(1)

Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo Unije, te ima velike socijalne i ekonomske posljedice širom država članica i regija. Zbog potrebnih mjera za suzbijanje širenja bolesti gospodarska aktivnost u Uniji znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a Unije u 2020. iznositi oko 7,4 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize u 2009. Aktivnost ulaganja znatno je pala. Slabosti kao što su pretjerano oslanjanje na nediversificirane vanjske izvore opskrbe i nedostatak važne infrastrukture treba otkloniti, posebno za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”), uključujući mikropoduzeća, primjerice diversifikacijom i jačanjem strateških lanaca vrijednosti, kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost za tržišno natjecanje i trgovinu u skladu s njezinim pravilima. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, taj oporavak ostao je ispod razine koja se mogla očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim i u području inovacija, vještina, infrastrukture, MSP-ova, niti potreba za suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost i starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz, održiv, uključiv, trajan i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za rješavanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje investicijskog jaza u ciljanim sektorima.

(2)

U evaluacijama je istaknuto da je zbog raznolikosti financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. došlo do određenih preklapanja njihovih područja primjene. Ta je raznolikost također prouzročila složenost za posrednike i krajnje primatelje koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila također je otežalo kombiniranje sredstava iz više fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo podupiranju projekata kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo osnovati jedinstveni fond, fond InvestEU, koji se nadovezuje na iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) osnovanim u okviru Plana ulaganja za Europu, kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financiranja koje se nudi u okviru jedinstvenog sustava proračunskog jamstva, čime bi se poboljšao učinak potpore Unije i istodobno smanjio trošak za Uniju koji se plaća iz proračuna.

(3)

Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije za dovršetak unutarnjeg tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja. Takve strategije uključuju „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „Svemirska strategija za Europu” od 26. listopada 2016., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., strategija za „Oblikovanje digitalne budućnosti Europe”, „Europska podatkovna strategija” i bijela knjiga „O umjetnoj inteligenciji - europski pristup izvrsnosti i povjerenju” od 19. veljače 2020., „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020. i „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije između tih međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju. Osim toga, Unija je donijela Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(4)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika okvir je za utvrđivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, prema potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim tijelima vlasti, izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebalo predstaviti zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja koje treba podupirati u okviru nacionalnog financiranja ili financiranja sredstvima Unije, ili oboje. U tim bi se strategijama također trebalo koherentno koristiti financiranje sredstvima Unije i povećati, do najviše moguće razine, dodanu vrijednost financijske potpore koju treba dodijeliti, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i programa InvestEU.

(5)

Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije i kohezije Unije, među ostalim i u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovitoj upotrebi resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalnoj otpornosti i integraciji tržišta kapitala Unije, među ostalim i putem rješenja za njihovu rascjepkanost i rješenja kojima se diversificiraju izvori financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fondom InvestEU trebalo podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za upotrebu dužničkih, vlasničkih i kvazivlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora iz fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup financiranju projekata koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija širom Unije, uključujući projekte kojima se promiče razvoj mreža, klastera i digitalnoinovacijskih centara.

(6)

Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije koji mogu imati važnu ulogu u omogućivanju održivog oporavka jer u okviru njih iz intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca nastaju i gospodarska vrijednost i kulturna vrijednost. Međutim, ograničenja društvenih kontakata uvedena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imaju znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacijama iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima i organizacijama iz tih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za slobodu govora i kulturnu raznolikost i za izgradnju demokratskih i kohezivnih društava u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije. Ulaganjima u te sektore utvrdila bi se njihova konkurentnost i njihov dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnog sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

(7)

U cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja, čime se doprinosi poboljšanju blagostanja, pravednijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji, fondom InvestEU trebalo bi podupirati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući u kulturnu baštinu. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebali bi zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući standarde u vezi s pravima radnika. Intervencijama pomoću fonda InvestEU trebalo bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(8)

Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.”) i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (5) („Pariški sporazum”), kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući ciljeve koji su utvrđeni u Unijinim politikama okoliša, djelovanje u cilju održivog razvoja potrebno je znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u koncepciji fonda InvestEU.

