdoblju 2015.–2017.) za 5 % nakon stupanja na snagu uredbe o uvođenju konačnih zaštitnih mjera.
(54) Na temelju prikupljenih podataka dostupnih u bazi podataka na kraju predmetnog razdoblja.
(55) Vidjeti protuargument EUROFER-a, str. 37.–39.
(56) Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel Market Developments Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.), 1. ožujka 2021., slike 3., 4. i 5.
(57) Izvor: S&P Global Platts, ©2021 by S&P Global, Inc. – podaci do 11. svibnja 2021.
(58) Nije zamišljeno da izbor tih kategorija bude iscrpan u pogledu opsega, ali ipak je važno potvrditi trendove cijena na koja upućuje nekoliko zainteresiranih strana (uglavnom korisnici) jer su te kategorije među najrelevantnijima u smislu obujma uvoza te se odnose i na dvije skupine proizvoda (ravne proizvode (kategorije 1 i 4) i duge proizvode (kategorija 13).
(59) Ibid. str. 24., odjeljak 6.2. Vidjeti i: Steel Platts Global Fundamentals support strong iron ore prices in 2021: Platts Analytics (Temeljni čimbenici podržavaju visoke cijene željezne rude u 2021.: analiza Plattsa), 4. svibnja 2021.: https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/metals/050421-fundamentals-support-strong-iron-ore-prices-in-2021-platts-analytics (posljednji pristup 12. svibnja 2021.); Financial Times Iron ore prices leaps 10 % on hopes on global economic recovery (Cijene željezne rude povećale se za 10 % zbog nade u globalni gospodarski oporavak), 10. svibnja 2021.: https://www.ft.com/content/e4c5d29b-51c2-4e8c-b87a-ad6cac924476 (posljednji pristup 12. svibnja 2021.); Argus Media Australia extends forecasts for iron ore price strength (Australija produljuje prognoze visokih cijena željezne rude), 11. svibnja 2021., https://www.argusmedia.com/en/news/2213766-australia-extends-forecasts-for-iron-ore-price-strength?backToResults=true (posljednji pristup 12. svibnja 2021), Kallanish Scrap exceeds $500 in Turkey (Cijena metalnog otpada u Turskoj premašila 500 USD), 12. svibnja 2021., https://www.kallanish.com/en/steel-news/market-reports/article-details/scrap-price-exceeds-dollar500t-in-turkey-0521/ (posljednji pristup 12. svibnja 2021.). Vidjeti i naglo povećanje troškova prijevoza, S&P Global Platts (25. ožujka 2021.) High container freight rates leave commodity traders scrambling for alternatives (Zbog visokih cijena kontejnerskog prijevoza trgovci robom grčevito traže alternative): https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/shipping/032521-high-container-freight-rates-leave-commodity-traders-scrambling-for-alternatives
(60) Preuzeto iz Steel Platts Global Fundamentals support strong iron ore prices in 2021: Platts Analytics (Temeljni čimbenici podržavaju visoke cijene željezne rude u 2021.: analiza Plattsa), 4. svibnja 2021., dostupno na: https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/metals/050421-fundamentals-support-strong-iron-ore-prices-in-2021-platts-analytics (posljednji pristup 15. svibnja 2021.);
(61) Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel Market Developments Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.) od 1. ožujka 2021., str. 24.
(62) Ibid. na str. 27.
(63) Vidjeti i S&P Global Platts, 14. svibnja 2021., Galvanized sheet supply squeeze, short imports leave EU buyers stranded (Nedostatna ponuda pocinčanog lima, zbog slabog uvoza kupci iz EU-a ostavljeni na cjedilu) Galvanized sheet supply squeeze, short imports leave EU buyers stranded - EUROMETAL (posljednji pristup 15. svibnja 2021.).
(64) Vidjeti Fitch Ratings Global Steel Price Rally Will Be Short-Lived (Globalna utrka cijena čelika neće dugo trajati) (2. veljače 2021.) https://www.fitchratings.com/research/corporate-finance/global-steel-price-rally-will-be-short-lived-02-02-2021 (posljednji pristup 12. svibnja 2021.). Vidjeti i IHS Markit, Steel Price Forecast and Market Outlook (Prognoza cijena čelika i tržišni izgledi): https://ihsmarkit.com/solutions/steel-forecast.html (posljednji pristup 25. svibnja 2021.)
(65) Tvrdnje nekoliko zainteresiranih strana.
(66) Vidjeti izvješće Global Market Outlook iz prosinca 2020. i Global Market Outlook iz travnja 2021., S&P Global Platts (posljednji pristup 18. svibnja 2021.).
(67) Vidjeti podatke o potrošnji u tablici 2.
(68) Vidjeti izjave Udruženja europskih proizvođača automobila (ACEA) od 3. veljače 2020. https://www.acea.be/press-releases/article/covid-stakes-are-high-for-european-automotive-recovery-new-facts-and-figure, i od 30. srpnja 2020. https://www.acea.be/press-releases/article/eu-car-sales-covid-recovery-expected-to-start-in-2021-auto-industry-says
(69) OECD-ovo izvješće Steel Market Developments Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.) od 1. ožujka 2021., str. 21.
(70) Vidjeti S&P Global Platts, 16. travnja 2021., Trade Review: Global steel imbalances present export opportunities in Q2 (Globalne neravnoteže u sektoru čelika predstavljaju mogućnosti izvoza u drugom tromjesečju) https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/metals/041621-trade-review-global-steel-imbalances-present-export-opportunities-in-q2 (posljednji pristup 21. svibnja 2021.).
(71) Vidjeti IHS Markit, Steel Price Forecast and Market Outlook (Prognoza cijena čelika i tržišni izgledi): https://ihsmarkit.com/solutions/steel-forecast.html (posljednji pristup 25. svibnja 2021.)
(72) Vidjeti dokaz 6. EUROFER-ova protuargumenta koji sadržava informacije iz vanjskih izvora kojima se potvrđuje da su različiti proizvođači iz Unije posljednjih mjeseci ponovno pokrenuli nekoliko peći.
(73) Vidjeti i izvješće Global Market Outlook iz prosinca 2020. i iz travnja 2021., S&P Global Platts (posljednji pristup 18. svibnja 2021.).
(74) Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel Market Developments Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.) od 1. ožujka 2021., str. 22.
(75) Vidjeti S&P Global Platts Steel supply should start to ease toward mid-year as production is restored (Očekuje se da će opskrba čelikom biti lakša sredinom godine kada se ponovno pokrene proizvodnja), 16. travnja 2021., Trade Review: Global steel imbalances present export opportunities in Q2 (Globalne neravnoteže u sektoru čelika predstavljaju mogućnosti izvoza u drugom tromjesečju) https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/metals/041621-trade-review-global-steel-imbalances-present-export-opportunities-in-q2 (posljednji pristup 21. svibnja 2021.). Vidjeti i Fitch Ratings High EU Carbon Prices to Weigh on Steelmakers’ Profitability (Visoke cijene ugljika u EU-u opterećuju profitabilnost proizvođača čelika) 12. svibnja 2021., https://www.fitchratings.com/research/corporate-finance/high-eu-carbon-prices-to-weigh-on-steelmakers-profitability-12-05-2021 (posljednji pristup 23. svibnja 2021.).
(76) Radni dokument službi Komisije „Prema konkurentnom i čistom europskom čeliku”, SWD(2021) 353 final, 5.5.2021., str. 2.
(77) Ibid. str. 3.
(78) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, „Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi”, COM(2016) 155 final, 16.3.2016., str. 2.
(79) Ta situacija velikih količina neiskorištenih carinskih kvota u svim kategorijama ponavljala se, u različitoj mjeri, tijekom svakog razdoblja od uvođenja privremene zaštitne mjere 18. srpnja 2018. „Razdoblje” ili „godina” u okviru zaštitne mjere obuhvaća sljedeće: Razdoblje/godina 1.: 18. srpnja 2018. – 30. lipnja 2019., razdoblje/godina 2.: 1. srpnja 2019. – 30. lipnja 2020. i razdoblje/godina 3.: 1. srpnja 2020. – 30. lipnja 2021.
(80) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2037 оd 10. prosinca 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika, SL L 416, 11.12.2020., str. 32.
(81) Za detaljan opis ovog projekta vidjeti „Start-up of the new Tenova Consteel® EAF at Arvedi Plant, Cremona, Italy – TENOVA.pdf” u Prilogu 19. podnesku EUROFER-a.
(82) Vidjeti razvoj uvoza u tablici 9.
(83) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2037 оd 10. prosinca 2020. o izmjeni Provedbeneuredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika, SLL 416, 11.12.2020, str. 32.
(84) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1382 оd 2. rujna 2019. o izmjeni određenih uredbi o uvođenju antidampinških i antisubvencijskih mjera za određene proizvode od čelika koji podliježu zaštitnim mjerama, SL L227, 3.9.2021, str. 1.
PRILOG
„PRILOG IV.
