(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Digitalna Europa („Program”) za razdoblje 2021. – 2027. koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (4), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(2)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (5) („VFO za razdoblje 2021.–2027.”).

(3)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(4)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ne smatraju se prihvatljivima, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti, tijekom ograničenog razdoblja na početku VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, da su aktivnosti i s njima povezani troškovi prihvatljivi od početka financijske godine 2021., čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(5)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (8), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (9) i (EU) 2017/1939 (10), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(6)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (12) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima trebali bi biti prihvatljivi za financiranje podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Komisija bi trebala pratiti i redovito evaluirati učinkovitost njihova sudjelovanja u Programu.

(7)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja koji odgovaraju postojećim potrebama i usklađeni su s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (14), izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise te uzimajući u obzir postojeće okvire za mjerenje i referentne vrijednosti u digitalnom području. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive kvantitativne i kvalitativne pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa u praksi.

(8)

Programom bi se trebali osigurati najveća moguća transparentnost i odgovornost inovativnih financijskih instrumenata i mehanizama kojima je obuhvaćen proračun Unije, u pogledu njihova doprinosa ostvarenju ciljeva Unije, kako u pogledu početnih očekivanja tako i u pogledu konačnih rezultata.

(9)

Na sastanku na vrhu u Tallinnu o digitalnoj budućnosti održanom u rujnu 2017. te u zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. istaknuta je potreba da Unija ulaže u digitalizaciju svojih gospodarstava i nastoji riješiti problem manjka vještina kako bi se održala i poboljšala europska konkurentnost i inovativnost, kvaliteta života i društvena struktura. Europsko vijeće zaključilo je da se digitalnom transformacijom nude neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta i da će se njome doprinijeti našoj globalnoj konkurentnosti te poboljšati kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti potrebno je zajednički se suočiti s nekima od izazova koje predstavlja digitalna transformacija te preispitati politike na koje digitalna transformacija utječe.

(10)

Europsko vijeće zaključilo je osobito da bi se Unija trebala hitno suočiti s novim trendovima, što uključuje pitanja kao što su umjetna inteligencija i tehnologije distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), pri čemu bi istodobno trebalo osigurati visoku razinu zaštite podataka u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, digitalnih prava, temeljnih prava i etičkih standarda. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do početka 2018. predloži europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj je uputilo poziv da predstavi potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se Uniji omogućilo da radikalnim inovacijama temeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije.

(11)

Izgradnja snažnog europskog digitalnoga gospodarstva i društva unaprijedila bi se pravilnom provedbom Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća te Europskog zakonika elektroničkih komunikacija uspostavljenog Direktivom (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(12)

U svojoj komunikaciji od 14. veljače 2018. pod nazivom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” Komisija, razmatrajući opcije za novi višegodišnji financijski okvir, navodi program za digitalnu transformaciju Europe koji bi omogućio veliki napredak prema pametnom rastu u područjima kao što su visokokvalitetna podatkovna infrastruktura, povezivost i kibersigurnost. Programom bi se nastojalo Europi osigurati vodeći položaj u području superračunala, interneta sljedeće generacije, umjetne inteligencije, robotike i velike količine podataka. Njime bi se ojačao konkurentni položaj europske industrije i europskih poduzeća u digitaliziranom gospodarstvu te bi se znatno doprinijelo premošćivanju i uklanjanju jaza u vještinama širom Unije kako bi građani imali potrebne vještine i znanje za suočavanje s digitalnom transformacijom.

(13)

U komunikaciji Komisije od 25. travnja 2018. pod nazivom „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” razmatraju se nove mjere koju treba poduzeti kao ključni korak u stvaranju zajedničkog podatkovnog prostora u Uniji, odnosno neometanog digitalnog područja s kapacitetom dovoljnim da se omoguće razvoj i inovativnost novih proizvoda i usluga temeljenih na podacima.

(14)

Opći ciljevi Programa trebali bi biti podupiranje digitalne transformacije industrije i poticanje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika u području inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u korist građana i poduzeća diljem Unije, uključujući njezine najudaljenije regije te njezine regije u gospodarski nepovoljnom položaju. Program bi trebalo činiti pet specifičnih ciljeva koji odražavaju ključna područja politike, odnosno: računalstvo visokih performansi; umjetna inteligencija; kibersigurnost i povjerenje; napredne digitalne vještine; i uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost. Programom bi u svim tim ključnim područjima politike trebalo nastojati bolje uskladiti politike Unije, politike država članica i regionalne politike te objediniti privatne i industrijske resurse kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije. Osim toga, Programom bi trebalo ojačati konkurentnost Unije i otpornost njezina gospodarstva.