(9)

Program InvestEU trebao bi doprinijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2018. pod naslovom „Akcijski plan: Financiranje održivog rasta” i Komunikaciji Komisije od 14. siječnja 2020. o Planu ulaganja za europski zeleni plan.

(10)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, kao i ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. i novim klimatskim ciljevima Unije za 2030., djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti postizanju cilja da se 30 % svih rashoda VFO-a potroši na uključivanje klimatskih ciljeva i ambicije da 7,5 % proračuna odražava rashode za bioraznolikost 2024. i 10 % tijekom 2026. i 2027., uzimajući u obzir postojeća preklapanja klimatskih ciljeva i ciljeva u području bioraznolikosti. Očekuje se da će djelovanja kojima se doprinosi ostvarivanju klimatskih ciljeva u okviru programa InvestEU činiti najmanje 30 % ukupne financijske omotnice programa InvestEU.

(11)

Doprinos fonda InvestEU ostvarenju klimatskog cilja pratit će se pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji Komisija treba izraditi u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi, uz odgovarajuću primjenu kriterija utvrđenih Uredbom (EU) 2020/852 kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU trebalo bi se doprinijeti i provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

(12)

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma pet od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu povezani su s okolišem. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Okolišna načela sastavni su dio Ugovorâ i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. U pripremu i provedbu ulaganja trebalo bi integrirati zaštitu okoliša te sprečavanje povezanih rizika i upravljanje njima. Unija bi također trebala pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunila obveze izvješćivanja u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (6) i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijama izrađenima u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućila procjena pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na glavne sastavnice prirodnog kapitala, odnosno zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(13)

Partneri u provedbi trebali bi pregledati projekte ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, kako bi se utvrdilo imaju li ti projekti okolišni, klimatski ili socijalni učinak. Projekti ulaganja koji imaju takav učinak trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu s uputama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU. U tim uputama trebali bi se primjereno primjenjivati kriteriji utvrđeni Uredbom (EU) 2020/852 kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva, što uključuje i načelo „ne nanosi bitnu štetu”, i je li usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti takve bi upute trebale sadržavati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnih administrativnih opterećenja, a projekti ispod određene veličine, koju je potrebno utvrditi u uputama, trebali bi biti isključeni iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi dostaviti obrazloženje Odboru za ulaganja koji je osnovan za potrebe fonda InvestEU („Odbor za ulaganja”). Operacije koje nisu u skladu s ostvarivanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(14)

Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i ponovno tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 ugrozile su sposobnost Unije za poticanje održivog rasta, njezine napore u cilju ostvarenja klimatske neutralnosti, njezinu konkurentnost i konvergenciju te otvaranje radnih mjesta. Time se također stvara rizik od konsolidacije neravnoteža te razlika i nejednakosti u državama članicama i među njima, što utječe na dugoročni razvoj na razini Unije, nacionalnoj razini ili regionalnoj razini. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, među ostalim i za ispunjavanje obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, okolišnu infrastrukturu, infrastrukturu povezanu s djelovanjem u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu, uključujući brzu i ultrabrzu širokopojasnu povezivost širom Unije, kako bi se ubrzala digitalna transformacija gospodarstva Unije. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima u kojima postoji manjak ulaganja i u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija.

Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere za otpornost infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

(15)

Programom InvestEU trebalo bi, prema potrebi, doprinositi ciljevima Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te promicati energetsku učinkovitost u odlukama o ulaganjima.

(16)

Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže pogodne za okoliš kojom se u najvećoj mogućoj mjeri iskorištava potencijal svih prijevoznih sredstava i ostvaruje sinergija među njima. Programom InvestEU trebalo bi podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta, koja unatoč svojem znatnom gospodarskom potencijalu i poslovnom modelu predstavljaju znatan rizik za privatne ulagatelje. Programom InvestEU trebalo bi također doprinijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava. Programom InvestEU trebalo bi doprinositi jačanju napora za osmišljavanje i primjenu tehnologija kojima se poboljšava sigurnost vozila i prometne infrastrukture.