IV.1. – Opseg carinskih kvota
Broj proizvoda |
Kategorija proizvoda |
Oznake KN |
Dodjela po zemlji (ako je primjenjivo) |
Godina 1. |
Godina 2. |
Godina 3. |
Stopa dodatne pristojbe |
Redni broj |
|||||||||
od 1.7.2021. do 30.9.2021. |
od 1.10.2021. do 31.12.2021. |
od 1.1.2022. do 31.3.2022. |
od 1.4.2022. do 30.6.2022. |
od 1.7.2022. do 30.9.2022. |
od 1.10.2022. do 31.12.2022. |
od 1.1.2023. do 31.3.2023. |
od 1.4.2023. do 30.6.2023. |
od 1.7.2023. do 30.9.2023. |
od 1.10.2023. do 31.12.2023. |
od 1.1.2024. do 31.3.2024. |
od 1.4.2024. do 30.6.2024. |
||||||
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
|||||||||||||||
1 |
Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake |
7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 99 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , 7212 60 00 , 7225 19 10 , 7225 30 10 , 7225 30 30 , 7225 30 90 , 7225 40 15 , 7225 40 90 , 7226 19 10 , 7226 91 20 , 7226 91 91 , 7226 91 99 |
Ruska Federacija |
416 848,18 |
416 848,18 |
407 786,27 |
412 317,22 |
429 353,63 |
429 353,63 |
420 019,85 |
424 686,74 |
442 234,24 |
442 234,24 |
432 620,45 |
437 427,34 |
25 % |
09.8966 |
Turska |
330 387,67 |
330 387,67 |
323 205,33 |
326 796,50 |
340 299,30 |
340 299,30 |
332 901,49 |
336 600,40 |
350 508,28 |
350 508,28 |
342 888,54 |
346 698,41 |
25 % |
09.8967 |
|||
Indija |
169 717,08 |
169 717,08 |
166 027,58 |
167 872,33 |
174 808,60 |
174 808,60 |
171 008,41 |
172 908,50 |
180 052,85 |
180 052,85 |
176 138,66 |
178 095,76 |
25 % |
09.8968 |
|||
Koreja, Republika |
135 867,52 |
135 867,52 |
132 913,87 |
134 390,70 |
139 943,54 |
139 943,54 |
136 901,29 |
138 422,42 |
144 141,85 |
144 141,85 |
141 008,33 |
142 575,09 |
25 % |
09.8969 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
120 514,16 |
120 514,16 |
117 894,29 |
119 204,23 |
124 129,59 |
124 129,59 |
121 431,12 |
122 780,35 |
127 853,48 |
127 853,48 |
125 074,05 |
126 463,76 |
25 % |
09.8976 |
|||
Srbija |
119 634,36 |
119 634,36 |
117 033,62 |
118 333,99 |
123 223,40 |
123 223,40 |
120 544,63 |
121 884,01 |
126 920,10 |
126 920,10 |
124 160,96 |
125 540,53 |
25 % |
09.8970 |
|||
Ostale zemlje |
1 020 975,90 |
1 020 975,90 |
998 780,77 |
1 009 878,34 |
1 051 605,18 |
1 051 605,18 |
1 028 744,20 |
1 040 174,69 |
1 083 153,33 |
1 083 153,33 |
1 059 606,52 |
1 071 379,93 |
25 % |
||||
2 |
Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi |
7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7209 90 20 , 7209 90 80 , 7211 23 20 , 7211 23 30 , 7211 23 80 , 7211 29 00 , 7211 90 20 , 7211 90 80 , 7225 50 20 , 7225 50 80 , 7226 20 00 , 7226 92 00 |
Indija |
150 937,31 |
150 937,31 |
147 656,06 |
149 296,69 |
155 465,43 |
155 465,43 |
152 085,74 |
153 775,59 |
160 129,39 |
160 129,39 |
156 648,32 |
158 388,85 |
25 % |
09.8801 |
Koreja, Republika |
87 540,62 |
87 540,62 |
85 637,56 |
86 589,09 |
90 166,83 |
90 166,83 |
88 206,69 |
89 186,76 |
92 871,84 |
92 871,84 |
90 852,89 |
91 862,36 |
25 % |
09.8802 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
80 906,72 |
80 906,72 |
79 147,88 |
80 027,30 |
83 333,92 |
83 333,92 |
81 522,32 |
82 428,12 |
85 833,94 |
85 833,94 |
83 967,99 |
84 900,96 |
25 % |
09.8977 |
|||
Ukrajina |
67 209,91 |
67 209,91 |
65 748,82 |
66 479,37 |
69 226,21 |
69 226,21 |
67 721,29 |
68 473,75 |
71 302,99 |
71 302,99 |
69 752,93 |
70 527,96 |
25 % |
09.8803 |
|||
Brazil |
43 002,88 |
43 002,88 |
42 068,04 |
42 535,46 |
44 292,97 |
44 292,97 |
43 330,08 |
43 811,52 |
45 621,76 |
45 621,76 |
44 629,98 |
45 125,87 |
25 % |
09.8804 |
|||
Srbija |
38 107,42 |
38 107,42 |
37 279,00 |
37 693,21 |
39 250,64 |
39 250,64 |
38 397,37 |
38 824,00 |
40 428,16 |
40 428,16 |
39 549,29 |
39 988,72 |
25 % |
09.8805 |
|||
Ostale zemlje |
265 739,79 |
265 739,79 |
259 962,84 |
262 851,32 |
273 711,99 |
273 711,99 |
267 761,73 |
270 736,86 |
281 923,35 |
281 923,35 |
275 794,58 |
278 858,96 |
25 % |
||||
3.A |
Elektrolimovi (osim GOES-a) |
7209 16 10 , 7209 17 10 , 7209 18 10 , 7209 26 10 , 7209 27 10 , 7209 28 10 |
Ruska Federacija |
350,64 |
350,64 |
343,02 |
346,83 |
361,16 |
361,16 |
353,31 |
357,24 |
372,00 |
372,00 |
363,91 |
367,95 |
25 % |
09.8808 |
Ujedinjena Kraljevina |
300,46 |
300,46 |
293,93 |
297,19 |
309,47 |
309,47 |
302,74 |
306,11 |
318,76 |
318,76 |
311,83 |
315,29 |
25 % |
09.8978 |
|||
Iran, Islamska Republika |
153,51 |
153,51 |
150,17 |
151,84 |
158,11 |
158,11 |
154,67 |
156,39 |
162,86 |
162,86 |
159,31 |
161,08 |
25 % |
09.8809 |
|||
Koreja, Republika |
124,95 |
124,95 |
122,24 |
123,59 |
128,70 |
128,70 |
125,90 |
127,30 |
132,56 |
132,56 |
129,68 |
131,12 |
25 % |
09.8806 |
|||
Ostale zemlje |
757,52 |
757,52 |
741,05 |
749,28 |
780,24 |
780,24 |
763,28 |
771,76 |
803,65 |
803,65 |
786,18 |
794,91 |
25 % |
||||
3.B |
7225 19 90 , 7226 19 80 |
Ruska Federacija |
35 467,36 |
35 467,36 |
34 696,33 |
35 081,85 |
36 531,38 |
36 531,38 |
35 737,22 |
36 134,30 |
37 627,33 |
37 627,33 |
36 809,34 |
37 218,33 |
25 % |
09.8811 |
|
Koreja, Republika |
21 197,70 |
21 197,70 |
20 736,88 |
20 967,29 |
21 833,63 |
21 833,63 |
21 358,98 |
21 596,30 |
22 488,64 |
22 488,64 |
21 999,75 |
22 244,19 |
25 % |
09.8812 |
|||
Kina |
16 317,74 |
16 317,74 |
15 963,01 |
16 140,38 |
16 807,27 |
16 807,27 |
16 441,90 |
16 624,59 |
17 311,49 |
17 311,49 |
16 935,16 |
17 123,32 |
25 % |
09.8813 |
|||
Tajvan |
12 242,39 |
12 242,39 |
11 976,25 |
12 109,32 |
12 609,66 |
12 609,66 |
12 335,54 |
12 472,60 |
12 987,95 |
12 987,95 |
12 705,60 |
12 846,77 |
25 % |
09.8814 |
|||
Ostale zemlje |
6 343,40 |
6 343,40 |
6 205,50 |
6 274,45 |
6 533,71 |
6 533,71 |
6 391,67 |
6 462,69 |
6 729,72 |
6 729,72 |
6 583,42 |
6 656,57 |
25 % |
||||
4.A |
Limovi s metalnom prevlakom |
Oznake TARIC: 7210410020 , 7210410030 , 7210490020 , 7210490030 , 7210610020 , 7210610030 , 7210690020 , 7210690030 , 7212300020 , 7212300030 , 7212506120 , 7212506130 , 7212506920 , 7212506930 , 7225920020 , 7225920030 , 7225990011 , 7225990022 , 7225990023 , 7225990041 , 7225990045 , 7225990091 , 7225990092 , 7225990093 , 7226993010 , 7226993030 , 7226997011 , 7226997013 , 7226997091 , 7226997093 , 7226997094 |
Koreja (Republika) |
41 143,14 |
41 143,14 |
40 248,72 |
40 695,93 |
42 377,43 |
42 377,43 |
41 456,18 |
41 916,81 |
43 648,76 |
43 648,76 |
42 699,87 |
43 174,31 |
25 % |
09.8816 |
Indija |
49 651,09 |
49 651,09 |
48 571,72 |
49 111,41 |
51 140,63 |
51 140,63 |
50 028,87 |
50 584,75 |
52 674,84 |
52 674,84 |
51 529,74 |
52 102,29 |
25 % |
09.8817 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
32 719,57 |
32 719,57 |
32 008,27 |
32 363,92 |
33 701,16 |
33 701,16 |
32 968,52 |
33 334,84 |
34 712,19 |
34 712,19 |
33 957,58 |
34 334,88 |
25 % |
09.8979 |
|||
Ostale zemlje |
515 437,29 |
515 437,29 |
504 232,13 |
509 834,71 |
530 900,41 |
530 900,41 |
519 359,09 |