(15)

Pet specifičnih ciljeva međusobno se razlikuju, ali su međuovisni. Primjerice, za povjerenje u umjetnu inteligenciju potrebna je kibersigurnost, kapaciteti računalstva visokih performansi ključni su za potporu učenju u kontekstu umjetne inteligencije, a sva tri kapaciteta zahtijevaju napredne digitalne vještine. Iako su pojedinačna djelovanja u okviru Programa povezana s jednim specifičnim ciljem, ciljeve ne bi trebalo promatrati odvojeno, već kao okosnicu koherentnog paketa.

(16)

Potrebno je pružati potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) koja u svojim proizvodnim postupcima žele iskoristiti potencijal digitalne transformacije. Takva bi potpora MSP-ovima omogućila da doprinesu rastu europskoga gospodarstva učinkovitom uporabom resursa.

(17)

Središnju ulogu u provedbi Programa trebali bi imati europski centri za digitalne inovacije, koji bi trebali poticati šire prihvaćanje naprednih digitalnih tehnologija u industriji, osobito u MSP-ovima i drugim subjektima koji zapošljavaju do 3 000 ljudi („poduzeća srednje tržišne kapitalizacije”), te u javnim organizacijama i akademskoj zajednici. Radi pojašnjenja razlike između centara za digitalne inovacije koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti u okviru Programa i centara za digitalne inovacije koji su uspostavljeni slijedom komunikacije Komisije od 19. travnja 2016. pod nazivom „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” te koji se financiraju iz drugih izvora, centri koji se financiraju u okviru Programa trebali bi se zvati europski centri za digitalne inovacije. Europski centri za digitalne inovacije trebali bi služiti kao pristupne točke najnovijim digitalnim kapacitetima, među ostalim računalstvu visokih performansi, umjetnoj inteligenciji i kibersigurnosti, te ostalim postojećim inovativnim tehnologijama kao što su ključne razvojne tehnologije, koje su dostupne i u tzv. laboratorijima digitalne fabrikacije (engl. fablabs) ili laboratorijima za urbane inovacije (engl. citylabs). Europski centri za digitalne inovacije trebali bi djelovati kao jedinstvene točke za pristup testiranim i potvrđenim tehnologijama te promicati otvorene inovacije. Trebali bi i pružati potporu u području naprednih digitalnih vještina, primjerice koordinacijom s pružateljima usluga obrazovanja radi pružanja kratkotrajnih osposobljavanja za radnike i stažiranja za studente. Mreža europskih centara za digitalne inovacije trebala bi osigurati široku geografsku pokrivenost diljem Europe i doprinijeti sudjelovanju najudaljenijih regija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

(18)

Tijekom prve godine Programa trebalo bi uspostaviti početnu mrežu europskih centara za digitalne inovacije u okviru otvorenog i konkurentnog postupka među subjektima koje su odredile države članice. U tu svrhu države članice trebale bi moći predložiti kandidate u skladu sa svojim nacionalnim postupcima te nacionalnim administrativnim i institucijskim strukturama. Komisija bi prije odabira europskog centra za digitalne inovacije na području svake pojedine države članice trebala u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje te države članice. Države članice mogle bi, slijedom otvorenog i konkurentnog postupka, kao kandidate odrediti subjekte koji već funkcioniraju kao centri za digitalne inovacije u kontekstu inicijative „Digitalizacija europske industrije”. Komisija bi u postupak odabira trebala moći uključiti neovisne vanjske stručnjake. Komisija i države članice trebale bi izbjegavati nepotrebno udvostručavanje nadležnosti i funkcija na razini Unije i nacionalnoj razini. Stoga bi trebalo pokazati odgovarajuću fleksibilnost pri određivanju centara i utvrđivanju njihovih aktivnosti i sastava. Kako bi se osigurala široka geografska pokrivenost diljem Europe, kao i ravnoteža pokrivenosti tehnologija i sektora, mreža bi se mogla dodatno proširiti u okviru naknadnog otvorenog i konkurentnog postupka.