(17)

Programom InvestEU trebalo bi doprinijeti politikama Unije koje se odnose na mora i oceane, razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i načelima financiranja održivog plavog gospodarstva programom. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativnu i konkurentnu pomorsku industriju, obnovljivu energiju mora i kružno gospodarstvo.

(18)

Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti, kao što su istraživanje i inovacije, i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Istraživanja i inovacije imaju ključnu ulogu u prevladavanju krize, izgradnji otpornosti Unije na buduće izazove te u razvoju potrebnih tehnologija za ostvarivanje politika i ciljeva Unije. Fond InvestEU trebao bi doprinijeti ostvarivanju ukupnog cilja ulaganja od najmanje 3 % BDP-a Unije u istraživanje i inovacije. Ostvarenje te ciljne vrijednosti iziskivalo bi od država članica i privatnog sektora da nastave s vlastitim pojačanim djelovanjima u pogledu ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se izbjegla nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije, što šteti industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružati odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i uvođenje rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u području održivih tehnologija na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa koji treba uspostaviti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 („uredba Obzor Europa”), što uključuje i Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, s ciljem olakšavanja i ubrzavanja pristupa financiranju za inovativna poduzeća, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(19)

Turizam je, zajedno s ugostiteljstvom, područje od velike važnosti za gospodarstvo Unije a trenutno zbog pandemije bolesti COVID-19 doživljava posebno veliko smanjenje aktivnosti. To smanjenje posebno je štetno za MSP-ove i obiteljska poduzeća te dovodi do velike nezaposlenosti. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju oporavka, dugoročne konkurentnosti te održivosti tog sektora i njegovih lanaca vrijednosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam, uključujući inovativne mjere za smanjenje klimatskog i ekološkog otiska tog sektora.

(20)

Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te u omogućivanje koristi od digitalne transformacije za sve građane i poduzeća u Uniji. Čvrsti okvir politike strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, među ostalim i u umjetnu inteligenciju, u skladu s programom Digitalna Europa koji treba uspostaviti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240.

(21)

MSP-ovi čine više od 99 % poduzeća u Uniji te imaju znatnu i ključnu gospodarsku vrijednost. Oni se, međutim, suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima te zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalne ekonomije da ostanu konkurentni zahvaljujući sudjelovanju u aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u skladu s logikom kružnog gospodarstva, inovacijskim aktivnostima te osiguravanjem da njihova radna snaga stječe nove vještine. MSP-ovi su posebno snažno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi i poduzeća socijalne ekonomije imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja jer obično ne izdaju obveznice te imaju samo ograničen pristup burzama i velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja kao što su ona kada zaposlenici stječu poduzeće ili udio u njemu, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalne ekonomije. Poteškoće u vezi s pristupom financiranju još su veće za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se suočavaju s navedenim izazovima olakšavanjem njihova pristupa financiranju i pružanjem raznolikijih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitih osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja, osiguravanje vlastite konkurentnosti, podnošenje gospodarskih šokova kako bi se ojačala otpornost gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarskih padova, kao i zadržala sposobnost MSP-ova za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti. Ovom se Uredbom nadopunjuju i inicijative koje su već pokrenute u kontekstu unije tržišta kapitala.

Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe Unije, kao što je Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME); njime bi trebalo pružati potporu digitalnim novoosnovanim poduzećima i inovativnim MSP-ovima kako bi im se omogućilo bolje tržišno natjecanje i rast; njime bi se trebali osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkog društva; osigurati financiranje za transakcije leasinga; te pružiti prilika za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode. Njime bi također trebalo u najvećoj mogućoj mjeri povećati kapacitete mehanizama za financiranje javnih/privatnih fondova, kao što je Fond za inicijalnu javnu ponudu MSP-ova, kojima se nastoji pružiti potpora MSP-ovima usmjeravanjem većeg broja privatnog i javnog vlasničkog kapitala.