525 129,75 |
546 827,42 |
546 827,42 |
534 939,87 |
540 883,64 |
25 % |
||||
4.B |
Oznake KN: 7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 50 20 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7226 99 10 Oznake TARIC: 7210410080 , 7210490080 , 7210610080 , 7210690080 , 7212300080 , 7212506180 , 7212506980 , 7225920080 , 7225990025 , 7225990095 , 7226993090 , 7226997019 , 7226997096 |
Kina |
118 740,90 |
118 740,90 |
116 159,58 |
117 450,24 |
122 303,13 |
122 303,13 |
119 644,36 |
120 973,74 |
125 972,22 |
125 972,22 |
123 233,69 |
124 602,96 |
25 % |
09.8821 |
|
Koreja (Republika) |
147 586,85 |
147 586,85 |
144 378,44 |
145 982,65 |
152 014,46 |
152 014,46 |
148 709,80 |
150 362,13 |
156 574,89 |
156 574,89 |
153 171,09 |
154 872,99 |
25 % |
09.8822 |
|||
Indija |
70 861,27 |
70 861,27 |
69 320,81 |
70 091,04 |
72 987,11 |
72 987,11 |
71 400,43 |
72 193,77 |
75 176,72 |
75 176,72 |
73 542,44 |
74 359,58 |
25 % |
09.8823 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
32 719,57 |
32 719,57 |
32 008,27 |
32 363,92 |
33 701,16 |
33 701,16 |
32 968,52 |
33 334,84 |
34 712,19 |
34 712,19 |
33 957,58 |
34 334,88 |
25 % |
09.8980 |
|||
Ostale zemlje |
23 414,67 |
23 414,67 |
22 905,65 |
23 160,16 |
24 117,11 |
24 117,11 |
23 592,82 |
23 854,97 |
24 840,62 |
24 840,62 |
24 300,61 |
24 570,61 |
25 % |
||||
5 |
Limovi s organskom prevlakom |
7210 70 80 , 7212 40 80 |
Indija |
72 733,52 |
72 733,52 |
71 152,36 |
71 942,94 |
74 915,53 |
74 915,53 |
73 286,93 |
74 101,23 |
77 162,99 |
77 162,99 |
75 485,54 |
76 324,26 |
25 % |
09.8826 |
Koreja, Republika |
65 734,04 |
65 734,04 |
64 305,04 |
65 019,54 |
67 706,06 |
67 706,06 |
66 234,19 |
66 970,13 |
69 737,25 |
69 737,25 |
68 221,22 |
68 979,23 |
25 % |
09.8827 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
32 273,02 |
32 273,02 |
31 571,43 |
31 922,23 |
33 241,21 |
33 241,21 |
32 518,58 |
32 879,90 |
34 238,45 |
34 238,45 |
33 494,13 |
33 866,29 |
25 % |
09.8981 |
|||
Tajvan |
21 067,46 |
21 067,46 |
20 609,47 |
20 838,47 |
21 699,48 |
21 699,48 |
21 227,76 |
21 463,62 |
22 350,47 |
22 350,47 |
21 864,59 |
22 107,53 |
25 % |
09.8828 |
|||
Turska |
14 544,98 |
14 544,98 |
14 228,79 |
14 386,89 |
14 981,33 |
14 981,33 |
14 655,65 |
14 818,49 |
15 430,77 |
15 430,77 |
15 095,32 |
15 263,05 |
25 % |
09.8829 |
|||
Ostale zemlje |
39 845,48 |
39 845,48 |
38 979,27 |
39 412,38 |
41 040,85 |
41 040,85 |
40 148,65 |
40 594,75 |
42 272,07 |
42 272,07 |
41 353,11 |
41 812,59 |
25 % |
||||
6 |
Proizvodi od bijelog lima |
7209 18 99 , 7210 11 00 , 7210 12 20 , 7210 12 80 , 7210 50 00 , 7210 70 10 , 7210 90 40 , 7212 10 10 , 7212 10 90 , 7212 40 20 |
Kina |
102 651,92 |
102 651,92 |
100 420,36 |
101 536,14 |
105 731,48 |
105 731,48 |
103 432,97 |
104 582,22 |
108 903,42 |
108 903,42 |
106 535,96 |
107 719,69 |
25 % |
09.8831 |
Ujedinjena Kraljevina |
37 442,67 |
37 442,67 |
36 628,69 |
37 035,68 |
38 565,95 |
38 565,95 |
37 727,56 |
38 146,75 |
39 722,92 |
39 722,92 |
38 859,38 |
39 291,15 |
25 % |
09.8982 |
|||
Srbija |
20 605,18 |
20 605,18 |
20 157,24 |
20 381,21 |
21 223,33 |
21 223,33 |
20 761,95 |
20 992,64 |
21 860,03 |
21 860,03 |
21 384,81 |
21 622,42 |
25 % |
09.8832 |
|||
Koreja, Republika |
14 904,85 |
14 904,85 |
14 580,83 |
14 742,84 |
15 352,00 |
15 352,00 |
15 018,26 |
15 185,13 |
15 812,56 |
15 812,56 |
15 468,81 |
15 640,68 |
25 % |
09.8833 |
|||
Tajvan |
12 392,30 |
12 392,30 |
12 122,90 |
12 257,60 |
12 764,07 |
12 764,07 |
12 486,59 |
12 625,33 |
13 146,99 |
13 146,99 |
12 861,18 |
13 004,09 |
25 % |
09.8834 |
|||
Ostale zemlje |
34 348,50 |
34 348,50 |
33 601,80 |
33 975,15 |
35 378,96 |
35 378,96 |
34 609,85 |
34 994,40 |
36 440,33 |
36 440,33 |
35 648,15 |
36 044,24 |
25 % |
||||
7 |
Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim |
7208 51 20 , 7208 51 91 , 7208 51 98 , 7208 52 91 , 7208 90 20 , 7208 90 80 , 7210 90 30 , 7225 40 12 , 7225 40 40 , 7225 40 60 , |
Ukrajina |
220 959,54 |
220 959,54 |
216 156,07 |
218 557,80 |
227 588,32 |
227 588,32 |
222 640,75 |
225 114,54 |
234 415,97 |
234 415,97 |
229 319,97 |
231 867,97 |
25 % |
09.8836 |
Koreja, Republika |
90 484,11 |
90 484,11 |
88 517,06 |
89 500,58 |
93 198,63 |
93 198,63 |
91 172,57 |
92 185,60 |
95 994,59 |
95 994,59 |
93 907,75 |
94 951,17 |
25 % |
09.8837 |
|||
Ruska Federacija |
76 413,23 |
76 413,23 |
74 752,08 |
75 582,66 |
78 705,63 |
78 705,63 |
76 994,64 |
77 850,14 |
81 066,80 |
81 066,80 |
79 304,48 |
80 185,64 |
25 % |
09.8838 |
|||
Indija |
50 218,77 |
50 218,77 |
49 127,06 |
49 672,91 |
51 725,33 |
51 725,33 |
50 600,87 |
51 163,10 |
53 277,09 |
53 277,09 |
52 118,89 |
52 697,99 |
25 % |
09.8839 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
50 201,69 |
50 201,69 |
49 110,35 |
49 656,02 |
51 707,74 |
51 707,74 |
50 583,66 |
51 145,70 |
53 258,97 |
53 258,97 |
52 101,17 |
52 680,07 |
25 % |
09.8983 |
|||
Ostale zemlje |
304 534,67 |
304 534,67 |
297 914,36 |
301 224,52 |
313 670,71 |
313 670,71 |
306 851,79 |
310 261,25 |
323 080,84 |
323 080,84 |
316 057,34 |
319 569,09 |
25 % |
||||
8 |
Nehrđajući toplovaljani limovi i trake |
7219 11 00 , 7219 12 10 , 7219 12 90 , 7219 13 10 , 7219 13 90 , 7219 14 10 , 7219 14 90 , 7219 22 10 , 7219 22 90 , 7219 23 00 , 7219 24 00 , 7220 11 00 , 7220 12 00 |
Ostale zemlje |
95 423,22 |
95 423,22 |
93 348,80 |
94 386,01 |
98 285,92 |
98 285,92 |
96 149,27 |
97 217,59 |
101 234,50 |
101 234,50 |
99 033,75 |
100 134,12 |
25 % |
|
9 |
Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake |
7219 31 00 , 7219 32 10 , 7219 32 90 , 7219 33 10 , 7219 33 90 , 7219 34 10 , 7219 34 90 , 7219 35 10 , 7219 35 90 , 7219 90 20 , 7219 90 80 , 7220 20 21 , 7220 20 29 , 7220 20 41 , 7220 20 49 , 7220 20 81 , 7220 20 89 , 7220 90 20 , 7220 90 80 |
Koreja, Republika |
45 936,49 |
45 936,49 |
44 937,87 |
45 437,18 |
47 314,59 |
47 314,59 |
46 286,01 |
46 800,30 |
48 734,02 |
48 734,02 |
47 674,59 |
48 204,31 |
25 % |
09.8846 |
Tajvan |
42 598,45 |
42 598,45 |
41 672,39 |
42 135,42 |
43 876,40 |
43 876,40 |
42 922,57 |
43 399,48 |
45 192,69 |
45 192,69 |
44 210,24 |
44 701,47 |
25 % |
09.8847 |
|||
Indija |
28 471,37 |
28 471,37 |
27 852,43 |
28 161,90 |
29 325,51 |
29 325,51 |
28 688,00 |
29 006,76 |
30 205,28 |
30 205,28 |
29 548,64 |
29 876,96 |
25 % |
09.8848 |
|||
Sjedinjene Američke Države |
23 164,35 |
23 164,35 |
22 660,78 |
22 912,56 |
23 859,28 |
23 859,28 |
23 340,60 |
23 599,94 |
24 575,06 |
24 575,06 |
24 040,82 |
24 307,94 |
25 % |
09.8849 |
|||
Turska |
19 275,63 |
19 275,63 |
18 856,60 |
19 066,12 |
19 853,90 |
19 853,90 |
19 422,30 |
19 638,10 |
20 449,52 |
20 449,52 |
20 004,97 |
20 227,24 |
25 % |
09.8850 |
|||
Malezija |
12 211,97 |
12 211,97 |
11 946,49 |
12 079,23 |
12 578,33 |
12 578,33 |
12 304,89 |
12 441,61 |
12 955,68 |
12 955,68 |
12 674,04 |