(19)

Europski centri za digitalne inovacije trebali bi razviti odgovarajuće sinergije s relevantnim djelovanjima koja se financiraju iz Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (16) („Obzor Europa”) ili drugih programa za istraživanja i inovacije, s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT) uspostavljenim uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, posebno njegovim zajednicama znanja i inovacija (ZZI-ji), te s uspostavljenim mrežama kao što je Europska poduzetnička mreža ili savjetodavnim centrima InvestEU uspostavljenima u skladu s Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(20)

Europski centri za digitalne inovacije trebali bi služiti kao posrednici za povezivanje industrija, poduzeća i javnih uprava kojima su potrebna nova tehnološka rješenja s poduzećima, posebno novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima, koji imaju rješenja spremna za uvođenje na tržište.

(21)

Kao europski centar za digitalne inovacije mogao bi biti odabran konzorcij pravnih subjekata u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe čime se subjektima koji nemaju pravnu osobnost u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom omogućuje sudjelovanje u pozivima na podnošenje prijedlogâ ako su njihovi predstavnici ovlašteni za preuzimanje pravnih obveza u ime tih subjekata te ako ti subjekti nude jamstva za zaštitu financijskih interesa Unije na razini koja je jednakovrijedna onoj koju nude pravne osobe.

(22)

Europskim centrima za digitalne inovacije trebalo bi dopustiti da primaju doprinose država članica i trećih zemalja sudionica, uključujući doprinose javnih tijela u državama članicama i tim trećim zemljama, doprinose međunarodnih tijela ili institucija te doprinose iz privatnog sektora, posebno od članova, dioničara ili partnera europskih centara za digitalne inovacije. Europskim centrima za digitalne inovacije također bi trebalo dopustiti da primaju prihode koje su ostvarili zahvaljujući vlastitoj imovini i aktivnostima, legate, donacije i doprinose pojedinaca te financijska sredstva iz Programa i drugih programa Unije, uključujući ona u obliku bespovratnih sredstava.

(23)

Program bi trebalo provoditi u okviru projekata kojima se jačaju ključni digitalni kapaciteti i potiče njihova šira uporaba. Takva bi provedba trebala uključivati sufinanciranje s državama članicama i, prema potrebi, privatnim sektorom. Stopu sufinanciranja trebalo bi odrediti u programu rada. Odstupajući od općeg pravila, financiranje sredstvima Unije trebalo bi moći pokrivati do 100 % prihvatljivih troškova. Za takvo bi financiranje osobito trebalo postići kritičnu masu u nabavi kako bi se dobila bolja vrijednost za novac te zajamčilo da dobavljači u Europi zadrže vodeći položaj u području tehnološkog napretka.

(24)

Ciljevi politike iz Programa trebali bi se provoditi i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523.

(25)

Djelovanja Programa trebalo bi iskoristiti za dodatno poboljšanje digitalnih kapaciteta Unije kao i za uklanjanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja, na proporcionalan način, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi trebala pružiti jasnu europsku dodanu vrijednost.

(26)

Kako bi se postigla najveća moguća fleksibilnost tijekom trajanja Programa i razvile sinergije među sastavnicama Programa, svaki specifični cilj trebao bi se moći provoditi s pomoću bilo kojeg od instrumenata dostupnih na temelju Financijske uredbe. Predviđeni provedbeni mehanizmi su izravno upravljanje i neizravno upravljanje kada bi trebalo kombinirati sredstva Unije s drugim izvorima financiranja ili kada je za izvršavanje potrebno uspostaviti zajednički upravljane strukture. Osim toga, osobito radi odgovora na nove razvoje događaja i potrebe, kao što su nove tehnologije, Komisiji je u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka i u skladu s Financijskom uredbom dopušteno predložiti odstupanje od okvirnih iznosa utvrđenih u ovoj Uredbi.

(27)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela financijskih sredstava iz proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih djelovanja i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno blisko povezana područja politike. Iako je za djelovanja kojima se upravlja izravno i neizravno u relevantnim programima rada predviđen alat kojim se osigurava dosljednost, trebalo bi uspostaviti suradnju između Komisije i relevantnih tijela država članica kako bi se osigurale dosljednost i komplementarnost između fondova kojima se upravlja izravno ili neizravno i fondova pod podijeljenim upravljanjem, pritom poštujući primjenjive odredbe uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu za upravljanje granicama i vize („Uredba o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027.”).