(22)

Kako je navedeno u Komisijinu Dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017., u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava, okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganja u gospodarstvo oslonjeno na socijalnu dimenziju, vještine i kapital te u integraciju ranjivih skupina u društvo mogu unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ukazala je na znatnu potrebu za ulaganjima u socijalnu infrastrukturu. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnom tranzicijom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost potporom povećanju zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te za poboljšanje stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge mladih osoba i ugroženih skupina u društvu te pripadnosti mladih osoba i ranjivih skupina društvu, uključujući državljane trećih zemalja. Programom InvestEU trebalo bi također poduprijeti europske kulturne i kreativne aktivnosti koje imaju socijalni cilj.

(23)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ima osobito ozbiljan učinak na žene, i iz socijalne i iz gospodarske perspektive. Imajući to na umu, programom InvestEU trebalo bi doprinijeti ostvarenju politika Unije o ravnopravnosti žena i muškaraca, među ostalim rješavanjem problema digitalnog jaza između njih te pomaganjem u poticanju ženske kreativnosti i poduzetničkog potencijala.

(24)

Radi stvaranja protuteže negativnim učincima dubokih društvenih transformacija u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etično financiranje i financiranje socijalnih poduzeća te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja s društvenim učinkom i javno ugovaranje s društvenim ishodima. Programom InvestEU trebalo bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju radi povećanja financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi iz siječnja 2018. pod naslovom „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi” utvrđen je ukupni investicijski jaz u okviru socijalne infrastrukture i usluga od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030., među ostalim i u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravstva i stanovanja. Takvo stanje iziskuje potporu i na razini Unije. Stoga bi se za pružanje potpore razvoju vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i otpornije Unije trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i filantropskog kapitala te potpora zaklada i alternativnih pružatelja financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri.

(25)

U gospodarskoj krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita, a percipirani rizik znatno ometa tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika za ekonomski isplative projekte radi privlačenja privatnog financiranja, posebno vrijedna, među ostalim i za smanjenje rizika od asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružati ključna potpora trgovačkim društvima u fazi oporavka, uključujući potporu u obliku kapitala za MSP-ove na koje je negativno utjecala kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i koji se na kraju 2019. nisu već nalazili u poteškoćama u pogledu državnih potpora, te istodobno snažno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politika Unije, kao što su Europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, Strategija o oblikovanju europske digitalne budućnosti, nova industrijska strategija za Europu i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju, uzimajući u obzir načelo „ne nanosi bitnu štetu”. Programom Invest EU trebao bi se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka i institucija te drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

(26)

Veliko smanjenje BDP-a Unije kao posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 čini negativne socijalne učinke neizbježnima. Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na potrebu za hitnim i učinkovitim rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost i održivost cijelog gospodarstva. Samo otporno, održivo, uključivo i integrirano gospodarstvo Unije može očuvati integritet unutarnjeg tržišta i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica i regija.

(27)

Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiriju sastavnica politike koje odražavaju ključne prioritete politike Unije, a to su održiva infrastruktura; istraživanja, inovacije i digitalizacija; MSP-ovi; te socijalna ulaganja i vještine.

(28)

Iako bi sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na ostvarivanje koristi za MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također bi trebala biti prihvatljiva u okviru te sastavnice politike. Poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostalih triju sastavnica politike.

(29)

Kako je utvrđeno u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za europski zeleni plan, treba uspostaviti mehanizam za pravednu tranziciju kako bi se riješile socijalne, gospodarske i okolišne posljedice ostvarenja klimatskog cilja Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050. Taj mehanizam sastojao bi se od tri stupa, i to Fonda za pravednu tranziciju koji treba uspostaviti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju („uredba o Fondu za pravednu tranziciju”) (1. stup), posebnog programa za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU (2. stup) i instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru koji treba uspostaviti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o instrumentu za kreditiranje u javnom sektoru u okviru mehanizma za pravednu tranziciju („uredba o instrumentu za kreditiranje u javnom sektoru za razdoblje 2021.–2027.”) (3. stup). Taj mehanizam trebao bi biti usmjeren na regije koje su najviše pogođene tranzicijom s obzirom na njihovu ovisnost o fosilnim gorivima, uključujući ugljen, treset i naftni škriljavac, ili industrijskim procesima s visokim emisijama stakleničkih plinova te koje imaju manji kapacitet za financiranje potrebnih ulaganja. Programom za pravednu tranziciju također bi se trebala pružati potpora za financiranje radi mobiliziranja ulaganja u korist područja na kojima se provodi pravedna tranzicija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi odgovarajućim područjima pružiti mogućnost dobivanja tehničke pomoći.