12 814,86 |
25 % |
09.8851 |
|||
Ostale zemlje |
48 986,92 |
48 986,92 |
47 921,98 |
48 454,45 |
50 456,53 |
50 456,53 |
49 359,64 |
49 908,08 |
51 970,22 |
51 970,22 |
50 840,43 |
51 405,33 |
25 % |
||||
10 |
Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim |
7219 21 10 , 7219 21 90 |
Kina |
4 549,32 |
4 549,32 |
4 450,42 |
4 499,87 |
4 685,80 |
4 685,80 |
4 583,94 |
4 634,87 |
4 826,38 |
4 826,38 |
4 721,46 |
4 773,92 |
25 % |
09.8856 |
Indija |
1 929,86 |
1 929,86 |
1 887,91 |
1 908,88 |
1 987,76 |
1 987,76 |
1 944,54 |
1 966,15 |
2 047,39 |
2 047,39 |
2 002,88 |
2 025,13 |
25 % |
09.8857 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
796,12 |
796,12 |
778,81 |
787,46 |
820,00 |
820,00 |
802,17 |
811,09 |
844,60 |
844,60 |
826,24 |
835,42 |
25 % |
09.8984 |
|||
Tajvan |
735,01 |
735,01 |
719,03 |
727,02 |
757,06 |
757,06 |
740,60 |
748,83 |
779,77 |
779,77 |
762,82 |
771,29 |
25 % |
09.8858 |
|||
Ostale zemlje |
964,37 |
964,37 |
943,41 |
953,89 |
993,30 |
993,30 |
971,71 |
982,51 |
1 023,10 |
1 023,10 |
1 000,86 |
1 011,98 |
25 % |
||||
12 |
Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili |
7214 30 00 , 7214 91 10 , 7214 91 90 , 7214 99 31 , 7214 99 39 , 7214 99 50 , 7214 99 71 , 7214 99 79 , 7214 99 95 , 7215 90 00 , 7216 10 00 , 7216 21 00 , 7216 22 00 , 7216 40 10 , 7216 40 90 , 7216 50 10 , 7216 50 91 , 7216 50 99 , 7216 99 00 , 7228 10 20 , 7228 20 10 , 7228 20 91 , 7228 30 20 , 7228 30 41 , 7228 30 49 , 7228 30 61 , 7228 30 69 , 7228 30 70 , 7228 30 89 , 7228 60 20 , 7228 60 80 , 7228 70 10 , 7228 70 90 , 7228 80 00 |
Kina |
109 081,26 |
109 081,26 |
106 709,93 |
107 895,60 |
112 353,70 |
112 353,70 |
109 911,23 |
111 132,46 |
115 724,31 |
115 724,31 |
113 208,57 |
114 466,44 |
25 % |
09.8861 |
Ujedinjena Kraljevina |
91 256,44 |
91 256,44 |
89 272,60 |
90 264,52 |
93 994,13 |
93 994,13 |
91 950,78 |
92 972,46 |
96 813,96 |
96 813,96 |
94 709,31 |
95 761,63 |
25 % |
09.8985 |
|||
Turska |
65 582,60 |
65 582,60 |
64 156,89 |
64 869,74 |
67 550,08 |
67 550,08 |
66 081,60 |
66 815,84 |
69 576,58 |
69 576,58 |
68 064,04 |
68 820,31 |
25 % |
09.8862 |
|||
Ruska Federacija |
60 883,89 |
60 883,89 |
59 560,32 |
60 222,10 |
62 710,40 |
62 710,40 |
61 347,13 |
62 028,77 |
64 591,71 |
64 591,71 |
63 187,55 |
63 889,63 |
25 % |
09.8863 |
|||
Švicarska |
48 810,77 |
48 810,77 |
47 749,66 |
48 280,22 |
50 275,09 |
50 275,09 |
49 182,15 |
49 728,62 |
51 783,34 |
51 783,34 |
50 657,62 |
51 220,48 |
25 % |
09.8864 |
|||
Bjelarus |
39 066,48 |
39 066,48 |
38 217,21 |
38 641,84 |
40 238,47 |
40 238,47 |
39 363,72 |
39 801,10 |
41 445,62 |
41 445,62 |
40 544,63 |
40 995,13 |
25 % |
09.8865 |
|||
Ostale zemlje |
49 635,42 |
49 635,42 |
48 556,39 |
49 095,90 |
51 124,48 |
51 124,48 |
50 013,08 |
50 568,78 |
52 658,21 |
52 658,21 |
51 513,47 |
52 085,84 |
25 % |
||||
13 |
Čelične šipke za armiranje betona |
7214 20 00 , 7214 99 10 |
Turska |
61 938,03 |
61 938,03 |
60 591,55 |
61 264,79 |
63 796,17 |
63 796,17 |
62 409,30 |
63 102,74 |
65 710,06 |
65 710,06 |
64 281,58 |
64 995,82 |
25 % |
09.8866 |
Ruska Federacija |
59 963,19 |
59 963,19 |
58 659,65 |
59 311,42 |
61 762,09 |
61 762,09 |
60 419,44 |
61 090,76 |
63 614,95 |
63 614,95 |
62 232,02 |
62 923,49 |
25 % |
09.8867 |
|||
Ukrajina |
30 321,98 |
30 321,98 |
29 662,81 |
29 992,40 |
31 231,64 |
31 231,64 |
30 552,69 |
30 892,17 |
32 168,59 |
32 168,59 |
31 469,27 |
31 818,93 |
25 % |
09.8868 |
|||
Bosna i Hercegovina |
26 553,72 |
26 553,72 |
25 976,46 |
26 265,09 |
27 350,33 |
27 350,33 |
26 755,76 |
27 053,04 |
28 170,84 |
28 170,84 |
27 558,43 |
27 864,63 |
25 % |
09.8869 |
|||
Moldova, Republika |
19 083,72 |
19 083,72 |
18 668,86 |
18 876,29 |
19 656,23 |
19 656,23 |
19 228,92 |
19 442,58 |
20 245,92 |
20 245,92 |
19 805,79 |
20 025,86 |
25 % |
09.8870 |
|||
Ostale zemlje |
115 435,69 |
115 435,69 |
112 926,22 |
114 180,96 |
118 898,77 |
118 898,77 |
116 314,01 |
117 606,39 |
122 465,73 |
122 465,73 |
119 803,43 |
121 134,58 |
25 % |
||||
14 |
Nehrđajuće šipke i laki profili |
7222 11 11 , 7222 11 19 , 7222 11 81 , 7222 11 89 , 7222 19 10 , 7222 19 90 , 7222 20 11 , 7222 20 19 , 7222 20 21 , 7222 20 29 , 7222 20 31 , 7222 20 39 , 7222 20 81 , 7222 20 89 , 7222 30 51 , 7222 30 91 , 7222 30 97 , 7222 40 10 , 7222 40 50 , 7222 40 90 |
Indija |
29 368,19 |
29 368,19 |
28 729,75 |
29 048,97 |
30 249,23 |
30 249,23 |
29 591,64 |
29 920,44 |
31 156,71 |
31 156,71 |
30 479,39 |
30 818,05 |
25 % |
09.8871 |
Ujedinjena Kraljevina |
4 291,80 |
4 291,80 |
4 198,50 |
4 245,15 |
4 420,56 |
4 420,56 |
4 324,46 |
4 372,51 |
4 553,17 |
4 553,17 |
4 454,19 |
4 503,68 |
25 % |
09.8986 |
|||
Švicarska |
4 224,49 |
4 224,49 |
4 132,65 |
4 178,57 |
4 351,22 |
4 351,22 |
4 256,63 |
4 303,92 |
4 481,76 |
4 481,76 |
4 384,33 |
4 433,04 |
25 % |
09.8872 |
|||
Ukrajina |
3 262,79 |
3 262,79 |
3 191,86 |
3 227,33 |
3 360,68 |
3 360,68 |
3 287,62 |
3 324,15 |
3 461,50 |
3 461,50 |
3 386,25 |
3 423,87 |
25 % |
09.8873 |
|||
Ostale zemlje |
4 760,96 |
4 760,96 |
4 657,46 |
4 709,21 |
4 903,79 |
4 903,79 |
4 797,18 |
4 850,48 |
5 050,90 |
5 050,90 |
4 941,10 |
4 996,00 |
25 % |
||||
15 |
Nehrđajuće žičane šipke |
7221 00 10 , 7221 00 90 |
Indija |
6 830,52 |
6 830,52 |
6 682,03 |
6 756,28 |
7 035,44 |
7 035,44 |
6 882,49 |
6 958,96 |
7 246,50 |
7 246,50 |
7 088,97 |
7 167,73 |
25 % |
09.8876 |
Tajvan |
4 404,05 |
4 404,05 |
4 308,31 |
4 356,18 |
4 536,17 |
4 536,17 |
4 437,56 |
4 486,86 |
4 672,26 |
4 672,26 |
4 570,68 |
4 621,47 |
25 % |
09.8877 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
3 538,16 |
3 538,16 |
3 461,24 |
3 499,70 |
3 644,30 |
3 644,30 |
3 565,08 |
3 604,69 |
3 753,63 |
3 753,63 |
3 672,03 |
3 712,83 |
25 % |
09.8987 |
|||
Koreja, Republika |
2 198,79 |
2 198,79 |
2 150,99 |
2 174,89 |
2 264,75 |
2 264,75 |
2 215,52 |
2 240,13 |
2 332,69 |
2 332,69 |
2 281,98 |
2 307,34 |
25 % |
09.8878 |
|||
Kina |
1 489,17 |
1 489,17 |
1 456,80 |
1 472,98 |
1 533,84 |
1 533,84 |
1 500,50 |
1 517,17 |
1 579,86 |
1 579,86 |
1 545,52 |
1 562,69 |
25 % |
09.8879 |
|||
Japan |
1 477,87 |
1 477,87 |
1 445,74 |
1 461,81 |
1 522,21 |
1 522,21 |
1 489,12 |
1 505,66 |
1 567,87 |
1 567,87 |
1 533,79 |
1 550,83 |
25 % |
09.8880 |
|||
Ostale zemlje |
735,02 |
735,02 |
719,04 |
727,03 |
757,07 |
757,07 |
740,61 |
748,84 |
779,78 |
779,78 |
762,83 |
771,30 |
25 % |
||||
16 |
Nelegirane i ostale legirane žičane šipke |
7213 10 00 , 7213 20 00 , 7213 91 10 , 7213 91 20 , 7213 91 41 , 7213 91 49 , 7213 91 70 , 7213 91 90 , 7213 99 10 , 7213 99 90 , 7227 10 00 , 7227 20 00 , 7227 90 10 , 7227 90 50 , 7227 90 95 |
Ujedinjena Kraljevina |
140 152,62 |
140 152,62 |
137 105,82 |
138 629,22 |
144 357,20 |
144 357,20 |
141 219,00 |
142 788,10 |
148 687,91 |
148 687,91 |
145 455,57 |
147 071,74 |
25 % |
09.8988 |