(28)

Kapacitetima računalstva visokih performansi i povezanom obradom podataka u Uniji trebalo bi osigurati širu uporabu računalstva visokih performansi u industriji te općenito u područjima od javnog interesa kako bi se iskoristile jedinstvene mogućnosti koje superračunala donose društvu u pogledu zdravlja, okoliša i sigurnosti kao i konkurentnosti industrije, osobito MSP-ova. Nabavom vrhunskih superračunala osigurao bi se sustav opskrbe Unije i pomoglo u uvođenju usluga za simulaciju, vizualizaciju i izradu prototipa te istodobno osiguralo da su sustavi računalstva visokih performansi u skladu s vrijednostima i načelima Unije.

(29)

Potporu intervenciji Unije u području računalstva visokih performansi izrazili su Europski parlament i Vijeće. Osim toga, između 2017. i 2018. 22 države članice potpisale su Europsku deklaraciju o računalstvu visokih performansi, međuvladin sporazum kojim su se potpisnice obvezale surađivati s Komisijom na izgradnji i uvođenju najsuvremenijih infrastruktura računalstva visokih performansi i podatkovnih infrastruktura u Europi koje bi bile dostupne znanstvenim zajednicama te javnosti i privatnim partnerima diljem Unije.

(30)

Kako je naglašeno u procjeni učinka priloženoj Komisijinom prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi, kako bi se postigao specifični cilj „računalstvo visokih performansi” zajedničko poduzeće smatra se najprikladnijim sredstvom provedbe, osobito za koordinaciju strategija na razini Unije i nacionalnoj razini te ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i u istraživanja i razvoj, za objedinjavanje sredstava iz javnih i privatnih fondova te za zaštitu ekonomskih i strateških interesa Unije. Osim toga, nacionalni centri za kompetencije u području računalstva visokih performansi u smislu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1488 (18) pružaju usluge računalstva visokih performansi industriji, među ostalim MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, akademskoj zajednici i javnim upravama.

(31)

Razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom ključan je pokretač digitalne transformacije industrije, usluga i javnog sektora. Sve više autonomnih robota primjenjuje se u tvornicama, dubokom moru, domovima, gradovima i bolnicama. Komercijalne platforme za umjetnu inteligenciju prešle su iz faze testiranja na stvarnu primjenu u sektoru zdravstva i okoliša. Svi veći proizvođači automobila razvijaju autonomna vozila, a tehnike strojnog učenja osnova su svih glavnih internetskih platformi i aplikacija utemeljenih na velikoj količini podataka. Za Europu je ključno da udruži snage na svim razinama kako bi bila konkurentna u međunarodnim okvirima. Države članice uzele su to u obzir konkretnim obvezivanjem na suradnju u koordiniranom akcijskom planu.

(32)

Knjižnice algoritama mogu pokriti velike skupove algoritama, uključujući jednostavna rješenja poput algoritama za razvrstavanje, algoritama neuronske mreže i algoritama planiranja ili zaključivanja. Također mogu pokriti složenija rješenja poput algoritama za prepoznavanje govora, algoritama za navigaciju ugrađenih u autonomne uređaje poput dronova ili autonomnih vozila te algoritama umjetne inteligencije ugrađenih u robote koji im omogućuju interakciju s okolinom i prilagođavanje toj okolini. Knjižnice algoritama trebale bi biti lako dostupne svima na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta.

(33)

Europski parlament u svojoj je rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije istaknuo učinak jezičnih prepreka na industriju i digitalizaciju industrije. U tom je kontekstu ključno razvijati jezične tehnologije velikih razmjera koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, kao što su automatsko prevođenje, prepoznavanje govora, analitika teksta u okviru velike količine podataka te dijaloški sustavi i sustavi odgovaranja na pitanja, radi očuvanja jezične raznolikosti, osiguravanja uključivosti i omogućivanja komunikacije među ljudima i komunikacije između ljudi i strojeva.

(34)

Proizvodi i usluge koji se temelje na umjetnoj inteligenciji trebali bi biti prilagođeni korisnicima i automatski usklađeni s propisima te bi potrošačima trebali pružati veći izbor i više informacija, osobito u pogledu kvalitete proizvoda i usluga.

(35)

Dostupnost skupova podataka velikih razmjera te objekata za testiranje i eksperimentiranje iznimno je važna za razvoj umjetne inteligencije, među ostalim jezičnih tehnologija.