(30)

Za provedbu 2. stupa u sklopu mehanizma za pravednu tranziciju trebalo bi uspostaviti poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU, horizontalno u svim sastavnicama politike, čime se podupiru dodatna ulaganja u korist područja utvrđenih u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju utvrđenima u skladu s uredbom o fondu za pravednu tranziciju. Taj bi program za pravednu tranziciju trebao omogućiti ulaganja u širok raspon projekata, u skladu s kriterijima prihvatljivosti programa InvestEU. Projekti na područjima utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju ili projekti koji su korisni za tranziciju tih područja, čak i ako se ne nalaze na samim tim područjima, mogu imati koristi od programa za pravednu tranziciju, ali samo kada je financiranje izvan područja na kojima se provodi pravedna tranzicija ključno za tranziciju na tim područjima.

(31)

Strateška ulaganja, uključujući važne projekte od zajedničkog europskog interesa, trebalo bi se moći podupirati u okviru bilo koje sastavnice politike, osobito s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju te potrebu jačanja konkurentnosti i otpornosti, promicanja poduzetništva i otvaranja radnih mjesta te jačanje strateških lanaca vrijednosti.

(32)

Svaka od sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka, to jest odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen rješavanju nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini cijele Unije ili nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini pojedine države članice na proporcionalan način. Operacije koje se podupiru trebale bi imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama i regionalnim tijelima vlasti preko njihove države članice omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja doprinesu rezervacijama za jamstvo EU-a i da se koriste jamstvom EU-a za operacije financiranja ili ulaganja radi rješavanja specifičnih nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na njihovim državnim područjima, među ostalim i na ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, kako treba utvrditi u sporazumu o doprinosu u svrhu ostvarivanja ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama također pružiti mogućnost da drugim dodatnim iznosima, uključujući one koji su učinjeni dostupnima na temelju Uredbe (EU) 2021/241, doprinesu rezervacijama za jamstvo EU-a i da se koriste jamstvom EU-a za operacije financiranja ili ulaganja za potrebe utvrđene u sporazumu o doprinosu, što bi prema potrebi trebalo uključivati svrhe mjera u okviru plana za oporavak i otpornost. Time bi se, među ostalim, mogla omogućiti potpora u obliku kapitala za MSP-ove na koje je negativno utjecala kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i koji se na kraju 2019. nisu već nalazili u poteškoćama u pogledu državnih potpora. Operacije koje se podupiru iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebale udvostručavati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(33)

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili drugih dodatnih iznosa koji su doprinos država članica, uključujući one koji su učinjeni dostupnima na temelju Uredbe (EU) 2021/241, za rezervacije za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost jamstva EU-a pružanjem potpore u okviru tog jamstva širem rasponu krajnjih primatelja i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili planova za oporavak i otpornost, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom od nepredviđenih obveza upotrebom jamstva EU-a u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i ulaganja predviđene u sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice”. Fondovima u okviru podijeljenog upravljanja ili drugim dodatnim iznosima koji su doprinos država članica, uključujući one koji su učinjeni dostupnima na temelju na temelju Uredbe (EU) 2021/241, trebale bi se osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koju odredi Komisija i kako je utvrđeno u sporazumu o doprinosu koji je sklopljen s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz njih proizlaze. Država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije koje bi trebalo važiti sve dok se ne provedu sve operacije financiranja i ulaganja u okviru tog odjeljka „države članice”. Takve bi aranžmane trebalo sklopiti u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju.

Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koje treba provesti u dotičnoj državi članici na temelju pravilâ fonda InvestEU, kao i sve namjensko izdvajanje za regije. Određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi iziskuje primjenu odstupanja od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”). Takvim se rješenjem osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se podupiru iz fondova kojima se centralizirano upravlja ili fondova u okviru podijeljenog upravljanja, što bi olakšalo njihovo kombiniranje. Rezervacije za jamstvo EU-a koje se odnosi na odjeljak „države članice” i koje su potpomognute drugim dodatnim iznosima koji su doprinos država članica, uključujući one koji su učinjeni dostupnima na temelju Uredbe (EU) 2021/241, trebale bi činiti vanjski namjenski prihod.

(34)

Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera u cilju osiguravanja najvećeg mogućeg učinka politika, učinkovitog pokretanja i odgovarajućeg proračunskog nadzora i nadzora nad upravljanjem rizikom čime bi se trebao podupirati djelotvoran i uključiv izravan pristup jamstvu EU-a.

(35)

Unija koju predstavlja Komisija trebala bi moći sudjelovati u povećanju kapitala Europskog investicijskog fonda (EIF) kako bi se EIF-u omogućilo da nastavi podupirati europsko gospodarstvo i njegov oporavak. Glavni cilj povećanja bio bi omogućiti EIF-u da doprinosi provedbi programa InvestEU. Unija bi trebala moći zadržati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a. U tu bi svrhu u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. trebalo predvidjeti dovoljnu financijsku omotnicu. Upravno vijeće EIF-a odlučilo je 3. prosinca 2020. dioničarima predložiti povećanje odobrenog kapitala EIF-a koje bi dovelo do priljeva iznosa od 1 250 000 000 EUR. Cijena novih dionica temelji se na formuli za neto vrijednost imovine o kojoj su se dogovorili dioničari EIF-a i sastoji se od uplaćenog dijela i premije na dionice. U skladu s člankom 7. Statuta EIF-a za svaki upisani udio mora se uplatiti 20 % nominalne vrijednosti.

(36)

Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, prema potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi sa smjernicama o ulaganjima, sustavom za nadzor klimatske politike, dokumentima s uputama o provjeri održivosti te zajedničkim metodologijama u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi partneri u provedbi trebali sudjelovati u okviru Savjetodavnog odbora i Upravljačkog odbora programa InvestEU.

(37)

Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima dogovorenima između Unije i tih zemalja, posebno s obzirom na pozitivan učinak takvog otvaranja na gospodarstva država članica. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, prema potrebi, a posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(38)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU, osim rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog Sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (11) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(39)

Iznos od 2 672 292 573 EUR u tekućim cijenama jamstva EU-a trebalo bi rezervirati sredstvima iz dodatnih dodijeljenih sredstava predviđenih u skladu s člankom 5. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (12) i Prilogom II. toj uredbi što odgovara iznosu od 1 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. Iznos od 63 800 000 EUR u tekućim cijenama od ukupnih sredstava dodijeljenih za savjetodavni centar InvestEU u iznosu od 430 000 000 EUR u tekućim cijenama trebalo bi osigurati iz tog iznosa.

(40)

Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 26 152 310 073 EUR u tekućim cijenama za odjeljak „EU” mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 372 000 000 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi ga okvirno rasporediti među sastavnicama politike.

(41)

Komisija je 18. travnja 2019. izjavila da „ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (13) i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (14). Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU, u kontekstu Komunikacije Komisije o fleksibilnosti, može primijeniti na program InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u novcu kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka „države članice”.”

(42)

Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi koji imaju kontakt s financijskim posrednicima, ako je to primjenjivo, i krajnjim primateljima. Odabir partnerâ u provedbi trebao bi biti transparentan i slobodan od sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore njegovim operacijama financiranja i ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU i doprinose ostvarivanju njegovih ciljeva. Upravljanjem rizikom povezanim s jamstvom EU-a ne bi se trebao ometati izravan pristup partnerâ u provedbi jamstvu EU-a. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo EU-a u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli proces ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja i ulaganja. Fondom InvestEU trebalo bi podupirati projekte koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji se podupiru u okviru uobičajenih operacija partnerâ u provedbi i koji se ne bi mogli provesti iz drugih javnih ili privatnih izvora, a bez potpore iz fonda InvestEU, tijekom razdoblja u kojem se može upotrijebiti jamstvo EU-a, ili se ne bi mogli provesti u istoj mjeri.