Ukrajina |
98 057,92 |
98 057,92 |
95 926,23 |
96 992,08 |
100 999,66 |
100 999,66 |
98 804,02 |
99 901,84 |
104 029,65 |
104 029,65 |
101 768,14 |
102 898,90 |
25 % |
09.8881 |
|||
Švicarska |
95 792,44 |
95 792,44 |
93 710,00 |
94 751,22 |
98 666,21 |
98 666,21 |
96 521,30 |
97 593,76 |
101 626,20 |
101 626,20 |
99 416,94 |
100 521,57 |
25 % |
09.8882 |
|||
Ruska Federacija |
82 910,07 |
82 910,07 |
81 107,67 |
82 008,87 |
85 397,37 |
85 397,37 |
83 540,90 |
84 469,14 |
87 959,29 |
87 959,29 |
86 047,13 |
87 003,21 |
25 % |
09.8883 |
|||
Turska |
80 401,71 |
80 401,71 |
78 653,85 |
79 527,78 |
82 813,77 |
82 813,77 |
81 013,47 |
81 913,62 |
85 298,18 |
85 298,18 |
83 443,87 |
84 371,02 |
25 % |
09.8884 |
|||
Bjelarus |
65 740,76 |
65 740,76 |
64 311,61 |
65 026,19 |
67 712,98 |
67 712,98 |
66 240,96 |
66 976,97 |
69 744,37 |
69 744,37 |
68 228,19 |
68 986,28 |
25 % |
09.8885 |
|||
Moldova, Republika |
49 274,74 |
49 274,74 |
48 203,55 |
48 739,14 |
50 752,98 |
50 752,98 |
49 649,65 |
50 201,32 |
52 275,57 |
52 275,57 |
51 139,14 |
51 707,36 |
25 % |
09.8886 |
|||
Ostale zemlje |
82 000,79 |
82 000,79 |
80 218,16 |
81 109,48 |
84 460,81 |
84 460,81 |
82 624,71 |
83 542,76 |
86 994,64 |
86 994,64 |
85 103,45 |
86 049,04 |
25 % |
||||
17 |
Profili od željeza ili nelegiranog čelika |
7216 31 10 , 7216 31 90 , 7216 32 11 , 7216 32 19 , 7216 32 91 , 7216 32 99 , 7216 33 10 , 7216 33 90 |
Ukrajina |
28 955,05 |
28 955,05 |
28 325,59 |
28 640,32 |
29 823,70 |
29 823,70 |
29 175,36 |
29 499,53 |
30 718,41 |
30 718,41 |
30 050,62 |
30 384,52 |
25 % |
09.8891 |
Ujedinjena Kraljevina |
25 154,41 |
25 154,41 |
24 607,58 |
24 880,99 |
25 909,04 |
25 909,04 |
25 345,80 |
25 627,42 |
26 686,32 |
26 686,32 |
26 106,18 |
26 396,25 |
25 % |
09.8989 |
|||
Turska |
20 934,69 |
20 934,69 |
20 479,59 |
20 707,14 |
21 562,73 |
21 562,73 |
21 093,97 |
21 328,35 |
22 209,61 |
22 209,61 |
21 726,79 |
21 968,20 |
25 % |
09.8892 |
|||
Koreja, Republika |
4 878,93 |
4 878,93 |
4 772,87 |
4 825,90 |
5 025,30 |
5 025,30 |
4 916,05 |
4 970,68 |
5 176,06 |
5 176,06 |
5 063,54 |
5 119,80 |
25 % |
09.8893 |
|||
Ostale zemlje |
11 481,79 |
11 481,79 |
11 232,18 |
11 356,98 |
11 826,24 |
11 826,24 |
11 569,15 |
11 697,69 |
12 181,03 |
12 181,03 |
11 916,22 |
12 048,62 |
25 % |
||||
18 |
Žmurje (talpe) |
7301 10 00 |
Kina |
6 477,35 |
6 477,35 |
6 336,54 |
6 406,94 |
6 671,67 |
6 671,67 |
6 526,64 |
6 599,15 |
6 871,82 |
6 871,82 |
6 722,43 |
6 797,13 |
25 % |
09.8901 |
Ujedinjeni Arapski Emirati |
3 205,68 |
3 205,68 |
3 135,99 |
3 170,83 |
3 301,85 |
3 301,85 |
3 230,07 |
3 265,96 |
3 400,90 |
3 400,90 |
3 326,97 |
3 363,94 |
25 % |
09.8902 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
831,30 |
831,30 |
813,23 |
822,27 |
856,24 |
856,24 |
837,63 |
846,93 |
881,93 |
881,93 |
862,75 |
872,34 |
25 % |
09.8990 |
|||
Ostale zemlje |
235,91 |
235,91 |
230,78 |
233,34 |
242,99 |
242,99 |
237,70 |
240,34 |
250,28 |
250,28 |
244,83 |
247,56 |
25 % |
||||
19 |
Materijal za željezničke pruge |
7302 10 22 , 7302 10 28 , 7302 10 40 , 7302 10 50 , 7302 40 00 |
Ujedinjena Kraljevina |
3 989,09 |
3 989,09 |
3 902,37 |
3 945,73 |
4 108,76 |
4 108,76 |
4 019,44 |
4 064,10 |
4 232,02 |
4 232,02 |
4 140,02 |
4 186,02 |
25 % |
09.8991 |
Ruska Federacija |
1 448,72 |
1 448,72 |
1 417,23 |
1 432,97 |
1 492,18 |
1 492,18 |
1 459,74 |
1 475,96 |
1 536,95 |
1 536,95 |
1 503,54 |
1 520,24 |
25 % |
09.8906 |
|||
Turska |
1 176,71 |
1 176,71 |
1 151,13 |
1 163,92 |
1 212,01 |
1 212,01 |
1 185,66 |
1 198,84 |
1 248,37 |
1 248,37 |
1 221,23 |
1 234,80 |
25 % |
09.8908 |
|||
Kina |
1 042,28 |
1 042,28 |
1 019,62 |
1 030,95 |
1 073,55 |
1 073,55 |
1 050,21 |
1 061,88 |
1 105,76 |
1 105,76 |
1 081,72 |
1 093,74 |
25 % |
09.8907 |
|||
Ostale zemlje |
1 078,85 |
1 078,85 |
1 055,39 |
1 067,12 |
1 111,21 |
1 111,21 |
1 087,05 |
1 099,13 |
1 144,55 |
1 144,55 |
1 119,67 |
1 132,11 |
25 % |
||||
20 |
Cijevi za plinovode |
7306 30 41 , 7306 30 49 , 7306 30 72 , 7306 30 77 |
Turska |
45 748,21 |
45 748,21 |
44 753,69 |
45 250,95 |
47 120,66 |
47 120,66 |
46 096,30 |
46 608,48 |
48 534,28 |
48 534,28 |
47 479,19 |
48 006,73 |
25 % |
09.8911 |
Indija |
17 605,35 |
17 605,35 |
17 222,62 |
17 413,99 |
18 133,51 |
18 133,51 |
17 739,30 |
17 936,41 |
18 677,52 |
18 677,52 |
18 271,48 |
18 474,50 |
25 % |
09.8912 |
|||
Sjeverna Makedonija |
6 502,44 |
6 502,44 |
6 361,09 |
6 431,76 |
6 697,52 |
6 697,52 |
6 551,92 |
6 624,72 |
6 898,44 |
6 898,44 |
6 748,48 |
6 823,46 |
25 % |
09.8913 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
6 185,53 |
6 185,53 |
6 051,06 |
6 118,30 |
6 371,10 |
6 371,10 |
6 232,59 |
6 301,85 |
6 562,23 |
6 562,23 |
6 419,57 |
6 490,90 |
25 % |
09.8992 |
|||
Ostale zemlje |
13 303,52 |
13 303,52 |
13 014,32 |
13 158,92 |
13 702,63 |
13 702,63 |
13 404,75 |
13 553,69 |
14 113,71 |
14 113,71 |
13 806,89 |
13 960,30 |
25 % |
||||
21 |
Šuplji profili |
7306 61 10 , 7306 61 92 , 7306 61 99 |
Turska |
70 099,15 |
70 099,15 |
68 575,25 |
69 337,20 |
72 202,12 |
72 202,12 |
70 632,51 |
71 417,31 |
74 368,18 |
74 368,18 |
72 751,48 |
73 559,83 |
25 % |
09.8916 |
Ujedinjena Kraljevina |
42 117,25 |
42 117,25 |
41 201,66 |
41 659,45 |
43 380,77 |
43 380,77 |
42 437,71 |
42 909,24 |
44 682,19 |
44 682,19 |
43 710,84 |
44 196,51 |
25 % |
09.8993 |
|||
Ruska Federacija |
23 863,04 |
23 863,04 |
23 344,27 |
23 603,65 |
24 578,93 |
24 578,93 |
24 044,60 |
24 311,76 |
25 316,29 |
25 316,29 |
24 765,94 |
25 041,12 |
25 % |
09.8917 |
|||
Sjeverna Makedonija |
22 765,25 |
22 765,25 |
22 270,35 |
22 517,80 |
23 448,21 |
23 448,21 |
22 938,46 |
23 193,33 |
24 151,65 |
24 151,65 |
23 626,62 |
23 889,13 |
25 % |
09.8918 |
|||
Ukrajina |
17 030,03 |
17 030,03 |
16 659,81 |
16 844,92 |
17 540,93 |
17 540,93 |
17 159,60 |
17 350,27 |
18 067,16 |
18 067,16 |
17 674,39 |
17 870,77 |
25 % |
09.8919 |
|||
Švicarska |
14 319,90 |
14 319,90 |
14 008,60 |
14 164,25 |
14 749,50 |
14 749,50 |
14 428,86 |
14 589,18 |
15 191,98 |
15 191,98 |
14 861,72 |
15 026,85 |
25 % |
09.8920 |
|||
Bjelarus |
14 100,50 |
14 100,50 |
13 793,96 |
13 947,23 |
14 523,51 |
14 523,51 |
14 207,78 |
14 365,65 |
14 959,22 |
14 959,22 |
14 634,02 |
14 796,62 |
25 % |
09.8921 |
|||
Ostale zemlje |
16 035,94 |
16 035,94 |
15 687,33 |
15 861,63 |
16 517,02 |
16 517,02 |
16 157,95 |
16 337,48 |
17 012,53 |
17 012,53 |
16 642,69 |
16 827,61 |
25 % |
||||
22 |
Bešavne nehrđajuće cijevi |
7304 11 00 , 7304 22 00 , 7304 24 00 , 7304 41 00 , 7304 49 10 , 7304 49 93 , 7304 49 95 , 7304 49 99 |
Indija |
5 442,11 |
5 442,11 |
5 323,80 |
5 382,95 |
5 605,37 |
5 605,37 |
5 483,51 |
5 544,44 |
5 773,53 |
5 773,53 |
5 648,02 |
5 710,78 |
25 % |
09.8926 |
Ukrajina |
3 407,64 |
3 407,64 |
3 333,57 |
3 370,60 |
3 509,87 |
3 509,87 |
3 433,57 |
3 471,72 |
3 615,17 |
3 615,17 |