(36)

U svojoj rezoluciji o digitalizaciji europske industrije Europski parlament naglasio je važnost zajedničkog europskog pristupa kibersigurnosti i uvidio potrebu za podizanjem svijesti. Istaknuo je da je kiberotpornost ključna odgovornost poslovnih čelnika te europskih i nacionalnih oblikovatelja politika u području industrije i sigurnosti, kao i važnost provedbe tehničke i integrirane sigurnosti i privatnosti.

(37)

Kibersigurnost predstavlja izazov za cijelu Uniju na koji se ne može odgovoriti samo nacionalnim inicijativama. Trebalo bi ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti kako bi se Europi osigurali kapaciteti potrebni za zaštitu njezinih građana, javnih uprava i poduzeća od kiberprijetnji. Osim toga, trebalo bi zaštititi potrošače pri uporabi povezanih proizvoda koji se mogu hakirati i čija sigurnost može biti ugrožena. Takvu bi zaštitu trebalo postići u suradnji s državama članicama i privatnim sektorom razvojem projekata kojima je svrha ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti, osiguravanjem koordinacije među tim projektima te osiguravanjem šireg uvođenja najnovijih kibersigurnosnih rješenja u svim područjima gospodarstva, uključujući projekte, usluge, kompetencije i primjene s dvostrukom namjenom, kao i agregiranjem kompetencija u tom području kako bi se osigurala kritična masa i izvrsnost.

(38)

U rujnu 2017. Komisija je predložila paket inicijativa kojima se uspostavlja sveobuhvatan pristup Unije kibersigurnosti radi jačanja kapaciteta Europe za odgovor na kibernapade i kiberprijetnje te jačanja tehnoloških i industrijskih kapaciteta u tom području. Taj paket uključuje Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(39)

Povjerenje je preduvjet za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Tehnologije kibersigurnosti kao što su digitalni identiteti, kriptografija i otkrivanje neovlaštenog ulaska te njihova primjena u područjima kao što su financije, industrija 4.0, energetika, prijevoz, zdravstvena skrb i e-uprava ključne su za osiguravanje zaštite i povjerenja građana, javne uprave i poduzeća u mrežne aktivnosti i transakcije.

(40)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. listopada 2017. naglasilo da su za uspješnu izgradnju digitalne Europe Uniji potrebni tržišta rada te sustavi osposobljavanja i obrazovanja koji su primjereni digitalnom dobu i da je potrebno ulagati u digitalne vještine kako bi se svim Europljanima pružile mogućnosti i načini za djelovanje.

(41)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. prosinca 2017. pozvalo države članice, Vijeće i Komisiju da nastave raditi na temama socijalnog samita održanog u Göteborgu u studenome 2017., uključujući europski stup socijalnih prava, kao i obrazovanje i osposobljavanje te ostvarivanje daljnjih rezultata u pogledu Novog programa vještina za Europu. Europsko vijeće također je zatražilo od Komisije, Vijeća i država članica da razmotre moguće mjere koje se odnose na izazove u pogledu vještina povezane s digitalizacijom, kibersigurnošću, medijskom pismenošću i umjetnom inteligencijom te na potrebu za uključivim pristupom obrazovanju i osposobljavanju koji se temelji na cjeloživotnom učenju i usmjeren je na inovacije. Kao odgovor na to Komisija je 17. siječnja 2018. predstavila prvi paket mjera koje se odnose na pitanje ključnih kompetencija, digitalnih vještina, zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja. U svibnju 2018. donesen je drugi paket mjera kao nastavak rada na izgradnji europskog prostora obrazovanja do 2025., kojim se također naglašava središnja uloga digitalnih vještina. Medijska pismenost obuhvaća ključne kompetencije (znanje, vještine i stavovi) koje građanima omogućuju da se djelotvorno uključe u dijalog s medijima i drugim pružateljima informacija te da razviju kritičko razmišljanje i vještine cjeloživotnog učenja za socijalizaciju i aktivno građansko sudjelovanje.

(42)

S obzirom na potrebu za cjelovitim pristupom Programom bi također trebalo obuhvatiti područja uključenosti, stjecanja kvalifikacija, osposobljavanja i specijalizacije koja su, uz napredne digitalne vještine, presudna za stvaranje dodane vrijednosti u društvu znanja.