(43)

Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovoj isključivoj svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganjima. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti postizanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena za njihova upravljačka tijela.

(44)

Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnikâ partnerâ u provedbi, predstavnikâ država članica, jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene informacija i stajališta u pogledu upotrebe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te radi rasprave o razvoju potreba i novim proizvodima, među ostalim i o nedostatcima na tržištu na određenim područjima.

(45)

Kako bi od početka mogla osnovati Savjetodavni odbor, Komisija bi trebala imenovati predstavnike potencijalnih partnera u provedbi na privremeno razdoblje od godine dana. Nakon toga partneri u provedbi koji su potpisali sporazume o jamstvu preuzeli bi tu odgovornost.

(46)

Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, predstavnikâ partnerâ u provedbi i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za fond InvestEU.

(47)

Komisija bi trebala procijeniti jesu li operacije financiranja i ulaganja koje su predložili partneri u provedbi usklađene s ukupnim pravom i politikama Unije. Odluke o operacijama financiranja i ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(48)

Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi doći do zaključka o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU, čime se osigurava vanjsko stručno znanje u ocjenama projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(49)

Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje je smješteno u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja.

(50)

Pri odabiru partnera u provedbi za pokretanje fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost za ispunjavanje ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz njihovih vlastitih sredstava kako bi se zajamčile odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli privatni ulagatelji te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružili odgovori za rješavanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovorâ, svoju sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB-a trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Uz Grupu EIB-a, nacionalne razvojne banke i institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda, s obzirom na to da bi njihovo iskustvo i njihove mogućnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini mogli biti od koristi za podizanje, na najveću moguću razinu, učinka javnih sredstava na cijelom području Unije, i za osiguravanje pravedne geografske ravnoteže projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke i institucije. Nadalje, druge međunarodne financijske institucije trebale bi moći postati partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u pogledu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz Unije. Drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene u Financijskoj uredbi također bi trebali moći postati partneri u provedbi.

(51)

U svrhu poticanja poboljšane geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganja, u okviru kojih se kombiniraju napori i stručno znanje partnerâ u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama i institucijama koje imaju ograničeno iskustvo u upotrebi financijskih instrumenata. Takve strukture trebalo bi poticati, među ostalim i potporom dostupnom u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganja u relevantnim sektorima, primjereno je povezati suulagatelje, tijela javne vlasti, stručnjake, obrazovne institucije, istraživačke institucije i institucije za osposobljavanje, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva, kao i druge relevantne aktere na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(52)

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe, uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, EIF i druge međunarodne financijske institucije. Pri odabiru partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice” Komisija bi trebala u obzir uzeti prijedloge svake države članice, kako su navedeni u sporazumu o doprinosu. U skladu s člankom 154. Financijske uredbe Komisija ocjenjuje pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(53)

O operacijama financiranja i ulaganja u konačnici bi u vlastito ime trebao odlučiti partner u provedbi te bi ih trebao provoditi u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati ih u svojim financijskim izvještajima ili, ako je to primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(54)

Fond InvestEU trebao bi, prema potrebi, omogućiti mirno, neometano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova, kao što je inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU STE), s jamstvom EU-a u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima radi rješavanja određenih nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne.

(55)

Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje potpore iz programa InvestEU i potpore iz drugih programa Unije trebali bi kao cjelina biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti drugih relevantnih programa Unije. O upotrebi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u okviru programa InvestEU.

(56)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike u okviru savjetodavnih inicijativa koje provodi Grupa EIB-a ili drugi savjetodavni partneri ili ih pak izravno provodi Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te smanjenja regionalnih razlika. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi obratiti posebnu pozornost na objedinjavanje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati radi osiguravanja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore širom Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi, kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja osnovan Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Trebalo bi pomno razmotriti nalaze tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 12/2020 „Europski savjetodavni centar za ulaganja: osnovan s ciljem poticanja ulaganja u EU-u, no i dalje ograničena učinka” (16) kako bi se maksimalno povećala učinkovitost i učinak savjetodavnog centra InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi osiguravati središnju pristupnu točku za pomoć u razvoju projekata koja se u okviru savjetodavnog centra InvestEU pruža tijelima javne vlasti i za promotore projekata.