3 536,58 |
3 575,87 |
25 % |
09.8927 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
1 729,72 |
1 729,72 |
1 692,11 |
1 710,91 |
1 781,61 |
1 781,61 |
1 742,88 |
1 762,24 |
1 835,05 |
1 835,05 |
1 795,16 |
1 815,11 |
25 % |
09.8994 |
|||
Koreja, Republika |
1 071,22 |
1 071,22 |
1 047,93 |
1 059,58 |
1 103,36 |
1 103,36 |
1 079,37 |
1 091,36 |
1 136,46 |
1 136,46 |
1 111,75 |
1 124,10 |
25 % |
09.8928 |
|||
Japan |
996,18 |
996,18 |
974,53 |
985,35 |
1 026,07 |
1 026,07 |
1 003,76 |
1 014,92 |
1 056,85 |
1 056,85 |
1 033,88 |
1 045,36 |
25 % |
09.8929 |
|||
Kina |
854,71 |
854,71 |
836,13 |
845,42 |
880,35 |
880,35 |
861,21 |
870,78 |
906,76 |
906,76 |
887,05 |
896,90 |
25 % |
09.8931 |
|||
Ostale zemlje |
2 485,71 |
2 485,71 |
2 431,67 |
2 458,69 |
2 560,28 |
2 560,28 |
2 504,62 |
2 532,45 |
2 637,09 |
2 637,09 |
2 579,76 |
2 608,42 |
25 % |
||||
24 |
Ostale bešavne cijevi |
7304 19 10 , 7304 19 30 , 7304 19 90 , 7304 23 00 , 7304 29 10 , 7304 29 30 , 7304 29 90 , 7304 31 20 , 7304 31 80 , 7304 39 10 , 7304 39 52 , 7304 39 58 , 7304 39 92 , 7304 39 93 , 7304 39 98 , 7304 51 81 , 7304 51 89 , 7304 59 10 , 7304 59 92 , 7304 59 93 , 7304 59 99 , 7304 90 00 |
Kina |
31 746,88 |
31 746,88 |
31 056,73 |
31 401,81 |
32 699,29 |
32 699,29 |
31 988,44 |
32 343,86 |
33 680,27 |
33 680,27 |
32 948,09 |
33 314,18 |
25 % |
09.8936 |
Ukrajina |
24 786,28 |
24 786,28 |
24 247,45 |
24 516,87 |
25 529,87 |
25 529,87 |
24 974,87 |
25 252,37 |
26 295,77 |
26 295,77 |
25 724,12 |
26 009,94 |
25 % |
09.8937 |
|||
Bjelarus |
13 261,51 |
13 261,51 |
12 973,22 |
13 117,37 |
13 659,36 |
13 659,36 |
13 362,42 |
13 510,89 |
14 069,14 |
14 069,14 |
13 763,29 |
13 916,21 |
25 % |
09.8938 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
10 062,86 |
10 062,86 |
9 844,10 |
9 953,48 |
10 364,75 |
10 364,75 |
10 139,43 |
10 252,09 |
10 675,69 |
10 675,69 |
10 443,61 |
10 559,65 |
25 % |
09.8995 |
|||
Sjedinjene Američke Države |
7 069,32 |
7 069,32 |
6 915,64 |
6 992,48 |
7 281,40 |
7 281,40 |
7 123,11 |
7 202,25 |
7 499,84 |
7 499,84 |
7 336,80 |
7 418,32 |
25 % |
09.8940 |
|||
Ostale zemlje |
37 336,95 |
37 336,95 |
36 525,28 |
36 931,12 |
38 457,06 |
38 457,06 |
37 621,04 |
38 039,05 |
39 610,77 |
39 610,77 |
38 749,67 |
39 180,22 |
25 % |
||||
25.A |
Velike varene cijevi |
7305 11 00 , 7305 12 00 |
Ostale zemlje |
111 953,87 |
111 953,87 |
109 520,09 |
110 736,98 |
115 312,49 |
115 312,49 |
112 805,69 |
114 059,09 |
118 771,86 |
118 771,86 |
116 189,86 |
117 480,86 |
25 % |
|
25.B |
Velike varene cijevi |
7305 19 00 , 7305 20 00 , 7305 31 00 , 7305 39 00 , 7305 90 00 |
Turska |
9 842,08 |
9 842,08 |
9 628,12 |
9 735,10 |
10 137,34 |
10 137,34 |
9 916,96 |
10 027,15 |
10 441,46 |
10 441,46 |
10 214,47 |
10 327,97 |
25 % |
09.8971 |
Kina |
6 657,70 |
6 657,70 |
6 512,97 |
6 585,34 |
6 857,44 |
6 857,44 |
6 708,36 |
6 782,90 |
7 063,16 |
7 063,16 |
6 909,61 |
6 986,39 |
25 % |
09.8972 |
|||
Ruska Federacija |
6 610,11 |
6 610,11 |
6 466,41 |
6 538,26 |
6 808,42 |
6 808,42 |
6 660,41 |
6 734,41 |
7 012,67 |
7 012,67 |
6 860,22 |
6 936,44 |
25 % |
09.8973 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
4 473,70 |
4 473,70 |
4 376,44 |
4 425,07 |
4 607,91 |
4 607,91 |
4 507,74 |
4 557,82 |
4 746,15 |
4 746,15 |
4 642,97 |
4 694,56 |
25 % |
09.8996 |
|||
Koreja, Republika |
2 620,00 |
2 620,00 |
2 563,05 |
2 591,52 |
2 698,60 |
2 698,60 |
2 639,94 |
2 669,27 |
2 779,56 |
2 779,56 |
2 719,14 |
2 749,35 |
25 % |
09.8974 |
|||
Ostale zemlje |
6 076,79 |
6 076,79 |
5 944,69 |
6 010,74 |
6 259,10 |
6 259,10 |
6 123,03 |
6 191,06 |
6 446,87 |
6 446,87 |
6 306,72 |
6 376,79 |
25 % |
||||
26 |
Ostale varene cijevi |
7306 11 10 , 7306 11 90 , 7306 19 10 , 7306 19 90 , 7306 21 00 , 7306 29 00 , 7306 30 11 , 7306 30 19 , 7306 30 80 , 7306 40 20 , 7306 40 80 , 7306 50 20 , 7306 50 80 , 7306 69 10 , 7306 69 90 , 7306 90 00 |
Švicarska |
42 818,92 |
42 818,92 |
41 888,08 |
42 353,50 |
44 103,49 |
44 103,49 |
43 144,72 |
43 624,10 |
45 426,59 |
45 426,59 |
44 439,06 |
44 932,83 |
25 % |
09.8946 |
Turska |
32 772,41 |
32 772,41 |
32 059,97 |
32 416,19 |
33 755,58 |
33 755,58 |
33 021,77 |
33 388,67 |
34 768,25 |
34 768,25 |
34 012,42 |
34 390,33 |
25 % |
09.8947 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
10 166,27 |
10 166,27 |
9 945,26 |
10 055,77 |
10 471,26 |
10 471,26 |
10 243,62 |
10 357,44 |
10 785,40 |
10 785,40 |
10 550,93 |
10 668,16 |
25 % |
09.8997 |
|||
Tajvan |
7 907,35 |
7 907,35 |
7 735,45 |
7 821,40 |
8 144,57 |
8 144,57 |
7 967,51 |
8 056,04 |
8 388,91 |
8 388,91 |
8 206,54 |
8 297,72 |
25 % |
09.8950 |
|||
Kina |
6 886,62 |
6 886,62 |
6 736,92 |
6 811,77 |
7 093,22 |
7 093,22 |
6 939,02 |
7 016,12 |
7 306,02 |
7 306,02 |
7 147,19 |
7 226,61 |
25 % |
09.8949 |
|||
Ruska Federacija |
6 741,47 |
6 741,47 |
6 594,91 |
6 668,19 |
6 943,71 |
6 943,71 |
6 792,76 |
6 868,23 |
7 152,02 |
7 152,02 |
6 996,54 |
7 074,28 |
25 % |
09.8952 |
|||
Ostale zemlje |
21 951,80 |
21 951,80 |
21 474,59 |
21 713,19 |
22 610,35 |
22 610,35 |
22 118,82 |
22 364,59 |
23 288,66 |
23 288,66 |
22 782,39 |
23 035,53 |
25 % |
||||
27 |
Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke |
7215 10 00 , 7215 50 11 , 7215 50 19 , 7215 50 80 , 7228 10 90 , 7228 20 99 , 7228 50 20 , 7228 50 40 , 7228 50 61 , 7228 50 69 , 7228 50 80 |
Ruska Federacija |
78 539,32 |
78 539,32 |
76 831,94 |
77 685,63 |
80 895,49 |
80 895,49 |
79 136,90 |
80 016,20 |
83 322,36 |
83 322,36 |
81 511,00 |
82 416,68 |
25 % |
09.8956 |
Švicarska |
18 320,25 |
18 320,25 |
17 921,98 |
18 121,12 |
18 869,86 |
18 869,86 |
18 459,64 |
18 664,75 |
19 435,95 |
19 435,95 |
19 013,43 |
19 224,69 |
25 % |
09.8957 |
|||
Ujedinjena Kraljevina |
13 700,68 |
13 700,68 |
13 402,84 |
13 551,76 |
14 111,70 |
14 111,70 |
13 804,92 |
13 958,31 |
14 535,05 |
14 535,05 |
14 219,07 |
14 377,06 |
25 % |
09.8998 |
|||
Kina |
13 225,35 |
13 225,35 |
12 937,85 |
13 081,60 |
13 622,11 |
13 622,11 |
13 325,98 |
13 474,05 |
14 030,78 |
14 030,78 |
13 725,76 |
13 878,27 |
25 % |
09.8958 |
|||
Ukrajina |
10 774,36 |
10 774,36 |
10 540,13 |
10 657,24 |
11 097,59 |
11 097,59 |
10 856,34 |
10 976,96 |
11 430,52 |
11 430,52 |
11 182,03 |
11 306,27 |
25 % |
09.8959 |
|||
Ostale zemlje |
10 215,52 |
10 215,52 |
9 993,44 |
10 104,48 |
10 521,99 |
10 521,99 |
10 293,25 |
10 407,62 |
10 837,65 |
10 837,65 |
10 602,04 |
10 719,84 |
25 % |
||||
28 |
Nelegirana žica |
7217 10 10 , 7217 10 31 , 7217 10 39 , 7217 10 50 , 7217 10 90 , 7217 20 10 , 7217 20 30 , 7217 20 50 , 7217 20 90 , 7217 30 41 , 7217 30 49 , 7217 30 50 , 7217 30 90 , 7217 90 20 , 7217 90 50 , 7217 90 90 |
Bjelarus |
59 572,65 |
59 572,65 |
58 277,59 |
58 925,12 |
61 359,83 |
61 359,83 |
60 025,92 |
60 692,88 |
63 200,62 |
63 200,62 |
61 826,70 |
62 513,66 |
25 % |
09.8961 |
Kina |
41 943,92 |