(43)

U svojoj rezoluciji o digitalizaciji europske industrije Europski parlament naveo je da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelji socijalne kohezije u digitalnom društvu. Nadalje, zahtijevao je da se perspektiva rodne ravnoteže uvrsti u sve digitalne inicijative te naglasio potrebu za rješavanjem problema u pogledu rodnog jaza u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) jer je to ključno za dugoročan rast i prosperitet Europe.

(44)

Napredne digitalne tehnologije koje podržava Program, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost i umjetna inteligencija, sada su u dovoljno zreloj fazi da iz faze istraživanja prijeđu u širu uporabu u Uniji te da se njihova provedba i razvoj odvijaju na razini Unije. Jednako kao uvođenje tih tehnologija odgovor na razini Unije zahtijeva i dimenzija naprednih digitalnih vještina. Potrebno je proširiti, povećati i učiniti dostupnima diljem Unije mogućnosti osposobljavanja u području naprednih digitalnih vještina, uključujući kompetencije u području zaštite podataka. U protivnom bi moglo doći do prepreka nesmetanom uvođenju naprednih digitalnih tehnologija te do negativnih posljedica za opću konkurentnost gospodarstva Unije. Djelovanja koja se podupiru Programom dopunjavaju ona koja se podupiru Europskim socijalnim fondom plus (ESF+), Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR) i programom Erasmus+ koji su uspostavljeni uredbama Europskog parlamenta i Vijećate programom Obzor Europa. Ta će djelovanja biti usmjerena na radnu snagu u Uniji u privatnom i javnom sektoru, osobito stručnjake u području IKT-a i druge stručnjake povezane s tim područjem, te studente, polaznike i predavače. Pod pojmom „radna snaga” podrazumijeva se ekonomski aktivno stanovništvo te se njime obuhvaćaju i zaposleni radnici i samozaposlene osobe te nezaposleni.

(45)

Modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije ključna je za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća, uključujući MSP-ove, i građane općenito, što se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih, transparentnijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima, istodobno povećavajući učinkovitost javne potrošnje. Budući da brojne usluge od javnog interesa već imaju dimenziju Unije, podupiranjem njihove provedbe i uvođenja na razini Unije trebalo bi osigurati da će građani i poduzeća moći ostvariti korist od pristupa visokokvalitetnim digitalnim uslugama diljem Unije koje su, ako je to moguće, višejezične. Nadalje, očekuje se da će se potporom Unije u tom području potaknuti ponovna uporaba informacija javnog sektora.

(46)

Digitalizacija može svima olakšati i poboljšati dostupnost bez prepreka, što uključuje i starije osobe, osobe sa smanjenom pokretljivošću ili s invaliditetom te osobe u udaljenim ili ruralnim područjima.

(47)

Digitalna transformacija u područjima od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb, mobilnost, pravosuđe, praćenje Zemlje ili okoliša, sigurnost, smanjenje emisija ugljika, energetska infrastruktura, obrazovanje i osposobljavanje te kultura, zahtijeva nastavak i proširenje infrastruktura digitalnih usluga, kojima se omogućuje sigurna prekogranična razmjena podataka i potiče razvoj na nacionalnoj razini. Koordinacijom tih infrastruktura digitalnih usluga na temelju ove Uredbe na najbolji bi se način ostvario potencijal za iskorištavanje sinergija.

(48)

Uvođenje potrebnih digitalnih tehnologija, posebno onih u okviru specifičnih ciljeva „računalstvo visokih performansi”, „umjetna inteligencija” te „kibersigurnost i povjerenje”, ključno je da bi se imalo koristi od digitalne transformacije te bi ga mogle nadopuniti druge vodeće najnaprednije tehnologije i tehnologije budućnosti kao što su tehnologije distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova).

(49)

Digitalnom transformacijom građanima trebalo bi omogućiti da na siguran način preko granica pristupaju svojim osobnim podacima, upotrebljavaju ih i njima upravljaju, bez obzira na to gdje se građani ili podaci nalaze.

(50)

U Izjavi iz Tallinna o e-upravi od 6. listopada 2017. ministri nadležni za politiku i koordinaciju e-uprave iz država članica i zemalja članica Europskog udruženja slobodne trgovine zaključili su da se zbog digitalnog napretka njihova društva i gospodarstva mijenjaju iz temelja, dovodeći pritom u pitanje djelotvornost prethodno razvijenih politika u brojnim područjima kao i ulogu i funkciju javne uprave općenito te da je njihova dužnost predvidjeti s time povezane izazove i upravljati njima kako bi zadovoljili potrebe građana i poduzeća te ispunili njihova očekivanja.