(57)

Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU kao i za upravljanje središnjom pristupnom točkom. Grupa EIB-a trebala bi osiguravati savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politike. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim i u vidu doprinosa strateškim i političkim smjernicama u pogledu savjetodavnih inicijativa, evidentiranja postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjene potreba za savjetovanjem te pružanja savjetâ Komisiji o najboljim načinima za zadovoljavanje tih potreba pomoću postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(58)

Kako bi se osigurao širok geografski doseg savjetodavnih usluga širom Unije i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi, prema potrebi te uzimajući u obzir postojeće sheme potpore i prisutnost lokalnih partnera, osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšalo pružanje savjetodavne potpore na lokalnoj razini i osigurale učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore širom Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama te imati koristi od njihova stručnog znanja i koristiti se njime.

(59)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu malim projektima i projektima za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanja i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir činjenicu da postoje i druge službe koje mogu obuhvatiti takva djelovanja i nastojeći postići sinergije s tim službama.

(60)

U kontekstu fonda InvestEU potrebno je pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se MSP-ovima olakšao pristup financiranju te im se pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta koji nastaju, posebno ako se zbog malog opsega pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije, ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanja u okviru drugih programa Unije kojima su obuhvaćena određena područja politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela.

(61)

Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatan naglasak trebalo staviti na to da se za partnere u provedbi osiguraju mogući portfelji projekata ulaganja usklađeni s pravom i politikama Unije.

(62)

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (17) i u okviru ograničenja sredstava koja su njome dodijeljena, trebalo bi u okviru programa InvestEU provesti mjere oporavka i otpornosti kako bi se pristupilo rješavanju problema dosad nezabilježenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati na način kojim bi se osiguralo poštovanje rokova predviđenih u Uredbi (EU) 2020/2094.

(63)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18) trebalo bi provesti evaluaciju programa InvestEU na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka programa InvestEU u praksi.

(64)

Kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije trebalo bi provesti čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, pokazateljima ishoda i pokazateljima učinka. Kako bi se osigurala odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala Europski parlament i Vijeće svake godine izvješćivati o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(65)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak za donošenje i izvršenje proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(66)

Financijska uredba primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(67)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (20), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (21) i (EU) 2017/1939 (22) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(68)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (24), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(69)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (25) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa InvestEU i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(70)

Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice o ulaganjima trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(71)

Operacije financiranja i ulaganja koje je potpisao ili sklopio partner u provedbi tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do potpisivanja odgovarajućih sporazuma o jamstvu trebale bi biti prihvatljive za jamstvo EU-a pod uvjetom da su te operacije navedene u sporazumu o jamstvu, da su prošle provjeru usklađenosti s politikama ili da su dobile pozitivno mišljenje u okviru postupka predviđenog u članku 19. Protokola br. 5. o Statutu Europske investicijske banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u (Statut EIB-a) te da ih je u oba slučaja odobrio Odbora za ulaganja.

(72)

Kako bi se optimizirala upotreba proračunskih sredstava, trebalo bi biti moguće kombinirati relevantne portfelje financijskih instrumenata uspostavljenih u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. i jamstvo EU-a u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 s jamstvom EU-a u okviru ove Uredbe. Povećane sposobnosti podnošenja rizika nastale takvim kombiniranjem trebale bi povećati djelotvornost jamstva EU-a u okviru ove Uredbe i omogućiti veću potporu za krajnje primatelje. Načine kombiniranja trebalo bi utvrditi u sporazumu o jamstvu između Komisije i EIB-a ili EIF-a. Uvjeti kombiniranja trebali bi biti usklađeni sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (26).

(73)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno rješavanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini cijele Unije te rješavanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini država članica i osiguravanje testiranja tržišta, na razini cijele Unije, inovativnih financijskih proizvoda dizajniranih za rješavanje novih ili složenih nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne i sustavâ za širenje takvih proizvoda, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(74)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati, s retroaktivnim učinkom, od 1. siječnja 2021.,