41 943,92 |
41 032,10 |
41 488,01 |
43 202,24 |
43 202,24 |
42 263,06 |
42 732,65 |
44 498,31 |
44 498,31 |
43 530,95 |
44 014,63 |
25 % |
09.8962 |
|||
Ruska Federacija |
28 067,23 |
28 067,23 |
27 457,07 |
27 762,15 |
28 909,25 |
28 909,25 |
28 280,78 |
28 595,01 |
29 776,52 |
29 776,52 |
29 129,21 |
29 452,86 |
25 % |
09.8963 |
|||
Turska |
22 626,68 |
22 626,68 |
22 134,80 |
22 380,74 |
23 305,48 |
23 305,48 |
22 798,84 |
23 052,16 |
24 004,65 |
24 004,65 |
23 482,81 |
23 743,73 |
25 % |
09.8964 |
|||
Ukrajina |
18 051,77 |
18 051,77 |
17 659,34 |
17 855,55 |
18 593,32 |
18 593,32 |
18 189,12 |
18 391,22 |
19 151,12 |
19 151,12 |
18 734,79 |
18 942,95 |
25 % |
09.8965 |
|||
Ostale zemlje |
31 324,59 |
31 324,59 |
30 643,62 |
30 984,10 |
32 264,32 |
32 264,32 |
31 562,93 |
31 913,62 |
33 232,25 |
33 232,25 |
32 509,81 |
32 871,03 |
25 % |
IV.2 – Opseg globalnih carinskih kvota po tromjesečju
Broj proizvoda |
Dodjela po zemlji (ako je primjenjivo) |
Godina 1. |
Godina 2. |
Godina 3. |
|||||||||
od 1.7.2021. do 30.9.2021. |
od 1.10.2021. do 31.12.2021. |
od 1.1.2022. do 31.3.2022. |
od 1.4.2022. do 30.6.2022. |
od 1.7.2022. do 30.9.2022. |
od 1.10.2022. do 31.12.2022. |
od 1.1.2023. do 31.3.2023. |
od 1.4.2023. do 30.6.2023. |
od 1.7.2023. do 30.9.2023. |
od 1.10.2023. do 31.12.2023. |
od 1.1.2024. do 31.3.2024. |
od 1.4.2024. do 30.6.2024. |
||
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
Opseg carinske kvote (u neto tonama) |
||
1 |
Ostale zemlje |
1 020 975,90 |
1 020 975,90 |
998 780,77 |
1 009 878,34 |
1 051 605,18 |
1 051 605,18 |
1 028 744,20 |
1 040 174,69 |
1 083 153,33 |
1 083 153,33 |
1 059 606,52 |
1 071 379,93 |
2 |
Ostale zemlje |
265 739,79 |
265 739,79 |
259 962,84 |
262 851,32 |
273 711,99 |
273 711,99 |
267 761,73 |
270 736,86 |
281 923,35 |
281 923,35 |
275 794,58 |
278 858,96 |
3.A |
Ostale zemlje |
757,52 |
757,52 |
741,05 |
749,28 |
780,24 |
780,24 |
763,28 |
771,76 |
803,65 |
803,65 |
786,18 |
794,91 |
3.B |
Ostale zemlje |
6 343,40 |
6 343,40 |
6 205,50 |
6 274,45 |
6 533,71 |
6 533,71 |
6 391,67 |
6 462,69 |
6 729,72 |
6 729,72 |
6 583,42 |
6 656,57 |
4.A |
Ostale zemlje |
515 437,29 |
515 437,29 |
504 232,13 |
509 834,71 |
530 900,41 |
530 900,41 |
519 359,09 |
525 129,75 |
546 827,42 |
546 827,42 |
534 939,87 |
540 883,64 |
4.B |
Ostale zemlje |
23 414,67 |
23 414,67 |
22 905,65 |
23 160,16 |
24 117,11 |
24 117,11 |
23 592,82 |
23 854,97 |
24 840,62 |
24 840,62 |
24 300,61 |
24 570,61 |
5 |
Ostale zemlje |
39 845,48 |
39 845,48 |
38 979,27 |
39 412,38 |
41 040,85 |
41 040,85 |
40 148,65 |
40 594,75 |
42 272,07 |
42 272,07 |
41 353,11 |
41 812,59 |
6 |
Ostale zemlje |
34 348,50 |
34 348,50 |
33 601,80 |
33 975,15 |
35 378,96 |
35 378,96 |
34 609,85 |
34 994,40 |
36 440,33 |
36 440,33 |
35 648,15 |
36 044,24 |
7 |
Ostale zemlje |
304 534,67 |
304 534,67 |
297 914,36 |
301 224,52 |
313 670,71 |
313 670,71 |
306 851,79 |
310 261,25 |
323 080,84 |
323 080,84 |
316 057,34 |
319 569,09 |
8 |
Ostale zemlje |
95 423,22 |
95 423,22 |
93 348,80 |
94 386,01 |
98 285,92 |
98 285,92 |
96 149,27 |
97 217,59 |
101 234,50 |
101 234,50 |
99 033,75 |
100 134,12 |
9 |
Ostale zemlje |
48 986,92 |
48 986,92 |
47 921,98 |
48 454,45 |
50 456,53 |
50 456,53 |
49 359,64 |
49 908,08 |
51 970,22 |
51 970,22 |
50 840,43 |
51 405,33 |
10 |
Ostale zemlje |
964,37 |
964,37 |
943,41 |
953,89 |
993,30 |
993,30 |
971,71 |
982,51 |
1 023,10 |
1 023,10 |
1 000,86 |
1 011,98 |
12 |
Ostale zemlje |
49 635,42 |
49 635,42 |
48 556,39 |
49 095,90 |
51 124,48 |
51 124,48 |
50 013,08 |
50 568,78 |
52 658,21 |
52 658,21 |
51 513,47 |
52 085,84 |
13 |
Ostale zemlje |
115 435,69 |
115 435,69 |
112 926,22 |
114 180,96 |
118 898,77 |
118 898,77 |
116 314,01 |
117 606,39 |
122 465,73 |
122 465,73 |
119 803,43 |
121 134,58 |
14 |
Ostale zemlje |
4 760,96 |
4 760,96 |
4 657,46 |
4 709,21 |
4 903,79 |
4 903,79 |
4 797,18 |
4 850,48 |
5 050,90 |
5 050,90 |
4 941,10 |
4 996,00 |
15 |
Ostale zemlje |
735,02 |
735,02 |
719,04 |
727,03 |
757,07 |
757,07 |
740,61 |
748,84 |
779,78 |
779,78 |
762,83 |
771,30 |
16 |
Ostale zemlje |
82 000,79 |
82 000,79 |
80 218,16 |
81 109,48 |
84 460,81 |
84 460,81 |
82 624,71 |
83 542,76 |
86 994,64 |
86 994,64 |
85 103,45 |
86 049,04 |
17 |
Ostale zemlje |
11 481,79 |
11 481,79 |
11 232,18 |
11 356,98 |
11 826,24 |
11 826,24 |
11 569,15 |
11 697,69 |
12 181,03 |
12 181,03 |
11 916,22 |
12 048,62 |
18 |
Ostale zemlje |
235,91 |
235,91 |
230,78 |
233,34 |
242,99 |
242,99 |
237,70 |
240,34 |
250,28 |
250,28 |
244,83 |
247,56 |
19 |
Ostale zemlje |
1 078,85 |
1 078,85 |
1 055,39 |
1 067,12 |
1 111,21 |
1 111,21 |
1 087,05 |
1 099,13 |
1 144,55 |
1 144,55 |
1 119,67 |
1 132,11 |
20 |
Ostale zemlje |
13 303,52 |
13 303,52 |
13 014,32 |
13 158,92 |
13 702,63 |
13 702,63 |
13 404,75 |
13 553,69 |
14 113,71 |
14 113,71 |
13 806,89 |
13 960,30 |
21 |
Ostale zemlje |
16 035,94 |
16 035,94 |
15 687,33 |
15 861,63 |
16 517,02 |
16 517,02 |
16 157,95 |
16 337,48 |
17 012,53 |
17 012,53 |
16 642,69 |
16 827,61 |
22 |
Ostale zemlje |
2 485,71 |
2 485,71 |
2 431,67 |
2 458,69 |
2 560,28 |
2 560,28 |
2 504,62 |
2 532,45 |
2 637,09 |
2 637,09 |
2 579,76 |
2 608,42 |
24 |
Ostale zemlje |
37 336,95 |
37 336,95 |
36 525,28 |
36 931,12 |
38 457,06 |
38 457,06 |
37 621,04 |
38 039,05 |
39 610,77 |
39 610,77 |
38 749,67 |
39 180,22 |
25.A |
Ostale zemlje |
111 953,87 |
111 953,87 |
109 520,09 |
110 736,98 |
115 312,49 |
115 312,49 |
112 805,69 |
114 059,09 |
118 771,86 |
118 771,86 |
116 189,86 |
117 480,86 |
25.B |
Ostale zemlje |
6 076,79 |
6 076,79 |
5 944,69 |
6 010,74 |
6 259,10 |
6 259,10 |
6 123,03 |
6 191,06 |
6 446,87 |
6 446,87 |
6 306,72 |
6 376,79 |
26 |
Ostale zemlje |
21 951,80 |
21 951,80 |
21 474,59 |
21 713,19 |
22 610,35 |
22 610,35 |
22 118,82 |
22 364,59 |
23 288,66 |
23 288,66 |
22 782,39 |
23 035,53 |
27 |
Ostale zemlje |
10 215,52 |
10 215,52 |
9 993,44 |
10 104,48 |
10 521,99 |
10 521,99 |
10 293,25 |
10 407,62 |
10 837,65 |
10 837,65 |
10 602,04 |
10 719,84 |
28 |
Ostale zemlje |
31 324,59 |
31 324,59 |
30 643,62 |
30 984,10 |
32 264,32 |
32 264,32 |
31 562,93 |
31 913,62 |
33 232,25 |
33 232,25 |
32 509,81 |
32 871,03 |
IV.3. – Maksimalni opseg preostale kvote dostupne u zadnjim tromjesečjima zemljama kojima je dodijeljena kvota za pojedine zemlje
Kategorija proizvoda |
Nova dodijeljena kvota u tonama |
||
od 1.4.2022. do 30.6.2022. |
od 1.4.2023. do 30.6.2023. |
od 1.4.2024. do 30.6.2024. |
|
1 |
Posebni režim |
Posebni režim |
Posebni režim |
2 |
262 851,31 |
270 736,85 |
278 858,96 |
3.A |
749,28 |
771,76 |
794,92 |
3.B |
6 274,45 |
6 462,68 |
6 656,57 |
4.A |
434 850,45 |
447 895,96 |
461 332,84 |
4.B |
Posebni režim |
Posebni režim |
Posebni režim |
5 |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
6 |
33 975,15 |