(51)

Modernizacija europskih javnih uprava jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu jedinstvenog digitalnog tržišta. U evaluaciji strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sredinom provedbenog razdoblja naglašena je potreba za jačanjem transformacije javnih uprava i osiguravanjem jednostavnog, pouzdanog i nesmetanog pristupa javnim uslugama za građane.

(52)

Godišnji pregled rasta koji je Komisija objavila 2017. pokazuje da kvaliteta europskih javnih uprava ima izravan učinak na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje produktivnosti, konkurentnosti, gospodarske suradnje, održivog rasta, zapošljavanja i visokokvalitetnih radnih mjesta. Učinkovite i transparentne javne uprave te djelotvorni pravosudni sustavi neophodni su osobito za podupiranje gospodarskog rasta i pružanje visokokvalitetnih usluga građanima i poduzećima.

(53)

Interoperabilnost europskih javnih usluga odnosi se na upravu na svim razinama: na razini Unije, na nacionalnoj, na regionalnoj i na lokalnoj razini. Osim što se njome uklanjaju prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta, interoperabilnost olakšava prekograničnu suradnju, promicanje europskih standarda i uspješnu provedbu politika te nudi veliki potencijal za izbjegavanje prekograničnih elektroničkih prepreka, uz dodatno osiguravanje nastanka novih zajedničkih javnih usluga na razini Unije te konsolidacije takvih usluga u razvoju. Kako bi se otklonila rascjepkanost europskih javnih usluga te podržale temeljne slobode i operativno međusobno priznavanje u Uniji, trebalo bi promicati cjelovit međusektorski i prekogranični pristup interoperabilnosti na najdjelotvorniji način kojim se može najbolje odgovoriti na potrebe krajnjih korisnika. Takav pristup znači da interoperabilnost treba razumjeti u širem smislu, od tehničkih do pravnih aspekata te obuhvaćajući elemente politike u tom području. U skladu s tim raspon aktivnosti trebao bi nadilaziti uobičajeni životni ciklus rješenjâ te uključivati sve elemente intervencije kojima bi se podržali svi potrebni okvirni uvjeti za održivu interoperabilnost u širem smislu. Programom bi također trebalo olakšati uzajamno obogaćivanje različitih nacionalnih inicijativa, što dovodi do razvoja digitalnog društva.

(54)

Programom bi trebalo poticati rješenja otvorenog koda kako bi se omogućila ponovna uporaba, povećalo povjerenje i osigurala transparentnost. Takav će pristup imati pozitivan učinak na održivost financiranih projekata.

(55)

Očekuje se da će za posebna djelovanja namijenjena provedbi okvira interoperabilnosti i interoperabilnosti razvijenih rješenja biti dodijeljena proračunska sredstva u iznosu od 194 milijuna EUR.

(56)

U rezoluciji Europskog parlamenta o digitalizaciji europske industrije istaknuta je važnost oslobađanja dostatnog javnog i privatnog financiranja za digitalizaciju industrije Europe.

(57)

Komisija je 19. travnja 2016. donijela inicijativu „Digitalizacija europske industrije” kako bi osigurala da svaka industrija u Europi, neovisno o veličini, lokaciji i sektoru, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija. To je od osobite važnosti za MSP-ove u kulturnim i kreativnim sektorima.

(58)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravio je komunikaciju Komisije o digitalizaciji europske industrije te smatra da je ta komunikacija zajedno s popratnim dokumentima „prvi korak u velikom europskom programu rada koji će se provoditi u uskoj međusobnoj suradnji svih zainteresiranih javnih i privatnih strana”.

(59)

Za postizanje predviđenih ciljeva možda će biti potrebno iskoristiti potencijal komplementarnih tehnologija u području umrežavanja i računalstva, kako je navedeno u komunikaciji Komisije o digitalizaciji europske industrije, u kojoj je „dostupnost vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka” prepoznata kao osnovna sastavnica digitalizacije industrije.