34 994,40 |
36 044,23 |
7 |
301 224,52 |
310 261,26 |
319 569,09 |
8 |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
9 |
48 454,45 |
49 908,09 |
51 405,33 |
10 |
286,16 |
294,75 |
303,59 |
12 |
29 457,54 |
30 341,26 |
31 251,50 |
13 |
29 687,05 |
30 577,66 |
31 494,99 |
14 |
2 590,07 |
2 667,77 |
2 747,80 |
15 |
538,00 |
554,14 |
570,76 |
16 |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
17 |
11 356,99 |
11 697,70 |
12 048,63 |
18 |
233,35 |
240,35 |
247,56 |
19 |
1 067,12 |
1 099,13 |
1 132,11 |
20 |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
21 |
3 330,95 |
3 430,88 |
3 533,80 |
22 |
1 991,54 |
2 051,28 |
2 112,82 |
24 |
36 931,11 |
38 039,05 |
39 180,22 |
25.A |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
25.B |
6 010,74 |
6 191,06 |
6 376,79 |
26 |
21 713,19 |
22 364,59 |
23 035,53 |
27 |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
Bez pristupa preostaloj kvoti u 4. tromjesečju |
28 |
21 998,71 |
22 658,67 |
23 338,43 |
(1) od 1.7. do 31.3.: 09.8601
od 1.4. do 30.6.: 09.8602
od 1.4. do 30.6.: Za Rusiju*: 09.8571, za Tursku*: 09.8572, za Indiju*: 09.8573, za Koreju (Republiku)*: 09.8574, za Srbiju*: 09.8575 i za Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8599 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(2) od 1.7. do 31.3.: 09.8603
od 1.4. do 30.6.: 09.8604
od 1.4. do 30.6.: Za Indiju*, (Republiku) Koreju*, Ukrajinu*, Brazil*, Srbiju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8567 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(3) od 1.7. do 31.3.: 09.8605
od 1.4. do 30.6.: 09.8606
od 1.4. do 30.6.: Za (Republiku) Koreju*, Rusiju*, (Islamsku Republiku) Iran i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8568 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(4) od 1.7. do 31.3.: 09.8607
od 1.4. do 30.6.: 09.8608
od 1.4. do 30.6.: Za Rusiju*, (Republiku) Koreju*, Kinu* i Tajvan*: 09.8569 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(5) od 1.7. do 31.3.: 09.8609
od 1.4. do 30.6.: 09.8610
od 1.4. do 30.6.: Za Indiju*, (Republiku) Koreju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8570 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(6) od 1.7. do 31.3.: 09.8611
od 1.4. do 30.6.: 09.8612
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*: 09.8581, za Koreju (Republiku)*: 09.8582, za Indiju*: 09.8583, za Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8584 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(7) od 1.7. do 31.3.: 09.8613
od 1.4. do 30.6.: 09.8614
(8) od 1.7. do 31.3.: 09.8615
od 1.4. do 30.6.: 09.8616
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*, (Republiku) Koreju*, Tajvan*, Srbiju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8576 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(9) od 1.7. do 31.3.: 09.8617
od 1.4. do 30.6.: 09.8618
od 1.4. do 30.6.: Za Ukrajinu*, (Republiku) Koreju*, Rusiju*, Indiju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8577 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(10) od 1.7. do 31.3.: 09.8619
od 1.4. do 30.6.: 09.8620
(11) od 1.7. do 31.3.: 09.8621
od 1.4. do 30.6.: 09.8622
od 1.4. do 30.6.: Za (Republiku) Koreju*, Tajvan* Indiju*, Sjedinjene Američke Države*, Tursku* i Maleziju*: 09.8578 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(12) od 1.7. do 31.3.: 09.8623
od 1.4. do 30.6.: 09.8624
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*, Indiju*, Tajvan* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8591 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(13) od 1.7. do 31.3.: 09.8625
od 1.4. do 30.6.: 09.8626
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*, Tursku*, Rusiju*, Švicarsku*, Bjelarus* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8592 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(14) od 1.7. do 31.3.: 09.8627
od 1.4. do 30.6.: 09.8628
od 1.4. do 30.6.: Za Tursku*, Rusiju*, Ukrajinu*, Bosnu i Hercegovinu* i Moldovu*: 09.8593 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(15) od 1.7. do 31.3.: 09.8629
od 1.4. do 30.6.: 09.8630
od 1.4. do 30.6.: Za Indiju*, Švicarsku*, Ukrajinu* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8594 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(16) od 1.7. do 31.3.: 09.8631
od 1.4. do 30.6.: 09.8632
od 1.4. do 30.6.: Za Indiju*, Tajvan*, (Republiku) Koreju*, Kinu*, Japan* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8595 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(17) od 1.7. do 31.3.: 09.8633
od 1.4. do 30.6.: 09.8634
(18) od 1.7. do 31.3.: 09.8635
od 1.4. do 30.6.: 09.8636
od 1.4. do 30.6.: Za Tursku*, Ukrajinu*, (Republiku) Koreju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8579 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(19) od 1.7. do 31.3.: 09.8637
od 1.4. do 30.6.: 09.8638
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*, Ujedinjene Arapske Emirate* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8580 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(20) od 1.7. do 31.3.: 09.8639
od 1.4. do 30.6.: 09.8640
od 1.4. do 30.6.: Za Rusiju*, Kinu*, Tursku* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8585 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(21) od 1.7. do 31.3.: 09.8641
od 1.4. do 30.6.: 09.8642
(22) od 1.7. do 31.3.: 09.8643
od 1.4. do 30.6.: 09.8644
od 1.4. do 30.6.: Za Tursku*, Rusiju*, Ukrajinu*, Sjevernu Makedoniju*, Švicarsku*, Bjelarus* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8596 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(23) od 1.7. do 31.3.: 09.8645
od 1.4. do 30.6.: 09.8646
od 1.4. do 30.6.: Za Indiju*, Ukrajinu*, (Republiku) Koreju*, Japan*, Kinu* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8597 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(24) od 1.7. do 31.3.: 09.8647
od 1.4. do 30.6.: 09.8648
od 1.4. do 30.6.: Za Kinu*, Ukrajinu*, Bjelarus*, Sjedinjene Američke Države* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8586 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(25) od 1.7. do 31.3.: 09.8657
od 1.4. do 30.6.: 09.8658
(26) od 1.7. do 31.3.: 09.8659
od 1.4. do 30.6.: 09.8660
od 1.4. do 30.6.: Za Tursku*, Kinu*, Rusiju*, (Republiku) Koreju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8587 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(27) od 1.7. do 31.3.: 09.8651
od 1.4. do 30.6.: 09.8652
od 1.4. do 30.6.: Za Švicarsku*, Tursku*, Tajvan*, Kinu*, Rusiju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8588 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.
(28) od 1.7. do 31.3.: 09.8653
od 1.4. do 30.6.: 09.8654
(29) od 1.7. do 31.3.: 09.8655
od 1.4. do 30.6.: 09.8656
od 1.4. do 30.6.: Za Tursku*, Rusiju*, Ukrajinu*, Kinu* i Bjelarus*: 09.8598 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.