(60)

Pružanjem jedinstvenog skupa pravila izravno primjenjivih u pravnim porecima država članica Uredbom (EU) 2016/679 jamči se slobodan protok osobnih podataka među državama članicama te ojačava povjerenje i sigurnost pojedinaca, što su dva nezaobilazna elementa za postizanje uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta. Svim djelovanjima poduzetima u okviru Programa koja uključuju obradu osobnih podataka trebalo bi stoga doprinijeti nesmetanoj provedbi te uredbe, primjerice u području umjetne inteligencije i tehnologija distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova). Tim bi se djelovanjima trebala pružiti potpora razvoju digitalnih tehnologija koje su u skladu s obvezama u pogledu tehničke i integrirane zaštite podataka.

(61)

Program bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje okvira Unije i međunarodnog okvira za zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva. Djelotvorna zaštita intelektualnog vlasništva ima ključnu ulogu u području inovacija te je stoga nužna za djelotvornu provedbu Programa.

(62)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (20), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. Tim bi se instrumentima trebalo moći predvidjeti djelomično pridruživanje, odnosno pridruživanje ograničenom broju specifičnih ciljeva koji se nastoje ostvariti u okviru Programa. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(63)

Tijela kojima je povjerena zadaća provedbe Programa trebala bi se pridržavati odredaba primjenjivih na institucije Unije te nacionalnog prava u vezi s postupanjem s podacima, posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a. Zbog sigurnosnih razloga za specifični cilj „kibersigurnost i povjerenje” iz pozivâ na podnošenje prijedlogâ i pozivâ za podnošenje ponuda u okviru Programa može biti nužno isključenje pravnih subjekata pod kontrolom iz trećih zemalja. U iznimnim slučajevima takva bi isključenja mogla biti nužna i za specifične ciljeve „računalstvo visokih performansi” i „umjetna inteligencija”. Sigurnosni razlozi za takva isključenja trebali bi biti razmjerni i propisno opravdani uz upućivanje na rizike do kojih bi dovelo uključivanje takvih subjekata.

(64)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma, donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (21), i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Programom se namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva i ambicije da se 7,5 % proračuna odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Odgovarajuća djelovanja trebalo bi utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te bi ih trebalo ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(65)

Budući da se radi o novom programu, korisno je u prilogu navesti tehnički opis opsega djelovanja Programa. Komisija bi pri pripremi programâ rada trebala uzeti u obzir taj tehnički opis iz tog priloga, a programi rada trebali bi biti usklađeni sa specifičnim ciljevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(66)

Programe rada trebalo bi u načelu donijeti kao višegodišnje programe rada, obično svake dvije godine, ili, ako je to opravdano zbog potreba povezanih s provedbom programa, kao godišnje programe rada. Oblike financiranja od strane Unije i načine izvršenja Programa trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Taj odabir trebao bi uključivati razmatranje uporabe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(67)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) radi izmjene Priloga I. ovoj Uredbi kako bi se uzelo u obzir tehnološke promjene i kretanja na tržištu, u pogledu djelovanja koja su u njemu utvrđena na način koji je u skladu s ciljevima ove Uredbe i radi izmjene Priloga II. ovoj Uredbi u pogledu mjerljivih pokazateljâ kada se to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(68)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s odabirom subjekata koji čine početne i dodatne europske centre za digitalne inovacije i u vezi s donošenjem programâ rada za specifične ciljeve 2, 4 i 5 te za moguća druga djelovanja u okviru izravnog upravljanja za specifične ciljeve 1 i 3 kako bi se ciljevi Programa ostvarili u skladu s prioritetima Unije i država članica, osiguravajući pritom dosljednost, transparentnost i kontinuitet zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22). Za djelovanja kojima se neizravno upravlja programi rada donose se u skladu s pravilima upravnih odbora tijela kojima je povjerena zadaća provedbe Programa.

(69)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), osobito ona koja se odnose na zaštitu osobnih podataka, slobodu izražavanja i informiranja, slobodu poduzetništva, zabranu diskriminacije, zdravstvenu zaštitu, zaštitu potrošača te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Države članice trebale bi primjenjivati ovu Uredbu u skladu s tim pravima i načelima.

(70)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(71)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest podupiranje i ubrzavanje digitalne transformacije europskoga gospodarstva, industrije i društva, usmjeravanje njezine koristi prema građanima, javnoj upravi i poduzećima diljem Unije te poboljšanje konkurentnosti Europe u globalnom digitalnom gospodarstvu, istodobno doprinoseći premošćivanju digitalnog jaza diljem Unije i jačajući stratešku autonomiju Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihovog opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(72)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(73)

Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća (23) trebalo bi stoga staviti izvan snage,